REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Split

Poslovni broj: P Ob-290/2021-59

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Andreji Mikelić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice SB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tuženika FB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], uz sudjelovanje mal. djeteta HB, OIB: [osobni identifikacijski broj], u postupku zastupan po posebnoj skrbnici PB, dipl. iur. zaposlenica Centra za posebno skrbništvo, Dislocirana jedinica Split, Gundulićeva 26a, radi spora o roditeljskoj skrbi, nakon održane glavne rasprave uz isključenje javnosti, zaključene 5. veljače 2025. u nazočnosti tužiteljice SB, posebne skrbnice TB, u izočnosti uredno pozvanog tuženika FB, objavljene 14. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Zajedničko dijete tužiteljice SB, OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika FB, OIB: [osobni identifikacijski broj], malodobni HB, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.2011., stanovat će sa majkom OB, OIB: [osobni identifikacijski broj], na adresi u [adresa].

II. Majka SB će potpuno samostalno ostvarivati pravo na roditeljsku skrb u odnosu na mal. HB, OIB: [osobni identifikacijski broj].

III. Osobni odnosi u obliku susreta i druženja između oca FB i mal. HB odvijat će se jednom tjedno u trajanju od dva sata prema dogovoru.

IV. Nalaže se tuženiku FB, OIB: [osobni identifikacijski broj], da s osnova uzdržavanja mal. HB, OIB: [osobni identifikacijski broj], mjesečno doprinosi iznos od 252,56 EUR-a počev od 21. lipnja 2021. pa ubuduće, s tim da je dospjele iznose dužan platiti u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, a buduće iznose plaćati svakog prvog a najkasnije do petnaestog u mjesecu za tekući mjesec, sve sa zateznom kamatom koja teče od dospijeća svakog mjesečnog obroka pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi n a dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, i to uplatom na tekući račun tužiteljice SB, OIB: [osobni identifikacijski broj].

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda 21. lipnja 2021. se navodi da su stranke zaključile brak dana 5. srpnja 2003. u Matičnom uredu u Splitu, da je u braku rođeno dvoje djece, BB, koji je punoljetan i HB, koji je maloljetan, da je razlog razvoda braka nasilje u obitelji koje je tuženik počinio prema tužiteljici i djeci. Predlaže se da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će razvesti brak stranaka. U uređenoj tužbi podnesenoj ovom sudu dana 08. veljače 2022. navodi se da zbog nesuglasnosti naravi bračnih drugova koja je uzrokovala teški i trajni poremećaj njihovih odnosa zajednički život stranaka više nije moguć, te se predlaže da sud donese presudu o razvodu braka. Tužiteljica također navodi da o odgoju u čuvanju djeteta stranaka brine najviše ona te predlaže da se isto povjeri njoj jer je to u interesu razvoja djeteta. Potrebe uzdržavanja djeteta iznose 1500 kuna mjesečno, da je ona nezaposlena i prima socijalnu naknadu za mal. HB i za sebe, jer joj je određena privremena nesposobnost za rad.

2. Tuženik se na tužbu očitovao na način da je suglasan s razvodom braka.

3. Sud je rješenjem od 7. srpnja 2021. imenovao posebnog skrbnika za mal. dijete HB u osobi TB, mag. iur. zaposlenici Centra za posebno skrbništvo, Dislocirana jedinica Split, Trg Franje Tuđmana, radi zastupanja istog u ovom postupku.

4. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom Izvješća o obveznom savjetovanju prije razvoda braka od 16. lipnja 2021., izvatka iz matice vjenčanih, izvatka iz matice rođenih, rodnog lista, rješenja Centra za socijalnu skrb od 15. lipnja 2021., nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje od 6. svibnja 2021., rješenja ODO Split od 31. svibnja 2021., zapisnika Centra za socijalnu skrb od 1. veljače 2022., potvrde o privremenom oduzimanju predmeta od 20. srpnja 2021., medicinske dokumentacije, stručne procjene Centra za socijalnu skrb Split od 14. studenog 2022., potvrde o visini dohotka i primitaka za stranke, očitovanja ODO Split od 27. travnja 2023., nalaza i mišljenja sudskih vještaka dr. Nikole Sikirice i ŠB, te je izveden dokaz saslušanjem tužiteljice.

5. Odredbom čl. 413. st. 1. toč. 1. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19 dalje: ObZ- a) propisano je da će sud odlučiti po službenoj dužnosti s kojim će roditeljem dijete stanovati, o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa djeteta s roditeljem te uzdržavanju djeteta odlukom suda kojom se utvrđuje da brak ne postoji ili se poništava ili razvodi te u drugim slučajevima razdvojenog života roditelja.

6. Odredbom čl. 119. st. 1. ObZ-a propisano je da dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o njegovom pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Stavkom 2. istog članka propisano je da roditelj i druge osobe koje stanuje s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem.

7. Odredbom čl. 104. st. 1. ObZ-a propisano je da roditelji imaju prava i dužnost ravnopravno zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb, a stavkom 4. je određeno da su roditelji dužni prilikom zajedničkog ostvarivanja roditeljske skrbi sporna pitanja pokušati riješiti sporazumno, a čl. 105. st. 1. da jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobit.

8. Kod odlučivanja o zahtjevu osnovno načelo je načelo najboljeg interesa djeteta (čl.3. Konvencije o pravima djeteta koja je usvojena 20. studenoga 1989. godine, a koja je u pravni poredak Republike Hrvatske preuzeta na temelju notifikacije o sukcesiji ( Sl. list SFRJ br. 15/90, Narodne novine, Međunarodni ugovori br. 12/93, 20/97 - dalje: Konvencija) koje zahtijeva da se pri donošenju odluka ili izvršenju postupaka koji utječu na dijete ima na umu kriterij i dobrobit djeteta i to je bio smjer prilikom odlučivanja u ovom postupku. Također i prema čl. 6. Konvencije svako dijete ima pravo na puni i harmonični razvoj (tjelesni, emotivni, psihosocijalni, kognitivni, društveni i kulturni) svojih potencijala.

9. U stručnoj procjeni stručnog tima Centra za socijalnu skrb Split Podružnica Solin od 14. studenog 2022. navodi se da se na temelju kompletne obrade roditelja i mal. djeteta predlaže da roditelji ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb u odnosu na mal. dijete HB na način da HB i dalje stanuje s majkom OB. Osobni odnosi mal. HB s ocem, FB, s obzirom na povijest nasilja u obitelji isti predlažu da se odvijaju uz nadzor stručne osobe, jednom tjedno u trajanju od dva sata. Isti također predlažu da se roditelje uputi na kombinirano psihologijsko psihijatrijsko vještačenje zbog upitnih roditeljskih kapaciteta uslijed dugotrajnih poremećenih odnosa.

10. Sud je dana 24. travnja 2023. donio djelomičnu presudu kojom je razveo brak između SB i FB.

11. Na ročištu održanom 24. travnja 2023. posebna skrbnica je navela da je dana 21. travnja 2023. obavila razgovor s mal. Šimom na adresi stanovanja. Napominje se da je majka inzistirala nazočiti razgovoru, imala je neugodne reakcije kako se razgovor obavlja nasamo s djetetom. Razgovor s djetetom je obavljen u kuhinji a majka je boravila u sobi. Dječak je u kontaktu bio sadržan i zatvoren, nije uspostavljao kontakt očima već bi povremeno pogledao, doimao se kako mu je neugodno a što je moguće izazvano reakcije majke. Doznaje se kako je polaznik 6. razreda OŠ don Lovre Katić, ističe kako mu je u školi naporno te da u slobodno vrijeme radio igra nogomet, ako i da voli igrati PS. Doznaje se kako otac živi u odvojenom stanu na istom katu, te ga s njim dijeli samo zid. S ocem ne ostvaruje kontakte, navodi kako ga povremeno vidi, a na upit o tome kako reagiraju kad se vide HB navodi kako ga otac „ponekad pozdravi“ ali da ga on ignorira. Na pitanje o razlozima zbog čega ignorira oca navodi „zbog svega što se događa, bilo je svačega“ odbijajući daljnju komunikaciju riječima „ne mogu ni misliti o tome“. O aktualnoj obiteljskom dinamici se izjašnjava na način „ lakše je kad su se razdvojili, od tada je sve lakše“. Na upit kako vidi daljnji odnos s ocem dječak odgovara „ Ne bi mu se volio javljat“, a na upit traži li otac kontakt s njim odgovara „ne javlja se ni on“. Navodi kako ne zna je li stariji brat ostvaruje odnos s tatom. Mal. HB je upoznat s postupkom i mišljenjem centra te ističe kako se ne slaže s istim, pa navodi „ja mislim da ne želim ići kod njega ne znam što da kažem ali ne želim se viđati s njim“. Nakon što mu je pojašnjena uloga treće stručne osobe koja bi bila prisutna pri kontaktima dječak ostaje pri svome mišljenju te jasno navodi „ja njega neću viđati“. Na upit postoji li nešto što tata može promijeniti u svom ponašanju da ostvari kontakt s ocem HB kratko navodi „ne“. Posebna skrbnica mal. djeteta je istaknula da se u ovom trenutku ne može složiti s prijedlogom HZSR da je ostvarivanje mal djeteta s njegovim ocem pa makar i u prisutnosti treće stručne osobe u najboljem interesu djeteta te stoga predlaže da sud žurno odredi vještačenje u predmetnom postupku kako bi se pored procjene ličnosti roditelja i njihovih roditeljskih kompetencija odredilo što je u najboljem interesu mal HB i koliko je autentična i opravdana njegova volja da ne ostvaruje njegove kontakte oce koju je iskazao prilikom razgovora o predmetnom postupku.

12. Povodom traženja suda dana 27. travnja 2023. zaprimljeno je očitovanje ODO Split pod brojem KR-DO-2/2023 u kojem se navodi kako su pred Općinskim državnim odvjetništvom u Splitu protiv FB, OIB: [osobni identifikacijski broj], vođeni postupci sljedeće oznake i broja predmeta: 1. KP-DO-2032/2022 – zbog kaznenog djela iz članka 117. stavka 2. u svezi stavka 1. Kaznenog zakona/11 počinjenog na štetu SB, a koji postupak je u tijeku; 2. Koz-DO-159/2021 – zbog kaznenih djela iz članka 177. stavka 2., članka 179.A i članka 139. stavka 3. Kaznenog zakona/11 počinjenih na štetu BB, HB i SB, a u kojem postupku je podignuta optužnica od 17. prosinca 2021. potvrđena rješenjem Općinskog suda u Splitu pod brojem Kovm-197/2021 od 10. svibnja 2022.; 3. KO- DO-1060/2021 – zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. i 3. Kaznenog zakona/11 počinjenog na štetu SB, a u kojem postupku je podignuta optužnica od 8. listopada 2021. potvrđena rješenjem Općinskog suda u Splitu broj Kov-691/2021 od 17. studenog 2021. te povodom koje je donesena osuđujuća presuda Općinskog suda u Splitu broj K-1323/21 od 8. listopada 2021. kojom je FB izrečena kazana zatvora u trajanju od 6 mjeseci uz rok kušnje od 3 godine te sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana, protiv koje presude je ovo državno odvjetništvo podnijelo žalbu od 25. ožujka 2022. zbog odluke o kazni; 4. KO-DO-1039/2021 – zbog kaznenog djela iz članka 331. stavka 1. Kaznenog zakona/11, a u kojem postupku je podignuta optužnica od 4. listopada 2021. potvrđena rješenjem Općinskog suda u Splitu broj Kov-676/21 od 20. srpnja 2022.

13. Pregledom potvrde o visini dohodaka i primitaka Porezne Uprave područni ured Split ispostava [adresa] utvrđeno je da je SB u 2022. godini ostvarila na ime dohotka od nesamostalnog rada u iznosu od 27.839,58 kuna, a na ime neoporezivog primitka iznos od 41.235,27 kuna te u 2021. godini na ime dohotka od nesamostalnog rada iznos od 14.919,36 kuna i na ime neoporezivog primitka iznos od 16.870,08 kuna. Pregledom predmetnih potvrda utvrđeno je da je FB u 2022. godini ostvario na ime dohotka od nesamostalnog rada iznos od 33.750,72 kune te u 2021. godini nije ostvario nikakav dohodak.

14. Sud je rješenjem od 2. lipnja 2023. odredio provođenje dokaza kombiniranim psihološko-psihijatrijskim vještačenjem roditelja i mal. djece po ovlaštenim sudskim vještacima psihologu dr. ŠB i psihijatru dr. Nikoli Sikirici te je dana 21. prosinca 2023. zaprimljen nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Nikole Sikirice, psihijatra i ŠB, dipl. psihologa.

14.1. U nalazu i mišljenju predmetnih vještaka se navodi da je psihologijska obrada provedena 27.06.2023. godine u Šibeniku i to u vremenskom periodu od 10 do 15 sati i tom prilikom je napravljen dijagnostičko-forenzički intervju sa gospođom OB, kao i baterija psihologijskih mjernih instrumenata, te dijagnostički intervju sa mld. LB uz primjenu primjerenih psiho dijagnostičkih instrumentarija. Za pisanje mišljenja je korišten i uvid u dostupni spis Suda. SB, dj. S je rođena **.**.1980. godine u Splitu sa stalnim mjestom boravka u [adresa]; OIB: [osobni identifikacijski broj]. SB potiče iz potpune šestočlane obitelji koju su činili: otac p. F ( 1938-2002) dipl.ekonomist, bolovao od dijabetese te preminuo od posljedica istog; majka H ( 1941), ugostiteljski radnik, sada umirovljenik, ima poteškoća sa trombozom, živi u [adresa]; brat P 81960), SSS, zaposlen, oženjen, dvoje djece, sa majkom živi na katu; sestra T ( 1966), SSS, medicinska sestra, zaposlena, udana, troje djece, živi u [adresa] sa obitelji i ima problema sa štitnjačom i srcem; sestra O ( 1970) SSS, veterinarski tehničar, zaposlena, majka dvoje djece, razvedena, živi u [adresa]. SB je najmlađe dijete. Obiteljsku dinamiku matične obitelji opisuje kao tradicionalno patrijarhalnu, sa ocem kao dominantnom figurom u fizikom, te majkom kao dominantnom figurom u odgojnom pogledu. SB negira opterećenost obiteljske dinamike nasiljem u obitelji, alkoholizmom ili bilo kojom dugom ovisnosti, te težih psihičkih bolesti. SB je osnovnu i srednju školu završila u Splitu te po završetku stekla zvanje zubnog tehničara i zaposlila se u struci. Zaposlena je na pola radnog vremena u stomatološkoj ordinaciji dr. David. Zbog zdravstvenih tegoba navodi da joj je teško raditi. Oboljela je od karcinoma hipofize a 2018 godine je slomila oba koljena te očekuje operaciju istog. SB negira konzumaciju alkohola te eksperimentiranje sa drogama. Nije kazneno niti prekršajno prijavljivana. SB je u kontaktu neposredna, emocionalno suzdržana, ali suradljiva. O suprugu govori na način koji upućuje da proces potpune emocionalne separacije nije dovršen. Stavovi su joj emocionalno obojeni, a viziju budućnosti još nema jasno definiranu. SB je psihologijskom testiranju pristupila adekvatno motivirana te testni materijal radila samostalno bez potrebe naglašenih dodatnih pojašnjenja ili komentara. Rezultati psihologijske obrade ( PIE, Bresingova skala rigidnosti, Upitnik bračnog locusa kontrole VP+2, ab) upućuju na osobu prosječnih intelektualnih sposobnosti. Na Upitniku bračnog locusa kontrole vidljiv je dominantan vanjski locus kontrole. Rezultati na testu PPR ukazuju da SB svijet uglavnom doživljava kao neprijateljski te da drugi ljudi uglavnom snose krivnju za probleme pojedinca. Percipira sebe kao nevinu žrtvu odnosa, te je sklonija osobne neuspjehe vidjeti kao produkt loše sreće i zlih namjera drugih ljudi. Bresingova skala rigidnosti nam ukazuje na moguće poteškoće u prilagodbi na nove ili izmijenjene okolnosti. Rezultati na PIE upućuju na njenu sklonost ka davanju socijalno poželjnih odgovora, no još u granicama interpretabilnosti. Nadalje upućuju na prosječno introvertiranu/ekstrovertiranu osobu, skloniju povjeravanju i pružanju pomoći, ali i lakovjernu, sugestibilnu i ovisnu. O stvarima i događajima najvjerojatnije prosuđuje na osnovu vanjskog izgleda i nije previše kritična. Teži sigurnosti i stabilnosti, te teže prilagodljiva. Latentno je anksiozna te se osjeća uskraćeno, usamljeno i odgurnuto. Mogla bi imati poteškoća bilo što odbaciti uključujući i poteškoće povlačenja iz, za nju, moguće, nepovoljnih situacija. Mada donekle daje dojam neodlučnosti i nesamostalnosti, vjerojatno je neprijateljska i sumnjičava te prkosna, ali to pokazuje na indirektan način. Rezultati na VP+2 govori o njenom doživljaju sebe kao optimistične, pune energije, aktivne i vedre osobe. No, jednako tako prevladava osjećaj zabrinutosti, nezadovoljstvo sa situacijom u kojoj jeste te težnja ka nečemu boljem i kvalitetnijem. Njeni interpersonalni odnosi su dosta distancirani i naizgled hladni, no, naravno u bliskom okruženju ispoljava daleko veći stupanj srdačnosti i topline. Njen odnos prema obavezama odlikuje izražen osjećaj odgovornosti. Savjesna je i sve svoje obaveze se trudi izvršiti na vrijeme. Vrijedna je i i spremna je pristupiti poslovima i obavezama bez obzira na to da li su nametnuti, ili su u pitanju obaveze koje je sama sebi kreirala. U svemu tome bi moglo biti poteškoća u postavljanju prioriteta jer obaveze doživljava jednako bitnim. Dosta je ambiciozna s visokim nivoom aspiracije. Uporna je i rijetko joj se može desiti da odustane od unaprijed utvrđenih planova. Ovakve osobe su uglavnom neovisne i samostalne, te se oslanjaju na osobne resurse. U svojim odlukama je međutim oprezna i uvijek postupa po unaprijed utvrđenim pravilima. U njenom ponašanju teško da ima improvizacije i u nestrukturiranim okolnostima se uglavnom osjeća nelagodno. Vjerojatno ima potrebu da u svakoj situaciji zna što je ispravno a što ne i tim principom se rukovodi. S obzirom na to da su životne okolnosti u kojima se netko može naći suviše raznovrsne, u određenim okolnostima mogla bi pokazati rigidnost uslijed nespremnosti za odstupanje od zamišljenih normi ponašanja. Taj u suštini nefleksibilan stav mogao bi komplicirati i njene radne ali i interpersonalne odnose. Kada govorimo o manipulativnosti, rezultati ne ukazuju na isto.

14.2. HB je rođen **.**.2011. godine u Splitu, sa stalnim mjestom boravka u [adresa]; OIB: [osobni identifikacijski broj] HB je mlađe dijete od dvoje rođene djece iz braka FB i SB. Trudnoća sa HB majci je bila rizična i morala ju je čuvati, a beba je rođena prije termina mjesec i pol dana. Dječak je bio težak 3,5 kg, dug 54 cm, u bolnici je preležao žuticu i muskularni VSD. Prohodao je sa 7 mjeseci a govor je bio „teže razumljiv“ do 4 godine. Sa 1,5 godine je usvojio higijenske navike vezane za kontrolu sfinktera. Majka negira noćno mokrenje. Sa godinu dana starosti polazi u jaslice a potom u vrtić. Majka ne navodi poteškoće iz separacijskog kruga. Sa 7 godina polazi u prvi razred i od samog početka ide po prilagođenom programu. Prema izvješću škole vidljivo je da dječak od početka ima individualizirani pristup i opisuju ga kao učenika pristojnog ponašanja, uzornog vladanja koji redovno pohađa dopunsku nastavu. Za vrijeme covid izolacije se teže nosio sa zahtjevima nastave na daljinu. Dječak navodi da mu u školi teže idu predmeti kao što je matematika, povijest i hrvatski jezik, a lakše likovni, engleski i tjelesni. Posebno se voli izražavati likovno i, prema riječima majke, postiže lijepe rezultate u školi na tom polju. Suradnja roditelja i škole je opisana kao nedostatna. Iz razgovora sa dječakom doznajem da živi sa majkom i bratom dok otac živi u neposrednoj blizini, ali s njim nema nikakav bliži kontakt jer to obostrano ne žele. Kao obitelj doživljava zajednicu majke, brata i njega, dok oca tu nema. Obitelj opisuje kao disharmoničnu, opterećenu neslaganjem među članovima, bez bliskih odnosa, bez osjećaja zajedništva, bez stvarnog uzajamnog podržavanja i bez nekakvih zajedničkih aktivnosti koje utječu na kohezivnost interpersonalnih odnosa. Za majku navodi da malo zna tko su mu prijatelji i ne zna kako troši novac ali puno zna gdje je nakon škole, gdje je na večer te što radi u slobodno vrijeme. Za oca navodi da nije upućen ni u jedan od gore navedenih segmenata. Odnose među članovima obitelji opisuje sa učestalim svađama i sukobima, ali bez fizičkog obračunavanja. U slučaju većih problema bi se najprije obratio majci i bratu. Dakle, može računati na majčinu pomoć ako ima nekakav problem. Potiče ga da sve što radi napravi najbolje što može, potiče ga na samostalno razmišljanje, pokazuje interes za ono što se događa u njegovom životu, siguran je u njenu ljubav, ima povjerenja u njega, potiče ga na pozitivne rezultate, ali odluke vezane uz njega donosi većinom samostalno bez uključivanja dječaka u isto. Otac nije uključen ni u jedan od gore navedenih segmenata ( posebno je važan taj njegov osjećaj da ga otac ne voli). Dječak navodi da ima dojam da je previše rano odrastao. Do sada dječak navodi da za neposluh ili greške je bio dominantno kažnjavan ukorima i riječima, ponekad šutnjom i ne govorenjem sa njim te zabranjivanjem nečega do čega mu je veoma stalo, veoma rijetko i fizičkim kažnjavanjem. Da bi nešto što želi dobio prvo je morao završiti posao te, gotovo i kad bih dobio ono što sa želio obično bi ga neka mala stvar spriječila da u tome uspije. U svojoj obitelji bi se osjećao poštovanim ako bi ugodio svojim roditeljima, ako bi se trudio te poboljšao samog sebe do savršenstva. Kada razmišlja o sebi, svom životu i drugim ljudima misli da je on OK i da su drugi ljudi OK. Dječak navodi da ima 2 do 3 dobra prijatelja sa kojima slobodno vrijeme provodi u neformalnom druženju, ali i organiziranim kao što su nekakve organizirane aktivnosti unutar škole, odlazak u kino i bavljenje sportom. Navodi daje trenirao košarku ali da više nije motiviran nastaviti no voli nogomet i ronjenje i vidi se u tim aktivnostima u budućnosti. Do sada se nije susretao sa iskušenjima vezanim za konzumaciju alkohola i droga te ima negativan stav prema istom. Dječak psihologijskom testiranju prilazi adekvatno motiviran i testni materijal radi uglavnom samostalno uz povremenu potrebu za pojašnjenjem nekih pojmova. Vidljiv je zamor te povremeni pad koncentracije što smo premostili kraćim odmorima i dodatnim motiviranjem. Rezultati psihologijske obrade ( ab, RPA-98, WARTEG; PIE,, SUO i SKAD) ukazuju na dječaka prosječnih intelektualnih sposobnosti. Rezultati na PIE upućuju na to da je dječak introvertirana osoba te daje u interpersonalnim odnosima uglavnom rezerviran, nepovjerljiv, kritičan te teže prihvaća vanjske utjecaje. Radoznao je i skloniji je istraživanju nekih novih okolnosti. Ne voli previše jednoličnost, predvidljivost i red te čvrstu strukturiranost. Vjerojatno je impulzivan i postupa bez velikog razmišljanja. Mehanizam obrane regres omogućava neprestano izražavanje impulsa te predstavlja i predstavlja povratak na ranije, manje zrele oblike zadovoljenja potreba. Dječak ima poteškoća procijeniti situaciju te podcjenjuje opasnost, a ovo predstavlja opasnost da ulazi u rizičnije situacije. Izrazito niski rezultati na skali depresivnosti bi mogli ukazivati na potiskivanje osobnih želja da bi sebe poštedio mogućih razočarenja. Izrazito visoki rezultati na skali opozicionalnosti nas upućuju na to da dječak ima naglašenu tendenciju ka odbacivanju sa primjesom sumnjičavosti te tvrdoglavosti. Mehanizam obrane projekcija kao je pri tome dominantna, sadrži u sebi selektivnu nepažnju, te se na taj način brani od samokritike. Sve nepravilnosti percipira kao da dolaze iz vani, a iza toga stoji jaki osjećaj neprikladnosti te potreba da se brani od te spoznaje. Kombinacijom skala se zaključuje da dječak teži avanturi i novim doživljajima ali više preko stvari nego preko ljudi, te sugerira pomanjkanje identifikacijskih mehanizama sa ljudima. Rezultati na SKAD-62 upućuju na visoku razinu anksioznosti od kojih dominiraju: ispitna anksioznost, separacijska anksioznost, socijalna anksioznost, zabrinutost te somatizacija. Dakle, dominira strah do negativnih ishoda, zabrinutost za osobnu efikasnost i kompetentnost, nesigurnost u situacijama socijalne evaluacije i u kontaktu s nepoznatim osobama. Naglašena je zabrinutost i strahovanje u situacijama odvajanja od kuće, roditelja i drugih osoba za koje je dijete vezano. Sve ovo je popraćeno i somatskim odgovorima tijela. Rezultati na SUO da ima čitav niz razvijenih načina suočavanja sa stresnim situacijama od kojih dominiraju:

Izbjegavanje, emocionalna reaktivnost i distrakcija, mehanizmi koji su usmjereni na emocije a koji se koriste da bi se makao fokus pažnje sa problema na nešto drugo. Sa stajališta problema, kao i sa stajališta osobe, to su palijativne strategije, tj. strategije koje predstavljaju prividan izlaz, privremeno ublažavanje ali ne i rješavanje problema. Korištenje ovih strategija u suočavanju sa dugotrajnim stresnim situacijama, a kakvim je izložen dječak, je psihološki rizično, jer povećava ranjivost na nepovoljne životne događaje. Izražavanje ljutnje na koji nas upućuje skala emocionalne reaktivnosti dovodi do redukcije tenzija otvorenom ekspresijom emocija te verbalnom ekspresijom ili kroz neki drugi oblik ponašanja kojim se pokušava osloboditi tjelesna napetost. Ako promatramo socijalan oblik suočavanja sa stresom, onda se primjećuje da je on negdje blizu prosječnosti, ali niže vrijednosti, te da dječak nekako podjednako koristi kako pomoć članova obitelji tako i prijatelja u prevazilaženju posljedica stresa, no učinkovitije procjenjuje pomoć prijatelja, što je donekle i očekivati s obzirom na njegovu razvojnu dob ali i okolnosti unutar obitelji. Rezultati na Skali percepcije obiteljskih odnosa da majku procjenjuje kao osobu koja mu je emocionalno bliska i koja ga razumije, te je prosječno kontrolirajuća. Od načina na koji kažnjava neposluh dječak navodi: vikanje, „držanje predavanja“, omalovažavanje kad ne učini ono što se od njega očekuje, te ga ucjenjuje ako se ne drži njenih pravila. Oca doživljava kao emocionalno hladnog, nepodržavajućeg, zanemarujućeg i indiferentnog. Od načina na koji kažnjava neposluh navodi: viče, ismijava pred drugima, prijeti da će mu nešto učiniti, kažnjava šutnjom, uspoređuje s drugom djecom. Rezultati na WARTEG-u potvrđuju visok stupanj tjeskobe te neučinkovite mehanizme obrane, djetinjasto nezrelo rješavanje problema, sukoba i pritisaka, niža motivacija, moguća impulzivnost, primjerena integracija emocionalnog i racionalnog, te spolna, emocionalna i socijalna nezrelost. Visoka je razina pripadnosti, poštovanja te usvajanja normi.

14.3. Stalni sudski vještak dr. Nikola Sikirica, psihijatar po provedenom vještačenju navodi da se kod majke SB uočavaju u bazičnoj psihološkoj podlozi elementi nesigurne strukture ličnosti čija vanjska manifestacija u smislu obrambenih reakcija može biti djelomično neprijateljsko postavljanje prema okolini, verbalno agresivniji način komunikacije zbog čega ponekad može ulaziti u interpersonalne konflikte (nestabilnosti glede radnog mjesta) uočljiva je potreba za pseudointelektualiziranjem i naznake ideja veličine da bi kompenzirala osjećaj manje vrijednosti i u barem fantazijskom smislu se približila nekim društvenim statusnim kategorijama za kojim objektivno možda čezne i koje su realno za nju nedostižne. Isto tako odaje dojam osobe koja u adekvatnim okolnostima može biti sklonost lakovjernosti i sugestibilnosti, ali i rigidnosti. U njenom svakodnevnom funkcioniranju uočljiva je ideja o precijenjenoj osobnoj važnosti koja nije naravno temeljena na objektivnoj i argumentiranoj osnovi, ali upravo zato da bi kompenzirala svoj unutarnji osjećaj nedostatka samopouzdanja i vlastite vrijednosti ona odaje dojam osobe koja nastoji svojim djelovanjem u svakodnevnim životnim situacijama iz dominirati na različiti način u ljudskim interakcijama počevši od onih beznačajnih i trivijalnih do onih koji su bitniji za svakodnevni život. Ta njena nesigurnost vjerojatno potencijalno vuče korijene iz djetinjstva, no i tu ostavlja dojam korištenja mehanizama disimulacije iz želje za prikazivanjem obiteljske dinamike u pozitivnijem svjetlu nego što to možda objektivno je. Isto tako sklona je sebe prema okolini koja joj je u njenom sustavu vrijednosti njoj bitna prezentirati se u što poželjnijem svjetlu kroz lažni self. I dalje je u verbalnom izlaganju dominantna opterećenost partnerskim odnosima. Sve one osobe iz njene okoline koji joj se eventualno usude ukazati na neke njene mane i njenu „nesavršenost“ sklona je projektivnim interpretacijama svrstati u neprijatelje. Ona nije u mogućnosti prihvatiti kritiku bez da to u psihološkom smislu ne bude obojeno projektivnim klarfikacijama realitetnih zbivanja.

14.4. Vezano za psihijatrijski pregled FB stalni sudski vještak dr. Sikirica navodi da je pokušao ostvariti telefonski kontakt sa istim. Na telefonski poziv se isti javio, te je u tom telefonskom razgovoru naveo da ga ne zanima nikakvo vještačenje, te da ga se po tom pitanju ne uznemirava.

14.5. Zaključno, kada se govori o majci OB onda sudski vještak smatra da su njeni kapaciteti, kako emocionalni, tako i fizički, obojeni dubokim emocionalnim proživljavanjem trauma, raspada bračne zajednice te maltretiranja od strane bivšeg partnera. Kada govorimo o prvoj, treba imati na umu tradicionalnu sredinu u čijem je okruženju u kojem je odrastala i formirala se kao osoba. Tradicija uključuje status žene i muškarca u društvu, a i u braku, značenje braka kao institucije. Način na koji je došlo do prekida bračne zajednice i nesudjelovanje bivšeg partnera u odgoju djece, bez obzira što brak nije funkcionirao u fizičkom i emocionalnom smislu je moglo duboko utjecati na njenu percepciju realiteta, posebno partnerskih odnosa i roditeljskih odnosa koji su se pomiješali sa ovim prvim. Nije se dobio dojam da se o dječaku ne skrbi na adekvatan način, no sigurno da tu ima još dovoljno prostora da se njeni emocionalni kapaciteti regeneriraju nakon negativnih učinaka traumatskih iskustava. Potrebna je suradnja sa stručnim službama CZSS u smislu optimizacije njenog odnosa sa djetetom sve u svrhu dobrobiti samog djeteta i njegovog adekvatnog psihološkog razvoja. Kada je riječ o kontaktu oca i dječaka, sudski vještaci nisu bili u mogućnosti procijeniti očeve roditeljske kapacitete zbog njegove nesuradnje, no otpor dječaka je evidentno prisutan uz verbalizaciju da se pribojava očevih naglih reakcija, ali je povrijeđen i očevim izbjegavanjem kontakta ( čak i na ulici, stubištu…) doživljavajući to ne samo kao fizičko odbacivanje, veće i kao emocionalno odbacivanje. Da bi se premostilo nepovjerenje, emocionalna distanciranost, strahovi i reuspostavili kakvi-takvi zdraviji odnosi otac-dijete trebalo bi poraditi na dodatnom motiviranju oca-roditelja, te postupno, uz nadzor, organizirati kontakte roditelj-dijete.

15. Na ročištu održanom 5. veljače 2025. izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice, dok uredno pozvani tuženik nije pristupio ročištu za saslušanje, a svoj izostanak nije opravdao. U svojem iskazu majka SB je navela da je sa tuženikom FB sklopila brak 5. srpnja 2003. te su u braku dobili dvoje zajedničke djece B je punoljetan i HB koji će napuniti 14 godina 11. veljače. Problemi su nastali kada su se vjenčali nakon 4 godine veze koja je bila u redu, njega nikako nije bilo jer se drogirao, onda ga je uhvatila u tome i otišla na Križine gdje je FB bio testiran na droge i bio je pozitivan. Išli su na mirenje nekoliko puta, 20 godina je trpjela dok stariji sin nije navršio 18 godina. Njen stan gleda na istok, suprugov na zapad te svatko ima svoj odvojeni ulaz. Sa starijim sinom on nema nikakav odnos, ne žele ga oni vidjeti, a mlađi pogotovo ga ne želi vidjeti niti telefonskim putem. Posljednji put su imali kontakte 29. svibnja 2021. godine jer nas je tada odlučio zapaliti benzinom, izvršiti samoubojstvo, nakon toga je završio na psihijatriji. Postoji sedam kaznenih postupaka između njih plus 6 postupaka mimo toga. Policija ga drži na oku. Ne zna čime se tuženik bavi, ne zanima ju on. Mal. HB pohađa 8. razred, nema nikakvih zdravstvenih problema, upisati će pomorsku školu, ocjene su mu dobar, vrlo dobar, ima poremećaj prilagodbe i pozornosti, disgrafiju i disleksiju, trenira boks jako je dobar u tome. Ona nije zaposlena, prima inkluzivni dodatak, stariji sin radi i majka joj daje najam od poslovnog prostora. Ima zdravstvenih problema i očekuju je pregledi i operacija kralježnice. Sada su trenutno zadovoljni, mirni i sretni otkad ga ne vide više. Ona nema alimentaciju i još mu plaća račune (struja, voda) jer brojila nisu odvojena, sve da bi njena djeca imala jer njega ništa ne zanima. Ona oca nema, on majku nema, a njegov otac je na njegovoj strani dok ga FB nije prebio do besvijesti i ukrao mu mirovinu kako bi se mogao drogirati. Otac je otišao živjeti na selo jer nije mogao sa njim.

15.1. Posebna skrbnica je predložila zaključenje raspravljanja i da se dopusti majci samostalno obavljanje roditeljske skrbi u odnosu na mal. HB.

16. Kada sud donosi odluku s kojim roditeljem će živjeti zajedničko mal. dijete temeljem odredbe čl. 100.st.1. ObZ-a sud je dužan odlučiti i o načinu i vremenu održavanja susreta i druženja djeteta s roditeljem s kojim ne živi, a sve imajući u vidu da mal. dijete ukoliko živi odvojeno od jednog ili oba roditelja ima pravo na susrete i druženja s roditeljem s kojim ne živi čl. 87.st.3. ObZ-a a u svezi s odredbom čl. 9. st.3. Konvencije o pravima djeteta (NN MU 12/93 i 20/97).

17. Rezimirajući sve izvedene dokaze, a prvenstveno imajući u vidu ulogu suda da zaštiti najbolji interes mal. djeteta, ovaj sud prihvaća tužbu tužiteljice kao osnovanu ocjenjujući da je ista u interesu te na korist dobrobiti mal. djeteta HB, slijedom čega je valjalo donijeti odluku da će zajedničko dijete tužiteljice i tuženika malodobni HB stanovat će sa majkom OB, OIB: [osobni identifikacijski broj], na adresi u [adresa] te da će se osobni odnosi u obliku susreta i druženja između oca FB i mal. HB odvijat će se jednom tjedno u trajanju od dva sata prema dogovoru. Naime, sud nije prihvatio prijedlog stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb, Podružnica Solin (dalje: HZSR) i prijedlog vještaka da se navedeni osobni odnosi ostvaruju uz nadzor, budući da je iz svih dokaza izvedenih u postupku razvidno da mal. HB, koji je dijete u dobi od 14 godina kada može jasno iskazati svoje mišljenje, iskazuje da ne želi viđati oca, da mu se ne želi uopće javiti niti razgovarati s istim, odnosno da je dijete u otporu prema ostvarivanju susreta i druženja s ocem zbog svih problema koji postoje u toj obitelji od ranije. Stoga je stajalište suda da viđanje djeteta i oca uz nadzor treće stručne osobe HZSR-a ne bi postiglo nikakvu svrhu jer je i sam otac indiferentan ka viđanju sina, ne pokazuje interes za istog, ne sudjeluje u njegovom životu na nijedan način te i u ovom postupku nije iskazao ni želju ni volju da se to promijeni. Budući da sud sukladno zakonskim odredbama mora donijeti odluku o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem s kojim ne živi, a kako je odlučeno da će mal. HB i dalje živjeti sa majkom, što je i prijedlog HZRS-a i predmetnih vještaka, to je sud odlučio da se osobni odnosi oca i mal. HB ostvaruju jednom tjedno u trajanju od dva sata prema dogovoru. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom I. i III. izreke.

18. Vezano za pitanje roditeljske skrbi nad mal. djetetom, sud je prihvatio prijedlog posebne skrbnice da majka ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb budući da nakon dugogodišnjeg praćenja dinamike u obitelji HB, dokumentacije službe HZSR-a te utvrđenja iz nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka vezano za majku, stručni tim smatra da majka SB može u potpunosti samostalno ostvarivati roditeljsku skrb u odnosu na svoju mlt. dijete HB. Naime, imajući u vidu cjelokupnu situaciju posebno činjenicu da se protiv oca vode brojni kazneni postupci, da je isti konzument opojnih droga i da je bio u potpunosti pasivan tijekom ovog postupka (ne odazivajući se na pozive na ročišta ni na vještačenje) kao i činjenicu da se majka praktički od rođenja mal. djeteta brine o svim pitanjima vezanima za dijete, sud zaključuje da istoj treba omogućiti ostvarivanje samostalne roditeljske skrbi prema mal. Šimi u svim pitanjima roditeljske skrbi. Slijedom toga, odlučeno je kao pod točkom II. izreke presude.

19. Nadalje, članak 310. ObZ-a propisuje da roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja ispunjava kroz zadovoljenje materijalnih potreba u obliku novčanog uzdržavanja, svakodnevna skrb o djetetu smatra se jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Članak 311. ObZ-a propisuje da se ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovom zdravlju i druge slične troškove, s time da se ukupne materijalne potrebe djeteta određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja. Odredbe čl. 313. ObZ-a propisuju da se ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose na prihode i imovno stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kada se uzdržavanje određuje, te je taj roditelj dužan prikazati ukupne neto prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novčana davanja, a sud je dužan osim prihoda i imovinskih prilika uzeti u obzir i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu sa dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja. Novčane obveze roditelja obveznika uzdržavanja uzimaju se u obzir samo u iznimnim slučajevima ako traju dulje vrijeme i ako su nužne za zadovoljenje osnovnih životnih potreba.

20. Temeljem čl. 314. st. 1. ObZ-a Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu skrb, donosi Odluku o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta za svaku godinu, pa prema takvoj Odluci za 2024. god. koja je objavljena u "Narodnim novinama" br. 49/2024 od 26. travnja 2024. taj iznos za dijete u dobi od 13 do 18 godina iznosi 252,56 Eur-a.

21. Mal. HB je dijete u dobi od 14 godina koje pohađa školu te se radi o zdravom djetetu prosječnih potreba za dijete te dobi. Njegove potrebe se svode na potrebe hrane, odjeće, obuće, školskog pribora, izleta, boksa itd. te se mogu mjesečno podmirivati iznosom od 252,56 EUR-a. Nesporno je da je tuženik kao otac dužan doprinositi za uzdržavanje mal. sina HB s obzirom da mal. dijete ne stanuje s njim, a imajući u vidu mogućnosti svakog od roditelja kao i potrebe mal. djeteta sud smatra da je za uzdržavanje mal. HB dužan mjesečno doprinositi iznos od 252,56 EUR-a, bez da ugrozi svoju materijalnu egzistenciju jer je sud imao u vidu odredbu čl. 232. st. 5. ObZ-a kao i propisane minimalne novčane iznose potrebne za mjesečno uzdržavanje djeteta objavljene u "Narodnim novinama" br. 49/2024. Isti je obvezan isplatiti iznos uzdržavanja počev od 21. lipnja 2021., od kada je podnesena tužba, budući da isti tijekom postupka nije dokazao da je uredno ispunjavao obvezu uzdržavanja. No unatoč tome, tuženik je obveznik plaćanja za uzdržavanje svoje djeteta koji ima svoje potrebe i u obvezi je pobrinuti se da na bilo koji zakonit način pribavi novac za njegovo uzdržavanje, a za naglasiti je da su i majčine financijske mogućnosti otežane. Slijedom toga, tuženik je obvezan ubuduće plaćati uzdržavanje za mal. dijete u iznosu od 252,56 EUR-a svakog prvog, a najkasnije do petnaestog u mjesecu za tekući mjesec, sve sa zateznom kamatom po stopi sukladno čl. 29. st.2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO) počev od dana donošenja presude pa ubuduće, pa je odlučeno kao pod točkom IV. izreke presude.

U Splitu 14. ožujka 2025.

SUTKINJA

Andreja Mikelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka.

DNA:

- tužiteljici,

- tuženiku,

- pos. skrbnici mal. djeteta,

- Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Solin- po pravomoćnosti,

- u spis