Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    Stalna služba u Trogiru

    Poslovni broj: P-1386/2023-46

    Obala bana Berislavića 1

    21220 Trogir

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Daniri Vujević, u pravnoj stvari tužitelja RŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Antoniu Šalovu, odvjetniku u Trogiru, protiv tuženice ČŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], sada na adresi [adresa] str. 14-18 no.25, Beč, Austrija, koju zastupa Davor Plišo, odvjetnik u Zagrebu, Kaptol 13, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 17. veljače 2025.g. u nazočnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika, dana 14. ožujka 2025., na ročištu za objavu odluke,

    p r e s u d i o  j e:

    I. Utvrđuje se spram tužene ČŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] kao isključive nasljednice iza upisane vlasnice CŽ i RŽS da je tužitelj RŽ POK.SVETINA, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnine označene kao č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 9/27 dijela, pa se tužitelj ovlašćuje da temeljem ove presude po njenoj pravomoćnosti, zatraži i ishodi uknjižbu prava vlasništva nekretnine označene kao č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na svoje ime i vlasništvo za 9/27 dijela uz istovremeno brisanje tog prava s imena CŽ za 9/27 dijela.

    II. Nalaže se tuženoj u roku od 15 dana naknaditi tužitelju trošak ovog spora u iznosu od 2.805,43 EUR zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, koje na navedeni iznos teku od presuđenja (14. ožujka 2025.), pa do isplate, dok je za više traženo parnični trošak tužitelja odbijen.

    Obrazloženje

    1.U tužbi koja je podnesena dana 12. travnja 2023.g. navodi se kako je tužitelj stvarni vlasnik predmetne nekretnine za cijelo, a vlasništvo iste da je stekao Ugovorom o kupoprodaji nekretnine od 06.veljače 1991.g.sklopljenim s EŽ, SŽ i ĆŽ kao prodavatejima, a koji su pak vlasništvo iste stekli temeljem Nagodbe o diobi s ŽŽ (nasljednicom upisane vlasnice) te TŽ, u kojoj diobi je predmetna nekretnina označena kao č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo pripala EŽ, SŽ i ŠŽ, a koji su pak istu prodali tužitelju za cijelo.

    1.2. Nadalje, da je na nekretnini označenoj kao č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) pravo vlasništva upisano uz tužitelja i na ime CŽ za 9/27 dijela.

    1.3. Nadalje, u tužbi se navodi da je upisana vlasnica Madirazza R preminula, a istu je temeljem Rješenja o nasljeđivanju O-1194/96 nasljedila njezina kći ČŽS, a koju je pak temeljem Rješenja o nasljeđivanju posl br. O-8309/18 nasljedila tužena ČŽ.

    1.4. Tužitelj da podnosi ovu tužbu s ciljem da uskladi zemljišnoknjižno stanje s faktičnim stanjem vlasništva.

    2. U odgovoru na tužbu tuženik pobija sve činjenične i pravne navode iz tužbe, ističe kako ugovor koji je tužitelj sklopio s prodavateljima koji nisu zemljišnoknjižni vlasnici nekretnine ne obvezuje tuženika. Podneskom od 13. rujna 2023. godine tuženica dopunjuje svoje navode iz tužbe navodeći da je tužitelj promašio pasivnu legitimaciju, jer da tuženik nije vlasnik nekretnine za koju tužitelj zahtjev donošenje presude. Nadalje, navodi da je tužitelj eventualno bio ovlašten i aktivno legitimiran od tuženika zahtjevati provođenje ostavinskog postupka radi naknadno pronađene imovine iza pok. JŽ i pok. RŽS, a za što također nema potrebe, jer da je tuženik pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu stavio prijedlog na broj O- 1194/93 u tom smislu. Tuženica se u odgovoru na tužbu ne protivi provođenju dokaza očevida na licu mjesta.

    3. U tijeku postupka sud je izveo dokaze pregledom dokumentacije priložene uz tužbu i to: izvadak iz zemljišne knjige ZU 140 k. o. [katastarska općina], gješenje o naknadno pronađenoj imovini iza pok. CŽ pod pos.br. UPP/OS-397/2005 od dana 23.prosinca 2005.g., rješenje o nasljeđivanju iza pok. CŽS pod pos.br. O-8309/2018 od dana 13. studenog 2018.g., kupoprodajni ugovor između EŽ, SŽ i ĆŽ kao prodavatelja s jedne strane i RŽ Č kao kupca s druge strane od dana 6. veljače 1991.g., kupoprodajni ugovor između EŽ pok. C, SŽ, ĆŽ E, BŽ i ĆŽ S kao prodavatelja s jedne strane i LŽ kao kupca s druge strane od dana 24. svibnja 2010.g. ovjeren pod brojem OV-1614/2010 dana 10.lipnja 2010.g., Nagodba o diobi sačinjena na zapisniku kod Općinskog suda u Trogiru dana 5.listopada 1989.g. u predmetu posl.br. IR-53/88, varijanta prijedloga diobe iz vještva građevinskog vještaka ing. IŽ Ante u predmetu IR-53/88, građevna dozvola Klasa: UP/I-361-03/93-01/336, [adresa], 07.09.1993., prijepis posjedovnog lista br. 2813 k. o. [katastarska općina], proveden je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju dipl. ing. geod. Daria Blaževića, pregledan je nalaz i mišljenje vještaka Daria Blaževića od dana 15.04.2024.g, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka OŽ, BŽ, KŽ, HŽ, izveden je dokaz saslušanjem parničnih stranaka.

    4. Nakon zaključenja prethodnog postupka tužena je podneskom od dana 7. veljače 2025. godine dostavila sudu sljedeće dokaze: dopis Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine od dana 25.10.2024. godine, Klasa: 041- 01/24-02/132, pismeno Izvješće- predstavka na rad Grada Trogira,Upravnog odjela za urbanizam i prostorno uređenje od 18. listopada 2024., upućene od punomoćnika tužene, Obavijest Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije od 30. rujna 2024. godine, klasa: 050-02/24-01-277, pismeno – Revers, Uvjerenje za uporabu građevine Grada Trogira od 20.06.2012., klasa: 361-05/12-01/36, pismeno rješenje o ispravku greške Grada Trogira- Upravni odjel za urbanizam i prostorno uređenje,klasa: UP/I-361-01/20-01/1 od 23.01.2020., dopis punomoćnika tužene Gradu Trogiru – upravni odjel za urbanizam i prostorno uređenje od dana 24. studenog 2023. godine.

    4.1. Međutim prethodno navedene dokaze sud nije uzeo u obzir, sukladno odredbi čl. 299. st. 1., st. 2.st. i st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- dalje ZPP), kojom je propisano da su stranke dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne strane. Stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka. Nove činjenice i novi dokazi koje su stranke iznijele, odnosno predložile tijekom glavne rasprave protivno navedenim odredbama sud neće uzeti u obzir. Kako tuženica ničim nije opravdala niti iznijela razloge zbog čega navedene dokaze nije mogla prethodno podnijeti, sud iste nije mogao uvažiti sukladno navedenoj zakonskoj odredbi.

    5. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

    6. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava (su)vlasništva nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem kupoprodaje i diobom između prednika.

    7. U odnosu na pitanje stjecanja prava vlasništva pravnim poslom te ispunjenje zakonom propisanih prepostavki za takav način stjecanja vlasništva, u ovom postupku su mjerodavne niže citirane odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZV), te Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list SFRJ“ broj 6/80, 36/90, ''Narodne novine'' br. 53/91, 9/92, 77/92, dalje ZOVO) koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. godine, a koji je bio na snazi u vrijeme kada je sklopljena sudska dioba i kupoprodaja.

    8. Naime, u članku 388. st.1. ZV-a propisano je da stjecanje, promjene, pravni učinci i prestanak stvarnih prava stupanjem na snagu tog Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava, i njihovih pravnih učinaka, ako ovim prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije drugačije određeno.

    9. Odredbom članka 114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) pravo vlasništva se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dok je stavkom 2. određeno da pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom. Također je odredbom čl. 20. st.1.i st.2. ZOVO bilo određeno da se pravo vlasništva stječe po samom zakonu, na temelju pravnog posla i nasljeđivanjem. Pravo vlasništva stječe se i odlukom državnog organa, na način i pod uvjetima određenim zakonom. Odredbom članka 33. ZOVO propisano je da se na temelju pravnog posla pravo vlasništva na nekretnini stječe upisom u javnu knjigu ili na drugi odgovarajući način određen zakonom.

    10. Kako se radi o postupku utvrđenja prava vlasništva valjalo je prvenstveno provesti dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka, pa je tako i proveden uviđaj dana 2. veljače 2024. godine i dostavljeno vještvo sudskog vještaka Daria Blaževića od dana 15. travnja 2024. godine. Iz navedenog vještva proizlazi da je predmet spora u postupku očevida opisan u zapisniku lica mjesta i prikazan je na geodetskoj skici lica mjesta (poglavlje 3. Prilozi) likom A-B-C-D-E-F-G-H-I-A, koji po zemljišnoknjižnom stanju odgovara:

    - čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], za cijelo (dio kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]).

    11. Neposrednim opažanjem suda utvrđeno je da predmet postupka predstavlja kuću anagrafske oznake Šubićeva 7a, koja se sastoji od prizemlja, dva kata i potkrovlja, s tim da je u prizemlju poslovni prostor, u naravi kuhinja, a na prvom i drugom katu, te potkrovlju nalaze se studio apartmani, između kojih se komunicira zajedničkim stubištem. Osim stana na toj čestici se nalazi i dio dvorišta istočno od stana.

    12. Obzirom da stranke nisu imale primjedbi na vještvo u tehničkom smislu, sud je prihvatio ovo vještvo kao stručno, objektivno i argumentirano u kojem su utvrđene sve činjenice u pogledu identifikacije nekretnine.

    13. Nakon utvrđene pravilne identifikacije nekretnine, valjalo je ocijeniti sve isprave koje je tužitelj priložio u tužbi, te ocjeniti iskaze svjedoka.

    14. Iz zk izvatka za z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], proizlazi da je na čest. zgr. [katastarska čestica] upisana za 9/27 dijela CŽ (pravna prednica tužene –baka), a za 9/27 + 9/27 dijela OŽ Č (tužitelj).

    15. Iz rješenja o naknadno pronađenoj imovini iza pok. CŽ pod brojem O- 1194/93 od dana 23. prosinca 2005. godine javnog bilježnika Marina Dabelića iz Zagreba, proizlazi da je predmet naknadno pronađene imovine nekretnina oznake čest. zgr. [katastarska čestica] za 3/9 dijela koja je raspoređena univerzalnoj nasljednici kćerki ČŽS u cijelosti.

    16. Iz rješenja o naknadno pronađenoj imovini iza pok. EŽS (majke tužene) javnog bilježnika Renate Kutije Kušpilić od dana 13.studenog 2018. godine pod poslovnim brojem O- 8309/18 proizlazi da je predmet naknadno pronađene imovine nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 9/27 dijela, a koja je raspoređena jedinoj nasljednici ČŽ (tuženoj).

    17. Iz kupoprodajnog ugovora sklopljenog između EŽ, SŽ i ĆŽ kao prodavatelja s jedne strane i Rinčić Tomislava sina Ć kao kupca s druge strane od dana 6. veljače 1991., ovjerenog kod Općinskog sekretarijata za opću upravu proizlazi da je kupac (tužitelj) kupio dio čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to prizemnu prostoriju koja je označena u vještvu vještaka IŽ od 5. listopada 1989.godine brojem 1, te u cijelosti čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

    18. Iz kupoprodajnog ugovora između EŽ pok. C, SŽ, ĆŽ E, BŽ i ĆŽ S (nasljednici ĆŽ) kao prodavatelja s jedne strane i LŽ kao kupca s druge strane od dana 24. svibnja 2010.g. ovjeren pod brojem OV-1614/2010 dana 10.lipnja 2010.g., kod javne bilježnice Jasne Matačić iz Splita, proizlazi da prvotni ugovor nije bio provediv u zemljišnoj knjizi, jer nisu bili određeni suvlasnički udjeli, pa se ovim ugovorom konstatiralo da su predmet kupoprodaje suvlasnički udjeli svih prodavatelja na čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa navedeni ugovor ustvari predstavlja aneks prvom ugovoru o kupoprodaji.

    19. Iz preslike zapisnika sastavljenog dana 5. listopada 1989. godine kod Općinskog suda u Trogiru poslovni broj IR- 53/88 proizlazi da je između predlagatelja i predloženika postignuta nagodba o diobi gdje je u točki III. nagodbe navedeno: " Predlagateljima EŽ, SŽ i ŠŽ pripada u vlasnost prizemlje i to dio prizemlja zgrade označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji se sastoji od poslovnih prostorija,a na vještvu vještaka ing. IŽ [adresa]. listopada označene brojevima 1, 2 i 3., te u cijelosti čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi mirina.

    20. Uvidom u spis poslovnog broja IR- 53/88 koji prileži spisu proizlazi da su predlagatelji ĐŽ, SŽ i ĆŽ pokrenuli postupak diobe suvlasničke zajednice prema predloženicima MŽ i TŽ radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da je sukaldno zapisniku od dana 5.listopada 1989. godine postignuta zajednička nagodba o diobi, a da je sastavni dio te nagodbe vještvo Tironi Ante, vještaka za građevinarstvo. Ovaj sud je utvrdio da je upravno priloženi zapisnik u tužbi od dana 5. listopada 1989. godine isti zapisnik koji se nalazi u izvornom spisu broj IR- 53/88.

    21. U svom iskazu svjedok OŽ rođ. 1961.g., prvi rođak tužitelju, navodi da predmetna nekretnina pripada tužitelju, da je on izvodio određene radove vršio iskope, napravio apartmane, ima prostor za prijem gostiju, restoranski dio, ova mirina da je vanjska bašta, da ga u tim radovina nitko nije ometao kao ni u turističkoj djelatnosti iznajmljivanja i da ne poznaje tuženu.

    22. U svom iskazu svjedokinja BŽ rođ. 1958.godine, u daljnjem srodstvu sa tuženom, u bitnom je navela da je cijeli ovaj kompleks pripadao obitelji ĐŽ, odnosno njenom djedu Ž, i njegovim sestrama CŽS i R. Njen djed da je inače ubijen u II. svjetskom ratu 1943.godine i onda da je ova nekretnina podijeljena na 3 dijela, a to da je bio u idealnim dijelovima, tada još da nije bio diobe. Naknadno se dogodila dioba u vezi cijelog ovog kompleksa nekretnina, a u toj diobi da su sudjelovali T, a on je inače bio nasljednik od CŽS (a nasljednici od R su CŽS i njezina kćer ČŽ), i sudionici te diobe su bili nasljednici njenog djeda ĆŽ, EŽ i SŽ a to da su njena majka, teta i ujak. Dioba da se dogodila negdje 1980-ih godina. Navodi da su njena majka, teta i ujak ušli u posjed nakon diobe, ti ključevi da su bili deponirani kod njenog oca E i poznato joj je da su oni to prodali tužitelju negdje krajem 1980-ih godina, odnosno 1989. godine. Navodi da je to bila sudska dioba, upravo da ne bi netko poslije nešto prigovarao, a nakon što je dioba izvršena da nije bilo nikakvih problema, ali da zapravo nije bilo više nikakvog kontakta sa CŽS. U toj diobi da je najviše dobila tužena strana, odnosno majka tužene.

    23. U svom iskazu svjedok KŽ, rođ. 1957.g., nesrodan sa strankama,navodi da je pomogao tužitelju prilikom čišćenja ove nekretnine, negdje prije početka rata, negdje 1989. godine i da mu je pomagao u izvođenju nekih radova, zna da je to tužitelj kupio, ali ne zna od koga, a da nitko niti njemu niti tužitelju nije ometao niti prigovarao dok su izvodili radove.

    24. U svom iskazu HŽ inače dipl. ing. arhitekture navodi da je po nalogu oba investitora tužitelja i tuženika radila projektno interventnu statiku, ali da se radilo o čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok se u toj rekonstrukciji nije razgovaralo o čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

    25. U svom iskazu tužitelj navodi da je predmetnu nekretninu kupio od EŽ i dvije sestre, SŽ i ŠŽ. Oni da su to stekli diobom između dvije tete i njega osobno sa dvije sestre. Jedna da se zvala CŽS, a druga se zvala GŽ. Navodi da je ĐŽ, zvan Š i njegove sestre su htjeli da im baš pripadne mirina u cijelosti i ovi drugi dijelovi položeni na čest. zgr. [katastarska čestica], a radilo se o tri konobe, baš zato što su to predstavljali izdvojene cjeline. Navodi da je kupio cijelu ovu mirinu, pa tako pojašnjava da ova mirina nosi oznaku čest. zgr. [katastarska čestica], ali ujedno i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koju česticu da je već riješio, odnosno upisao je svoje vlasništvo, tako da mu je ostalo još samo riješiti ovu čest. zgr. [katastarska čestica] koja u naravi sada predstavlja sve ovo što je sudski vještak naveo, odnosno radi se o nekretnini koju je podigao na mirini i gdje su mu položene sobe, a jedan dio čest. zgr. [katastarska čestica] se proteže na istočni dio dvora gdje je mirina. Navodi da ga nitko nije ometao, da je izveo velike građevinske radove, izgradio i završio objekt i da ga prilikom te gradnje nitko nije ometao. Inače navodi da je uredno ishodio sve građevinske dozvole u skladu sa konzervatorskim propisima, te da u tom smislu ima svu potrebnu dokumentaciju.

    26. U svom iskazu tužena navodi da je predmetna čestica inače bila dvorište kuće [adresa], a da je ona svoje djetinjstvo provodila sa svojom bakom CŽ na toj nekretnini. To da je inače dvorište koje da je više služilo kao gospodarsko dvorište, a koristili su ga njena nona sa svojom familijom, tamo da su sušili robu, igrali se kao djeca i sl. tome. Dioba da se dogodila nakon smrti njene none, a ta dioba se dogodila između članova njene obitelji, čiji članovi da su joj poznati. To su bili bratići njene majke EŽS. Zvali su se ĐŽ, SŽ, a treću su zvali J, ali da ne zna točno ime. Navodi da je to bila sudska dioba, a da to sve i prileži spisu. Na upit suda kome bi ova čestica 710 pripala, navodi da ona to sad ne zna, ali da se vidi iz samog spisa, odnosno iz te diobe. Nadalje, navodi da ne zna nakon ove diobe tko je ušao u posjed, a njena majka da je dobila po ostavinskoj raspravi onaj dio koji je dokumentiran. Na upit suda da li polaže neka prava na ovoj čestici 710, navodi da ona ne može nikakva prava tražiti na nešto što ne posjeduje i da zato ne razumije zašto je tužena, jer ako je po nekoj podjeli nešto nastalo, onda je tema da li je ta čestica podijeljena pravilno ili ne, jer po nekoj konsekvenciji iz podjele postoji jedan ključ na trećine i onda iz toga da proizlazi tema je li to dvorište, koje je to onda bilo dvorište u cijelosti ili u trećinama bilo dalje provedeno, jer da to nikad nije bila građevina. RŽ da je to stekao na način da je kupio od triju vlasnika, ali da ona nije vidjela nikakav kupoprodajni ugovor. Nadalje, navodi da joj je poznato da je tužitelj izvodio određene građevinske radove, ali da nije upoznata sa činjenicom u pogledu koje građevinske dozvole su radovi izvršeni, jer da se pita na osnovu čega bi bilo moguće izdati građevinsku dozvolu kad tužitelj nije vlasnik zemljišta na kojem je objekt izgrađen. Na upit suda tko je vlasnik zemljišta na kojem je objekt izgrađen, tužena je iskazala da to ne zna. Na upit pun. tužitelja koga je imala EŽS od djece, tužena navodi samo nju, a CŽ imala je samo njenu majku od djece. Na pitanje od strane pun. tužitelja može li se tužena izjasniti da li ova nekretnina koja je prikazana u nalazu i mišljenju vještaka i označena kao čest. zgr. [katastarska čestica] ujedno i nekretnina koja je bila predmet diobe iz 1989.g., pa nakon što sud prezentira tuženoj skicu lica mjesta koji je proveden po sudskom vještaku, te pokazuje istoj nekretninu koja je predmet ovog postupka, tužena iskazuje kako ne zna je li ova nekretnina bila predmet ranije spomenute diobe.Na upit pun. tužitelja je li na ovoj nekretnini koja joj je pokazana tužitelj izvodio određene radove, tužena iskazuje da kada je on izvodio radove ona da nije bila vlasnica te nekretnine i ne zna ništa o tome. Na upit pun. tužitelja da li joj je poznato što je naslijedila od svoje majke, da li je to palača [adresa], da li je to nekretnina koja je predmet ovog postupka, tužena iskazuje da zna što je naslijedila od svoje majke, znam da je to palača [adresa], ali da ne zna da li se to odnosi na ovu nekretninu. Na upit pun. tužene je li moguće da je ta nekretnina spadala u okućnicu palače Stafileo, tužena je iskazala da je. Na upit pun. tužene jeste li vi išta direktno naslijedili od svoje bake CŽ, ista navodi da nije i da niti ne namjerava u budućnosti. Na upit pun. tužene kako ste stekli vlasništvo palače [adresa], navodi da je sa svojom majkom sklopila ugovor o dosmrtnom uzdržavanju po kojem ugovoru da da je stekla palaču [adresa].

    27. Sud je ocijenio iskaze svjedoka kao uvjerljive, logične i vjerodostojne, te im je sud poklonio u cijelosti svoju vjeru, posebice jer je u suglasnosti sa ostalim izvedenim dokazima, kupoprodajnim ugovorima i postignutoj sudskoj diobi između prednika tužitelja i prednika tužene te sa iskazom tužitelja koji je također logičan i uvjerljiv. Iskaz svjedokinje HŽ sud ocjenjuje kao irelevantan za predmet postupka, jer ista ne poznaje činjenice u vezi predmeta postupka u odnosu na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

    28. Nakon provedenog dokaznog postupka sud je nedvojbeno utvrdio sljedeće činjenice:

    - da su pravni prednici tužitelja ĐŽ, SŽ i ŠŽ, pravna prednica tuženice EŽS (majka tuženice) i TŽ u izvanparničnom predmetu tadašnjeg Općinskog suda u Trogiru poslovni broj IR- 53/88 postigli sudsku diobu nekretnina sve kako je to konstatirano u zapisniku od dana 5. listopada 1989. godine, gdje su u točki I. kao predmet diobe označene čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica] u naravi mirina, te čest. zgr. [katastarska čestica] u naravi dvor.

    - da je pravnim prednicima tužitelja temljem sklopljene sudske diobe pripala između ostalog u cijelosti čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi mirina.

    - da je tužitelj kupoprodajnim ugovorom od prodavatelja EŽ, SŽ i ĆŽ od dana 6. veljače 1991.g., i kupoprodajnim ugovorom od prodavatelja EŽ pok. C, SŽ, ĆŽ E, BŽ i ĆŽ od dana 24. svibnja 2010.g. kupio upravo nekretnine koje su istima pripale u ranije spomenutoj sudskoj diobi, dake dio čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prizemnu prostoriju koja je precizirana u vještvu IŽ i u cijelosti čest. zgr. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina].

    - da je tužitelj po kupoprodaji stupio u posjed kupljenih nekretnina.

    - da je tužitelj dana 7. rujna 1993. godine ishodio i građevinsku dozvolu ŽSD- Sekretarijat za gospodastvo u Trogiru, odjel za urbanizam, građevinarstvo i stambeno- komunalne poslove, radi rekonstrukcije, promjene namjene u poslovni prostor čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], i dio čest. zgr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], a koja dozvola je postala i pravomoćna.

    29. Iz odgovora na tužbu tužene proizlazi da ista osporava tužitelju vlasništvo predmetne nekretnine jer da bi tužitelj promašio pasivnu legitimaciju, obzirom da tužena nije vlasnica nekretnine za koju tužitelj traži donošenje presude. U svom iskazu tužena navodi "da ne može nikakva prava tražiti na nečemu što ne posjeduje, pa da ne razumije zašto je tužena", "da je tema je li čestica podijeljenja pravilno ili nije", te nakon što je istoj prezentirana navedena nekretnina po svom obliku i položaju iz predmetnog vještva ista je navela "da ne zna je li ova nekretnina bila predmet spomenute diobe ili nije". Kad se analiziran ovakav iskaz tužene koji je nejasan, konfuzan i proturječan sam sebi kao i dati odgovor na tužbu, sud ne može ništa drugo zaključiti nego da se tužena zapravo protivi tužbi zbog svoje vlastite nesigurnosti u to je li predmetna nekretnina iz tužbe bila predmet diobe između njezine majke i ostalih djelbenika.

    29.1. Međutim ako se analiziraju detaljno svi izvedeni dokazi u ovom postupku jasno je da je predmet sudske nagodbe o diobi razvrgnuća suvlasničke zajednice bila upravo čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u naravi predstavljala mirinu i koja je nedvojbeno pripala prednicima tužitelja. Naime, ne samo da je nekretnina opisana po točnom broju katastarske čestice kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već i opisno po namjeni (mirina), a detaljno je prikazana u priloženom sudskom vještvu IŽ dipl. ing. iz spisa IR- 53/88, tako da analiza svih ovih isprava jasno pokazuje što je kome pripalo iz postignute sudske diobe. Majci tužene EŽS pripalo je sve označeno u točki IV. nagodbe o diobi, dok su točkom VI. i VII. nagodbe o diobi označeni zajednički dijelovi, kao i što je ostalo u suvlasništvu. Dakle nekretnina oznake čest. zgr. [katastarska čestica] koja u naravi je predstavljala mirinu je pripala prednicima tužitelja EŽ, SŽ i ŠŽ koji su dalje mogli s tom nekretninom slobodno raspolagati u pravnom prometu i prenijeti to svoje pravo na tužitelja kao kupca.

    30. Svi ostali navodi iz odgovora na tužbu su potpuno irelevantni, posebice navodi da bi ovaj postupak trebalo odbaciti ili prekinuti do okončanja ostavinskog postupka iza pok. CŽ (bake tužene) jer da je pokrenut postupak radi naknadno pronađene imovine. Upravo iz rezultata ovog postupka prizlazi da ova nekretnina ne predstavlja imovinu pok. CŽ, već da njen upis u zemljišnu knjigu za 9/27 dijela je samo formalan upis koji ne odgovora stvarnom faktičnom stanju nekretnine. Također nisu relevantni ni navodi tužene da bi postignuta sudska dioba (za koju ne spori da se dogodila) bila nepravilno izvršena, jer se takav prigovor obzirom da je njezina majka bila sudionica i potpisnica sudske diobe ne može isticati u ovom postupku.

    31. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je stajališta da je tužena pasivno legitimirana jer je ona isključiva nasljednica svoje majke AŽ, a njena majka pak jedina nasljednica pok. bake tužene upisane JŽ, pa samim time tužena nužno mora biti obuhvaćena tužbom na pasivnoj strani, a tužitelj je isključivi vlasnik čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zbog čega je ovlašten zatražiti brisanje za 9/27 dijela na kojem je ostala upisana baka tužene.

    32. Stoga je sud na temelju svih provedenih dokaza i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, osnovom odredbi čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 219. st.1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19- nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku), ocjenom svakog dokaza zasebno i svih izvedenih dokaza zajedno u njihovoj međusobnoj vezi, odlučio kao u izreci presude.

    33. Za odluku o troškovima postupka sud odlučuje prema odredbama čl. 154. i čl. 155. ZPP-a, koje odredbe su i primijenjene prilikom odlučivanja o parničnim troškovima.

    34. Tužitelju koji je bio zastupan po kvalificiranom punomoćniku koji je odvjetnik priznat je odredbom čl. 154. i 155. ZPP-a, u skladu s VPS-om sljedeći trošak, a sukladno Tarifi br. 7. o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine"138/23): za sastav tužbe (Tbr.7) po 100 bodova, zastupanje na ročištima od dana 8.11.2023., 2.02.2024., 29.05.2024., 3.07.2024., 3.10.2024., 16.01.2025., 17.02.2025., sve po 100 bodova (Tbr.9. t.1), ročište od 6.12.2024. koje je odgođeno prije raspravljanja po 25 bodova, za sastav podnesak od 15.09.2023., za sastav podneska od 22.09.2023., za sastav podnesak od 21.01.2025., sve po 100 bodova, daje ukupno 1125 bodova, vezano za visinu vrijednosti boda od 2,00 EUR daje ukupno 2.250,00 EUR, uz troškove vještačenja od 449,25 EUR, daje iznos od 2.699,25 EUR, a kada se doda iznos za popisanu pristojbu tužbu 53,09 EUR, i pristojbu presude od 53,09 EUR dobije se ukupan iznos od 2.805,43 EUR, koliko je dosuđeno tužitelju.

    35. Tužitelju nije priznat trošak za podneske od 19.04.2024, 08.05.2024,29.05.2024,14.02.2025., jer isti nisu bili potrebni za vođenje postupka, te za pristup objavi presude, jer na istu nije pristupio punomoćnik tužitelja, pa je valjalo za više traženo tužitelju odbiti zahtjev za troškove kao neosnovan.

    36. Na iznos troška teku zatezne kamate od presuđenja do isplate temeljem čl. 151. st.3. ZPP-a, prema stopi zatezne kamate sukladno čl. 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08,125/11, 78/15, 29/18,126/21,114/22, 156/22, 155/23, ZOO).

    U Trogiru, 14. ožujka 2025.

    Sutkinja

    Danira Vujević

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

    DNA:

    - pun. tužitelja

    - pun. tuženika

    - spis, ovdje

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.