REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-1480/2022-81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sutkinje tog suda Maje Ivanović, kao predsjednice vijeća te Mirjane Rogić i Krešimira Starčevića kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Ane Pinculić, u kaznenom predmetu protiv optuženog CC zbog kaznenog djela iz članka 222. stavka 4. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17, 118/18., 126/19. - dalje: KZ/11) u povodu optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu poslovni broj KO-DO-3402/2020 od 24. travnja 2020. (list 375- 384 spisa), s izmjenom od 17. veljače 2025., nakon održane javne rasprave održane 11. ožujka 2025. u prisutnosti zamjenice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu RC, optuženog CC uz braniteljicu, odvjetnicu Natašu Kovar Ričko, dana 14. ožujka 2025. objavio je, a dana 11. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I Optuženi CC, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin C i FC, rođena R, rođen **.**.1963. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, dipl. ing. prometnih znanosti, rastavljen, bez djece, bez čina, bez odlikovanja, slabijeg imovnog stanja, ne vodi se drugi kazneni postupak, neosuđivan

k r i v  j e

što je

- 07. kolovoza 2018. u [adresa], na privremenom gradilištu sanacije uličnog i dvorišnog pročelja višestambene zgrade, kao direktor i odgovorna osoba trgovačkog društva RAPA-ING d.o.o. u svojstvu izvođača radova, olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, protivno članku 44. stavku 1., 2. i 3. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 114/14 - dalje: ZNR) propustio planirati, pripremati i provoditi radne postupke i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, protivno članku 41. ZNR nije osigurao sigurno mjesto rada, te je propustio osigurati prestanak rada u građevinama na kojima postoji opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, kao što i nije osigurao da sredstva rada i osobna zaštitna oprema budu u svakom trenutku sigurni, održavani i prilagođeni za rad i u ispravnom stanju, što je protivno dijelu B Odjeljku II članku 5. i 6. Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima (NN br. 48/18), prema kojima rad na visini nije osiguran na siguran način, uz uporabu zaštitne opreme i sigurnosno uže za vezanje, dok je ograda na skeli morala imati najmanje podni rubni zaštitni dio, horizontalnu koljeničnu prečku i rukohvat, nadalje nije isključio iz uporabe sredstva rada i osobnu zaštitnu opremu na kojoj nastaju promjene zbog kojih postoje rizici za sigurnost i zdravlje radnika, a koje osiguranje ispravnosti i sigurnosti radne opreme je bio obvezan i prema člancima 4., 6. Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme (NN 18/17), dok je istu opremu propustio redovno pregledati i održavati radi ispravljanja svih nedostataka koji mogu utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, nadalje je protivno članku 27. stavku 1. točki 1. ZNR propustio osposobiti radnika IC za rad na siguran način prije početka rada, koji radnik je tom prilikom obavljao poslove fasadera na postavi toplinske izolacije – fasade i završnog sloja, te protivno članku 28. stavku 1. ZNR propustio zabraniti obavljanje poslova radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način, protivno članku 36. stavku 1. i 2. ZNR dozvolio rad radniku IC koji ne ispunjava uvjete, te ga propustio prije obavljanja poslova s posebnim uvjetima rada uputiti specijalistu medicine rada, koji poslovi fasadera su sukladno članku 3. točki 16. i 17. Pravilnika o posebnim uvjetima rada (NN 5/84) poslovi sa posebnim uvjetima rada jer se pretežno obavljaju u nefiziološkom položaju tijela, kao i na visini većoj od 3 metra, što je sve imalo za posljedicu da je radnik IC nalazeći se na skeli visine preko 12 metara na kojoj nije bilo horizontalne koljenične prečke, niti bočne rubne daske za sprječavanje pada predmeta sa skele, prilikom nanošenja impregnacije na fasadno ljepilo koje je nanosio na postavljenu toplinsku izolaciju, izgubio ravnotežu i pao na tlo zadobivši povrede u vidu ozljede više organa i organskih sustava, generalizirani edem, natučenje glave i lica, prijelom čeone kosti, krvni podljev kože vjeđa oba oka, prijelom koštanog sustava desne očne šupljine s pomakom ulomaka, prijelom nosnih kostiju i nosne pregrade, prijelom stijenki obje gornjočeljusne šupljine i šupljine etmoidne kosti, prijelom luka desne jagodične kosti, višeiverni prijelom desne sljepoočne kosti, prijelom pterigoridnog nastavka sljepoočne kosti obostrano, prijelom malih krila klinaste kosti, prijelom desne strane zatiljne kosti, prijelom baze lubanje, krvni podljev mekog oglavka sljepoočno-tjemeno desno, krvarenja izvan tvrde moždane ovojnice desno sljepoočno, krvarenja unutar tvrde moždane ovojnice obostrano čeono-sljepoočno i desno tjemeno, difuzno krvarenje u meke moždane ovojnice, zrak u lubanjskoj šupljini i tkivu mozga, oteklinu i razmekšanje mozgovine s difuznim točkastim krvarenjima, prijelom obje lopatične kosti, prijelom prsne kosti, prijelom 3. i 4. rebra obostrano, zrak u lijevom prsištu, nagnječenje osrčja, nagnječenja oba plućna krila, nagnječenje s razdorima jetre, višeiverni prijelom desne crijevne kosti s pomakom ulomaka, prijeloma zglobne čašice desnog kuka, prijeloma križne kosti s pomakom ulomaka, razdvajanja prepoznske sveze, krvnog podljeva mekih tkiva u području preponske sveze, nagnječenje mokraćnog mjehura, natučenje s krvnim podljevom kože desnog ramena, natučenje lijeve nadlaktice, natučenje s krvnim podljevom kože desne natkoljenice, prijelom glave, vrata i trupa desne bedrene kosti, oguljotine kože desnog koljena, koje ozljede u cjelini predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu, a koje su dovele do razvoja moždane smrti i obostrane upale pluća, što je neposredni uzrok smrti pok. IC, od kojih je **.**.2018. preminuo u KBC Sestre Milosrdnice,

dakle, iz nehaja pri izvođenju pojedinih radova postupajući protivno propisima izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, uslijed čega je prouzročena smrt jedne osobe,

čime je optuženik počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti - teškim kaznenim djelom protiv opće sigurnosti - opisano u članku 222. stavcima 3. i 4. u vezi s člankom 221. stavcima 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 222. stavku 4. KZ/11. II Na temelju članka 222. stavka 4. KZ/11. optuženi CC

osuđuje se

na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine

III Na temelju članka 56. KZ/11. optuženom CC se izriče

UVJETNA OSUDA

te se izrečena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ako optuženi CC u vremenu provjeravanja od 5 (pet) godina od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

IV Na temelju članka 158. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24.; dalje: ZKP/08.) oštećenoj ČC, [adresa] dosuđuje se imovinskopravni zahtjev od 37.162,39 eura te se nalaže optuženom CC navedeni iznos isplatiti oštećenoj ČC u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ove presude, dok se oštećenici GC i ŠC sa svojim imovinskopravnim zahtjevima upućuju u parnični postupak.

V Na temelju članka 148. stavka 6. ZKP/08. optuženi CC oslobađa obveze naknade troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. do 6. ZKP/08.

Obrazloženje

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu optužilo je uvodno označenom optužnicom, djelomično izmijenjenog činjeničnog opisa od 17. veljače 2025., optuženog CC zbog kaznenog djela protiv opće sigurnosti - teškim kaznenim djelom protiv opće sigurnosti - opisano u članku 222. stavcima 3. i 4. u vezi s člankom 221. stavcima 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 222. stavku 4. KZ/11. na način kako je to opisano u izreci presude.

2. Pozvan da se očituje o osnovanosti optužnice optuženi CC je porekao počinjenje kaznenog djela stavljenog mu na teret.

3. Punomoćnik oštećenika postavio je imovinskopravni zahtjev u ovom postupku potražujući isplatu ukupnog iznosa od 58.398,03 eura na ime smrti bliske osobe.

4. Tijekom dokaznog postupka pročitana je materijalna dokumentacija i to zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta VII. PP PUZ-a od 03. listopada 2019., potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj: 152754 od 03. listopada 2019., Ugovor o građenju Suvlasnika stambene zgrade u [adresa] i RAPA-ING d.o.o. od 25. svibnja 2018., Građevinski dnevnik za Brozovu 22A od 18. lipnja 2018. do 02. listopada 2018., zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenika CC od 06. kolovoza 2019. sa DVD-om snimke ispitivanja, zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenika RAPA-ING d.o,o. od 23. rujna 2019. s DVD-om snimke ispitivanja, nalaz i mišljenje vještaka za sigurnost i zaštitu na radu Ane Šijaković od 3. travnja 2020., Prijava HZMO- u za optuženog CC, Ugovor o radu između RAPA-ING d.o.o. i optuženog CC, Uvjerenje o usavršavanju za optuženog CC, Aneks ugovora o radu između RAPA-ING d.o.o. i optuženog CC od 20. listopada 2013., Uvjerenje o osposobljenosti za optuženika od 30. siječnja 2007., Zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način od 13. studenog 2013. za optuženika, Evidencijski karton o osposobljenosti radnika za rad na siguran način, Uvjerenje za optuženog CC, Uvjerenje za optuženog CC o osposobljenosti za pružanje prve pomoći, Uvjerenje za optuženog CC o praktičnoj obuci za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara od 15. studenog 2013., Svjedodžba za optuženog CC o prisustvovanju Seminara za povjerenike zaposlenika zaštite na radu od 6. veljače 2002., Svjedodžba za optuženog CC o završenom Seminaru za organizatore – instruktore osposobljavanja radnika za rad na siguran način od 19. travnja 2001., Uvjerenje za optuženog CC za poslove poslodavca/ovlaštenika za zaštitu na radu, Procjena rizika TD RAPA-ING d.o.o. od listopada 2015., Plan izvođenja radova na stambenoj zgradi [adresa] i 22a u Zagrebu, Projekt montažne fasadne skele naručitelja RAPA-ING d.o.o., Ugovor o izvođenju radova RAPA-ING d.o.o. i HT-WERKE d.o.o. od 15. travnja 2018., Preslika Viber poruke između pok. IC i optuženog CC od 25. srpnja 2018., Račun RAPA-ING d.o.o. broj: 13/1/1 od 06. lipnja 2018., Račun RAPA-ING d.o.o. broj: 12/1/1 od 06. lipnja 2018., Račun RAPA-ING d.o.o. broj: 27/1/1 od 17. kolovoza 2018., Procjena rizika HT-WERKE d.o.o. od 06. ožujka 2018., rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu o brisanju subjekta upisa Rapa Ing. d.o.o. od 11. ožujka 2020. sa podacima za upis u glavnu knjigu sudskog registra te povijesni izvadak za društvo Rapa Ing. d.o.o., rješenje Županijskog suda u Osijeku od 19. ožujka 2019. broj Gž-517/2019-2, izvadak iz sudskog registra za Marna građenje d.o.o., dopis HZMO od 19. veljače 2024. (list 522 spisa), sudsko medicinsko vještačenje po vještaku dr. med. Petru Škaviću (listovi 557-568 spisa). Pročitana je SMS Poruka koja glasi "Pozdrav gospodine F, NC mi je dao vas broj da se javim kad budem pred Zagrebom da mi date adresu gdje se rade terase" od 30. srpnja 2018. 9:33 sati, te e- mail iz kojeg proizlazi da je račun 27/1/1 plaćen 3. kolovoza 2018. u iznosu od 30.000,00 kuna, a mail je od 17. kolovoza 2018.

5. Na temelju članka 431. stavka 1. točke 2. ZKP/08. pročitan su zapisnik o ispitivanju svjedoka ŠC od 28. listopada 2019. (listovi 171-173 spisa) kao i zapisnik o ispitivanju svjedoka VC od 18. studenog 2019. (listovi 176-178 spisa).

6. Na temelju članka 431. stavka 1. točke 8. ZKP/08. pročitan je zapisnik od 9. listopada 2023. o ispitivanju vještakinje Ane Šijaković, zapisnik od 9. listopada 2023. o ispitivanju svjedoka TC, zapisnik od 24. studenog 2023. o ispitivanju svjedoka BC, zapisnik od 13. svibnja 2024. o ispitivanju svjedoka ĆC, zapisnik od 13. svibnja 2024. o ispitivanju svjedoka NC, zapisnik od 28. kolovoza 2024. o ispitivanju svjedoka UC, zapisnik od 17. veljače 2025. o ispitivanju vještaka dr. med. Petra Škavića.

7. Na temelju članka 431. stavka 1. točke 2. i 4. ZKP/08. odbijeni su dokazni prijedlozi za ispitivanjem u svojstvu svjedoka AC i MC kao i za provođenjem financijsko knjigovodstvenog vještačenja kao nevažni i odugovlačeći dokazni prijedlozi. Naime, na okolnost poslovne suradnje trgovačkog društva optuženika i društva HT Werke tijekom postupka u svojstvu svjedoka su ispitani NC, direktor društva HT Werke kao i KC koji je bio u inkriminirano vrijeme zaposlenik toga društva, koji su iskazivali o poslovnoj suradnji između trgovačkog društva optuženika i društva HT Werke. Stoga se provođenjem financijsko knjigovodstvenog vještačenja ne bi mogla utvrditi niti jedna činjenica odlučna za donošenje odluke u konkretnoj situaciji, a koja nije već utvrđena tijekom postupka, kako materijalnim, tako i personalnim dokazima, čiju će vjerodostojnost sud cijeniti prilikom ocjene dokaza. Jednako tako, niti ispitivanjem predloženih svjedoka AC i MC na okolnost sastavljanja policijskog izvješća ne bi se mogla utvrditi niti jedna činjenica važna za odlučivanje jer je navedeno već dovoljno utvrđeno materijalnim i personalnim dokazima provedenim tijekom ovog postupka. Konačno, navedeni dokazni prijedlozi s obzirom na svoju prirodu i karakter, a vodeći računa o proteku vremena od inkriminacije kao i količini dosad provedenih za ovaj postupak odlučnih dokaza, ukazuju se odugovlačećima.

8. Na temelju članka 421. stavka 1. točke 3. i 4. ZKP/08. odbijeni su dokazni prijedlozi za neposrednim ispitivanjem svjedoka ŠC i VC kao neprikladni i odugovlačeći budući da su navedeni svjedoci već ispitani na temelju zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć, dok se tijekom ovog postupka isti nisu mogli ispitati jer isti nisu ili pristupili na raspravu ili su dostave pozive bile vraćene kao neuredne, dok bi se, a s obzirom na protek vremena, pokušajem osiguravanja njihove neposredne prisutnosti samo nepotrebno odugovlačio postupak, budući da se ne radi niti o odlučujućim iskazima za presuđenje ove stvari.

9. Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvod iz kaznene evidencije kao i izvod iz prekršajne evidencije za optuženika.

10. U svojoj obrani danoj na kraju dokaznog postupka, optuženi CC je naveo da, kao što je rekao, ne smatra se krivim zbog počinjenog kaznenog djela, ali mora reći da mu je svakako žao što se dogodio ovaj nesretni slučaj. Točno je da je on imao radove na adresi [adresa] i 22a, sa svojom tadašnjom firmom Rapa Ing d.o.o., a u proljeće 2018. je ostao bez radnika. Stoga je odlučio sklopiti ugovor sa firmom HT Werke o izvođenju radova na nekoliko gradilišta jer su mu bili potrebni kooperanti odnosno podizvođači. Gradilišta koja je tada imao su bila [adresa], u [adresa] te u [adresa], a na sva četiri gradilišta u to vrijeme su radili radnici HT Werke. HT Werke mu je poslalo 7 radnika, odnosno u jednom trenutku bilo ih je 11 koji su po potrebi se mijenjali na ovim gradilištima obavljajući različite poslove kao npr. lijepljenje stiropora, skidanje stare žbuke i druge fasaderske radove. Ti radnici su bili cijelo vrijeme na gradilištu u [adresa] od kraja 6. mjeseca 2018. kada su počeli s radovima sve do trenutka odnosno početka 8. mjeseca te godine kada se dogodio nesretni slučaj i nastavili su i dalje raditi.

10.1. Na posebno pitanje braniteljice odgovorio je da doista je bio sklopljen ugovor o izvođenju radova, pa kada mu se predočava navedeni ugovor 03-2018 s listova 345- 347 spisa odgovorio je da je to taj ugovor o kojem je sada iskazivao, na njemu je njegov potpis. To je taj ugovor na temelju kojeg je IC izvodio fasaderske radove i on je bio na snazi u vrijeme kada je oštećenik pao. Opis posla kao i obveze koje je imao HT Werke bio je da sa svojim ljudima i opremom i strojevima obavi fasaderske radove. HT Werke odnosno poslodavac radnika koji su obavljali te fasaderske poslove je bio dužan osigurati zaštitu na radu svojih radnika. Firma Rapa Ing d.o.o. u to vrijeme nije imala niti jednog zaposlenog osim njega, pa niti jedan radnik nije niti mogao raditi na tom gradilištu u inkriminirano vrijeme. Kako je on ostao bez radnika u to vrijeme tražio je firmu koja bi mogla odraditi te fasaderske poslove, raspitivao se te je došao na taj način do NC s kojim se dogovorio naći u Zagrebu te je dogovor bio da nakon što njegovi radnici završe poslove na moru da počnu obavljati fasaderske poslove u proljeće 2018. Angažman radne snage znači da ljudi odnosno o radnici kada rade moraju imati zaštitnu opremu, alate i strojeve. Njegov osobni angažman se svodio na to da bi on svaki drugi ili treći dan došao i obišao gradilište u vremenu od 8 do 16 sati, nije bilo striktnog pravila kada bi točno došao te bi provjerio rade li radnici te što rade jer je bio nosilac posla. Istovremeno su bila dva tri gradilišta koje je on tako obilazio. Koliko je njemu poznato, radnici iz HT Werke su bili iz Srbije. NC je njemu najavio dolazak IC jer su se radnici rotirali na gradilištu pa bi mu on rekao da će doći određena ekipa odraditi određeni dio posla, a IC je bio u ekipi majstora za završni sloj fasade. Koliko on zna HT Werke su bili ti koji su pronašli te ljude te poslali i dogovorili naknadu, kao i sve ostale radnike koji su dolazili iz HT Werke. On je razgovarao sa trojicom radnika koji su poslani od strane NC te su se dogovorili o poslu koji trebaju obaviti, a radi se o IC te druga dva radnika. Dakle da pojasni prvo su došla trojica radnika, a onda je u ponedjeljak došao i četvrti radnik ŠC.

10.2. Kad mu je predočena predana u spis SMS poruka kao i SMS poruka s lista 348 od 25. srpnja 2018. naveo je da se radi o porukama koje je njemu IC poslao radi dogovora oko posla jer ga je poslao HT Werke.

10.3. Na daljnje pitanje braniteljice odgovorio je da se on našao sa IC i druga dva radnika blizu gradilišta u kafiću gdje su popili piće, a onda su otišli do gradilišta gdje su oni vidjeli zgradu i on im je pokazao što trebaju raditi. Alat i strojevi su im bili već na gradilištu od ljudi koji su prije radili. Na gradilištu je bio kombi Rapa Ing d.o.o.. u kojem se nalazila sva oprema, alati i strojevi koji su bili potrebni za rad te je on to i objasnio ovim radnicima, a radilo se o alatima, strojevima i opremi HT Werke. Da pojasni HT Werke je imao samo dva vozila u Zagrebu, a istovremeno puno gradilišta koja nisu mogli pokriti sa svim vozilima pa je on ustupio kombi u kojem su se nalazili njihovi strojevi, oprema i alati. HT Werke je imao dva smještaja za svoje radnike u Zagrebu jedan iza Remetinca, negdje kod Odre, a drugi kod Vrapča, a ovi radnici koji su radili u [adresa] bili su smješteni u Odri iza Remetinca. NC mu je rekao da odvede radnike na smještaj u Odru iza Remetinca. NC i KC nisu bili cijelo vrijeme u Zagrebu jer su oni iz Srbije i [adresa] pa bi on iz tog razloga sačekao radnike jer oni nisu bili u mogućnosti. HT Werke je trebao platiti IC i radnike koji su došli s njim. On nije ni na koji način utjecao i dogovarao visinu te naknade. Rapa Ing je platio HT Werke radove koji su obavljeni po računima koji su izdavani.

10.4. Kad mu je predočen račun 27/1/1 s lista 351 spisa, odgovorio je da se taj račun odnosi na gradilište u [adresa] za obavljanje fasaderskih radova. Pojasnio je da je firma Rapa Ing d.o.o. plaćala po etapama kada bi se dogovorio tako s NC pa je i logično da je račun na datum 3. kolovoza 2018., iako je inkriminirani događaj od 7. kolovoza 2018. Točno je da je 7. kolovoza 2018. na gradilištu u [adresa] bila postavljena skela Marna Građenje d.o.o. Tog inkriminiranog dana je na gradilištu bio kombi sa vidljivim oznakama Rapa Ing d.o.o. i ploča gradilišta je bila postavljena. Možda je nešto na alatu pisalo da je alat od HT Werke ali misli da nije bilo drugih vidljivih oznaka s natpisom HT Werke.

10.5. Na daljnje pitanje braniteljice odgovorio je da on smatra da je horizontalna koljenička prečka bila uredno postavljena, a po njegovom mišljenju da bi otpala cijela, a ne bi visjela kao na slici. Te prečke se mogu skinuti s dva prsta.

10.6. Na posebno pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da je ovo prvi put da je on angažirao HT Werke koji su započeli s radom u proljeće 2018., a prije je imao svoje ljude koji su radili za njega. Nakon poruke koju je primio od IC on ga je prvi put vidio u kafiću. Dakle, nakon kafića doveo je trojicu radnika među njima i IC na gradilište, ali nije davao konkretne upute što trebaju raditi na gradilištu već im je samo pokazao lokaciju budući da se radilo o radnicima koji su znali staviti završni sloj fasade pa nije bilo potrebe. On nikad nije vidio ugovor o radu između HT Werke i IC, a nije od njega niti tražio da mu predoči uvjerenje o zdravstvenoj osposobljenosti radnika.

10.7. Na posebno pitanje predsjednice vijeća odgovorio je da su trojica radnika među njima i IC došli u srijedu, odnosno 6 dana prije inkriminiranog događaja kada su otišli u kafić i obišli lokaciju nakon čega su se oni vratili u Srbiju te su ponovno došli svi četvero među njima i ŠC. To je bio dan prije inkriminiranog događaja i oni su se taj dan samo kratko pozdravili na gradilištu, a oni su radili impregnaciju i taj dan nije davao nikakve posebne upute radnicima. On je bio na gradilištu inkriminirano jutro oko pola 8, ali je došao na tri minute i otišao na službeni put.

11. Tijekom postupka nije bilo sporno da je optuženik u inkriminirano vrijeme bio direktor i odgovorna osoba trgovačkog društva RAPA-ING d.o.o., a kako to proizlazi iz obrane optuženika, kao i izvatka iz sudskog registra.

12. Također, nije bilo sporno da se u inkriminirano vrijeme na adresi [adresa], u [adresa] nalazilo privremeno gradilište sanacije uličnog i dvorišnog pročelja navedene višestambene zgrade, kako je to potvrdio optuženik, a proizlazi i iz materijalne dokumentacije u spisu, jednako kao što nije bilo sporno da je optuženi CC bio u svojstvu izvođača radova, a što je potvrdio optuženik, te je razvidno i iz Ugovora o građenju Suvlasnika stambene zgrade u [adresa] i RAPA-ING d.o.o. od 25. svibnja 2018., između suvlasnika zgrade u [adresa], kao naručitelj, sklopljen sa društvom Rapa-Ing d.o.o. koje zastupa CC kao izvođač, kao i Aneksa ugovora o radu od 20. lipnja 2015.

13. Sporno je bilo je li optuženi CC, kao izvodač radova na navedenom privremenom gradilištu, olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, protivno članku 44. stavku 1., 2. i 3. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 114/14 - dalje: ZNR) propustio planirati, pripremati i provoditi radne postupke i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, protivno članku 41. ZNR nije osigurao sigurno mjesto rada, te je propustio osigurati prestanak rada u građevinama na kojima postoji opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, kao što i nije osigurao da sredstva rada i osobna zaštitna oprema budu u svakom trenutku sigurni, održavani i prilagođeni za rad i u ispravnom stanju, što je protivno dijelu B Odjeljku II članku 5. i 6. Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima (NN br. 48/18), prema kojima rad na visini nije osiguran na siguran način, uz uporabu zaštitne opreme i sigurnosno uže za vezanje, dok je ograda na skeli morala imati najmanje podni rubni zaštitni dio, horizontalnu koljeničnu prečku i rukohvat, nadalje nije isključio iz uporabe sredstva rada i osobnu zaštitnu opremu na kojoj nastaju promjene zbog kojih postoje rizici za sigurnost i zdravlje radnika, a koje osiguranje ispravnosti i sigurnosti radne opreme je bio obvezan i prema člancima 4., 6. Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme (NN 18/17), dok je istu opremu propustio redovno pregledati i održavati radi ispravljanja svih nedostataka koji mogu utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, nadalje je protivno članku 27. stavku 1. točki 1. ZNR propustio osposobiti radnika IC za rad na siguran način prije početka rada, koji radnik je tom prilikom obavljao poslove fasadera na postavi toplinske izolacije – fasade i završnog sloja, te protivno članku 28. stavku 1. ZNR propustio zabraniti obavljanje poslova radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način, protivno članku 36. stavku 1. i 2. ZNR dozvolio rad radniku IC koji ne ispunjava uvjete, te ga propustio prije obavljanja poslova s posebnim uvjetima rada uputiti specijalistu medicine rada, koji poslovi fasadera su sukladno članku 3. točki 16. i 17. Pravilnika o posebnim uvjetima rada (NN 5/84) poslovi sa posebnim uvjetima rada jer se pretežno obavljaju u nefiziološkom položaju tijela, kao i na visini većoj od 3 metra, što je sve imalo za posljedicu da je radnik IC nalazeći se na skeli visine preko 12 metara na kojoj nije bilo horizontalne koljenične prečke, niti bočne rubne daske za sprječavanje pada predmeta sa skele, prilikom nanošenja impregnacije na fasadno ljepilo koje je nanosio na postavljenu toplinsku izolaciju, izgubio ravnotežu i pao na tlo zadobivši povrede opisane detaljno u činjeničnom opisu optužnice, a od kojih je ozljeda i preminuo.

14. Iz iskaza svjedoka TC s rasprave od 9. listopada 2023. proizlazi da se sjeća da je neki radnik pao sa zgrade u [adresa], a radilo se o zgradi gdje su oni obavljali poslove na fasadi, bilo ih je ukupno 4 radnika. Radnik koji je pao se nalazio na 3. ili 4. spratu zgrade. Njima je NC iz [adresa] rekao da se obrate CC kada dođu u Zagreb kojem su se oni i obratili te su tada krenuli s obavljanjem radova na fasadi. Koliko se sjeća sve je bilo tada u redu.

14.1. Na pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da im je CC dao upute za rad te ih uveo na gradilište, pri čemu nije vidio nikog drugog osim CC i njih četvero radnika. Nikada nije čuo za firmu HT Werke d.o.o. Nije sklopio nikakav ugovor o radu sa CC, a nije potpisao nikakav ugovor o radu s ni jednom drugom firmom vezano za radove na toj fasadi. Također nema nikakve škole odnosno nije stručno osposobljen za te radove. Također dobili su gleterice i špaherice za rad odnosno to je alat koji su dobili za obavljanje poslova. Imali su svoje cipele, a SC im je dao šljem i pojas time da on nije uopće koristio taj pojas, ali se ne može sjetiti da li su drugi radnici koristili pojas. Naveo je da nitko nije provjeravao da li su stavili šljemove ili te pojaseve prije nego su započeli sa radom. Nisu dobili nikakve upute za skelu. Ne može se očitovati o tome je li radnik koji je pao nešto prethodno odvijao na skeli. Kad mu se predočava dio njegovog iskaza od 5. studenog 2019. s lista 175 "znam da smo mi imali zadatak da radimo fasadu a obveza ŽC je bila da obezbedi objekat odnosno skele i zaštitu" odgovorio je da je to točno da je tako rekao, odnosno ostaje kod toga jer je tako i rekao. Na pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da se sjeća da je ta jedna prečka bila otkačena, a sa tog dijela je taj radnik pao, a to je tek vidio kad je radnik pao, ne sjeća se da li je bila ranije otkačena. Ne sjeća se da li su ih oni mogli sami otkačiti. Nitko nije pregledao skelu prije početka radova, a niti to jutro kada su započeli sa radom. Kada mu se predočava dio sa zapisnika u dijelu koji počinje riječima "mi nismo zaduživali nikakvu posebnu zaštitnu opremu kada smo počeli sa radom, nismo zadužili ni šlemove niti odelo", time da sada navodi kako su sigurno imali šlemove i da je sigurno tako i ranije rekao. Ne sjeća se da bi imao u to vrijeme bilo kakvu radnu dozvolu ili dozvolu za boravak u RH. Koliko se sjeća IC je taj koji je dogovarao te poslove, a jednako tako je i on rekao da će im se isplatiti određeni iznos za njihov rad, time da su spavali u Remetincu u privatnoj kući kod nekoga, pri čemu je odgovorio da je tu privatnu kuću u kojem im je bio osiguran smještaj pronašao CC, dok oni nisu plaćali taj smještaj, odnosno pri tome misli na radnike. Ne može se očitovati na pitanje zbog čega je taj radnik pao.

14.2. Na pitanje braniteljice optuženika odgovorio je da ih je IC zvao njih par da idu raditi u Hrvatsku na poslovima stavljanja fasade, odnosno fasadarskim poslovima. IC s obzirom da ih je zvao ih je trebao i platiti za te radove. Ne zna je li IC imao kakvu firmu iako se bavio fasadarskim i građevinskim poslovima. Nije mu poznato ime firme Rapa-ing d.o.o. Pojašnjava dio svog iskaza kojem je rekao da je NC iz [adresa] bio taj koji ih je zvao da obavljaju te poslove u stvari NC iz [adresa] je pričao sa IC, a IC ih je onda zvao i pričao s njima da idu raditi u Hrvatsku. Ništa mu ne znači prezime NC. Ovo mu je bilo prvi put da je došao raditi u Hrvatsku na ovaj način. Na daljnje pitanje odgovorio je da se ne sjeća da li ima broj mobitela od pokojnog IC, kada pogleda u svoj mobitel vidi da ima nekog IC, ne zna je li to taj, radi o broju 069 978 271. Na daljnje pitanje braniteljice odgovorio je da se ne sjeća konkretno za ovu skelu, ali svaka skela ima drugačiji način na koji se prečke učvršćuju. IC je prije nego je pao radio na poslovima impregnacije, podlogiranje. Oni su se nalazili niže dolje, a IC je bio na etaži iznad te su svi radili iste vrste poslova tog dana.

14.3. Na pitanje optuženika odgovorio je da se ne može sjetiti jesu li oni dan ranije u ponedjeljak završili pripremu za završni sloj. Odgovorio je da nije vidio CC prije nego je došao u Zagreb, već ga je vidio na gradilištu u ponedjeljak, pri čemu nema saznanja da li su drugi radnici koji su tamo bili vidjeli CC ranije. Prilikom obavljanja očevida njih nitko ništa nije pitao i on ne zna kako su policijski službenici došli do podatka koji je naveden u zapisniku o očevidu, a odnosi se na djelatnike poduzeća HT Werke d.o.o.

15. Iz iskaza svjedoka ŠC od 28. listopada 2019. (list 171-173 spisa) proizlazi da pošto je upoznat sa razlozima zbog kojih je pozvan da da izjavu kao svedok može da kaže i to da mu je od strane sudije dat na uvid spis predmeta, da je upozoren na to da kao oštećeni imam pravo na punomoćnika te da može tražiti naknadu štete i zahtevati da mu se dostavi obavještenje o ishodu krivičng postupka, te podneti žalbu na odluku, može da kaže da je zajedno sa bratom GC i majkom ČC u ovom postupku već angažovao punomoćnika u vidu advokata EC iz [adresa] koji ih zastupa u postupku naknade štete koji se vodi u sudu u Zagrebu, s tim da taj postupak nije dovršen a istovremeno želi da mu se kao sinu pokojnog oštećenog dostavi obaveštenje o ishodu postupka.

Što se tiče njegovih neposrednih saznanja u vezi slučaja zbog kog se vodi postupak, kako je razumeo protiv ŽC iz [adresa] i preduzeća „RAPA - ING" D.O.O. Zagreb, može da kaže da je on bio lično prisutan slučaju u kom je njegov otac IC nastradao dana 07.08.2018. godine na privremenom gradilištu sanacije uličnog i dvorišne fasade stambene grade u [adresa] u [adresa]. Do nesreće je došlo u dvorišnoj strani objekta. Njegov otac IC je bio po zanimanju fasader i vodoinstalater i zadnjih nekoliko godina i tim poslovima se bavio unazad 30-ak godina kao preduzimač, u Srbiji je imao svoju firmu i zna da je povremeno odlazio i u inostranstvo, pre ovog slučaja radio je u Izraelu, u Austriji - Beču, u Njemačkoj, u Belgiji i još u nekim drugim zemljama. Što se tiče njegovog zdravstvenog stanja zna da je imao problema sa pritiskom, ali je inače bio radno sposoban. Otac je njega vremenom obučio za iste poslove koje i on radi i on je u ovom slučaju išao sa njim da radi na poslovima koje je on ugovorio sa spomenutim ŽC. Oni su pre odlaska u Hrvatsku - Zagreb se obratili tom čoveku, ŽC, da im obezbedi radne vize. Otac i VC iz [adresa] su predali sva dokumenta za njih koji su trebali da rade na tom objektu gde je otac stradao. Koliko mu je poznato otac je angažovan od strane tog ŽC i zna da su otac i VC, nedelju dana pre njega i TC iz [adresa], otišli u Zagreb da vide kakav je to posao i vratili se po njih i oni su zajedno otišli u Zagreb da dana pre nego što će se dogoditi ta nesreća. Seća se da je bila nedelja kada su došli u Zagreb. Počeli su da rade u ponedjeljak. Kada su došli na gradilište zna da su već bile postavljene skele i sa ulične i sa dvorišne strane, a trebali su da rade fasadu na već postavljen i zalepljen stiropor. Radilo se o stambenom objektu spratnosti 4 sprata i potkrovije i skele su bile postavljene sve do potkrovlja. Zna da je video tog čovjeka ŽC u ponedjeljak kada su došli da rade, on je rekao da je sve postavljeno i da su skele obezbeđene i da je na njima samo da nastave sa radom da rade fasadu. Tog dana su se zadržali sa njim kraće vreme, on im je rekao gdje će stanovati, rekao im je da im je obezbeđen stan za vreme radova i dao je njegovom ocu nešto novca za hranu tokom te prve radne nedelje. Siguran je da od njih nije tražio ništa drugo, nije tražio lekarska uverenja niti bilo šta niti je bilo koga od njih upućivao na lekarske preglede. Što se tiče skele rekao je da je već bila postavljena celom duzinom objekta sve do potkrovlja i zna da je rekao da je skela bezbedna. Oni su tog dana odmah počeli sa radom prvo sa dvorišne strane zgrade, zna da su tog dana, u ponedjeljak, uradili podlogu za fasadu na 4. spratu i krenuli već ka 3. spratu. Sutradan u utorak 07.08.2018. godine otac je bio na skeli na 4. spratu i zna da je već postavljao fasadu, da bi se on u tim momentima nalazio na 3. spratu, nedaleko ispod njega ukoso možda par metara, dok se TC nalazio s njim na 3. spratu a VC na 2. spratu, sa napomenom su smo svi bili na skelama sa dvorišne strane. To je bilo u prepodnevnim satima, pre nego što će napraviti pauzu za doručak. U jednom momentu on je samo začuo očev glas: "Joj" i odmah je pogledao gore i video kako otac pada pored mene dole na zemlju. Oni su sva trojica se odmah uputili dole i kada su došli do njegovog oca on je davao znake života ali nije bio svjestan. Neko od komšija koji su bili u zgradi je pozvao hitnu pomoć i došla je prvo policija, policajci su stajali sa strane sve dok nije došla hitna pomoć. Seća se da je VC izvukao ocu jezik da se ne uguši i ništa drugo nisu mogli da urade i da pomognu njegovom ocu. Hitna pomoć ga je odvela sa lica mesta a posle toga je došla inspekcija rada. Niko od njih nije dirao ništa pre dolaska inspekcije, misli na način na koji je bila postavljena skela. On je video posle da na tom mestu gde je otac pao nije bila postavljena ograda na skeli, nije bila postavljena horizontala koja je trebala da zaštiti od pada. Ta horizontala je praktično visila dole, a trebalo je da bude postavljena na visini od oko 1 metar od nivoa poda skele koji je inače bio od drvenih elemenata, horizontala nije bila zakačena za žabicu i u takvom stanju je bila i pre nego što su oni počeli da rade. Napominje da je na drugim mestima bila postavljena horizontala kao i ukršteni elementi koji su štitili od pada. Hteo bi da kaže i to da im taj poslodavac CC nije dao nikakvu radnu opremu niti sredstva zaštite, na primer šlem, radna odela niti bilo šta drugo. Oni su sa sobom poneli radna odela i cipele ali šlemove nisu imali i očekivali su da će im to obezbediti poslodavac.

16. Iz iskaza svjedoka VC od 18. studenog 2019. (list 176-178 spisa) proizlazi da je upoznat sa razlozima zbog kojih je pozvan da da izjavu kao svedok i može da kaže i to da mi je od strane sudije dat na uvid spis predmeta kao i to da je upozoren na svoja prava i obaveze koje imam kao svedok. LC, sada pokojnog iz [adresa], je poznavao jako dobro, sa njim je dugo godina radio zajedno, a unazad 20 godina su bili i jako dobri prijatelji, posjećivali su se i kući. Zna da je on u leto prošle godine njemu rekao da je dobio ponudu da radi fasaderske poslove u Zagrebu od privatnog investitora, rekao mu je ime, ali on nije poznavao tog čoveka i pitao ga je da li bi hteo da radi sa njim, on mu je odgovorio da idu raditi zajedno. IC je inače bio privatni poduzetnik i imao je dugogodišnje iskustvo kao fasader i vodoinstalater. Ne može da se seti datuma kada su njih dvojica zajedno sa PC iz [adresa] koji je s njima povremeno radio, otišli u Zagreb i zna da je tada prvi put video i upoznao čovjeka koji se zove CC. Taj čovjek im je rekao da bi trebali da rade fasadu na jednom objektu koji je on započeo da radi, radilo se o četvorospratnoj stambenoj zgradi koja je već bila useljena i na kojoj su bile postavljene građevinske skele sa svih strana. Zna da su njih trojica, zajedno sa još nekim judima koji su već ranije bili angažirani od strane ŽC ostali da rade nedelju dana da rade na tom objektu, radili su stiropor, preko stiropora stavljali mrežicu i trebalo je da nastave da rade fasadu na već postavljenu izolaciju. Pošto je on imao neke privatne obaveze, prvi rođendan unuke, rekao je IC da se moraju vratiti kako bi proslavio prvi rođendan i da ćemo se odmah posle toga vratiti da rade. To je bilo za vikend i oni su se vratili u [adresa], da bi se odmah nakon dva dana vratili u Zagreb ovog puta njih trojica zajedno sa LC ŠC, sinom od IC. Tog dana kada su došli u Zagreb nisu radili. Bila je nedjelja. Da bi sutradan nastavili da rade i to sa dvorišne strane objekta. Zna da su u ponedjeljak obavili dobar deo posla na 4. spratu, pošto su radili od 4. sprata pa na dole, da bi sutradan u utorak IC nastavio da radi na 4. spratu dok su se njih trojica spustili sprat nize. IC je završavao posao postavljanja fasade i zna da je u jednom momentu začuo samo: „Ajoj", taj glas je dopirao iznad njih i u tom momentu i TC i ŠC su protrčali pored njega i on ih je pitao gde trčite, ŠC je rekao samo :"tata je pao" on je pogledao dole i video IC kako leži na zemlji licem okrenut prema zemlji, nije se pomerao. On je strčao dole i kada su mu prišli zna da ga je PC okrenuo, izvukao mu jezik kako bi IC mogao da diše i rekao je njemu da on ostane pored IC da mu drži jezik i otvorena usta a on je otišao da traži pomoć. On je kleknuo pored IC, otvorio mu usta i držao jezik, stavio mu dva prsta usta kako bi mu oslobodio usta da može da diše, osetio je da IC diše, međutim nije bio pri svesti a iz usta, nosa i usiju mu je curila krv, bilo je strašno. Za najviše 10 minuta došla je hitna pomoć i IC su odvezli. Podloga na koju je IC pao je bila ravna, ali to je bio sitan šljunak i nabijena zemlja, bila je to tvrda podloga. Njih trojica su ostali na licu mesta, došla je policija i inspekcija i zna da su tada svi mogli da vide da na 4. spratu, bas u delu odakle je IC pao, skela nije bila pravilno postavljena. Nedostajala je jedna šipka - horizontala u donjem delu koja je jednostavno visila, kao da ju je neko otkačio. On na to prethodno nije obraćao posebnu pažnju, a inače ta sipka je jedna od dve šipke koja se postavlja u vertikali i ona je niža u odnosu na drugu šipku koja je inače bila postavljena. Ta niža šipka na gradilištu sluzi kao zaštita i eventualni oslonac, kao i gornja šipka, da spreći pad. Konkretno donja šipka im najčešće služi da se nekad malo i oslone ukoliko rade iz sedećeg ili čučećeg položaja i ako se nalaze u takvom položaju gornja šipka nema takvu funkciju ona bude u položaju iznad glave, i on pretpostavlja da je IC morao biti u čučećem položaju kada je došlo do pada. Inače na baš tom delu skele nije bila postavljena ni zaštitna mreža od tkanine i to su svi mogli da vide pa i inspektori. Siguran je da nitko od njih nije uklanjao tu šipku koja je visila, zna to ne samo iz iskustva nego i iz konkretnog slučaja. Što se tiče ŽC zna da on od njih ni kada su došli prvi put, a ni drugi put, da rade nije tražio nikakvu lekarsku dokumentaciju o njihovom zdravstvenom stanju niti ih je upućivao na lekarske preglede, također može da kaže da im on nije dao nikakvu zaštitnu opremu, na primer zaštitni šlem, cipele, odela. Zna da je IC, kao i svi oni, bio u dosta dobrom zdravstvenom stanju i mogao je normalno da radi a siguran je da nitko od njih, ne samo tog dana, nego i inače, nije koristio alkohol niti bilo šta što bi uticalo na njihovu sposobnost da rade. Tek posle dve nedjelje čuli su da je IC preminuo a da se pri tom nije budio iz kome. Koliko mu je poznato oni nisu bili osigurani niti prijavljeni kao radnici. On nije potpisao nikakav ugovor sa tim poslodavcem ŽC, rekao je da ga je upoznao i on je dolazio tog dana nakon što se dogodila nezgoda.

17. Iz nalaza i mišljenja vještakinje za sigurnost i zaštitu na radu Ane Šijaković od 3. travnja 2020. proizlazi da vještakinja nesporno zaključuje da je odgovorna osoba, direktor RAPA-ING d.o.o. gospodin CC, poslodavac, ujedno i specijalist zaštite na radu za RAPA-IND d.o.o., koji je obvezan postupati po odredbama Zakona o zaštiti na radu i provoditi zakonom i pravilnicima propisane mjere zaštite na radu za radnike koji obavljaju poslove za RAPA-ING d.o.o. Nesporno može zaključiti da je radnik IC obavljao poslove fasadera i pao s neispravne fasadne skele s visine oko 12,00 metara. Nesporno može utvrditi da radnik IC nije bio osposobljen za rad na siguran način. Nesporno može utvrditi da radnik IC nije imao Uvjerenje da je zdravstveno sposoban obavljati poslove s posebnim uvjetima rada čl. 3 točka 16. i 17. prema Procjeni rizika. Nesporno može tvrditi da pokojni IC nije imao Procjenom rizika propisana osobna zaštitna sredstva i sigurnosno uže za vezanje. Nesporno može tvrditi da je fasadna skela bila neispravna prema pravilima zaštite na radu jer nije bila izvedena prema Projektu montaže skele i nije bila ispitana prema pravilima struke. Fasadna skela bila je neispravna i iz razloga što na dijelu skele s kojeg je radnik pao ne nalazi se horizontalna koljenična prečka. Ta prečka je urušena s lijeve strane, gledano prema objektu, i slobodno visi uz vertikalnu konstrukciju skele. Na dijelu skele s kojeg je radnik pao nalazi se samo horizontalna zaštita od pada na visini cca 1,0 m. Na cijeloj skeli ne postoji bočna rubna daska za sprečavanje pada predmeta sa skele. Vještakinja naglašava da je odgovornost i obveza okrivljenika – poslodavca da planira, organizira, provodi i nadzire provođenje mjera zaštite na radu, što u ovom slučaju nije učinjeno, dapače, učinjen je veliki broj kršenja mjera i pravila zaštite na radu koje su u direktnom odnosu sa teškom ozljedom sa smrtnim ishodom za radnika IC.

17.1. Iz iskaza vještakinje Ane Šijaković sa zapisnika od 9. listopada 2023. proizlazi da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja izrađenog za ODO u Zagrebu iz 2020. Na pitanje braniteljice vještakinja je odgovorila s obzirom da ne prileži niti za jednog radnika ugovor o radu ne može utvrditi tko je za njih bio poslodavac. Na posebno pitanje braniteljice optuženika je li se vještakinja susretala s njime da glavni izvođač angažira podizvođača koji ima svoje radnike te je li u tom konkretnom pitanju odgovarao glavni izvođač ili podizvođač ako postoji ugovor vještakinja je odgovorila da s obzirom da u spis nije priložen ugovor o poslovnoj suradnji između glavnog izvođača i podizvođača vještakinja ne može odgovoriti na to pitanje. Na daljnje pitanje braniteljice vještakinji da se očituje u odnosu na točku 9. Ugovora o izvođenju radova između Rapa-ing.do.o kao naručitelja i HT Werke d.o.o. kao izvoditelja vezano za odgovornost za štetu da odgovori što točno znači čl. 9 da izvoditelj dužan za svoje djelatnike pridržavati se mjera zaštite na radu i tko onda snosi štetu vještakinja odgovorila je da je to pitanje u biti hipotetsko jer za te radnike koji su bili na gradilištu ne postoji niti za jednog ugovor o radu, a već ranije je u biti komentirala čl. 1 gdje ugovorne strane utvrđuju da naručitelj povjerava, a izvoditelj preuzima izvođenje radova pročelja u Zagrebu na adresama koje će se naknadno utvrditi. Vještakinja stoji iza toga da je ugovor formalno potpisan jer nema naznačene količine vrste radova, nema naznačenih adresa privremenih radilišta nema broja i struka radnika koji će obavljati poslove nema rokova u kojima treba obaviti određene poslove. Na daljnje pitanje vještakinja je odgovorila da se radilo o montažnoj fasadnoj skeli koja je djelomično sastavljena od tipskih elemenata a djelomično od improviziranih elemenata i postavljena je na uličnoj i dvorišnoj strani fasade. Hipotetsko pitanje u ovom slučaju je tko je mogao otkačiti tu središnju u biti zaštitu na skeli odnosno horizontalno koljeničnu prečku, a dalje je odgovorila da se te prečke nakon montaže mogu otkačiti jer su svi spojevi rađeni sa vijcima i maticama. postavljanje skele i proračun skele zahtjeva proračun i nacrt. Radnici koji montiraju skelu moraju biti posebno stručno osposobljeni i u skladu as pravilima struke za montažu skele, oni montiraju skele, nije u mogućnosti se očitovati koja je sila potrebna za učvršćivanje jednako tako ni sila koja je potrebna za odvijanje, time da ne raspolaže projektom skele, proračunom i podacima o montaži da bi mogla reći točno koji je alat potreban za montažu odnosno za demontažu. S obzirom da je očevid radio državni inspektorat zaštite na radu i u svom zapisniku utvrdio sve činjenice i jednako tako je MUP radio očevid i utvrdio činjenice, vještakinja nema saznanja o tome tko je mogao spustiti tu ili u kom položaju je bila u trenutku nesreće ta prečka, s obzirom da okrivljeni nije imao primjedbi na zapisnik inspektorat zaštite na radu, a njega se smatra javnom ispravom onda je to činjenica koja je utvrđena zapisnikom i javna isprava.

17.2. Na pitanje suda vještakinja je odgovorila da je naručitelj skele bio dužan izvršiti provjeru da li je skela projektirana i izrađena sukladno pravilima zaštite na radu odnosno za istu je potrebno trebao imati i zakonom predviđenu dokumentaciju koju nije mogao predočiti na zahtjev vještaka kada je tražila tu dokumentaciju prilikom izrade nalaza. Na daljnje pitanje suda odgovorila je da je naručitelj dužan prije započinjanja radova i svakodnevno prilikom korištenja skele svakodnevno provjeriti je li skela osigurana kako bi bili osigurani uvjeti zaštite na radu, a kad kaže naručitelj, pod naručiteljem smatra osobu koja je sklopila ugovor o najmu skele.

17.3. Na posebno pitanje optuženika čiji su točno radnici koji su se nalazi na gradilištu s obzirom da vještakinja navodi da isti nisu navedeni u građevinskom dnevniku vještakinja je odgovorila da je na to pitanje odgovorila s obzirom na radnike koji su bili na gradilištu ne postoji niti jedan ugovor o radu i nema upisanih radnika u građevinski dnevnih. Na pitanje tko izrađuje projekt montažne skele, odgovorila je da u ovom slučaju projekt montažne skele koji je bio dostavljen je izradio ZC. Na pitanje tko je odgovoran za izgradnju skele, je li to naručitelj skele ili je to ona pravna osoba koja je sastavila skelu po projektu odgovorila je da odgovorni skelari radnici koji montiraju skelu su stručno osposobljeni te izrađuju skelu po projektu.

17.4. Na pitanje suda je li po njezinom mišljenju optuženik kao izvođač radova mogao biti odgovoran za izradu skele ukoliko je izrađivao tu skelu, vještakinja je odgovorila da nema podataka o tome tko je u svari montirao skelu, ali pod uvjetom da ju je optuženik montirao onda bi bio odgovoran optuženik jer bi ju bio dužan izraditi prema projektu, a u konkretnom slučaju montaža skele je napravljena u 6. mjesecu 2018. što proizlazi iz građevinskog dnevnika, a projekt skele na izrađen u 8. mjesecu 2018., što proizlazi da bi isti bio napravljen naknadno odnosno tijekom mjeseca kolovoza.

18. Iz iskaza svjedoka BC sa zapisnika od 24. studenog 2023. proizlazi da je zaposlen na poslovima inspektora zaštite na radu, te po službenoj dužnosti izlazi na teren kada je došlo do ozljede na radu, u ovom konkretnom slučaju sjeća se da je sa kolegom OC izašao na teren, a koji kolega obavlja poslove inspektora rada, ali i u službi radnih odnosa. U ovom slučaju su izašli na teren s obzirom da se radilo o ozljedi na radu, ali su pritom dobili o obavijest da su tamo zaposleni strani radnici. Radio se o firmi Rapa ing. d.o.o. čiji je poslodavac CC. Njihova uobičajena procedura je da uzmu izjave radnika, a što su u konkretnom slučaju i učinili, a sjeća se da su tada ispitali i sina stradalog radnika. Također obavili su i očevid. Sastavljen je i zapisnik o inspekcijskom nadzoru dok su od CC naknadno uzeli i izjavu te izvršili uvid u svu dokumentaciju koju su pronašli, a koju su prikupljali tijekom postupka međutim nisu pronašli svu dokumentaciju koja se odnosila na rad na siguran način i na visini. Na kraju je sastavio jedan završni zapisnik u kojem je bilo sve objedinjeno. Mora napomenuti da je poslodavac taj koji je dužan brinuti se da radnici budu osposobljeni na siguran način i osigurati sredstva zaštite na radu te ispravnu radnu opremu, pri čemu se sjeća da u konkretnom slučaju skela koja se nalazila na zgradi nije bila ispravna, a radnik koji je bio na toj skeli je pao sa nje i to na vanjskom dijelu gledajući prema dvorištu i to sa visine od 12 i nešto metara. Naime poslodavac je dužan osigurati radnicima sigurnu skelu. Sjeća se da su od radne opreme tamo zatekli na terenu kombi u vlasništvu društva Rapa Ing d.o.o. Ponavlja bez obzira čija je skela, poslodavac je taj koji je dužan i osigurati rad na siguran način, a u konkretnom slučaju oni su na terenu zatakli samo jednog izvođača, a to je bilo društvo Rapa Ing d.o.o. Također dodao je da rad na visini od 3 metra predstavlja poslove s posebnim uvjetima rada koji su regulirani člankom 3. točkom 17. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (Narodne novine 05/84) što znači da je poslodavac dužan provjeriti zdravstvenu sposobnost radnika, što znači da je dužan sa svakim radnikom obaviti liječnički pregled kako bi se utvrdilo boluje li od čega i da bi se utvrdilo da li je sposoban obavljati poslove s posebnim uvjetima rada. U ovom slučaju gdje je obavljao inspekcijski nadzor poslodavac nije mogao predočiti takvu liječničku dokumentaciju kojom bi se potvrdilo da je radnik sposoban za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada sukladno članku 3. točke 17. ovog Pravilnika. Sve ostalo što je naveo u zapisnicima i utvrdio nadzorom i dalje stoji kako je naveo.

18.1. Na posebno pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da prilikom izlaska na teren odnosno obavljanja očevida pregledavaju cijelo mjesto događaja, što onda uključuje i skelu time da ujedno i MUP obavlja očevid koji je to također u konkretnom slučaju i obavio. Sjeća se da je utvrdio da je radnik pao na dijelu skele gdje se nije nalazila središnja koljenična prečka. Na daljnje pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da kada radnici rade na skeli nadređena osoba je dužna pregledati je li ta skele osposobljena za rad na siguran način kao što i ta osoba koja pregledava bi trebala biti osposobljena za rad na siguran način, dok on u ovom slučaju nije zatekao takvu osobu već samo radnike i policiju, dok je hitna već odvezla ozlijeđenog radnika. Pojasnio je da bi svakako trebala biti prisutna stručna osoba prilikom montaže i demontaže skele, a nije siguran da li bi trebala biti tamo cijelo vrijeme. Na daljnje pitanje zastupnice optužbe je li ta stradala osoba bila vezana te je li zatekao nekakve sigurnosne pojaseve odgovorio je da je sve to naveo u zapisniku o inspekcijskom nadzoru, te pojašnjava da je čovjek bio vezan on ne bi zapravo pao. Poslodavac je dužan da radnici imaju sigurnosne pojaseve i kacigu te skrbiti o tome da to imaju prilikom rada. Na daljnje pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da postoji pravilnik o zaštiti na radu i u građevini na privremenim gradilištima (NN 48/18), koji se odnosi na skele, ljestve, a koji detaljno regulira na koji način se moraju ograditi mjesta na visini većoj od 1 metar, pa ako to nije osigurano propisano je i tada se koriste sigurnosni pojasevi kada radnik mora biti vezan. Na daljnje pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da koliko se sjeća da na ovom privremenom gradilištu gdje je obavljao poslove inspekcije nije zatekao nikakav plan zaštite na radu niti dokumentaciju za skelu. Na daljnje pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da kolega OC koji je išao s njim je bio isključivo povezan sa činjenicom da su na terenu bili strani radnici, a taj postupak se vjerojatno vodi u nekom drugom predmetu.

18.2. Na pitanje braniteljice optuženika tko je po njemu bio poslodavac u ovom konkretnom slučaju i kako je zaključio tko je poslodavac odgovorio je da je iz izjava radnika s kojima je razgovarao koji su rekli da su došli kombijem optuženika i da su imali njegov materijal izjavili da bi optuženik bio njihov poslodavac, dok je sve ostalo što bi možda moglo ukazivati na optuženika kao poslodavca vjerojatno naveo u svom zapisniku. Na daljnje pitanje braniteljice optuženika odgovorio je da su radnici koje je zatekao spominjali optuženog CC kao njihovog poslodavca, a kada ga se pita da bi svjedok ŠC izjavio da su zapravo došli raditi po uputi IC koji je očito privatni poduzetnik odnosno mogući poslodavac ili podizvođač da se očituje na mogućnost da bi netko drugi mogao biti poslodavac u konkretnom slučaju odgovorio je da je on sve napisao u zapisniku što je utvrdio pa na daljnje pitanje da pojasni je li moguće da je u konkretnom slučaju poslodavac mogao biti i HT Werke može samo reći da nije zatekao nikoga iz te firme na terenu već je utvrdio onako kako je naveo u zapisniku o inspekcijskom nadzoru kod čega i ostaje. Na daljnje pitanje braniteljice optuženika odgovorio je da nije zatekao nikakve druge radnike osim one koje je spomenuo u svom zapisniku, a koji su kako je već spomenuo govorili o radnoj opremi, a koja je bila od CC odnosno HC. Na daljnje pitanje braniteljice optuženika je li mu bilo poznato da Rapa Ing. ima sklopljen ugovor o izvođenju radova sa HT Werke odgovorio je ponovno da sve što je naveo u zapisniku ostaje kod njega i sve je tamo naveo što je utvrđeno. Na daljnje pitanje braniteljice optuženika kako to da s obzirom da je zapisnik o inspekcijskom nadzoru radio u vezi sa zapisnikom o očevidu i izvješćem o kriminalističko tehničkoj pretrazi mjesta događaja, a u kojim se spominju djelatnici poduzeća HT Werke, kako to da u svom zapisniku nije utvrdio da su tamo bili djelatnici poduzeća HT Werke ponavlja da je on prilikom obavljanja očevida kao što je već rekao zatekao na terenu radnike od kojih je dobio i izjave. Na daljnje pitanje braniteljice optuženika odgovorio je da je točno da je s njim bio kolega OC te su obojica uzeli izjave, a vezano za njihovu domenu posla od onih radnika koje su zatekli na terenu. Na daljnje pitanje braniteljice optuženika odgovorio je, a s obzirom da ga se pita kako to da su radnici samo spominjali etažu te je li konkretno utvrdio mjesto na skeli s koje je radnik pao, odgovorio je da je sve fotografirao, sve je naveo u zapisniku, vidio je tragove oštećenja na skeli, vidjelo se da je tamo kanta na skeli te je zaključio, a sve kako je naveo u svom zapisniku, da je to upravo mjesto sa kojeg je radnik pao, a ponavlja i sve je fotografirao. Na daljnje pitanje braniteljice optuženika je li osobno bio na mjestu događaja odnosno na mjestu sa kojeg je radnik pao odgovorio je da je to bilo očito te da su radnici pokazali to mjesto gdje se on nalazio, ali opet ponavlja sve je naveo u svom zapisniku. Na daljnje pitanje braniteljice optuženika da li radnik može otkačiti prečku koja se nalazi na skeli odgovorio je da se to može dogoditi. Na daljnje pitanje braniteljice optuženika odgovorio je da u slučaju kada glavni izvođač angažira podizvođača da je u tom slučaju poslodavac taj koji je dužan radnike osigurati za rad na siguran način, te poslodavac uopće ne smije rasporediti radnika koji nije osposobljen za takve poslove, za rad na siguran način. Na daljnje pitanje braniteljice optuženika da li u slučaju kada skela ima, kao što je ovdje bilo, dvije horizontalne i jedna kosa prečka je li tada nužno da radnik bude vezan odgovorio je da ako postoji opasnost od pada a nije osigurana skupna zaštita, da svakako radnik treba biti i vezan, pa onda pokazuje i skelu na zgradi suda, koja je na puno manjoj visini, da bi i u tom slučaju bilo potrebno da su radnici vezani ako postoji opasnost od pada, ali bitno je da se radi o visini većoj od jedan metar. Na daljnje pitanje braniteljice optuženika jesu li i ostali radnici trebali biti vezani s obzirom da su radili na skeli odgovorio je da jesu ukoliko bi postojala opasnost od pada kako je već i ranije iskazivao.

18.3. Na pitanje optuženika tko je dojavio da se dogodila ozljeda na radu odgovorio je da je sve navedeno u zapisniku, da obično policija javi ako je problem s radnicima koji rade na crno, možda je u tom slučaju tako i bilo, ne zna, ali uvijek se ispunjava obrazac za ozljede na radu u kojem tamo sve piše. Na daljnje pitanje optuženika je li moguće da je u konkretnom slučaju bilo neko drugo mjesto s kojeg bi radnik pao odnosno mogući pad, odgovorio je da prema onome što je sve utvrdio, nije moguće da se radi o nekom drugom mjestu sa kojeg bi radnik pao. Na daljnje pitanje optuženika može li pojasniti da s obzirom da je navedeno da je visina sa koje je radnik pao 12,2 metra, dok je na slici pokazano da se radi o mjestu na visini 10 metara, odgovorio je da je visina pada utvrđena u zapisniku u očevidu.

18.4. Na daljnje pitanje braniteljice optuženika, a s obzirom na činjenicu da svaka pojedinačna etaža je visoka 2 metra, što odgovara da bi peta etaža bila u visini od 10 metara u najgorem dijelu, može li se izjasniti kako to da je onda navedena visina 12,2 metra u zapisnik u očevidu, odgovorio je da je sve navedeno u zapisniku, a na daljnje pitanje suda kakve bi bilo razlike da je radnik pao s visini 12,2 metra te da je pao s visine od 10 metara odgovorio je da ne bi bilo nikakve razlike u odgovornosti poslodavca možda eventualno u posljedicama. Da je bila postavljena ispravna prečka, a da se opet radilo o slučaju gdje postoji opasnost od pada radnik bi opet morao biti vezan i osiguran sigurnosnim pojasom. Kada mu se predočava slika 2 iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru, a ujedno mu se predočava i slika 1, te ga se pita, a s obzirom da na toj slici nema prečke na skeli je li i tada radnik koji se nalazio na skeli treba biti vezan, odgovorio je da da, radnik je trebao biti vezan.

18.5.Na pitanje opunomoćenice oštećenika odgovorio je da neovisno je li se radilo o 12,2 metra ili 10 metara skela nije imala prečku, a radnik je na tom mjestu rada trebao biti vezan, da se u konkretnom slučaju radilo o mjestu opasnom za rad, a moglo se raditi čak i visini više od 1 metar, pa u tom slučaju treba osigurati mjesto za rad na siguran način.

18.6. Na daljnje pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da je radnicima koje je zatekao na tom mjestu događaja poslodavac bio Rapa Ing d.o.o..

19. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka dr. med. Petra Škavića proizlazi da je oštećeni, sada pokojni IC, rođen **.**.1962. godine ozlijeđen na poslu dana 7.8.2018. godine oko 8,40 sati padom sa skele s visine od 12,20 metara (peta etaža skele, izmjerena visina od strane Ekipe za očevid MUP-a) na okolno tlo. Radi zadobivenih ozljeda oštećeni je prevezen u KBC „Sestre milosrdnice“, gdje je usprkos provedenom liječenju preminuo dana **.**.2018. godine u 11 sati. Pregledom i tijekom liječenja oštećenog utvrđene su ozljede i postavljene sljedeće dijagnoze: ozljeda više organa i organskih sustava, generalizirani edem, natučenje glave i lica, prijelom čeone kosti, krvni podljev kože vjeđa oba oka, prijelom koštanog sustava desne očne šupljine s pomakom ulomaka, prijelom nosnih kostiju i nosne pregrade, prijelom stijenki obje gornjočeljusne šupljine i šupljina etmoidne kosti, prijelom luka desne jagodične kosti, višelomni prijelom desne sljepoočne kosti, prijelom pterigoidnog nastavka sljepoočne kosti obostrano, prijelom malih krila klinaste kosti, prijelom desne strane zatiljne kosti, prijelom baze lubanje, krvni podljev mekog oglavka sljepoočno– tjemeno desno, krvarenje izvan tvrde moždane ovojnice desno sljepoočno, krvarenje unutar tvrde moždane ovojnice obostrano čeono–sljepoočno i desno tjemeno, difuzno krvarenje u meke moždane ovojnice, zrak u lubanjskoj šupljini i tkivu mozga, oteklina i razmekšanje mozgovine s difuznim točkastim krvarenjima, prijelomi obje lopatične kosti, prijelom prsne kosti, prijelomi 3. i 4. rebra obostrano, zrak u lijevom prsištu, nagnječenje osrčja, nagnječenja oba plućna krila, nagnječenje s razdorima jetre, višelomni prijelom desne crijevne kosti s pomakom ulomaka, prijelom zglobne čašice desnog kuka, prijelom križne kosti s pomakom ulomaka, razdvajanje preponske sveze, krvni podljev mekih tkiva u području preponske sveze, nagnječenje mokraćnog mjehura, natučenje s krvnim podljevom kože desnog ramena, natučenje lijeve nadlaktice, natučenje s krvnim podljevom kože desne natkoljenice, prijelom glave, vrata i trupa desne bedrene kosti, oguljotine kože desnog koljena. Utvrđene ozljede oštećenog treba, s obzirom na vrijeme i mehanizam nastanka, shvatiti kao cjelinu te označiti osobito teškom tjelesnom ozljedom. Utvrđene ozljede oštećenog su takvih karakteristika i intenziteta da ih u pravilu viđamo nastale djelovanjem iznimno jake sile na dominantno desnu stranu glave i tijela, a što odgovara padu sa skele s visine od oko 12 metara. O uzroku pada oštećenog nije moguće, temeljem ozljeda, sa sudskomedicinskog stajališta zaključivati, budući da bi ozljede izgledale jednako u slučaju tzv. jednostavnog pada, odnosno bez djelovanja izvanjske sile, npr. uslijed pokliznuća, spoticanja itd., ali isto tako i pada uslijed djelovanja izvanjske sile, npr. uslijed odguravanja, zadobivanja udarca itd. Ozljede oštećenog su bile takvih karakteristika i intenziteta da su dovele do razvoja moždane smrti i obostrane upale pluća, a što predstavlja neposredni uzrok smrti oštećenog IC. Prema tome, zaključeno proizlazi da je smrt oštećenog IC nasilna, a uzrok smrti stoji u uzročno-posljedičnoj vezi s ozljedama zadobivenim padom s visine dana 7.8.2018. godine.

19.1. Iz iskaza vještaka dr. Petra Škavića s rasprave od 17. veljače 2025. proizlazi da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja od 21. rujna 2024. godine što može ukratko ponoviti kako je oštećeni sada pokojni IC padom sa skele sa visine od 12,20 metara zadobio brojne, opsežne ozljede, pobrojane detaljno u mišljenju, a koje s obzirom na vrijeme i mehanizam nastanka čine cjelinu i predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu. Utvrđene ozljede u pravilu se viđaju djelovanjem iznimno jake sile na desnu stranu glave i tijela, te se viđaju pri padovima s visine, a što može biti i navedeni pad sa skele od oko 12 metara. Tijekom boravka u bolnici od dana inkriminiranog događaja 7. kolovoza 2018. godine pa do smrti 20. kolovoza 2018. godine došlo je do razvoja komplikacija utvrđenih ozljeda u vidu moždane smrti i razvoja obostrane upale pluća, a koje su dovele do smrti oštećenika. Iz svega navedenog proizlazi medicinski logičan slijed između pada s visine, zadobivanja utvrđenih ozljeda, tijeka traumatske bolesti, razvoja komplikacija iste i smrtnog ishoda oštećenika te je smrt istoga nasilna, a uzrok smrti stoji u uzročno posljedičnoj vezi s ozljedama zadobivenim padom dana 7. kolovoza 2018. godine.

19.2. Na posebno pitanje braniteljice optuženika naveo je kako je na listu 2 nalaza navedena tvrdnja koja proizlazi iz obdukcijskog zapisnika mrtvog tijela sada pokojnoga, gdje je navedeno da je obdukcijom utvrđeno da je umro nasilnom smrću uslijed upale pluća koja se razvila kao komplikacija tijekom liječenja zadobivenih ozljeda. Ovo proizlazi iz obdukcijskog zapisnika i provedenih analiza (PHD analiza) no ovdje valja dodati i dio koji je također naveden u zapisniku o obdukciji, a to je da je iz dokumentacije KBC Sestre milosrdnice razvidno da je oštećenom dana 20. kolovoza 2018. godine utvrđena moždana smrt te je nakon iste pristupljeno eksplantaciji bubrega. Odnos ova dva jednako vrijedna uzroka smrti (moždana smrt i opsežna obostrana upala pluća) su oba u vezi s ozljedama zadobivenim padom, naime opsežna ozljeda glave sa nagnječenjima mozga rezultirala je oštećenjem funkcije mozga te naposljetku moždanom smrću, dok je upala pluća posljedica duljeg ležanja u bolnici, a što je jedan od tipičnih razvoja događaja, odnosno komplikacija kod pacijenata koji dulje vrijeme leže bilo u bolnici bilo u drugim uvjetima. Naime, uslijed ležanja i nepokretnosti, a uz navedeno i oslabljene odnosno izgubljene moždane funkcije dolazi do razvoja tzv. bazalne upale pluća kao što je bio i slučaj kod oštećenog. Vezano za pitanje o prethodnim bolestima oštećenog se ne može izjasniti budući da nema na raspolaganju raniju medicinsku dokumentaciju oštećenika, a niti je u medicinskoj dokumentaciji KBC Sestre milosrdnice navedeno drugih dijagnoza i stanja koje bi bile posljedica ranijih zdravstvenih tegoba, već su navedene isključivo opsežne ozljede zadobivene padom. S obzirom na opsežnost i karakter ozljeda zadobivenih padom, može navesti kako eventualna od prije postojeća stanja ne bi utjecala na tijek traumatske bolesti i konačni nepovoljni ishod odnosno smrt oštećenika.

20. Iz iskaza svjedoka ĆC sa zapisnika od 13. svibnja 2024. proizlazi da je bio direktor TD Marna građenje d.o.o. od 2010. do 2023. godine te se sjeća da je poslovao sa TD Rapa Ing d.o.o. čiji je tada direktor bio ovdje prisutni optuženi CC. Sjeća se da su radili na montaži fasadne skele, a za što je bila zadužena njegova firma te je njegov posao bio montirati skelu u [adresa] čijeg broja se sada ne sjeća, iako je u toj ulici montirao skele za neke druge firme. Radi se o brzomontirajućoj skeli koja se montira na temelju uputa proizvođača, a skelu su montirali njegovi radnici time da se ne sjeća koji su to bili radnici i koliko ih je bilo. Kada se skela montira ispunjavaju se kontrolni listići pa se sada ne sjeća je li u ovom slučaju ispunjavao kakav kontrolni listić. A kada mu se predočava s listova 341 do 344 kontrolni list skele naveo je da ga je on ispunjavao, te je to ovdje njegov potpis na listu 344. za koji je ispunio po točkom 4. utvrđivanje ispravnosti skele podatak u tablici da je skela sigurna za rad. Oni nisu tom prilikom potpisivali ugovor o najmu te skele, inače se to ne radi kad se radi s ljudima koji su poznati, a on je i ranije radio sa optuženikom.

20.1. Kad su mu predočeni račun broj 26-1-1 s lista 359, s dospijećem plaćanja od 23. lipnja 2018. u kojem se navodi da je obavljena montaža i izvršen najam fasadne skele za razdoblje od 20. lipnja do 20. srpnja 2018. te račun s lista 360 broj 30-1-1 za montažu i najam fasadne skele za period od 6. srpnja do 6. kolovoza 2018. odgovorio je da su to računi koje je izdala njegova firma Marna Građenje d.o.o. te se odnosila kako i piše na tim računima na montažu i najam fasadne skele u Brozovoj 22, 22a, odnosno odnosila se na dvorište i uličnu stranu u toj ulici. Kad ga se pita kako to da je najam fasadne skele prema računima od 20. lipnja pa do 6. kolovoza 2018. naveo je kako je to razdoblje u kojem su iznajmili fasadnu skelu pa pretpostavlja da nakon tog datuma su uklonili skelu. Naravno da je moguće da oni nisu isti dan uklonili tu skelu već se ona uklanja kad je moguće. Kad mu je predočena fotografije s poleđine lista 5, strana 6 te lista 6 strana 7 sa zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 30. studenog 2018. na kojoj se nalazi skela s dvorišne strane objekta naveo je da je moguće da je to ta skela. Naime, nakon što montiraju skelu u jednom navratu se izvrši kontrola je li ista stabilna, ali naknadno ne idu provjeravati. Nakon što su montirali skelu kao što je rekao, on je izvršio kontrolu, a ukoliko bi se nešto dogodilo sa skelom odnosno da se nešto otkvači ili da se na njoj nešto poremeti izvođač bi trebao zvati njih te bi oni došli i to popravili. Međutim, u ovom slučaju nitko ih nije zvao na popravak. Smatra da je skela bila kvalitetna te da je zapravo teško vjerojatno da bi se nešto s njom dogodilo. Ovu skelu je i ranije koristio te se ovako nešto nije do sad dogodilo. Po njegovom mišljenju zna se događati da radnici koji puta skidaju elemente jer im smetaju prilikom izvođenja radova te im ne mogu to dokazati da oni ne smiju ništa dirati na skeli već to može samo onaj koji je ovlašten za montažu skele. Što se tiče montaže ove skele misli da je otprilike trebalo oko 5 radnika koji su to obavljali bilo ručno bilo sa dizalicom. Predočeni su mu račun s listova 359 i 360 u kojima piše da je najam skele bio od 20. lipnja do 6. kolovoza 2018. pa je ponovno odgovorio da je najam te skele bio u tom razdoblju te da dalje više nije iznajmljivao skelu. Na posebno pitanje braniteljice optuženika odgovorio je da je skela i dalje bila formalno njegova iako je najam istekao 6. kolovoza 2018. odnosno skela je bila njegova i 7. kolovoza 2018. Kada su mu predočene fotografije iz zapisnika o inspekcijom nadzoru s poleđine lista 5 i lista 6 te pozvan da pojasni i objasni na koji način se može dogoditi da se otkači horizontalna koljenične prečka odgovorio je da se nalaze dvije horizontalne prečke na vertikali pri čemu ona s unutarnje strane ima dva pipka te ju se ne može gurnuti nogom, niti bilo kakvim pritiskom se ju ne može skinuti već se ona može skinuti tako da se samo primi taj pipak sa strane i izravna, dakle osoba ju može skinuti rukom. Po njegovom iskustvu radnici znaju otkačiti taj pipak te skinuti tu prečku koja predstavlja zaštitnu ogradu, ali zašto to rade on se ne bi u to upuštao. Na daljnje posebno pitanje braniteljice optuženika odgovorio je da neki put trebaju postojati bočne rubne daske za sprječavanje pada predmeta sa skele, a nekad ne trebaju ovisno o dogovoru između onoga tko postavljača skelu i naručitelja. Te bočne rubne daske ne utječu na sigurnost radnika već više na onoga tko prolazi ispod. Kad me se pita je li u konkretnom slučaju trebala postojati vertikalna zaštitna ograda na toj skeli, odgovorio je da ne, nije. Nema saznanja tko je izvodio fasaderske radove u Brozovoj 22. On je odgovoran da je skela pravilno montirana po pravilima struke, ali on ne može utjecati na to što se događa na gradilištu te na postupanje radnika, već je bitno da je on skelu pravilno montirao, te on odgovara za njezinu pravilnost svom naručitelju, a što je konkretno bio optuženik odnosno njegova firma odnosno Rapa Ing d.o.o.

20.2. Na posebno pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da kontrolu stabilnosti skele vrši tako da provjerava jesu li svi elementi postavljeni, odnosno je li prolaz zatvoren, je li skela pričvršćena odnosno usidrena u zid te je li dovoljan i propisan odmak od zida. Na daljnje pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da se upute o korištenju i montiranju skele ne daju naručitelju te skele te bi to naručitelj sam trebao znati kako se skela koristi. Na daljnje pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da dozvoljava naručitelju skele i da nakon isteka najma koristi skelu, ali ne zaračunava posebno taj najam time da se to zna događati, skela se ne može skinuti isti dan. Na daljnje pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da izvođač radova odnosno naručitelj skele ne bi smio ništa dirati ili mijenjati na toj skeli prilikom izvođenja radova.

20.3. Na posebno pitanje suda kako to da projekt montažne fasadne skele od 13. kolovoza 2018. s listova 296-340 je napravljen naknadno nakon što je već istekao najam skele koju je radila njegova firma, odgovorio je da to ne može pojasniti, koji put se za potrebe posla traže ti projekti, međutim nema neko objašnjenje, naime, on svoju skelu koju je montirao nije radio prema ovom projektu već su oni skelu montirali prema uputama proizvođača kako je i ranije rekao.

20.4. Na posebno pitanje braniteljice odgovorio je da je zapravo izrada tih projekta montažne fasadne skele samo puka formalnost pa se oni izrađuju jer to tako investitor traži, a takve projekte je i on radio jer se to tako tražilo.

20.5. Na posebno pitanje suda odgovorio je da on u ovom slučaju nije radio projekt montažne fasadne skele iako su oni montirali skelu te ne može objasniti zašto bi projekt bio tražen od nekog drugog. Njemu je opterećenje izrađivati projekt skele već to u pravilu rade izvođači koji su uhodani u tom poslu, te imaju svoje ljude koji to obavljaju.

20.6. Na posebno pitanje punomoćnice oštećenika odgovorio je da prilikom dolaska na demontažu nije utvrdio nikakve posebne nepravilnosti odnosno ne sjeća se detalja iako često bude puno nepravilnosti koje zateknu prilikom demontaže. Ne sjeća se kako je skela izgledala prilikom demontaže iako je upoznat sa događajem koji se zbio na ovoj skeli. Ne sjeća se je li s kim o ovome pričao, imao je svojih problema.

20.7. Na posebno pitanje optuženika odgovorio je da za izradu fasadne skele nije potrebno ništa osim skice izrade i atesta skele.

21. Svjedok NC u bitnome je iskazao da je on bio direktor TD HT Werke d.o.o. u razdoblju od 2015. do 2019. Tijekom toga razdoblja imao je zaposlenih oko 50 do 60 radnika, koji su se mijenjali odnosno ukupno je prošlo oko 200 radnika kroz firmu. Sjeća se da je imao angažman sa firmom Rapa Ing d.o.o., a poslovi su se odnosili na maleraj i fasaderske poslove, tijekom razdoblja od jedne ili dvije godine. U tom vremenu imao je nekoliko lokacija u Zagreb, ne sjeća se koje. Zna da su sklopili neki ugovor, ali se nije mogao sjetiti točno detalja. Kada mu je predočen ugovor o izvođenju radova 03-2018 s listova 345-347 odgovorio je da je to taj ugovor koji su potpisali. Naime, on je inače znao posredovati u zapošljavanju radnika na način da bi izdavali oglase na koje su se javljali radnici iz Bosne i Srbije, Makedonije te bi on onda te radnike koji su se javljali na te oglasi proslijedio dalje na obavljanje poslova u Hrvatsku. I u ovom konkretnom slučaju je posredovao na način da je bio oglas te tijekom tog razdoblja se javio IC kao i njegov sin, a bili su još neki radnici koje je onda proslijedio u firmu Rapa Ing d.o.o. kako bi obavljali fasaderske poslove za tu firmu, a te radnike bi platila firma Rapa Ing d.o.o., odnosno to nisu bili njegovi radnici. Točno je da su ti radnici došli preko njega, ali oni nisu bili njegovi radnici niti su bili prijavljeni kod njega, a za njihove fasaderske poslove ih je trebala platiti firma Rapa Ing d.o.o. Točno je da su poslovali s društvom Rapa Ing d.o.o. te kada su mu predočeni računi s lista 349, 350, 351 odgovorio je da je moguće da su to ti računi koje im je isplatila firma Rapa Ing d.o.o., a možda ih je bilo još. Kada mu je predočena procjena rizika HT Werke d.o.o. s listova 352-357 spisa, potvrdio je da je to njihova procjena rizika koje se odnosila generalno na radnike u njihovoj firmi. Ovi radnici koje je on proslijedio u firmu Rapa Ing d.o.o. su imali osiguran smještaj u Hrvatskoj, a sve se odigralo u par dana, te ti radnici kod njega nisu bili prijavljeni.

21.1. Na posebno pitanje braniteljice optuženika odgovorio je da su ovi radnici koji su bili proslijeđeni na rad u Rapa Ing d.o.o. bili na probnom radu, ali oni nisu radili kod njega time da u slučaju da su zadovoljili na tom probnom radu onda bi ti radnici bili angažirani, s obzirom da je imao ugovor sa SC, bio je u obvezi da izvršava radove, a isto tako da osigura radnike. Potvrdio je da je 7. kolovoza 2018. kada je na adresi u [adresa], poginuo radnik IC, firma HT Werke bila angažirala na fasaderskim radovima. Naglasio je da ti radnici nisu bili zaposleni u njegovoj firmi HT Werke d.o.o. CC ga je obavijestio da je radnik IC nastradao. Sjeća se i njegovog sina ŠC, ali za ostale radnike ne zna kako se zovu niti bi ih sad prepoznao. ŠC je komunicirao o tom događaju sa poslovođom UC, ali sa njim nije komunicirao. Ovi radnici su se javljali na aktivne oglase koje je njihova firma imala svakodnevno objavljivane, pa su se tim putem mogli i javiti za obavljanje poslova odnosno prosljeđivanje na daljnje radove. Ugovor o izvođenju radova 03/18 koji mu je predočen obuhvaća rad radnika bez materijala. Nije se sjetio gdje su radnici u ovom slučaju bili smješteni i tko ih je plaćao, zna da je jednom dijelu platio smještaj i SC. Svaki put kad bi sklopili tako ugovor o izvođenju radova radnici dobivali zaštitu odnosno svu opremu koja im je trebala za rad. CC je davao na raspolaganje kombi, i to je bilo inače uobičajeno u njihovom poslovanju, a taj kombi je davao i za druge radnike HT Werke d.o.o. IC je imao svoju firmu za obavljane fasaderskih radova i iz tog razloga je u ovom slučaj angažovan. On je njima rekao da inače obavlja radove na području Hrvatske. On te ljude faktički nije niti vidio, sve se brzo odigralo, a nije mogao reći da bi IC u ovom slučaju bio kooperant. IC je angažirao za ove poslove u Hrvatskoj ljude koji će ići obavljati poslove u Zagrebu. Oni su možda surađivali negdje na 3 do 4 poslova sa Rapa Ing. d.o.o.. Ne sjeća se da bi razgovarao s SC vezano za ove poslove prije ovog nesretnog događaja, odnosno ne zna jesu li se našli. IC ga je pitao kolika je naknade na tim poslovima na koje ga prosljeđuje u Zagreb mu je to i rekao, a ponavlja on je bio u to vrijeme na probnom radu te nije bio zaposlen u njihovoj firmi. Moguće da su on ili njegov poslovođa imali broj mobitela od IC. Što se tiče UC on je obavljao razgovore sa radnicima te je više komunicirao sa optuženim SC. On nije bio voditelj gradilišta, već je samo brinuo o ljudima time da on nije bio prisutan tijekom izvođenja radova u [adresa] u [adresa]. On nije niti trebao biti prisutan u Brozovoj u Zagrebu. Kada mu je predočen račun 27-1-1 od 3. kolovoza 2018. s lista 351 spisa, naveo je da je moguće da se taj račun odnosi na fasaderske radove koje im je platila firma Rapa- ing d.o.o. Nije se mogao očitovati na koji način je IC i je li on još neke ljude angažirao i na koji način, odgovaram da je već rekao da se IC javio na aktivan oglas i dalje od toga više ne zna.

21.2. Na posebno pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da je IC pitao prilikom tog angažiranja je li osposobljen za rad na siguran način te za poslove na visini kao i ostale procedure koje su bitne za zaštitu na radu, što se inače pita prilikom angažiranja, te je on njemu odgovorio da je i da ispunjava sve uvjete, ali nije vidio dokumentaciju. U praksi je moguće da radnik dođe raditi na gradilište, a da prije toga nije predao dokumentaciju jer fizički se to ne može sve stići obaviti u kraćem roku. Inače KC bi pregledao tu dokumentaciju međutim to se nije stiglo obaviti u ovom slučaju, a radnici su već otišli u Hrvatsku. Inače pregledavaju dokumentaciju radnika koje prosljeđuju na daljnji rad, ali u ovom slučaju to nisu stigli napraviti. Inače su se uvijek držali protokola, i bili su firma broj jedan u Vukovaru. Na daljnje pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da nije bila njihova obveza odnosno firme HT Werke radnicima osigurati opremu za zaštitu na radu, jer oni nisu bili njihovi radnici u tom

trenutku, a što se dalje događalo ne zna.

21.3. Na posebno pitanje punomoćnice oštećenika odgovorio je da ne zna tko je bio na terenu u trenutku kada su radnici bili u [adresa], ali sigurno bi im Rapa Ing trebao pokazati što da rade, gdje da rade, koje poslove da obavljaju te sve ostalo što ide uz izvođenje radova. Ponovio da su ovi radnici bili na probnom roku, a da li bi bili radnici Rapa Inga ili njihovi nije mogao reći obzirom na to što se dogodilo u međuvremenu.

21.4. Na dodatno pitanje braniteljice optuženika odgovorio je da je on proslijedio radnike, a oni su bili na gradilištu optuženika i on je taj koji upravlja ljudima, a ne njegov čovjek koji nije tamo. CC je dolazio na teren te je brinuo i provjeravao što je sa radnicima na terenu pa tako i u slučaju kad su bili radnici proslijeđeni od HT Werke d.o.o. CC je dolazio na teren kad su bili i radnici HT Werke d.o.o. time da ovi radnici koji su bili u Brozovoj 20 nisu bili njihovi radnici.

21.5. Na posebno pitanje optuženika naveo je da Rapa Ing d.o.o. nije imao druge obveze osim po ugovoru o izvođenju radova koje su dogovorili, a firma HT Werke d.o.o. je radila i prije ovog događaja, mjesec dana za firmu Rapa ing. d.o.o. od početka gradilišta.

21.6. Na dodatno pitanje punomoćnice oštećenika odgovorio je da je on te radnike poslao na obavljanje poslova za Rapa Ing d.o.o. te njima u tom trenutku na terenu odnosno gradilištu upravlja onaj za koga se obavljaju radovi, a to se odnosi na sve radnika na gradilištu pa i one u slučaju kada HT Werke šalje svoje radnike.

27. Iz iskaza svjedoka UC sa zapisnika od 28. kolovoza 2024. proizlazi da ovdje prisutnog optuženika poznaje iz ranijih suradnji, zna da su slali svoje ljude kako bi obavljali poslove za njegovu firmu. Kada govori "naše ljude", govori o firmi HT Werke d.o.o. koje su znali slati kao radu ekipu koja bi obavljala određene poslove za optuženika, a ti radnici su se često mijenjali, neki su bili stalni, a neki su dolazili i odlazili. Inače on, koliko se sjeća, je radio otprilike 2 godine u firmi HT Werke d.o.o. i obavljao poslove zaštite na radu, ali i organizacijske naravi, kao npr. on bi organizovao papire, radne dozvole, vodio radnike u MUP, banku, organizovao smještaj. Međutim kada ga se pitao za ovaj konkretan slučaj, može reći da je on čuo da je bila nekakva nesreća koja se dogodila u Zagrebu, ali vezano za tog radnika koja je bio u Zagrebu i poginuo, može reći da on, a niti drugi ljudi, misli da ih je bilo 3 do 4, nisu došli kod njega jer on nema nikakve radne dozvole koje bi se odnosile na njih. Dakle, može reći da poginuli radnik nije bio u njegovim evidencijama, odnosno papirima, pa može reći da se nije radilo o njihovim zaposlenicima HT Werke d.o.o. Inače, on je kontaktirao sa optuženikom prilikom njihove suradnje, ali što se tiče ovih radnika koji se spominju u ovom predmetu on se uopće ne može sjetiti da bi kontaktirali.

27.1. Na posebno pitanje braniteljice optuženika odgovorio je da ne zna kako je IC došao u Hrvatsku jer on s njime nije razgovarao, odnosno ne sjeća se toga, ali inače je postojao oglas njihove firme gdje su se radnici javljali. Također, ne sjeća se i ne zna da li je NC razgovarao sa IC. Inače taj oglas je bio objavljen i odnosio se na Srbiju, ali i na Hrvatsku. Njihovi radnici koje su slali su i bili pretežno iz Srbije. Pojašnjava riječ ''slali'', to znači da bi oni zapravo uvozili radnike iz Srbije, time da bi zapošljavali te radnike iz Srbije i ishodovali radne dozvole na ime njihove firme te bi ih onda poslali na rad u druge firme jer su oni bili podizvođači. Pojašnjava da su oni zapravo samo obezbeđivali radnu snagu. Dalje pojašnjava da kada bi oni bili podizvođači, radnici su bili njihovi, odnosno radnici HT Werke. Bilo je i slučajeva kada su i prepuštali da i druge firme ishoduju radne dozvole kako bi zaposlili te iste radnike. Na daljnje posebno pitanje braniteljice optuženika da li su radnici HT Wertke d.o.o. bili zaposleni u [adresa], odgovorio je da misli da da, ali nije 100% siguran. Moguće da je jedan dio radnika krenuo raditi, pa se stalo sa radovima, a onda da se poslije opet nešto nastavilo, ali nije siguran. On nije s nikim kontaktirao nakon nesreće pokojnog IC, niti sa optuženikom, niti sa obitelji.

27.2. Kada mu je predočen iskaz svjedoka NC sa rasprave od 13. svibnja 2024. list 541, stranica 8, 2. odlomak koji počinje riječima: '' ŠC je komunicirao o tom događaju sa mojim poslovođom UC, ali sa mnom nije komunicirao.'', odgovorio je da koliko se sjeća da s njim nije komunicirao ŠC. Također nije mu poznato da bi ljudi koji su zajedno sa IC došli u Hrvatsku, u [adresa], bili u to vrijeme na probnom radu.

27.3. Na daljnje posebno pitanje braniteljice optuženika odgovorio je da su oni imali dva kombija HT Werkea locirana u Zagrebu, pa bi znali dati te kombije na raspolaganje poslodavcu, a da li je sada u konkretnom slučaju optuženik koristio njihova kombi vozila, ne zna točno, moguće da je dao na raspolaganje i svoje kombi vozilo, a mogao je dati i ova njihova. Na daljnje posebno pitanje braniteljice optuženika odgovorio je da mu je poznato da bi optuženik osobno kod izvođenja radova dolazio nadzirati te radove jer bi ga on znao susresti, a pri tome misli i na [adresa].

27.4. Na posebno pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da on samo zna da IC nije bio zaposlenik HT Werke, pa se ne može očitovati na koji način je došao u Hrvatsku. Da pojasni kako zna da nije bio zaposlenik HT Werke odgovorio je da nije prošao kroz njegove ruke jer je on radio organizaciju radnih dozvola, odnosno njihovo ishodovanje.

27.5. Na daljnje posebno pitanje braniteljice optuženika da li je moguće da bi radnik bio na probnom roku negdje u Hrvatskoj, a nakon toga ako zadovolji na probnom radu, da bi ga firma HT Werke formalno zaposlila odgovorio je da bi to možda moglo biti kod hrvatskih radnika, odnosno radnika koji su imali hrvatsko državljanstvo, dok se on ne sjeća niti jednog slučaja da bi državljanin Republike Srbije bio na probnom radu u RH, pa da bi onda bio formalno zaposlenu HT Werke.

27.6. Kada mu se predočava dio iskaza svjedoka DC sa rasprave od 13. svibnja 2024., list 540, stranica 7, 4. odlomak, a koji počinje riječima: ''Na posebno pitanje braniteljice optuženika odgovaram da su ovi radnici koji su bili proslijeđeni na rad u Rapa Ing d.o.o. bili na probnom radu, ali oni nisu radili kod mene time da u slučaju da su zadovoljili na tom probnom radu onda bi ti radnici bili angažirani kod mene, s obzirom da sam imao ugovor sa SC ja sam bio u obvezi da izvršavam radove, a isto tako da osiguran radnike.'' odgovorio je da on ne zna što je svjedok pod time mislio, ako je tako rekao onda valjda jeste tako.

28. Uvidom u ugovor o radu između RAPA-ING d.o.o. i optuženog CC kao i aneks ugovora o radu između RAPA-ING d.o.o. i optuženog CC od 20. listopada 2013., proizlazi da je optuženi CC od 26. siječnja 2015. zaposlen na poslovima fasadera, ali također aneksom se navodi kako će isti obavljati upravo poslove zaštite na radu u svojstvu specijalista zaštite na radu od 20. lipnja 2015.

29. Iz uvjerenja za poslove poslodavca/ovlaštenika za zaštitu na radu proizlazi da je optuženi CC specijalist zaštite na radu.

30. Ugovor o građenju Suvlasnika stambene zgrade u [adresa] i RAPA-ING d.o.o. od 25. svibnja 2018., između suvlasnika zgrade u [adresa], kao naručitelj, sklopljen sa društvom Rapa-Ing d.o.o. koje zastupa CC kao izvođač, u članku 13. navodi kako je izvoditelj dužan osigurati gradilište i provesti propisane HZT mjere zaštite na radu i prolaznika te je odgovoran za svaku štetu koja bi uslijed njegova rada nastala za radnike i druge osobe.

31. Izvršen je uvid u građevinski dnevnik za [adresa] od 18. lipnja 2018. do 2. listopada 2018.

32. Projekt montažne fasadne skele naručitelja RAPA-ING d.o.o., upućuje na to da je sastavljen tek u kolovozu 2018.

33. Pročitan je i ugovor o izvođenju radova RAPA-ING d.o.o. i HT-WERKE d.o.o. od 15. travnja 2018., ali i dopis HT Werke d.o.o. prema kojem radnik IC koji je sa smrtnom posljedicom nastradao 7. kolovoza 2018., sa HT-WERKE d.o.o. nema niti jednu poveznicu niti je bio radnik te firme.

34. Prema računu RAPA-ING d.o.o. broj: 13/1/1 od 6. lipnja 2018., Račun RAPA-ING d.o.o. broj: 12/1/1 od 06. lipnja 2018., Račun RAPA-ING d.o.o. broj: 27/1/1 od 17. kolovoza 2018., proizlazi da je društvo Rapa-Ing d.o.o. platilo fasaderske radove 6. lipnja i 3. kolovoza 2018., odnosno prije inkriminiranog događaja.

35. Iz SMS poruke proizlazi sljedeći sadržaj "Pozdrav gospodine F, NC mi je dao vas broj da se javim kad budem pred Zagrebom da mi date adresu gdje se rade terase" od 30. srpnja 2018. 9:33 sati, te e-mail iz kojeg proizlazi da je račun 27/1/1 plaćen 3. kolovoza 2018. u iznosu od 30.000,00 kuna, a mail je od 17. kolovoza 2018.

36. Iz preslika Viber poruke između pok. IC i optuženog CC od 25. srpnja 2018., proizlazi tekst „Pozdrav I je iz bačke palanke, u dogovoru sa NC dolazimo sutra pre podne u zagreb, dolazi nas troje za fasade, treba mi adresa gde treba da dođemo“.

37. Proanaliziravši i ocijenivši sve izvedene dokaze, kako svaki pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti te dovodeći ih u međusobnu svezu i povezujući ih sa obranom optuženog CC, ovo vijeće je na nedvojben način utvrdilo da je optuženi CC počinio teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti iz članka 222. stavka 3. i 4. u vezi s člankom 221. stavcima 1. i 2. KZ/11, stavljeno mu na teret, za koje je kazneno djelo proglašen krivim.

38. Iako je optuženi CC u svojoj obrani tvrdio kako je on, kao direktor društva Rapa Ing d.o.o., sklopio ugovor sa društvom HT Werke, radi izvođenja radova na nekoliko gradilišta, pa i na onom inkriminiranom privremenom gradilištu na adresi u [adresa], gdje je na fasaderskim poslovima radio i preminuli radnik IC, tvrdeći kako je upravo HT Werke d.o.o. bio dužan osigurati zaštitu na radu svojih radnika, a ne on, takva obrana optuženika nije prihvaćena, jer je suprotna materijalnim i personalnim dokazima u spisu, te je ocijenjena kao neuspješni pokušaj otklanjanja optuženikove kaznenopravne odgovornosti.

39. Prije svega, treba napomenuti da je u ovom kaznenom postupku nesporno da je optuženi CC bio direktor i odgovorna osoba društva Rapa-ING d.o.o.

39.1. No, optuženik je ujedno bio jedini izvođač radova [adresa], na privremenom gradilištu sanacije uličnog i dvorišnog pročelja višestambene zgrade, te ujedno i poslodavac, ali i specijalist zaštite na radu za RAPA-INg d.o.o., koji je obvezan postupati po odredbama Zakona o zaštiti na radu i provoditi zakonom i pravilnicima propisane mjere zaštite na radu za radnike koji obavljaju poslove za RAPA-ING d.o.o. To proizlazi iz aneksa Ugovora o radu od 20. lipnja 2015. prema kojem optuženi CC poslove zaštite na radu obavljao u svojstvu specijalista zaštite na radu od 20. lipnja 2015., kao i činjenice da je upravo on bio izvođač radova prema ugovoru o građenju Suvlasnika stambene zgrade u [adresa] i RAPA-ING d.o.o. od 25. svibnja 2018., između suvlasnika zgrade u [adresa], kao naručitelj, sklopljenog sa društvom Rapa-Ing d.o.o. koje zastupa CC, u kojem se u članku 13. navodi kako je izvoditelj dužan osigurati gradilište i provesti propisane HZT mjere zaštite na radu i prolaznika te je odgovoran za svaku štetu koja bi uslijed njegova rada nastala za radnike i druge osobe, dok u ovom postupku sud nije utvrdio da bio društvo HT Werke d.o.o. bilo odgovorno za provođenje zaštite na radu, a niti da bi bilo u svojstvu izvođača spornih fasaderskih radova.

39.2. Nadalje, iz iskaza svjedoka TC proizlazi kako je njemu i drugim radnicima NC iz [adresa] rekao da se obrate CC kada dođu u Zagreb te su tada krenuli s obavljanjem radova na fasadi. On nikada nije čuo za firmu HT Werke d.o.o. Također, on nije stručno osposobljen za fasaderske radove. Kad mu je predočen dio njegovog iskaza od 5. studenog 2019. s lista 175 koji glasi "znam da smo mi imali zadatak da radimo fasadu a obveza ŽC je bila da obezbedi objekat odnosno skele i zaštitu" odgovorio je da je to točno da je tako rekao. Potvrdio je kako nitko nije pregledao skelu prije početka radova, a niti to jutro kada su započeli sa radom. Također, svjedok ŠC je naveo da ga je njegov otac, preminuli radnik IC vremenom obučio za iste poslove koje i on radi i on je u ovom slučaju išao sa njim da radi na poslovima koje je on ugovorio sa spomenutim ŽC. Njegov otac je bio angažovan od strane tog ŽC i zna da su otac i VC, nedelju dana pre njega i TC iz [adresa], otišli u Zagreb da vide kakav je to posao i vratili se po njih i oni su zajedno otišli u Zagreb da dana pre nego što će se dogoditi ta nesreća. CC im je rekao da im je obezbeđen stan za vreme radova i dao je njegovom ocu nešto novca za hranu tokom te prve radne nedelje. Siguran je da od njih nije tražio ništa drugo, nije tražio lekarska uverenja niti bilo šta niti je bilo koga od njih upućivao na lekarske preglede. Nadalje, svjedok VC je iskazao kako se sjeća da su njih trojica, preminuli te ŠC zajedno sa još nekim judima koji su već ranije bili angažirani od strane ŽC ostali da rade nedelju dana da rade na tom objektu, na [adresa]. Nakon toga su se vratili u Srbiju, a potom opet vratili u inkriminirano vrijeme gdje su trebali da nastave da rade fasadu na već postavljenu izolaciju u [adresa].

40. Okolnost da je optuženi CC postupio protivno članku 44. stavku 1., 2. i 3. ZNR-a, članku 41. ZNR-a kao i protivno dijelu B Odjeljku II članku 5. i 6. Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima (NN br. 48/18), zatim protivno člancima 4., 6. Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme (NN 18/17), protivno članku 27. stavku 1. točki 1. ZNR-a, protivno članku 28. stavku 1. ZNR-a, članku 36. stavku 1. i 2. ZNR-a kao i protivno članku 3. točki 16. i 17. Pravilnika o posebnim uvjetima rada (NN 5/84), proizlazi iz nalazi i mišljenja vještakinje za sigurnost i zaštitu na radu Ane Šijaković, a isto tako i iskaza svjedoka BC koji je neposredno na teren došao putem prijave ozljede na radu kao inspektor zaštite na radu, a o svim propustima imali su i saznanja svjedoci TC, ŠC te VC koji su suglasno iskazivali o dinamici nastanka ozljede preminulog IC, kao i o tome da nisu radili za društvo HT Werke d.o.o.

40.1. Prije svega, iz iskaza svjedoka TC, ŠC i VC suglasno proizlazi da poslodavac, optuženi CC nije prije početka njihovih radova osigurao rad na siguran način. Naime, iz iskaza svjedoka TC proizlazi da niti on nije bio stručno osposobljen za fasaderske radove. Kad mu je predočen dio njegovog iskaza od 5. studenog 2019. s lista 175 koji glasi "znam da smo mi imali zadatak da radimo fasadu a obveza ŽC je bila da obezbedi objekat odnosno skele i zaštitu" odgovorio je da je to točno da je tako rekao. Potvrdio je kako nitko nije pregledao skelu prije početka radova, a niti to jutro kada su započeli sa radom. Također, svjedok ŠC je naveo kako on bio lično prisutan slučaju u kom je njegov otac ŠC IC nastradao 7.8.2018. na privremenom gradilištu sanacije uličnog i dvorišne fasade stambene grade u [adresa] u [adresa]. Do nesreće je došlo u dvorišnoj strani objekta. CC od njih nije tražio lekarska uverenja niti bilo šta niti je bilo koga od njih upućivao na lekarske preglede. On je video posle da na tom mestu gde je otac pao nije bila postavljena ograda na skeli, nije bila postavljena horizontala koja je trebala da zaštiti od pada. Ta horizontala je praktično visila dole, a trebalo je da bude postavljena na visini od oko 1 metar od nivoa poda skele koji je inače bio od drvenih elemenata, horizontala nije bila zakačena za žabicu i u takvom stanju je bila i pre nego što su oni počeli da rade. Na drugim mestima bila je postavljena horizontala kao i ukršteni elementi koji su štitili od pada. Poslodavac CC im nije dao nikakvu radnu opremu niti sredstva zaštite, na primer šlem, radna odela niti bilo šta drugo. Oni su sa sobom poneli radna odela i cipele ali šlemove nisu imali i očekivali su da će im to obezbediti poslodavac. Nadalje, svjedok VC je iskazao kako se sjeća da su njih trojica, preminuli te ŠC zajedno sa još nekim judima koji su već ranije bili angažirani od strane ŽC ostali da rade nedelju dana da rade na tom objektu, na [adresa]. Nakon toga su se vratili u Srbiju, a potom opet vratili u inkriminirano vrijeme gdje su trebali da nastave da rade fasadu na već postavljenu izolaciju u [adresa]. On je potvrdio kako baš tom delu skele nije bila postavljena ni zaštitna mreža od tkanine, kao i da nitko od njih nije uklanjao tu šipku koja je visila. CC nije tražio nikakvu lekarsku dokumentaciju o njihovom zdravstvenom stanju niti ih je upućivao na lekarske preglede, također može da kaže da im on nije dao nikakvu zaštitnu opremu, na primer zaštitni šlem, cipele, odela.

40.2. Nadalje, iz pisanog nalaza i mišljenja vještakinje za sigurnost i zaštitu na radu Ane Šijaković jasno proizlazi da je odgovorna osoba, direktor RAPA-ING d.o.o. bio upravo optuženi CC, poslodavac, ujedno i specijalist zaštite na radu za RAPA-IND d.o.o., koji je obvezan postupati po odredbama Zakona o zaštiti na radu i provoditi zakonom i pravilnicima propisane mjere zaštite na radu za radnike koji obavljaju poslove za RAPA-ING d.o.o. Preminuli radnik IC obavljao je poslove fasadera i pao s neispravne fasadne skele s visine oko 12,00 metara, nije bio osposobljen za rad na siguran način te nije imao Uvjerenje da je zdravstveno sposoban obavljati poslove s posebnim uvjetima rada čl. 3 točka 16. i 17. prema Procjeni rizika. Također, preminuli radnik IC nije imao Procjenom rizika propisana osobna zaštitna sredstva i sigurnosno uže za vezanje. Fasadna skela bila neispravna prema pravilima zaštite na radu jer nije bila izvedena prema Projektu montaže skele i nije bila ispitana prema pravilima struke. Fasadna skela bila je neispravna i iz razloga što na dijelu skele s kojeg je radnik pao ne nalazi se horizontalna koljenična prečka. Ta prečka je urušena s lijeve strane, gledano prema objektu, i slobodno visi uz vertikalnu konstrukciju skele. Na dijelu skele s kojeg je radnik pao nalazi se samo horizontalna zaštita od pada na visini cca 1,0 m. Na cijeloj skeli ne postoji bočna rubna daska za sprečavanje pada predmeta sa skele. Vještakinja je navela kako je odgovornost i obveza poslodavca da planira, organizira, provodi i nadzire provođenje mjera zaštite na radu, što u ovom slučaju nije učinjeno, dapače, učinjen je veliki broj kršenja mjera i pravila zaštite na radu koje su u direktnom odnosu sa teškom ozljedom sa smrtnim ishodom za radnika IC.

40.3. Iz iskaza svjedoka BC proizlazi da je izašao na teret po dojavi da postoji ozljeda na radu i to vezano za firmu Rapa Ing d.o.o., poslodavca CC. Naime, poslodavac je taj koji je dužan brinuti se da radnici budu osposobljeni na siguran način i osigurati sredstva zaštite na radu te ispravnu radnu opremu. Poslodavac je dužan osigurati radnicima sigurnu skelu, bez obzira čija je skela. Iskazao je da se sjeća kako je tom prilikom utvrđeno kako je radnik pao sa skele, na njezinom vanjskom dijelu sa visine od 12 i nešto metara. Nadalje, rad na visini od 3 metra predstavlja poslove s posebnim uvjetima rada koji su regulirani člankom 3. točkom 17. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada („Narodne novine“ 5/84.) koje je radnik obavljao u vrijeme ozljeđivanja, što je suprotno članku što znači da je poslodavac dužan provjeriti zdravstvenu sposobnost radnika, što znači da je dužan s svakim radnikom obaviti liječnički pregled kako bi se utvrdilo boluje li od čega i da bi se utvrdilo da li je sposoban obavljati poslove s posebnim uvjetima rada, a to nije u konkretnom slučaju učinjeno. Nadređena osoba je dužna pregledati je li ta skela osposobljena za rad na siguran način kao što i ta osoba koja pregledava bi trebala biti osposobljena za rad na siguran način. Poslodavac je dužan da radnici imaju sigurnosne pojaseve i kacigu te skrbiti o tome da to imaju prilikom rada, a niti to nije u konkretnom slučaju bilo ispunjeno. Iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 30. studenog 2018. proizlazi da prilikom obavljanja nadzora u povodu ozljede na radu poslodavac CC nije mogao predočiti dokaze o osposobljenosti za rad na siguran način za poslove fasadera koje je radnik IC obavljao u vrijeme ozljeđivanja, niti je osigurao rad pod nadzorom radnika osposobljenog za rad na siguran način, što je protivno odredbama članka 27. i 28. ZNR-a. U trenutku ozljeđivanja radnici su obavljali neispravno sredstvo rada, poslodavac nije osigurao sredstvo rada, radna oprema – građevinska fasadna skela da u uporabi bude u svakom trenutku sigurna, prilagođena za rad i u ispravnom stanju, što je u suprotnosti sa člankom 41. ZNR-a, kao i Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme i Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima. Također, Pravilnik o zaštiti na radu i u građevini na privremenim gradilištima („Narodne novine“ 48/18)., koji se odnosi na skele, detaljno regulira na koji način se moraju ograditi mjesta na visini većoj od 1 metar, pa ako to nije osigurano propisano je i tada se koriste sigurnosni pojasevi kada radnik mora biti vezan. Prilikom dolaska na teren, on nije zatekao nikakav plan zaštite na radu niti dokumentaciju za skelu. Radnici koje je on zatekao nakon inkriminiranog događaja su spominjali optuženog CC kao njihovog poslodavca. U slučaju kada glavni izvođač angažira podizvođača da je u tom slučaju poslodavac taj koji je dužan radnike osigurati za rad na siguran način, te poslodavac uopće ne smije rasporediti radnika koji nije osposobljen za takve poslove, za rad na siguran način.

40.4. Prema tome, činjenica da se preminuli radnik, oštećeni IC nalazio na skeli visine preko 12 metara na kojoj nije bilo horizontalne koljenične prečke, niti bočne rubne daske za sprječavanje pada predmeta sa skele, prilikom nanošenja impregnacije na fasadno ljepilo koje je nanosio na postavljenu toplinsku izolaciju, izgubio ravnotežu i pao na tlo, proizlazi iz materijalne dokumentacije u spisu, osobito zapisnika o inspekcijskom nadzoru te iskaza svjedoka BC, a o tome su iskazivali i svjedoci TC, ŠC i VC, a potvrđuje i sudskomedicinsko vještačenje koje dovodi u vezu ozljede oštećenika koje je zadobio padom sa skele sa njegovim smrtnim ishodom.

41. Svjedok ĆC je iskazao da je on bio direktor TD Marna građenje d.o.o. u inkriminirano vrijeme te je poslovao sa optuženikom, direktorom Rapa Ing d.o.o., vezano za montaži fasadne skele u [adresa]. Radilo se o brzomontirajućoj skeli koja se montira na temelju uputa proizvođača, time da nisu tom prilikom potpisivali ugovor o najmu te skele. Naime, ovaj svjedok je potvrdio kako se montaža i najam fasadne skele odnosio na razdoblje od 20. lipnja do 20. srpnja 2018. te od 6. srpnja do 6. kolovoza 2018., a što potvrđuju i priloženi računi u spisu koje je izdala firma Marna građenje d.o.o. , pri čemu proizlazi kako je najam te skele istekao 6. kolovoza 2018., odnosno nije vrijedio na inkriminirani dan, dok skela nakon toga nije bila uklonjena. Ovaj svjedok nije mogao objasniti kako to da je projekt montažne fasadne skele od 13. kolovoza 2018. napravljen naknadno i to nakon što je već istekao najam skele koju je radila njegova firma. Činjenica da je skela sa koje je preminuli radnik pao bila određeno vrijeme u najmu društva marna građenje d.o.o. No, neovisno o tome, kao i činjenici da je taj najam istekao u vrijeme inkriminiranog događaja, ocjena je suda da je upravo poslodavac, odnosno izvođač radova na privremenom gradilištu bio dužan osigurati da se rad odvija na siguran način te postupati prema svima pravilima zaštite na radu.

42. Svjedoci KC i NC su iskazali da radnici koji su došli u Republiku Hrvatsku obavljati poslove na optuženog CC, nisu bili u inkriminiranom trenutku njihovi radnici. No, neovisno o tome, već je rečeno da je upravo izvođač svih radova na privremenom gradilištu bio upravo optuženi CC koji je bio dužan postupati prema pravilima zaštite na radu.

42.1. Svjedok KC je naveo kako je on radio otprilike 2 godine u firmi HT Werke d.o.o. i obavljao poslove zaštite na radu, ali i poslove organizacijske naravi, kao npr. on bi organizovao papire, radne dozvole, vodio radnike u MUP, banku te organizovao smještaj. Zna da su slali kao radnu ekipu radnike koji bi obavljali određene poslove za optuženika, a ti radnici su se često mijenjali, neki su bili stalni, a neki su dolazili i odlazili. Čuo je da je bila nekakva nesreća koja se dogodila u Zagrebu, ali taj poginuli radnik nije bio u njegovim evidencijama, te se nije radilo o njihovim zaposlenicima HT Werke d.o.o. Neki radnici HT Werke d.o.o. bili su zaposleni u [adresa], odnosno jedan dio radnika krenuo je raditi, pa se stalo sa radovima, a onda da se poslije opet nešto nastavilo, ali nije bio siguran. Nije mu bilo poznato da bi ljudi koji su zajedno sa IC došli u Hrvatsku, u [adresa], bili u to vrijeme na probnom radu. Potvrdio je da preminuli radnik IC nije bio zaposlenik HT Werke d.o.o., jer nije prošao kroz njegove ruke, a on je taj koji je radio organizaciju radnih dozvola, odnosno njihovo ishodovanje.

42.2. Konačno, svjedok NC je iskazao da je on bio direktor TD HT Werke d.o.o. u razdoblju od 2015. do 2019. Sjeća se da je imao angažman sa firmom Rapa Ing d.o.o., a poslovi su se odnosili na maleraj i fasaderske poslove, tijekom razdoblja od jedne ili dvije godine. U tom vremenu imao je nekoliko lokacija u Zagreb. Potpisao je ugovor o izvođenju radova 03-2018 sa društvom optuženika. Naime, on je inače znao posredovati u zapošljavanju radnika na način da bi izdavali oglase na koje su se javljali radnici iz Bosne i Srbije, Makedonije te bi on onda te radnike koji su se javljali na te oglasi proslijedio dalje na obavljanje poslova u Hrvatsku. I u ovom konkretnom slučaju je posredovao na način da je bio oglas te tijekom tog razdoblja se javio IC kao i njegov sin, a bili su još neki radnici koje je onda proslijedio u firmu Rapa Ing d.o.o. kako bi obavljali fasaderske poslove za tu firmu, a te radnike bi platila firma Rapa Ing d.o.o., odnosno to nisu bili njegovi radnici. Nije bila njihova obveza odnosno firme HT Werke d.o.o. radnicima osigurati opremu za zaštitu na radu, jer oni nisu bili njihovi radnici u tom trenutku.

42.3. Svjedoci KC i NC su, dakle, iskazali da radnici koji su došli u Republiku Hrvatsku, pa i preminuli radnik IC, obavljati poslove na optuženog CC, nisu bili u inkriminiranom trenutku njihovi radnici. No, neovisno o tome, već je rečeno da je upravo izvođač svih radova na privremenom gradilištu bio upravo optuženi CC koji je bio dužan postupati prema pravilima zaštite na radu.

43. Okolnost da je postupajući protivno navedenim propisima sve navedeno imalo za posljedicu da je radnik IC koji je izgubio ravnotežu i pao na tlo zadobio ozljede koje u cjelini predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu i koje su dovele do razvoja moždane smrti i obostrane upale pluća, što je neposredni uzrok njegove smrti pok. IC, od kojih je 20. kolovoza 2018. i preminuo, proizlazi iz sudskomedicinskog vještačenja dr. med. Petra Škavića. Naime, vještak je naveo kako je oštećeni, sada pokojni IC, rođen **.**.1962. godine ozlijeđen na poslu dana 7.8.2018. godine oko 8,40 sati padom sa skele s visine od 12,20 metara (peta etaža skele, izmjerena visina od strane Ekipe za očevid MUP-a) na okolno tlo. Radi zadobivenih ozljeda oštećeni je prevezen u KBC „Sestre milosrdnice“, gdje je usprkos provedenom liječenju preminuo dana **.**.2018. godine u 11 sati. Pregledom i tijekom liječenja oštećenog utvrđene su ozljede i postavljene sljedeće dijagnoze: ozljeda više organa i organskih sustava, generalizirani edem, natučenje glave i lica, prijelom čeone kosti, krvni podljev kože vjeđa oba oka, prijelom koštanog sustava desne očne šupljine s pomakom ulomaka, prijelom nosnih kostiju i nosne pregrade, prijelom stijenki obje gornjočeljusne šupljine i šupljina etmoidne kosti, prijelom luka desne jagodične kosti, višelomni prijelom desne sljepoočne kosti, prijelom pterigoidnog nastavka sljepoočne kosti obostrano, prijelom malih krila klinaste kosti, prijelom desne strane zatiljne kosti, prijelom baze lubanje, krvni podljev mekog oglavka sljepoočno–tjemeno desno, krvarenje izvan tvrde moždane ovojnice desno sljepoočno, krvarenje unutar tvrde moždane ovojnice obostrano čeono–sljepoočno i desno tjemeno, difuzno krvarenje u meke moždane ovojnice, zrak u lubanjskoj šupljini i tkivu mozga, oteklina i razmekšanje mozgovine s difuznim točkastim krvarenjima, prijelomi obje lopatične kosti, prijelom prsne kosti, prijelomi 3. i 4. rebra obostrano, zrak u lijevom prsištu, nagnječenje osrčja, nagnječenja oba plućna krila, nagnječenje s razdorima jetre, višelomni prijelom desne crijevne kosti s pomakom ulomaka, prijelom zglobne čašice desnog kuka, prijelom križne kosti s pomakom ulomaka, razdvajanje preponske sveze, krvni podljev mekih tkiva u području preponske sveze, nagnječenje mokraćnog mjehura, natučenje s krvnim podljevom kože desnog ramena, natučenje lijeve nadlaktice, natučenje s krvnim podljevom kože desne natkoljenice, prijelom glave, vrata i trupa desne bedrene kosti, oguljotine kože desnog koljena. Utvrđene ozljede oštećenog treba, s obzirom na vrijeme i mehanizam nastanka, shvatiti kao cjelinu te označiti osobito teškom tjelesnom ozljedom. Utvrđene ozljede oštećenog su takvih karakteristika i intenziteta da ih u pravilu viđamo nastale djelovanjem iznimno jake sile na dominantno desnu stranu glave i tijela, a što odgovara padu sa skele s visine od oko 12 metara. O uzroku pada oštećenog nije moguće, temeljem ozljeda, sa sudskomedicinskog stajališta zaključivati, budući da bi ozljede izgledale jednako u slučaju tzv. jednostavnog pada, odnosno bez djelovanja izvanjske sile, npr. uslijed pokliznuća, spoticanja itd., ali isto tako i pada uslijed djelovanja izvanjske sile, npr. uslijed odguravanja, zadobivanja udarca itd. Ozljede oštećenog su bile takvih karakteristika i intenziteta da su dovele do razvoja moždane smrti i obostrane upale pluća, a što predstavlja neposredni uzrok smrti oštećenog IC. Prema tome, zaključeno proizlazi da je smrt oštećenog IC nasilna, a uzrok smrti stoji u uzročno-posljedičnoj vezi s ozljedama zadobivenim padom s visine dana 7.8.2018. S obzirom na opsežnost i karakter ozljeda zadobivenih padom, može navesti kako eventualna od prije postojeća stanja ne bi utjecala na tijek traumatske bolesti i konačni nepovoljni ishod odnosno smrt oštećenika.

44. Uzimajući u obzir sve naprijed navedene propuste optuženika, kao poslodavca, odnosno izvođača svih spornih radova, u [adresa], na privremenom gradilištu sanacije uličnog i dvorišnog pročelja višestambene zgrade, sud je utvrdio da je optuženik, olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, protivno članku 44. stavku 1., 2. i 3. ZNR-a propustio planirati, pripremati i provoditi radne postupke i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, protivno članku 41. ZNR-a nije osigurao sigurno mjesto rada, te je propustio osigurati prestanak rada u građevinama na kojima postoji opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, kao što i nije osigurao da sredstva rada i osobna zaštitna oprema budu u svakom trenutku sigurni, održavani i prilagođeni za rad i u ispravnom stanju, što je protivno dijelu B Odjeljku II članku 5. i 6. Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima, prema kojima rad na visini nije osiguran na siguran način, uz uporabu zaštitne opreme i sigurnosno uže za vezanje, dok je ograda na skeli morala imati najmanje podni rubni zaštitni dio, horizontalnu koljeničnu prečku i rukohvat, nadalje nije isključio iz uporabe sredstva rada i osobnu zaštitnu opremu na kojoj nastaju promjene zbog kojih postoje rizici za sigurnost i zdravlje radnika, a koje osiguranje ispravnosti i sigurnosti radne opreme je bio obvezan i prema člancima 4., 6. Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme, dok je istu opremu propustio redovno pregledati i održavati radi ispravljanja svih nedostataka koji mogu utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, nadalje je protivno članku 27. stavku 1. točki 1. ZNR-a propustio osposobiti radnika IC za rad na siguran način prije početka rada, koji radnik je tom prilikom obavljao poslove fasadera na postavi toplinske izolacije – fasade i završnog sloja, te protivno članku 28. stavku 1. ZNR-a propustio zabraniti obavljanje poslova radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način, protivno članku 36. stavku 1. i 2. ZNR-a dozvolio rad radniku IC koji ne ispunjava uvjete, te ga propustio prije obavljanja poslova s posebnim uvjetima rada uputiti specijalistu medicine rada, koji poslovi fasadera su sukladno članku 3. točki 16. i 17. Pravilnika o posebnim uvjetima rada, poslovi sa posebnim uvjetima rada jer se pretežno obavljaju u nefiziološkom položaju tijela, kao i na visini većoj od 3 metra, što je sve imalo za posljedicu da je radnik IC nalazeći se na skeli visine preko 12 metara na kojoj nije bilo horizontalne koljenične prečke, niti bočne rubne daske za sprječavanje pada predmeta sa skele, prilikom nanošenja impregnacije na fasadno ljepilo koje je nanosio na postavljenu toplinsku izolaciju, izgubio ravnotežu i pao na tlo zadobivši povrede u vidu ozljede koje u cjelini predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu, a koje su dovele do razvoja moždane smrti i obostrane upale pluća, što je neposredni uzrok smrti pok. IC, od kojih je **.**.2018. preminuo u KBC Sestre Milosrdnice, sud je utvrdio da su u ponašanju optuženog CC ostvarena sva objektivna i subjektivna obilježja teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti iz članka 222. stavka 3. i 4. KZ/11. u vezi s člankom 221. stavkom 1. i 2. KZ/11.

45. Obrana optuženika nije prihvaćena kao istinita i vjerodostojna u dijelu u kojem je isti tvrdio kako je za poslove zaštite na radu bilo odgovorno društvo HT Werke d.o.o., te osporavao bilo kakvu odgovornost za stradavanje radnika IC, te je ocijenjena pokušajem da otkloni svoju kaznenopravnu odgovornost za počinjene propuste. Naime, njegova je obrana suprotna naprijed opisanim i obrazloženim nalazima i mišljenjima posebno vještakinje Ane Šijaković, iskazu svjedoka BC, ali i svjedoka NC, ĆC, UC, kao i TC, VC i ŠC koji su svi suglasno opisali propuste, a čije iskaz je sud prihvatio kao vjerodostojne.

46. Pročitana materijalna dokumentacija u cijelosti je prihvaćena kao istinita i vjerodostojna, s obzirom da ničim nije dovedena u sumnju.

47. Nalaz i mišljenja vještakinje za sigurnost i zaštite na radu Ane Šijaković kao i vještaka Petra Škavića u cijelosti su prihvaćeni, dani su jasno i razloženo u skladu s pravilima znanja i iskustva, od strane osoba u potpunosti nezainteresiranih za ishod postupka.

48. Odlučujući o izboru vrste i mjere kaznenopravne sankcije optuženom CC, vijeće je uzelo u obzir sve olakotne i otegotne okolnosti utvrđene na njegovoj strani, kao i jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je optuženik počinio kazneno djelo, način počinjenja i skrivljene učinke djela, prijašnji život optuženika, njihove osobne i imovinske prilike te njihovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela te težinu i društvenu opasnost počinjenog kaznenog djela.

48.1. Olakotnim okolnostima optuženom CC vijeće je cijenilo njegovu životnu dob i činjenicu da su do sada nije osuđivana osoba, dakle, njegovo je ponašanje do sada bilo u skladu sa zakonom. Olakotno je optuženiku cijenjeno i to što je iskazao iskreno žaljenje izraženo na raspravi zbog stradavanja radnika, pokojnog IC.

48.2. Otegotnim okolnostima optuženom CC je cijenjena brojnost u kršenju pravila o zaštiti na radu te pravila struke pri obavljanju poslova iz svojeg djelokruga, a koje su u ukupnosti dovele do smrtnog stradanja oštećenika pokojnog ĐC.

49. Vijeće je nadalje uzelo u obzir pored svih naprijed navedenih olakotnih i otegotnih okolnosti na strani optuženika, činjenicu da je za kazneno djelo iz članka 222. stavka 4. KZ/11. zaprijećena kazna zatvora u trajanju od jedne do osam godina, kao i protek vremena od počinjenja djela.

50. Uzimajući u obzir sve naprijed navedene okolnosti, kao i okolnosti i način počinjenja kaznenog djela stavljenog na teret optuženiku, kao i činjenicu da je posljedica njegovog kršenja propisa i pravila struke kod izvođenja radova dovelo do smrtnog stradavanja radnika, vijeće je optuženom CC za kazneno djelo iz članka 222. stavka 4. KZ/11. izreklo kaznu zatvora u trajanju od jedne godine.

50.1. Pritom je vijeće cijeneći naprijed opisane olakotne okolnosti na strani optuženog CC, osobito okolnost da je izrazio iskreno žaljenje zbog navedenog inkriminiranog događaja, odnosno zbog stradavanja oštećenika, kao i činjenicu da je optuženik do sada neosuđivana osobe, zaključilo da postoji visok stupanj vjerojatnosti da i bez izvršenja cijele kazne u cijelosti optuženi CC neće ubuduće činiti kaznena djela, pa mu je izrečena uvjetna osuda na način da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako u vremenu provjeravanja od pet godina isti ne počini novo kazneno djelo. Naime, sud smatra da se i uvjetnom osudom može ostvariti svrha specijalne prevencije, te utjecati i u smislu generalne prevencije na ostale, potencijalne počinitelje kaznenih djela, te da će ovakvom kaznom biti izražena društvena osuda za počinjeno djelo i jačat će se povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, te će se i jačati svijest optuženog CC, ali i ostalih potencijalnih počinitelja da ne čine nova kaznena djela jer će ovakvom kaznom biti ojačana svijest o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela, ali i o pravednosti kažnjavanja.

50.2. Duljina vremena provjeravanja određena je uzimajući u obzir brojnost propusta u obavljanju poslova utvrđenih kod optuženika, zbog čega je unatoč njegovoj dosadašnjoj neosuđivanosti, maksimalno vrijeme provjeravanja u trajanju od pet godina po ocjeni ovog vijeća primjereno i potrebno. Također će optuženiku ovakvom kaznom biti omogućeno ponovno uključivanje u društvo, odnosno društveno prihvatljivo ponašanje te ponovno uključivanje u redovne životne tokove u kojima nema mjesta činjenju kaznenih djela, kao što će mu biti omogućeno da pokaže da je shvatio ozbiljnost i nedopuštenost opisanog načina postupanja. S obzirom na to da je prijašnji život optuženika bio usklađen sa općeprihvaćenim društvenim normama, o čemu je sud vodio računa prilikom odlučivanja o duljini vremena provjeravanja te upravo vrijeme provjeravanja od pet godina, što u konkretnom slučaju znači da izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ako u tom roku optuženik ne počini novo kazneno djelo, upravo primjeren i dostatan za ispunjenje svoje svrhe. Upravo u vremenu provjeravanja pod prijetnjom izvršenja kazne optuženom CC će ostati mogućnost da pokaže da je izrečena uvjetna osuda na njega doista i utjecala u smislu specijalne prevencije te će imati priliku pokazati da ovakvo postupanje u okviru radnih obveza i zadataka, kao poslodavac koji je dužan svojim nadređenima osigurati zaštitu na radu, nije usvojio kao uobičajeni obrazac ponašanja te će ujedno imati mogućnost opravdati ocjenu suda da i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela jer će mu se u protivnom uvjetna osuda opozvati i kazna zatvora na koju je osuđen izvršiti.

51. Na temelju članka 158. stavka 2. oštećenoj ČC, [adresa] dosuđen je imovinskopravni zahtjev od 37.162,39 eura te je naloženo optuženom CC navedeni iznos isplatiti oštećenoj ČC u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ove presude. Radi se o bračnom drugu, supruzi oštećenika, za koju je naknada štete u slučaju smrti propisana Orijentacijskim kriterijima za utvrđivanje visine pravičnih novčanih naknada za nematerijalnu štetu koje je 2002. donio Vrhovni sud Republike Hrvatske, a kojima je, za slučaj smrti bračnog druga previđena određena naknada. S obzirom na to da je optuženik u konkretnom slučaju proglašen krivim da je svojim postupanjem iz nehaja prouzročio smrt oštećenika, pripada pravična novčana naknada zbog smrti bliskog srodnika u visini tako postavljenog imovinskopravnog zahtjeva, koji ne odstupa od sudske prakse u građanskim predmetima u takvim slučajevima. Vodeći računa i o načelu ekonomičnosti, ocjena je ovog suda da navedeni podaci u ovom konkretnom kaznenom postupku daju pouzdanu osnovu za takvo presuđenje. Zbog toga je oštećenoj JC dosuđen zatraženi iznos. No, vijeće je oštećenike GC i ŠC s postavljenim imovinskopravnim zahtjevom za naknadu štete, uputilo u parnični postupak, s obzirom na to da bi utvrđivanje osnova i visine postavljenog imovinskopravnog zahtjeva bitno odugovlačilo ovaj kazneni postupak, a vodeći računa o navedenim Orijentacijskim kriterijima.

52. Na temelju članka 148. stavka 6. ZKP/08. optuženi CC je oslobođen obveze naknade troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. do 6. ZKP/08., neovisno o tome što je proglašen krivim. Naime, optuženik je nezaposlen, bez primanja, društvo čije je bio direktor je otišlo u stečaj, te je isti slabog imovnog stanja, a ujedno ima obvezu i namirenja imovinskopravnog zahtjeva oštećenoj ČC, tako da je ocjena suda da nije u mogućnosti podmiriti trošak ovog postupka bez opasnosti po svoje uzdržavanje.

Zagreb, 14. ožujka 2025.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Ana Pinculić

Maja Ivanović

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovome sudu u 4 (četiri) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje Županijski sud kao sud drugog stupnja.

DNA:

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu, broj

2. Optuženi CC

3. Braniteljica, odvjetnica Nataša Kovar-Ričko