REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

P-2116/2022-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu VICI ROŠČIĆ, u pravnoj stvari tužiteljice ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po pun. Željku Lubini, odvjetniku u Splitu, protiv tuženih ad 1. SĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupane po pun. Goranu Parlov odvj. u [adresa] i ad 2. EĐ iz [adresa]. OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupanog po pun. Vinku Fabijanoviću i Ivani Marincelić, odvjetnicima u Splitu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 14. ožujka 2025. u prisutnosti zam. pun. tužitelja Nediljka Bajića, odvj. vježbenika u OD Lubina i Čutura, te tužene ad 1) osobno objavljeno istog dana

p r e s u d i o  j e:

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"I. Nalaže se tuženima VĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i ZĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 dana solidarno isplate tužiteljici ĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 4500 kuna sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 5.VIII.2020. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

II. Nalaže se tuženima da u roku od 15 dana tužiteljici solidarno plate parnične troškove sa zateznim kamatama, koje teku od objave presude pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena."

II. Dužna je tužiteljica u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženima ad 1) i ad 2) parnični trošak u iznosu od po 813,27 Eura svakome.

Obrazloženje

1.U tužbi se navodi kako je tužiteljica vlasnica stana u [adresa], treći kat, položenog u zgradi oznake čest. zem. [katastarska čestica]/ zgr. ZU 7832 [broj poduloška] K. O. [katastarska općina], površine 72,36 m2. Tuženici da taj stan koriste bez valjane pravne osnove. Mjesečna najamnina za taj stan da iznosi 4.500,00 KN mjesečno, što predstavlja izmaklu korist za tužiteljicu, jer bi toliku najamninu naplaćivala kada bi raspolagala sa svojim stanom. Tuženici da ne plaćaju naknadu za korištenje predmetnog stana, pa tako ni za kolovoz 2020., radi čega je predloženo da sud donese presudu kojom će naložiti tuženima isplatu iznosa od 4.500,00 kn sa zakonskom zateznim kamatama od 05.08.2020. do isplate. Tužbeni zahtjev kako isti glasi u izreci ove odluke preciziran je podneskom od 08.03.2023.

2.Tuženici su se usprotivili tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice. Navode kako je presudom ovog suda od 27.03.2014. odbijen zahtjev tužiteljice za iseljenje tuženika. Tuženik ad. 1. da u predmetnom stanu živi od rođenja kao član obiteljskog domaćinstva svojih roditelja temeljem ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom od 10.04.1998. koji je sklopljen između njegovog oca NĐ, kao zaštićenog najmoprimca, sa bivšom vlasnicom stana PĐ. Stoga da je potpuno neosnovana tvrdnja kako tuženici neovlašteno koriste predmetni stan za koji uredno podmiruju najamninu putem sudskog depozita koji je otvoren rješenjem ovog suda R1-743/12. Zahtjevi tužiteljice da su odbijeni a odnosili su se na ranije razdoblje, pa se tako navode odluke Pmal-143/13, R1-743/12, P-7158/15 i P-11629/15.

3.U postupku su izvedeni dokazi pregledom spisa ovog suda Pst-728/13, Pst- 12/13, P-7158/15, Pmal-143/13, P-11629/15, presude ovog suda Pst-728/13 od 03.04.2020., presude Županijskog suda u Osijeku Gž-2832/2020 od 17.03.2022., ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom od 10.04.1998., rješenja ovog suda R1-743/12 od 26.02.2016., rješenje Županijskog suda u Splitu Gž-1847/2016 od 26.09.2017., podataka o uplati, ZK izvatka za čest. zem. [katastarska čestica] ZU 5164 K. O. [katastarska općina], zapisnika od 06.12.2022., presude ovog suda Pst-12/13 od 27.03.2014., ugovora o kupoprodaji stana od 31.08.2012., potvrde od 31.12.2012., presude Županijskog suda u Velikoj Gorici broj 13 Gž-858/23 od 13.01.2024., presude ovog suda P-52/23 od 15.06.2023., podataka Imperium nekretnine od 31.01.2022., saslušanjem parničnih stranaka i svjedoka NĐ.

4.Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

5.U postupku je trebalo raspraviti i utvrditi je li osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice, vlasnice stana anagrafske oznake [adresa], položenog na trećem katu, površine 72,36 m2 kojega koriste tuženici kao članovi domaćinstva zaštićenog najmoprimca koji je iselio, i to zahtjev za isplatom izmakle koristi u visini tržišne najamnine za kolovoz 2020.

6.U postupku je utvrđeno sljedeće:

- kako je tužiteljica vlasnica stana u [adresa], anagrafske oznake [adresa], položenog na trećem katu zgrade označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 7832 [broj poduloška] K. O. [katastarska općina], površine 72,36 m2

- kako je tužiteljica naprijed navedeni stan stekla temeljem ugovora o kupoprodaji zaključenim s bivšom vlasnicom PĐ, koji ugovor je zaključen 31.08.2012.

- kako se u naprijed navedenom kupoprodajnom ugovoru navodi da je stan koji je predmet ugovora neuseljiv i da je kupac ĐĐ upoznata na licu mjesta sa stanjem u kojem se stan nalazi, te sa pravnim statusom predmetne nekretnine

- kako je između bivše vlasnice PĐ, kao najmodavca i NĐ, kao najmoprimca zaključen 10.04.1998. ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom, u kojem su kao članovi domaćinstva zaštićenog najmoprimca navedeni ČĐ supruga, ŠĐ kći i VĐ

Burla sin

- kako je NĐ prema rješenju Županije Splitsko dalmatinske, sekreterijata prostornog uređenja, graditeljstva i komunalne djelatnosti Split Klasa UP-I-371-03/92-01/154 bio utvrđen nositeljem stanarskog prava na predmetnom stanu, te kako je taj status stekao kao član obiteljskog domaćinstva svoje majke ŠĐ, koja je iselila iz stana nakon što je stekla stanarsko pravo na drugom stanu

- kako je 06.12.2022. sačinjen zapisnik potpisan od strana NĐ, SĐ i EĐ te svjedoka JĐ i MĐ u kojem se utvrđuje da s tim danom (**.**.2022.) NĐ, zaštićeni najmoprimac iseljava iz predmetnog stana te ga oslobađa od svih njegovih stvari koje se poimenice nabrajaju, a potom predaje ključeve istog stana sinu EĐ. U zapisniku se navodi kako se sporazumom ostalih članova domaćinstva određuje novi zaštićeni najmoprimac u osobi EĐ, o čemu će se pravodobno obavijestiti vlasnika stana

- kako je rješenjem ovog suda R1-743/12 od 26.02.2016. prihvaćen prijedlog NĐ i SĐ za osnivanje pologa za polaganje sredstava zaštićene najamnine, koje rješenje je potvrđeno od strane Županijskog suda u Splitu odlukom Gž-1847/2016 od 26.04.2017.

- kako iz priležećih uplatnica proizlazi da je ČĐ na ime zaštićene najamnine za kolovoz 2020. uplatila iznos od 680,00 kn na račun depozita Općinskog suda u Splitu putem Hrvatske poštanske banke d.d. (uplatnica na str. 93. spisa)

- kako je pravomoćnom presudom ovog suda Pst-728/13 od 03.04.2020. odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja EĐ i SĐ protiv tužene ĐĐ koji se odnosio na donošenje presude koja zamjenjuje ugovor o najmu stana, kojom je traženo sklapanje ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom

- kako je sud u obrazloženju naprijed navedene odluke Pst-728/13, između ostalog naveo da bi najmodavac mogao zatražiti izmjenu ugovornih odredbi koje se odnose na plaćanje zaštićene najamnine za slučaj da bi uspio dokazati da je najmoprimac naknadno stekao u vlasništvo useljivu kuću ili stan, tako da se najmoprimac obveže na plaćanje tržišne a ne zaštićene najamnine

- kako je naprijed navedenom presudom Pst-728/13 od 03.04.2020. u bitnome odbijen tužbeni zahtjev tužitelja radi sklapanja ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom s novom vlasnicom (ovdje tužiteljicom) iz razloga što takav zahtjev može postaviti samo zaštićeni najmoprimac NĐ, kao osoba koja je zaključila ugovor od 10.04.1998. s ranijom vlasnicom stana u statusu ranijeg nositelja stanarskog prava, odnosno zaštićenog najmoprimca. Tužiteljima bi takav status pripao samo u slučaju iz odredbe čl. 38. ZNS-a, za slučaj smrti zaštićenog najmoprimca ili kada on napusti stan, u rokovima koji su tom odredbom propisani. Nadalje, u ovom postupku nesporno je utvrđeno kako je NĐ još uvijek živio u predmetnom stanu, odnosno u njega povremeno dolazio, pa je tužbeni zahtjev tužitelja odbijen zbog nedostatka aktivne legitimacije.

- kako tuženik ad. 1. stanuje u predmetnom stanu od rođenja, odnosno od 1985., kako je njegova sestra ŠĐ odselila iz predmetnog stana, dok tužena ad. 2. u istom stanuje od 1980., to jest od udaje za NĐ, od kojega se razvela prije više godina

- kako je pravomoćnom presudom ovog suda Pst-12/13 od 27.03.2014. odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice ĐĐ kojim je tražila iseljenje tuženika VĐ i SĐ, u bitnome iz razloga što tuženici koriste predmetni stan temeljem valjanog pravnog osnova, to jest ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom od 10.04.1998. koji nije otkazan

- kako je tužiteljica ĐĐ protiv tuženika po istom osnovu podnijela više tužbi u ranijem razdoblju pa je tako presudom ovog suda P-7158/15 odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice kojim je tražila isplatu iznosa od 12.000,00 kn za rujan, listopad, studeni i prosinac 2012., presudom ovog suda Pmal-143/13 odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice kojim je tražila isplatu iznosa od 3.000,00 kn za veljaču 2013., dok je presudom ovog suda P-11629/2015 odbijen zahtjev tužiteljice za isplatom iznosa od 3.000,00 kn za siječanj 2013., sve iz razloga što je u postupku utvrđeno kako tuženici imaju osnov za korištenje predmetnog stana u ugovoru o najmu stana sa zaštićenom najamninom sklopljenim s bivšom vlasnicom stana.

- kako iz iskaza tuženika ad. 1. i 2. proizlazi da i dalje koriste predmetni stan za stanovanje, da nemaju drugih useljivih nekretnina u vlasništvu te kako plaćaju zaštićenu najamninu na račun sudskog depozita

- kako u svom iskazu tužiteljica navodi da je bivši nositelj stanarskog prava, odnosno zaštićeni najmoprimac NĐ predmetni stan napusti

07.11.2016. i odselio u [adresa]

- kako u svom iskazu svjedok NĐ navodi da je predmetni stan napustio krajem 2022., te o tome nije obavijestio vlasnicu, jer je smatra kako to nije njegova obveza. Također, tvrdi kako nekretnina u [adresa] nije njegovo vlasništvo, već vlasništvo njegove sadašnje supruge. Potvrđuje da je na adresi u [adresa] prijavljen od 07.11.2016., kako stoji i u evidenciji MUP-a, kojim podacima sud raspolaže

- kako je NĐ upisan kao vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] ZU 5146 K. O. [katastarska općina] površine 691 m2 za cijelo

- kako prema podacima Imperium nekretnine, i to oglasa objavljenog 31.01.2022. cijena najma za stan površine 70 m2 u centru grada iznosi 4.516,00 kn/ 600,00 EUR

Sva naprijed navedena utvrđenja proizlaze iz dokaza koje je sud na prijedlog stranaka izveo u postupku.

7.Prema odredbi čl. 38. st. 1. Zakona o najmu stanova (NN broj 91/96, 48/98, 66/98, 22/2006, 68/2018, 105/2020 i 36/2024), u slučaju smrti zaštićenog najmoprimca ili kad zaštićeni najmoprimac napusti stan, prava i dužnosti zaštićenog najmoprimca iz ugovora o najmu stana prelaze na osobu navedenu u govoru o najmu stana, ovisno o sporazumu tih osoba.

8.Prema odredbi st. 3. istog članka osoba iz st. 1. ovoga članka dužna je od najmodavca u roku od 60 dana od dana nastale promijene zatražiti sklapanje ugovora o najmu stana, dok je odredbom st. 4. propisano kako je najmodavac dužan s osobom iz sta. 1. ovog članka sklopiti ugovor o najmu stana na neodređeno vrijeme, s pravima i obvezama zaštićenog najmoprimca.

9.Odredbom čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (Narodne Novine br. 35/05, 41/08 i 125/11) propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanja njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska štete).

10.Odredbom čl. 1089. st. 1. istog Zakona propisano je da oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi.

11.Odredbom st. 2. istog članka propisano je da se visina naknade štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo.

12.Odredbom st. 3. istog članka propisano je da se pri ocjeni visine izmakle koristi uzima u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.

13.Odredba čl. 1120. ZOO –a propisuje da kad je netko tuđu stvar uporabio u svoju koristi, vlasnik može zahtijevati, nezavisno od prava na naknadu štete, ili ako nje nema, da mu ovaj naknadi korist koju je imao od uporabe.

14.Odredbom čl. 30. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne Novine“ RH br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00 i 114/01) propisano je da pravo vlasništva na određenoj stvari ovlašćuje svog nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima. U tim granicama vlasnik ima pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari.

15.Dakle, u smislu naprijed navedene zakonske odredbe ZV-a, pravo raspolaganja obuhvaća pravo otuđenja i opterećenja stvari, dok je pravo korištenja ovlaštenje na ubiranje plodova. Pravo korištenja ostvaruje se, između ostalog, i davanjem u zakup stvari, o čemu je u konkretnom slučaju riječ.

16.Cijeneći ukupno izvedene dokaze sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a ovaj sud smatra kako tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan. Naime, iz rezultata raspravljanja proizlazi u bitnome, kako je tužiteljica pravomoćnom presudom ovog suda Pst-12/13 odbijena s zahtjevom radi iseljenja tuženika VĐ i SĐ iz razloga što imaju pravni osnov za korištenje pravnog stana, budući su navedeni kao članovi obiteljskog domaćinstva zaštićenog najmoprimca NĐ u ugovoru o najmu stana sa zaštićenom najamninom od 10.05.1998. Također, tuženici su presudom ovog suda Pst-728/13 odbijeni s zahtjevom radi sklapanja ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom iz razloga što predmetni stan za stanovanje koristi NĐ, nositelj stanarskog prava. Dakle, u oba postupka na čije odluke se pozivaju tuženici, u vrijeme presuđenja zaštićeni najmoprimac NĐ koristio je predmetni stan za stanovanje, te je jedino on bio aktivno legitimiran podnositi zahtjeve prema vlasniku stana, kao što je vlasnica stana bila aktivno legitimirana podnositi zahtjeve prema njemu. Dok je on imao taj status i dok je koristio predmetni stan za stanovanje, tuženici nisu mogli uspjeti s zahtjevom za sklapanje ugovora o najmu stana s zaštićenom najamninom, niti je tužiteljica kao vlasnica stana mogla uspjeti s zahtjevom za iseljenje tuženika VĐ i SĐ, budući su bili članovi domaćinstva zaštićenog najmoprimca navedeni u ugovoru. Nadalje, iz rezultata raspravljanja u ovom postupku proizlazi kako je NĐ iselio iz predmetnog stana još 2016., što proizlazi i iz podataka o prebivalištu MUP-a RH. Svakako NĐ napustio je predmetni stan najkasnije 6. prosinca 2022., kada je sačinjen zapisnik koji prileži spisu (str. 111.). No, tuženici su i dalje nastavili koristiti predmetni stan za stanovanje kao članovi domaćinstva bivšeg zaštićenog najmoprimca te su se obratili sudu s novom tužbom radi donošenja presude koja nadomješta ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom, koji postupak je u tijeku i vodi se pred ovim sudom pod brojem Ps- 93/2023. U tom postupku tuženici se pozivaju na drugi činjenični osnov, a to je činjenica da je zaštićeni najmoprimac NĐ iselio iz predmetnog stana, da je sačinjen zapisnik o primopredaji i da je prenio prava iz ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom na tuženika ad 1), odnosno tuženici se pozivaju na odredbu čl. 38. ZONS-a, te će se u tom postupku utvrđivati imaju li pravo na korištenje predmetnog stana, odnosno ima li tuženik ad 1) status zaštićenog najmoprimca, a tužena ad 2) status člana domaćinstva na predmetnom stanu. Imajući u vidu sve naprijed navedeno, proizlazi da tuženici kao članovi domaćinstva zaštićenog najmoprimca u spornom razdoblju imaju valjanu pravnu osnovu za posjed i korištenje predmetnog stana u ugovoru o najmu stana sa zaštićenom najamninom od 10. travnja 1998., odnosno da nisu nepošteni posjednici u smislu odredbe čl. 165. ZV-a, pa sukladno tome nisu dužni naknaditi tužiteljici štetu u vidu razlike između tržišne i zaštićene najamnine, radi čega je tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neutemeljen.

17. Dakle, tuženici koriste predmetni stan kao članovi domaćinstva zaštićenog najmoprimca koji je iselio iz predmetnog stana, te su zatražili da sud riješi njihov status nakon iseljenja zaštićenog najmoprimca sukladno zakonu. Oni su stoga pošteni posjednici predmetnog stana. S druge strane, tužiteljica je prilikom kupnje stana znala da kupuje stan u kojemu žive zaštićeni najmoprimac i njegova obitelj, što je navedeno u kupoprodajnom ugovoru. Stoga, budući je kupila neuseljiv stan, ne može realno očekivati da bi mogla ostvarivati korist davanjem stana u najam, sve dok se pitanje prava tuženika pravomoćno ne riješi.

18. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. stavak 1. ZPP-a a tuženima je obistinjen trošak kako slijedi: za sastav odgovora na tužbu te zastupanja na ročištima od 8. ožujka 2023., 31. svibnja 2023., 27. rujna 2023., 26. ožujka 2024., 17. lipnja 2024., 10. rujna 2024., 25. veljače 2025. po 50 bodova, uvećano za vrijednost boda s paušalom, što daje iznos od 800,00 eura. Tuženima pripada i trošak pristojbe odgovora na tužbu u iznosu od 13,27 eura. S obzirom da je svaki od tuženika imao svog punomoćnika, te da se radi o identičnim radnjama, to je tužiteljica dužna naknaditi svakom od tuženika trošak od 813,27 eura.

U Splitu, 14. ožujka 2025.

S U D A C

Vica Roščić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjeraka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa presude.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

-pun. tužitelja

-pun. tuženika ad 1) i ad 2)

-u spis