Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Trg kralja Tomislava 2 A

Poslovni broj: P-1389/2024-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sutkinji Seniji Bušljeti, u pravnoj stvari tužiteljice RN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Budimir Galić, odvjetnik u Biogradu na Moru, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa zastupnik po zakonu Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi ispravka pogrešnog upisa, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 5. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Budimira Galića, odvjetnika u Biogradu na Moru, na ročištu za objavu presude 14. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Ispravlja se pogrešan upis određen Rješenjem Općinskog suda u Zadru sadržanim u Zapisniku posl. br. Z-2055/2014/757 od 12. veljače 2015. godine, na način da se vlasnikom nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] Zapadni Novak, livada površine 5524 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za cijelo upiše tužiteljica RN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]., uz istovremeno brisanje ranijeg upisa u korist Republike Hrvatske, OIB: 52634238587. "

II Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženici trošak parničnog postupka u iznosu od 200,00 eura ( dvjesto eura) u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj 26. lipnja 2024. navodi da je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], Općinski sud u Zadru, Zemljišno-knjižni odjel Biograd na Moru, donio zapisnik – rješenje posl. br. Z- 2055/2014/757 od 12. veljače 2015., kojim je kat. čest. [katastarska čestica] Zapadni Novak, livada, površine 5524 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u korist tužene Republike Hrvatske za cijelo. U zakonskom roku tužiteljica da je uložila prigovor na upis vlasništva i isti je odbijen o čemu je taj sud održao raspravu i donio rješenja posl. br. Z-3097/2019 (Z-19918/2024) od 12. lipnja 2024. Osnovni razlog za odbijanje prigovora sud da je našao u činjenici da je predniku tužiteljice RNL (otac tužiteljičinog supruga sada pok. ĐN) u postupku agrara priznata površina od 15 ari koja se nalazila u Tabli br. 17 u k. o. [katastarska općina], a da u naravi sada nekretnina, koja se nalazi u k. o. [katastarska općina], ima površinu od 5524 m2. Razlika u površini da proizlazi iz nesređenog zemljišno-knjižnog stanja na tom području, jer su se nekretnine premještale iz jedne katastarske općine u drugu. Tužiteljica da raspolaže ugovorom o zakupu zemlje od 10. listopada 1964., kojim je TN dao u zakup poljoprivrednoj zadruzi Nova Zora iz Sv. Filipa i Jakova nekretninu zv. Lužina, oranica kat. oznake 993/12 površine 4831 m2, a ta nekretnina da odgovara novoformiranoj kat. čest. [katastarska čestica], kako to i stoji u citiranom zapisniku sastavljenom u povodu preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]. U postupku preoblikovanja zemljišne knjige nasljednici TN pok. GN da su se međusobnom podijelili na način da je novoformirana kat. čest. [katastarska čestica] zv. Zapadni Novak, livada površine 5524 m2 pripala upravo tužiteljici. Druga nekretnina, na istom području, ali tužiteljica ne zna njezin katastarski broj, da je pripala nasljednicima GN i to njegovoj supruzi LN, a ona da je to darovala sinu IN, kako su oni o tome iskazivali na raspravi održanoj dana 12. veljače 2015. U mirnom posjedu sporne nekretnine, tužiteljicu, a prije nje i njezine prednike, nitko nikada da nije smetao. Na tom području nekretnine da su u vlasništvu fizičkih osoba i na tu okolnost tužiteljica predlaže održati očevid na licu mjesta i saslušati svjedoke, vlasnike susjednih nekretnina. Predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev.

2. Tuženica se u odgovoru na tužbu od 28. lipnja 2024. usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da se tužiteljica upisala kao vlasnicom na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na temelju iste agrarne odluke koju navodi kao temelj svog prava vlasništva u ovom postupku. Međutim, tužiteljica ne može na temelju iste agrarne odluke potraživati više nekretnina s obzirom da je priznata površina iz agrarne odluke već obuhvaćena na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i da ta nekretnina odgovara nekretnini koja je u staroj izmjeri bila dijelom k. o. [katastarska općina], a što nije slučaj s utuženom nekretninom, sve imajući u vidu da agrarna odluka spominje k. o. [katastarska općina]. Nadalje, iz dostavljenog Ugovora o zakupu ne proizlazi površina utužene nekretnine, niti je razvidno na temelju čega je zakupodavac ovlašten tamo spomenute nekretnine davati u zakup. Prema tome, iz dostavljene dokumentacije ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, te je sud pravilno postupio kada je Republiku Hrvatsku upisao kao vlasnicom predmetne nekretnine u postupku obnove zemljišne knjige i odbio prigovor tužiteljice. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti kao neosnovan.

3. U dokazne svrhe sud je izvršio i pročitao: odluku Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju u Biogradu na Moru, broj 820-Reg.A1352/47 od 2. svibnja 1947. (list spisa 4), ugovor o zakupu zaključen 10. listopada 1964. (list spisa 5), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], br. Z- 2055/2014/757 u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list spisa 11-13), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], br. Z-2055/2014/756 u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list spisa 14- 16), tabela o zamjeni nekretnina fizičkih osoba sa PZ Nova zora (list spisa 19), nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke Frane Vlatkovića, dipl. geod. od 7. listopada 2024. (l.s. 32-33, 35), izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta u prisutnosti vještaka geodetske struke, u svojstvu svjedoka saslušani su UN i ČN.

3.1. Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za ispravak upisa u zemljišnu knjigu za nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uknjižene kao vlasništvo tuženice u postupku preoblikovanja zemljišne knjige na način da se vlasnikom predmetne nekretnine upiše tužiteljica za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženice kao upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika.

6. Između stranaka nije sporno da je tuženica upisana vlasnicom predmetne nekretnine za cijelo u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] i to zapisnikom poslovni broj: Z-2055/2014/757.

7. Sporno je treba li ispraviti upis na predmetnoj nekretnini koji je proveden u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] i to za cijelo, s obzirom na odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, primjenu i prestanak određenog knjižnog prava.

8. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj Z-2055/2014/757 (list spisa 11-13) razvidno je da je nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica], u naravi livada, površine 5524 m[2] , nastala od dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, u naravi livada te je kao nositelj prava vlasništva na navedenoj nekretnini upisana Replika Hrvatska za cijelo.

9. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj Z-2055/2014/756 (list spisa 14-16) razvidno je da je nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica], u naravi oranica, površine 1667 m[2] , nastala od dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, te je kao nositelj prava vlasništva na navedenoj nekretnini upisana Općenarodna imovina za cijelo. Nadalje razvidno je da su pristupjeli posjednici i to RN, LN i ČN naveli da su vlasništvo predmetne nekretnine stekli nasljeđivanjem pok. TN, a koji da je vlasništvo iste stekao Odlukom Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju br. 1352/47 od 2. svibnja 1947. Isti su dalje naveli da je predmetna nekretnina u Odluci agrara označena kao Tabla XVII, a ustvari predstavlja nekretninu zv. Južni Novak. Nadalje razvidno je da je izvršen uvid između ostalog u naprijed citiranu Odluku Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju u Biogradu, a u konačnici je na predmetnoj nekretnini upisana RN kao vlasnica za cijelo.

10. Uviđajem na licu mjesta vještak geodetske struke je predmetnu nekretninu identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ujedno je sud neposrednim opažanjem (i navodima vještaka) utvrdio da nekretnina u naravi predstavlja livadu i da je definirana s dva kanala i gribljama.

11. Saslušan u svojstvu svjedoka UN je naveo da predmetnu nekretninu nazivaju "Bara". Njegova parcela da se nalazi na udaljenosti od nekih 30-ak metara od Mikasove zemlje, gdje je proveo svoje djetinjstvo zajedno s pokojnim ocem. Kad je dolazio na svoju parcelu, na Mikasovoj zemlji je znao viđati ĐN, supruga RN koji je tu parcelu obrađivao sadeći pšenicu, kukuruz. Nadalje ne naveo da se pokojnog ĐN dobro sjeća jer da mu je bio prijatelj, a da umro sa nekih 55-56 godina i to prije nekih pet do šest godina. Nadalje je naveo da je pokojni ĐN ovu zemlju naslijedio od svog oca TN kojeg su zvali " R", a njega da se isto tako dobro sjeća, a koji je također na ovoj zemlji sijao kukuruz i žitarice. R da je preminuo prije nekih desetak godina. Nadalje je naveo da je na predmetnu parcelu prvi put došao kada je imao nekih 25 do 30 godina. Istaknuo je da nitko nikoga nije smetao i da mu nije poznato da bi Đ ili netko drugi na ovom podruju plaćali dohodak za obrađivanje ili nešto slično. Zaključno je naveo da po njegovoj procjeni predmetna parcela ima oko 30 do 40 ari.

12. Saslušan u svojstvu svjedoka ČN je naveo da mu je poznata predmetna parcela koja se nalazi u predjelu Novak – južni, a ona danas pripada njegovoj strini RN. Nadalje je naveo da je još kao dijete tamo dolazio sa pokojnim djedom TN, T, R i sa svojim ocem te stricem pokojnim ĐN. On da im je pomagao u obrađivanju te zemlje, sadili su kukuruz, krumpire, pšenicu i slično. Što se tiče ove zemlje, naveo je da su se RN i on međusobno podijelili i da je ona pripala upravo RN koja je naslijedila pokojnog strica ĐN. Istaknuo je da nikada nitko nije osporavao pravo vlasništva ove zemlje. Iz priče svog oca i djeda da zna da su ovu zemlju dobili agrarnom reformom.

13. Iz izvedenih dokaza ne proizlazi da je tužiteljica povrijeđena u svom pravu tijekom provedenog postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] odnosno ne proizlazi da je u tom postupku tuženica neosnovano upisana na predmetnoj nekretnini.

14 Odredbom članka 14. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., dalje u tekstu: ZVDSP) propisano je da se vlasništvo se može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

15. Prema prijelaznoj odredbi članka 388. stavka 2. ZVDSP stjecanje prava vlasništva do stupanja na snagu toga Zakona (1. siječnja 1997.) presuđuje se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja prava.

16. Odredbom članka 18. ZVDSP propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed), stavkom 2. je propisano da je posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. Stavkom 3. je propisano da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

17. U skladu s odredbama članka 7. stavak 1. i članka 219. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP-a), svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, a prema odredbi članka 221. a ZPP-a, ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

18. U konkretnom slučaju, iz činjeničnih navoda tužbe, kao i navoda iznijetih tijekom postupka, proizlazi da tužiteljica svoj zahtjev temelji da je njezin prednik utuženu nekretninu stekao zamjenom sa poljoprivrednom zadrugom Nova Zora, a kao dokaz svojim navodima dostavlja "Tabelu o zamjeni nekretnina fizičkih osoba sa PZ Nova Zora", (rukom pisanu ispravu, a koja i većim dijelom nije čitljiva), niti bi iz iste proizlazilo da bi doista prednik tužiteljice i navedena poljoprivredna zadruga međusobno vršili zamjenu nekretnina, pa tako niti ovdje utužene nekretnine, a niti iz takve isprave proizlazi vrijeme stupanja u posjed utužene nekretnine, a niti tužiteljica u tužbi i u navodima iznijetim tijekom postupka navodi kad bi zamjena izvršena, a niti za navedeno dostavlja sudu adekvatne dokaze. Stoga, tužiteljica ne navodi niti dokazuje pravnorelevantno razdoblje u kojem bi putem svog prednika bila u posjedu utužene nekretnine. Nadalje, tužiteljica je uz tužbu dostavila Ugovor o zakupu zemlje od 10. listopada 1964. ( list spisa 5), a iz točke I. tog Ugovora proizlazi da zakupodavac TN iz [adresa] daje u zakup Općoj poljoprivrednoj zadruzi "Nova Zora" Filip i Jakov koja prihvaća nekretnine i to 1021/57,58 te nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] ( dio koje nekretnine odgovara predmetnoj nekretnini nove izmjere). Međutim, iz citiranog Ugovora ( niti ostalih izvedenih dokaza) ne proizlazi na temelju čega je prednik tužiteljice kao zakupodavac bio ovlašten spomenute nekretnine davati u zakup, a kako to osnovano upire tuženica u odgovoru na tužbu. Sama činjenica da bi prednik tužiteljice dao u zakup predmetnu nekretninu ne daje sama za sebe pravni temelj posjedovanja.

19. Dakle, posjed tužiteljice nije zakonit jer nije dokazala da ima valjani pravni temelj posjedovanja jer nema dokaza da je predmetnu nekretninu putem pravnih prednika stekla zamjenom sa Poljoprivrednom zadrugom Nova Zora, a također za istaknuti je da saslušani svjedoci uopće nisu ništa iskazivali o okolnostima zamjene nekretnina s poljoprivrednom zadrugom Nova Zora. Čak štoviše, svjedok ČN je naveo da mu je iz priča njegovog oca i djeda pok. TN poznato da su ovu zemlju stekli agrarnom reformom. Što je u suprotnosti s navodima tužiteljice iznijetih tijekom postupka. U ovom smislu, ukazuje se da tužiteljica određuje činjeničnu osnovu tužbenog zahtjeva odnosno to je na njezinoj dispoziciji, dok bi utemeljenje odluke na činjeničnoj osnovi drukčije od one na koju se pozvala tužiteljica sukladno sudskoj praksi predstavljalo prekoračenje tužbenog zahtjeva. Dakle, prema izričitom izjašnjenju tužiteljice tijekom postupka, jedina činjenica na kojoj temelji svoj zahtjev je da je predmetna nekretnina tužiteljica putem pravnog prednika stekla zamjenom s Poljoprivrednom zadrugom Nova Zora, a što sud na temelju izvedenih svih dokaza nije našao utvrđenim. Činjenice koje stranke nisu iznijele sud je ovlašten utvrđivati u skladu s odredbom članka 7. stavka 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje u tekstu: ZPP) samo ako posumnja da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (čl. 3. st. 3. ZPP-a), dakle, ako se radi o nedopuštenim raspolaganjima stranaka, što ovdje nije slučaj, pa je isključena primjena te odredbe.

20. Slijedom svega naprijed navedenog, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, u skladu s odredbom članka 8. ZPP, ovaj sud drži neosnovanim tužbeni zahtjev kojim tužiteljica zahtijeva ispravak pogrešnog upisa određenog u korist ovdje tuženice te upis prava vlasništva na svoje ime. Slijedom čega je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

21. Na temelju članka 154. stavka 1. ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23.; dalje - Tarifa) tužiteljica je u obvezi tuženici naknaditi troškove postupka jer je tuženica u cijelosti uspjela u sporu.

21.1. Tuženici je priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 100 bodova (Tbr. 8.t.1 u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife), što uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) iznosi 200,00 EUR, pa je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

22. Slijedom svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Biograd na Moru, 14. ožujka 2025.

Sutkinja

Senia Bušljeta

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana njezine objave (čl. 335. st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud ( čl. 348. ZPP- a).

Dostavna naredba:

- tužiteljici po punomoćniku Budimiru Galiću, odvjetniku u Biogradu na Moru,

- tuženici po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko – upravni odjel.