Republika Hrvatska

Općinski sud u Velikoj Gorici

Stalna služba u Ivanić-Gradu

Ivanić Grad, Športska 2

Poslovni broj: Pn-25/2022-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu po sucu toga suda Jasni Grgurić, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ine Štukar Marković, u pravnoj stvari tužitelja mldb. ŽT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po majci i zz ŠT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Nikola Bošković-Slivonja odvjetniku iz Zagreba, Ulica kneza Borne 18, protiv tuženika Grad Velika Gorica, Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, OIB: [osobni identifikacijski broj], i umješača Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupano po punomoćniku Ivana Grgić Zovko, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, nakon provedene javne glavne rasprave zaključene 20. veljače 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja odvjetnika Nikola Bošković-Slivonja i punomoćnika po zaposlenju tuženika ČT, temeljem čl. 335. Zakona o parničnom postupku 14. ožujka 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku GRAD VELIKA GORICA, Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju VITO mldb. BARIĆ zastupan po majci i zz ŠT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] plati na osnovu pretrpljene neimovinske i imovinske štete iznos od 2.000,00 €, zajedno s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.947,02 € zajedno sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 24. ožujka 2022. navodi kako je dana 7. lipnja 2021. bio u šetnji sa svojom bakom GT tijekom koje su u Ulici kneza Branimira ispred kbr. 7 zapeli za žicu koja je bila zavezana za šaht Velkoma i pali. Dalje navodi kako je kako je baka tužitelja vozilom Hitne medicinske pomoći prevezena u Kliniku za traumatologiju, a malodobni tužitelj je na mjestu štetnog događaja sačekao majku koja je došla po njega, dok je policija napravila očevid na mjestu pada tužitelja i njegove bake. Za održavanje javnih površina na području grada [adresa] odgovoran je tuženik sukladno odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu te je dužan sukladno odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti na održavanju gradskih javnih prometnih i pješačkih površina odnosno osigurati sigurno kretanje pješacima u Gradu Velikoj Gorici odnosno svim naseljima na području grada. Dalje navodi kako je uzrok pada i ozljeđivanja tužitelja zaostala žica na šahtu, pa postoji odgovornost tuženika za naknadu štete zbog propusta u održavanju navedene javne površine jer nije omogućio nesmetano i sigurno kretanje pješacima. Tužitelj zahtjeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku i imovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje jer je zbog zadobivene povrede trpio intenzivne i dugotrajne bolove i strah jer mu je ozlijeđena baka koja je prevezena sa mjesta pada u bolnicu a on je sa stranim ljudima ostao na mjestu pada dok po njega nije došla majka. Dalje navodi kako je pao frontalno i zadobio kontuzijski biljeg frontalno i krvario je iz nosa i usnice te mu je propisano mirovanje u zamračenoj prostoriji što je bilo vrlo teško provesti s obzirom na njegovu dob, te je povraćao i nije mogao disati na nos a tijekom liječenja tužitelju je trebala povećana pažnja i pomoć za obavljanje svakodnevnih poslova. Tužitelj potražuje naknadu neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, i imovinsku štetu u ukupnom iznosu od 24.000,00 kn.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Tuženik osporava i svoju odgovornost za sporni događaj navodeći kako su navodi tužbe su isti u cijelosti paušalni i neosnovani te u suprotnosti s dokazima dostavljenima uz tužbu, slijedom čega dovode u sumnju samu osnovanost tužbenog zahtjeva. Iz dostavljene potvrde, sastavljene sukladno paušalnim navodima gđe. GT, proizlazi kako je samo ona u trenutku štetnog događaja zapela za tanku metalnu žicu privezanu za poklopac šahta i pala. Što znači da je žica mogla eventualno biti uzrok pada gđe. GT, a ne kako se u tužbi pogrešno navodi i samog tužitelja. Štoviše, u potvrdi Policijske Postaje Velika Gorica tužitelj se uopće ne spominje u kontekstu pada ili eventualnih ozljeda uzrokovanih predmetnim štetnim događajem. Očigledno je stoga kako uzrok pada tužitelja nije bila žica na šahtu, već je izglednije kako je padu tužitelja pridonijela, odnosno isti uzrokovala baka. S obzirom na navedeno, razvidno je kako odgovornosti tuženika za ozljede tužitelja u ovom slučaju nema niti je ista dokazana, slijedom čega se u ovopredmetnom postupku radi o potpuno promašenoj pasivnoj legitimaciji. Slijedom svega navedenog, a imajući u vidu promašenu pasivnu legitimaciju, tuženik predlaže Naslovljenom sudu odbaciti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti. Nadalje, iako je očigledno kako uzrok pada tužitelja nije bila žica privezana za šaht, tužitelj odgovornost tuženika temelji upravo na tom elementu te u tužbi navodi da je tuženik odgovoran za održavanje javnih površina, slijedom čega je za tužitelja nesporna odgovornost tuženika za štetni događaj. U odnosu na više izneseno, tuženik ističe kako je poslove održavanja oborinske odvodnje (čiji je sastavni dio i navedeno revizijsko okno – šaht) povjerio trgovačkom društvu VG Vodoopskrba d.o.o. temeljem Ugovora o obavljanju komunalne djelatnosti održavanja objekata za odvodnju oborinskih voda na području Grada Velike Gorice KLASA: 325-11/20-001/24, URBROJ: 238-31-13/05161-20-1 od 31.12.2020. Navedenim je Ugovorom VG Vodoopskrba d.o.o. preuzela punu odgovornost glede zakonitosti rada i materijalne odgovornosti prema građanima i prema samom tuženiku, a koja bi odgovornost mogla proizaći iz obavljanja ili neobavljanja djelatnosti iz Ugovora te se obvezalo snositi i nadoknaditi sve eventualne štete proizašle iz obavljanja ili neobavljanja radova iz Ugovora, a koje bi nastale uslijed neispunjena odnosno nemarnog ispunjena obveza iz samog Ugovora. S obzirom na navedeno, posebice činjenicu da je održavanje šahtova tuženik prenio na više navedeno trgovačko društvo te da je isto odgovorno za sve vezano uz održavanje istih, to tuženik predlaže Naslovljenom sudu pozvati VG Vodoopskrbu d.o.o. kao umješača na strani tuženika. Nadalje, a u odnosu na ozljede tužitelja, tuženik ne spori da je prilikom pada tužitelj zadobio hematom čela, nosa i usne, budući da isto stoji u nalazu Kliničkog bolničkog centra od dana 09.06.2021. Nastavno, tuženik navodi kako je u vrijeme štetnog događaja bio osiguran policom osiguranja kod osiguravajućeg društva EUROHERC osiguranje d.d., slijedom čega se predlaže Naslovljenom sudu kao umješača na strani tuženika pozvati upravo navedeno osiguravajuće društvo.

3. Tuženik je tijekom postupka predlagao da se o otpočetoj parnici obavijeste osiguravajuće društvo Euroherc osiguranje d.d. Zagreb budući je tuženik u vrijeme štetnog događaja bio osiguran policom osiguranja kod osiguravajućeg društava Euroherc osiguranje d.d. i VG Vodoopskrba d.o.o. [adresa] budući je sva odgovornost za održavanje sustava oborinske odvodnje prenesena na trgovačko društvo VG Vodoopskrbu d.o.o.

U smislu članka 211. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine" broj:

53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019 – dalje: ZPP) sud je 31. listopada 2023. obavijestio Euroherc osiguranje d.d. Zagreb i VG Vodoopskrbu d.o.o., da se kod ovog suda vodi parnica između tužitelja mldb. ŽT i tuženika [adresa], radi naknade štete a kako je to predloženo od strane tuženika, te su pozvani, u smislu čl. 206. ZPP-a, da, ukoliko imaju pravni interes, svojom izjavom stupe kao umješači na strani tuženika.

Podnekom od 12. ožujka 2024. Euroherc osiguranje d.d. Zagreb ističe kako ima pravni interes sudjelovanja u ovoj parnici te stupaju u parnicu kao umješač na stani tuženika navodeći kako osporava visinu zahtjeva te se pridružuje navodima tuženika, osporava pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja i odgovornost tuženika, a podredno i umješača.

Podneskom od 29. kolovoza 2023. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev na način da po pojedinim vidovima štete potražuje: - s osnova fizičkih bolova iznos od 1.000,00 €,

- s osnova pretrpljenog straha iznos od 800,00 €, - s osnova tuđe pomoći i njege iznos od 200,00 €, u ukupnom iznosu od 2.000,00 €.

4. Tijekom postupka radi razjašnjenja spornih, a za ovaj postupak odlučnih činjenica, provedeni su dokazi koje su stranke predložile na način da je izvršen uvid u dokumentaciju koju su dostavile stranke te su saslušani svjedoci ŠT, HT, GT, OT i AT te je provedeno medicinsko vještačenje na okolnost utuženih vidova štete i pretrpljenih fizičkih bolova, pretrpljenog straha, eventualnih duševnih bolova zbog smanjene životne aktivnosti te potrebe za tuđom pomoći i njegom.

5. Sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/200 8, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 ZPP) temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan te su utvrđene sljedeće pravno relevantne činjenice:

- da je baka tužitelja pala uslijed zapinjanja na tanku i oku faktički nevidljivu žicu koja je bila zavezana za šaht u vlasništvu tuženika;

- da se predmetni šaht u vlasništvu tuženika nalazio na nogostupu namijenjenom isključivo za kretanje pješaka;

- da predmetni šaht u vlasništvu tuženika sa zavezanom tankom i oku faktički nevidljivom žicom ima karakter opasne stvari u smislu primjenjujućih odredaba ZOO- a, što znači da je teret dokaza ekskulpirajućih elemenata koji bi ukazivali na (su)odgovornost tužitelja za nastanak i posljedice iz ovog štetnog događaja na tuženiku;

- da je baka, propisno se krećući po nogostupu u svojstvu pješaka, razumno te u skladu sa elementarnim životnim postupanjima u sličnim situacijama, brinula o svome (tada 2,5 godišnjem) unuku vodivši istoga za ruku što suštinski predstavlja jedini način adekvatne brige odrasle osobe u ovakvoj prometnoj situaciji (neposredna blizina kolnika sa prolazećim automobilima) za 2,5 godišnje dijete;

- da je tužitelj pao i pretrpio u tužbi opisanu i utuženu štetu samo i isključivo stoga što je njegova baka prethodno pala kao posljedica zapinjanja za opasnu stvar u vlasništvu tuženika te ga je uslijed toga povukla za sobom prilikom svog pada;

6. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 2.000,00 € na ime pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku i imovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje jer je zbog zadobivene povrede trpio intenzivne i dugotrajne bolove i strah.

Između stranaka je sporna odgovornost tuženika odnosno pasivna legitimacija i uzročno posljedična veza između postupanja tuženika i štetnog događaja, osnova i visina tužbenog zahtjeva. Tuženik u odgovoru na tužbu ne spori kako je GT, baka tužitelja, u trenutku štetnog događaja zapela za tanku metalnu žicu privezanu za poklopac šahta i pala, te da je žica mogla eventualno biti uzrok pada gđe. GT, a ne kako se u tužbi pogrešno navodi i samog tužitelja, te kako uzrok pada tužitelja nije bila žica na šahtu, već je izglednije kako je padu tužitelja pridonijela, odnosno isti uzrokovala baka.

7. Grad Velika Gorica je poslove održavanja oborinske odvodnje povjerila društvu VG Vodoopskrba d.o.o. temeljem Ugovora o obavljanju komunalne djelatnosti održavanja objekata za odvodnju oborinskih voda na području Grada Velike Gorice od 31. prosinca 2020. Klasa: 325-11/20-001/24 (list 18-20 spisa). Navedenim ugovorom, VG Vodoopskrba d.o.o. će snositi punu odgovornost glede zakonitosti rada i materijalne dogovornosti prema građanima i Gradu Velikoj Gorici proizašle iz obavljanja ili neobavljanja djelatnosti iz ugovora te se obvezuje snositi i naknaditi sve eventualne štete proizašle iz obavljanja ili neobavljanja radova iz navedenog ugovora.

Iz očitovanja VG Vodoopskrbe d.o.o. (list 21 spisa), proizlazi da je do postavljanja žice došlo do sudjelovanja trećih osoba, a ne tuženika, niti VG Vodoopskrbe d.o.o.. Otvaranjem poklopca na šahtu utvrđeno je da se ispod poklopca nalaz mamac (otrov za štakore) pričvršćen za komad žice koji djelatnici VG Vodoopskrbe d.o.o. ne postavljaju.

Pasivna legitimacija tuženika proizlazi iz odredaba ZKG-a, prema kojem je komunalno gospodarstvo cjelovit sustav obavljanja komunalnih djelatnosti, građenja i održavanja komunalne infrastrukture te održavanja komunalnog reda na području općina, gradova i Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: jedinica lokalne samouprave), a jedinice lokalne samouprave i osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti u provedbi tog Zakona dužne su postupati u skladu s načelima na kojima se temelji komunalno gospodarstvo. Prema odredbi čl. 8. navedenog Zakona komunalne djelatnosti se obavljaju kao javna služba, dok je prema čl. 17. istog Zakona isporučitelj komunalne usluge dužan komunalnu uslugu isporučivati korisnicima usluga na način koji ne može štetiti njihovoj imovini, pravima i pravnim interesima (načelo sigurnosti). Prema odredbi čl. 21. ZKG-a komunalne djelatnosti su djelatnosti kojima se osigurava građenje i/ili održavanje komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne ispravnosti i komunalne djelatnosti kojima se pojedinačnim korisnicima pružaju usluge nužne za svakodnevni život i rad na području jedinice lokalne samouprave (uslužne komunalne djelatnosti). Komunalne djelatnosti sukladno čl. 22. st. 1. istog Zakona između ostalog su i održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje javnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima (pločnika, javnih prolaza, šetališta, biciklističkih i pješačkih staza i sl.) te održavanje građevina javne odvodnje oborinskih voda i održavanje čistoće javnih površina, pri čemu se prema odredbama čl. 23. st. 2. tog Zakona pod održavanjem javnih površina na kojima nije dopušten promet motornih vozila podrazumijeva održavanje i popravci tih površina kojima se osigurava njihova funkcionalna ispravnost.

Potpuno neovisno o činjenici da li je tužitelj također zapeo i pao uslijed tanke metalne žice ili je pao uslijed toga što je njegova baka pala spotaknuvši se o predmetnu žicu držeći ga za ruku uslijed čega je i on pao s njom te zadobio ozljede, odgovornost tuženika je neupitna. Naime, svaka savjesna baka, pa tako i baka ovdje malodobnog tužitelja, drži svoje dvogodišnje unuče za ruku kad se kreću po nogostupu za pješake pazeći da mu se nešto ne dogodi.

Da, naime, nije bilo tanke metalne žice ne bi pala baka mldb. tužitelja, pa po prirodi stvari ne bi pao niti tužitelj kojeg je baka vodila za ruku te u tom primjeru ne bi zadobio niti ozljede. Neovisno, dakle, o dinamici nastanka utuženog štetnog događaja

– da li se mldb. tužitelj spotaknuo o metalnu žicu ili je pao uslijed toga što ga je osoba koja ga je savjesno vodila za ruku pa se spotaknula na žicu povukla za sobom, postoji odgovornost tuženika.

Obzirom na navedeni zakonski propis nedvojbena je pasivna legitimacija tuženika koji upravlja i odgovoran je za održavanje između ostalog pješačkih staza (nogostupa) u gradu [adresa], odnosno dužan je osigurati sigurno kretanje pješaka na javnim površinama te spriječiti uzrokovanje i nanošenje štete građanima, pa kako je u konkretnom slučaju uzrok pada i ozljeđivanja tužitelja nesanirana javna površina, na kojoj se nalazila žica zavezana za šaht oborinske odvodnje (za koju je tužiteljica zapela nogom hodajući nogostupom), postoji odgovornost tuženika za naknadu štete zbog propusta u održavanju navedene javne površine, odnosno komunalne infrastrukture. Identično stajalište o odgovornosti jedinice lokalne samouprave proizlazi iz brojnih odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske (primjerice Rev-1203/2016-2 od 19. svibnja 2021., Rev-340/2011 od 2. travnja 2013., Revx- 542/2015 od 2. srpnja 2014), time da se u odluci Rev-2596/11-3 od 24. lipnja 2014., osim da su za održavanje nerazvrstanih cesta i javnih površina odgovorne jedinice lokalne samouprave, dakle gradovi i općine, pa je tuženik (općina) dužan osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima, navodi i da se prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe tuženik ne oslobađa obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguranja pravnog djelovanja tih osobe, a ne oslobađa se niti odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom radu. Stoga prenošenjem na društvo VG Vodoopskrba d.o.o. poslova održavanja oborinske odvodnje, tuženik se nije oslobodio obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguranja pravnog djelovanja te osobe, kao ni odgovornosti za štetu koja nastaje radi propusta u njezinom radu.

8. Iz iskaza svjedoka ŠT, majke tužitelja (list 50-51 spisa), proizlazi kako je dana 7. lipnja 2021. bila na poslu te su je zvali iz kemijske čistionice da je njena majka pala, a s njom je bio i njen sin ŽT, a kad je stigla na mjesto događaja majku je već odvezla hitna, a Ž je čuvala jedna gospođa iz kemijske čistione. ŽT je na području nosa jako krvario i iz usta te je jako plakao i to ga je mjesto jako boljelo te je odmah Ž odvela na pregled u Klaićevu bolnicu. Lice Ž je bilo naotečeno i iz usta izvirale ljubičaste rane odnosno kao velike nakupine krvi samo sa unutarnje strane usta. ŽT je otpušten iz Klaićeve bolnice jer nije bilo nikakvih prijeloma ali su drugi dan otišli na hitnu jer je ŽT bio dosta miran, užasno je malaksao i jako je plakao te je jako povraćao te kako se dosta dugo morao drenirati nos jer je očito od udarca krenuo gnoj, a ŽT u to vrijeme nije mogao jesti pravu hranu nego kašastu. Dalje navodi kako se o ŽT vezano za ovu ozljedu brinula više od dva tjedna, A prvih tjedan dana morala je na Ž paziti svakih dva sata tijekom noći odnosno istog je budila da vidi da je sve u redu, te navodi kako je ŽT u to vrijeme imao 2,5 godine te ga je jako istraumatiziralo što je baku vidio u krvi te što je ostavljen potpunim strancima dok ona nije stigla po njega, a od toga je prošlo nekih dva sata, a kako je ŽT trebalo jedno šest mjeseci za potpuni psihički oporavak i nije želio ostati s nikim tko nije njegova obitelj.

Iz iskaza svjedoka KT (list 51-52 spisa) proizlazi kako je dana 7. lipnja 2021. bio u svojoj kući te je čuo gospođu GT kako zapomaže i izašao van i vidio istu kako je potrbuške ležala na nogostupu, a pored nje je sjedilo malo dijete. Dalje navodi kako je dijete odveo kod njih u kemijsku čistionu gdje su njegove djelatnice pružile prvu pomoć jer je djetetu curila krv iz nosa i dijete je bilo u šoku, a baki su pomogli da sjedne na pločnik te su pozvali hitnu pomoć ali se ne sjećam tko je to učinio, te je nakon nekog vremena stigla policija i hitna, a policija je izvukla žicu koja se nalazila preko šahte te ju je stavila na ogradu, dok je po Ž nešto kasnije stigla njegova majka, a baku je odvezla hitna. Dalje navodi kako do tog događaja nije vidio odnosno primijetio i nisam obraćao pažnju da bi iz šahta virila kakva žica, a nedavno je vidio kako neki ljudi ne na istom mjestu odnosno 50 metara dalje stavljaju neku žicu, ali nije vidio da žica viri van ili ne, a ljudi koju su postavljali tu žicu bili su obučeni u bijele kute dok je žica bila dosta tanka, te sive boje. Dalje navodi kako je žica koja je virila iz šahta od štetnog događaja bila zavezana na sredini šahta te savinuta do kraja i ulazila je onda u šaht. Žica je sa oba dvije strane bila fiksirana te ista nije niti pukla kad je gospođa preko nje pala nego su je policajci izvadili i stavili na ogradu. Još je jednom naveo kako nije vidio jer se nalazio u kući i zapravo ne zna na koji način je gospođa pala, međutim kako je gospođa ležala on je vidio žicu na njezinoj nozi.

Iz iskaza svjedoka GT, bake tužitelja (list 52 spisa) proizlazi kako je dana 7. lipnja 2021. bila u šetnji sa svojim unukom ŽT te joj je u jednom trenutku noga zapela za nešto, pala je prema naprijed i udarila desnom rukom u ivičnjak. Dalje navodi kako su se šetali po nogostupu te kako je držala Ž za ruku i isti je pao s njom. Došao im je u pomoć susjed HT te njegova djelatnica kemijske čistione koja je Ž uzela u kemijsku čistionu, a ona joj je dala mobitel da nazove Vitovu mamu. Dalje navodi kako je kasnije vidjela da je pala preko žice koja je bila zavezana za ručku od šahte te kako je jedila sam na podu sve dok nije stigla hitna po nju te su je odvezli u bolnicu, a u tom trenutku šoka vidjela je da je ŽT jako curila krv iz nosa, te se isti jako plakao te ga nisu mogli smiriti. Dalje navodi kako žicu nije vidjela prije pada niti tijekom pada tek nakon, a tim putem ide često te prije ovog štetnog događaja nije vidjela žice na šahti.

Iz iskaza svjedoka LT, djelatnika VG Vodoopskrba d.o.o. (list 52- 53 spisa) proizlazi kako se ne sjeća točno kojeg dana ga je nazvao šef te je sa svojim kolegom otišao u Ulicu kneza Branimira jer je tamo bila policija koja je zvala njegovog šefa, a na samom mjestu događaja video je komad žice koja se nalazila na ogradi. Dalje navodi kako oni ne rade sa žicom niti su istu postavljali, oni samo rade s vodom. Po njegovoj procjeni žica je bila debela oko 1-2 mm. Dalje navodi kako oni održavaju sve šahtove na području [adresa] i kako do sada nije bilo nikakvih događa, niti prijava vezanih za žice vezanih na šahtove.

Iz iskaza svjedoka ZT, djelatnika VG Vodoopskrba d.o.o. (list 53 spisa) proizlazi kako je dana 7. lipnja 2021. bio dežuran s kolegom LT te ih je šef pozvao u Ulicu kneza Branimira da vide što se dogodilo odnosno da je jedna gospođa pala, a na mjestu događaja bili su policajci koji su im pokazali šaht. Na šahtu se nalazila žica, on je taj šaht otvorio jer je išao vidjeti da se slučajno ne radi o žici koju stavljaju deratizatori radi stavljanja meke za štakore, međutim to nije bila ta žica. Žica koja se nalazila u šahtu je bila debljine nekoliko milimetara i on ne zna od kuda se ta žica nalazila na šahtu jer nije imala nikakvu svrhu. Dalje navodi kako nije vidio nikoga na licu događaja osim dva policajca te kako se ne sjeća tko je uklonio žicu sa šahta. Koliko se sjeća dio žice je bio na šahti a drugi dio je bio na ogradi ali se ne sjeća da li je bio zavezan za ogradu ili se samo nalazio na ogradi. Dalje navodi kako se unutar šahta nalazila i žica od deratizacije međutim ona je bila puno deblja i ona nije virila iz šahta i nije imala nikakve veze sa žicom izvan šahta te žica za deratizaciju je malo deblja i ona se veže s unutarnje strane šahta.

Sud je prihvatio iskaze svjedoka kao vjerodostojne i istinite budući da isti imaju neposredna saznanja o bitnim činjenicama utvrđivanja u ovom postupku te njihovi iskazi nisu u suprotnosti s ostalim provedenim materijalnim dokazima jer su dani na logičan, sažet, jasan, detaljan i uvjerljiv način.

9. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade, sud mora osim ranije navedeni činjenica uzeti u obzir jačinu i trajanje povredom prava osobnosti izazvanih boli i straha, te sukladno navedenom, tužitelj potražuje naknadu na ime neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a sve u okviru kvalifikatornih okolnosti te imovinsku štetu.

Stalni sudski vještak prof.dr.sc. Žarko Rašić prim.dr.med. specijalist kirurg u svom nalazu i mišljenju ( list 72 spisa) istaknuo je kako je malodobni tužitelj stradao u štetnom događaju kada je zadobio natučenje glave. Nakon štetnog događaja pregledan je po dječjem kirurgu te je učinjena rtg obrada glave bez koštane traume. Nakon dva dana radi povraćanja i lošeg osjećanja pregledan je u hitnoj služni po neurokirurgu i pedijatru. CT mozga je bio uredan. Preporučena je daljnje opservacija dijeta.

U skladu sa Rješenjem suda od 14. prosinca 2023. i zadacima suda očituje se, a nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i pregleda malodobnog tužitelja, kako je zatraženo:

Trajanje i intenzitet BOLOVA:

jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 1 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 2 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 10 dana.

Trajanje i intenzitet STRAHA:

Tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija, a uzimajući u obzir životnu dob i način stradavanja – stradao je zajedno s bakom s kojoj je bio u šetnji jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 3 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 8 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 20 dana.

SMANJENJE ŽIVOTNIH AKTIVNOSTI:

U navedenom štetnom događaju malodobni tužitelj je zadobio natučenje glave. Navedena ozljeda nije dovela do trajni smanjenja životnih aktivnosti

TUĐA POMOĆ I NJEGA:

Nakon predmetnog štetnog događaja malodobnom tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 2 dana po 4 sata dnevno, 7 dana po 2 sata dnevno, radi potrebe za pratnjom na liječničke preglede u dva navrata te dodatne brige za ozlijeđenu dijete., praćenje njegov stanja.

Sud nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. Žarko Rašić prim.dr.med. specijalist kirurg, u cijelosti ocjenjuje vjerodostojnim i valjanim, budući je isti dan u skladu s pravilima struke te od strane stručne osobe.

Na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. Žarko Rašić prim.dr.med. specijalist kirurg stranke nisu imale primjedbe ni prigovore.

10. Iz provedenog postupka proizlazi da je tužitelju šteta nastala u uzročno- posljedičnoj vezi sa opasnom stvari – gotovo nevidljivom, tankom, metalnom žicom koja je bila zavezana za šaht nalazeći na nogostupu namijenjenom za kretanje pješaka kojim se tužitelj propisno kretao sa svojom bakom, uz dodatnu relevantnu činjenicu da nigdje na nogostupu i/ili oko nogostupa nije bio postavljen znak upozorenja glede postojanja predmetne opasne stvari.

Imajući u vidu odredbe čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima, utužena šteta nastala od opasne stvari smatra se da potječe od te stvari osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

Na tuženiku je teret dokaza da šteta nije nastala od predmetne žice (opasne stvari) odnosno nekim eventualnim doprinosom tužitelja za koji doprinos nema uporišta u elementarnom životnom iskustvu jer prosječan pješak (baka tužitelja) a niti dvogodišnje dijete niti može očekivati postojanje takve opasne prepreke na nogostupu za pješake niti je objektivno može predvidjeti odnosno primijetiti dok šeće sa dvogodišnjim unukom za ruku pazeći da isti ne padne.

To tim više kad na mjestu nastanka štetnog događaja nedvojbeno nije bilo baš nikakvog znaka upozorenja za postojanje predmetne opasnosti na nogostupu za pješake.

Okolnost da je do ozljeđivanja tužitelja došlo na naprijed opisani način i da u njegovom ponašanju nije bilo nikakvog doprinosa nastanku štetnog događaja, proizlazi praktički iz svih izvedenih dokaza, pa i iskaza GT, bake tužitelja, koja je, usprkos tome što je navela da nije vidjela žicu na šahtu, izričito navela kako su se šetali po nogostupu te joj je u jednom trenutku noga zapela za nešto, pala je prema naprijed te kako je držala Ž za ruku i isti je pao s njom.

Dakle, potpuno neovisno o činjenici da li je tužitelj također zapeo i pao uslijed tanke metalne žice ili je pao uslijed toga što je njegova baka pala spotaknuvši se o predmetnu žicu držeći ga za ruku uslijed čega je i on pao s njom te zadobio ozljede, odgovornost tuženika je neupitna.

Stoga, da nije bilo tanke metalne žice ne bi pala baka mldb. tužitelja, pa po prirodi stvari ne bi pao niti tužitelj kojeg je baka vodila za ruku te u tom primjeru ne bi zadobio niti ozljede. Neovisno, dakle, o dinamici nastanka utuženog štetnog događaja

– da li se mldb. tužitelj spotaknuo o metalnu žicu ili je pao uslijed toga što ga je osoba koja ga je savjesno vodila za ruku pa se spotaknula na žicu povukla za sobom.

Iz samog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. Žarka Rašića – specijalista kirurga proizlazi da postoji uzročno – posljedična veza između predmetnog štetnog događaja koji se dogodio 7. lipnja 2021. i nastanka zadobivenih ozljeda kod tužitelja.

Opasnu stvar u smislu odredbe čl. 1063. ZOO-a ne predstavlja samo žica, već navedena kombinacija žice i šahta na javnoj površini, odnosno nogostupu namijenjenom za kretanje pješaka. Prema odredbi čl. 1064. ZOO-a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a prema odredbi čl. 61. st. 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18, 110/18, 32/20, dalje: ZKG-a), koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja, komunalna infrastruktura je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu odnosno suvlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost. Tuženik tijekom postupka nije osporio vlasništvo na predmetnoj javnoj površini, već je samo istaknuo da je poslove održavanja oborinske odvodnje povjerio društvu VG Vodoopskrba d.o.o.

11. U odnosu na visinu tužbenog zahtjeva sud također smatra da isti nije previsoko postavljen imajući u vidu ozljede koje je tužitelj zadobio u nastalom štetnom događaju, te pretrpljene fizičke boli, pretrpljeni strah, potreba za tuđom pomoći i njegom, a sve sukladno pisanom nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. Žarko Rašić prim.dr.med. specijalist kirurg, te imajući u vidu odredbu čl. 1100. st. 2. ZOO-a.

Sukladno navedenom, a imajući u vidu zakonske odredbe čl. 1100. st. 1 i st. 2. te čl. 1095. Zakona o obveznim odnosima, sud smatra da je specificirani tužbeni zahtjev tužitelja prema podnesku od 29. kolovoza 2023. kojim isti potražuje s osnova pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 1.000,00 €, s osnova pretrpljenog straha iznos od 800,00 €, te s osnova tuđe pomoći i njega iznos od 200,00 €, što ukupno iznosi 2.000,00 €, primjeren, a s obzirom na ozljede koje je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju te imajući u vidu nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prof.dr.

Žarka Rašića, prim.dr.med. specijalist kirurg.

Sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka prof.dr.sc. Žarko Rašić prim.dr.med. specijalist kirurg, tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 2 dana po 4 sata dnevno, 7 dana po 2 sata dnevno radi potrebe za pratnjom na liječničke preglede u dva navrata te dodatne brige za ozlijeđeno dijete i praćenje njegovog stanja, tako da sud smatra da je i taj dio tužbenog zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.

Također sukladno nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. Žarko Rašić prim.dr.med. specijalist kirurg nedvojbeno je utvrđeno da postoji uzročno- posljedična veza između štetnog događaja koji se dogodio 7. lipnja 2021. i zadobivenih ozljeda kod tužitelja.

Dakle, zbog navedenih povreda prava osobnosti kod tužiteljice iz čl. 19. ZOO- a, tužitelju pripada na ime naknade štete pravična novčana naknada sukladno čl. 1100. st. 2. ZOO-a, i to s osnova pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 1.000,00 €, s osnova pretrpljenog straha iznos od 800,00 €, te s osnova tuđe pomoći i njega iznos od 200,00 €, što ukupno iznosi 2.000,00 €, te je na navedeni iznos obračunata zakonska zatezna kamata na način kako je to navedeno u izreci ove presude, te s obzirom na ozljede koje je tužitelj zadobio u navedenom štetnom događaju te pretrpljene bolove, strah, potrebu tuđe pomoći i njege, postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja prema podnesku od 29. kolovoza 2023., a sukladno odluci o primjeni orijentacijskih kriterija za utvrđivanje pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda RH koja je donesena na sjednici građanskog odjela Vrhovnog suda RH 15. lipnja 2020., sud smatra da je postavljeni tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

12. Uzimajući u obzir da je tužitelj u sporu uspio u cijelosti, sud je tužitelju temeljem čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku dosudio i trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 2.947,02 €, koji trošak se odnosi na sastav tužbe u iznosu od 200,00 €, sastav podneska od 29.8.2023. u iznosu od 200,00 €, pristup ročištu dana 19.10.2023. u iznosu od 200,00 €, pristup ročištu dana 14.12.2023. u iznosu od 200,00 €, sastav podneska od 8.1.2024. u iznosu od od 200,00 €, sastav podneska od 7.3.2024. u iznosu od 50,00 €, sastav podneska od 13.3.2024. u iznosu od 200,00 €, sastav podneska od 6.11.2024. u iznosu od 200,00 €, pristup ročištu dana 22.1.2025. u iznosu od 200,00 €, pristup ročištu dana 20.2.2025. u iznosu od 200,00 €, PDV 25% u iznosu od 462,50 €, troškove vještačenja u iznosu od 260,00 €, sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 124,76 €, sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 124,76 € i pristup ročištu za objavu presude s PDV 25% u iznosu od 125,00 €.

Trošak je odmjeren u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, imajući u vidu vrijednost boda i vrijednost predmeta spora, uvećano za porez na dodanu vrijednost.

13. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci.

Ivanić-Grad, 14. ožujka 2025.

Viša sudska savjetnica:

Sudac:

Ina Štukar Marković

Jasna Grgurić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može žalbenom sudu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda pismeno u 3 istovjetna primjerka.

DNA:

- strankama po pun.