Posl. broj:P-158/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku - Stalna služba u Korčuli, po sucu tog suda Mariji Gugić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: BZ (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Željko Šušak, odvjetnik u Veloj Luci, protiv tuženika: ŠZ (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], Ulica 62 br 4, kojeg zastupa punomoćnica Ines Žanetić, odvjetnica u Blatu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne rasprave zaključene 28. siječnja 2025. u prisutnosti parničnih stranaka i njihovih punomoćnika, na ročištu zakazanom radi objave odluke, 14. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj BZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] vlasnik dijela kčbr. [katastarska čestica], Gradina, maslinik, površine 3799 m2, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to onog dijela prikazanog na geodetskoj skici izmjere izrađenoj 11. 12. 2023 g. od ing. geod. VZ iz Geodet Korčula d.o.o., Korčula, površine 416 m2, označen slovima C, D, I, J, C, a koja skica čini sastavni dio presude, pa se ovlašćuje temeljem presude i prijavnog lista potvrđenog od nadležnog Odjela katastra nekretnina ishoditi upis prava vlasništva u zemljišne knjige na novonastaloj čestici, nastaloj od osnovne kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na svoje ime uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika ŠZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa].

II. Utvrđuje se da je tužitelj BZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] vlasnik dijela kčbr. [katastarska čestica], oranica, njivice, površine 2568 m2, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to onog dijela prikazanog na geodetskoj skici izmjere izrađenoj 11. 12. 2023 g. od ing. geod. VZ iz Geodet Korčula d.o.o., Korčula, površine 237 m2, označen slovima D, G, O, I, D, a koja skica čini sastavni dio presude, pa se ovlašćuje temeljem presude i prijavnog lista potvrđenog od nadležnog Odjela katastra nekretnina ishoditi upis prava vlasništva u zemljišne knjige na novonastaloj čestici, nastaloj od osnovne kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na svoje ime uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika ŠZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa].

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak i u iznosu od 879,64 eura (osamsto sedamdeset devet eura i šezdeset četiri centa) s pripadajućim zateznim kamatama po stopi utvrđenoj čl. 29 Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23) koje teku od dana donošenja presude do isplate, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi koja je u ovom sudu zaprimljena 23. veljače 2024. navodi se kako je dogovorom odnosno pravnim poslovima u krugu obitelji GZ jednu ogradu zemlje u predjelu Gradina položenu na dijelu kčbr. [katastarska čestica] i ranije kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dobila GZ udana BZ. Prilikom udaje taj dio zemlje prenijet je kao dota-miraz suprugu BZM. Već oko II sv. rata da su se imenovani supružnici nalazili u vlasničkom posjedu jedne ograde, u naravi maslinika sa sedam maslina. Navedena ograda sa sedam stabala maslina nalazi se između maslinika UZ iz [adresa], kojeg je ranije koristio njegov otac B, a još prije djed FZ. K tome da upis posjeda od revizije katastra 1960. na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara stvarnom posjedovnom stanju budući je tako označena nekretnina bila upisana u četiri posjedovna lista na ime ZZ, BZ, FZ i MZ, dok su na kčbr. [katastarska čestica] bili upisane iste osobe s time što je umjesto ČZ upisan JZ, koji je imao zemlju u neposrednoj blizini preko puta. AZ u svojstvu primatelja uzdržavanja zaključio je 1987. ugovor o doživotnom uzdržavanju sa sinom OZ kojim pravnim poslom sinu ostavlja sve svoje čestice izuzev triju koje je ostavio kćerkama. AZ je preminuo 1987., a iza njegove smrti je doneseno rješenje o nasljeđivanju ovog suda pod posl. br. O-173/87. Od momenta smrti DZ da se OZ nalazi u vlasničkom posjedu sedam maslina u Gradini, a u katastru se upisuje 1992. Godine 2018. da su OZ i supruga NZ OZ zaključili ugovor o doživotnom uzdržavanju sa sinom, ovdje tužiteljem. Na ime primljenog uzdržavanja tužitelju ostavljaju svu svoju zemlju u k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], izuzevši točno određenih čestica koje zadržavaju za kćeri CZ i IZ, a koje pak nisu predmetom ove tužbe. OZ je preminuo 2022. a iza njegove smrti doneseno je rješenje o nasljeđivanju ovog suda posl. br. O- 24/2023. Na opisani način da je tužitelj s ocem te djedom i bakom vlasnički nesmetani posjednik maslinika iz ove tužbe preko 80 godina pa je vlasništvo stečeno pozivom na dosjelost. Uknjiženi vlasnik, tuženik je u svojstvu tužitelja ishodio presudu pred ovim sudom u predmetu P-798/2022 kojom je temeljem ogluhe utvrđeno da je vlasnik nekretnina koje su predmetom ove tužbe, nakon čega je presudi i prijavnom listu upisan na novoformiranoj čestici 2428/1988 i čestici 2428/31 k. o. [katastarska općina]. Međutim, da tuženik niti njegovi predci nisu vlasnički koristili ogradu sa sedam maslina. Nekretnine koje je vlasnički držao djed tuženika su sjeverno od maslinika UZ i to na dijelu č. zem. [katastarska čestica], koje danas posjeduje RZ, te južno od imanja nasljednika Š i SZ ( dio č. zem. [katastarska čestica] i cijela č. zem. [katastarska čestica]). Radi svega navedenog predloženo je da sud po provedenom postupku prihvati tužbeni zahtjev kao u izreci.

2. U pisanom odgovoru na tužbu zaprimljenom 13. kolovoza 2024. tuženik osporava da bi tužitelj bio vlasnik dijela nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 416 m2, kao i dijela nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 237 m2, sve kako je to precizirano u tužbenom zahtjevu i skici koja prileži tužbi, te osporava sve navode tužbe i osnov stjecanja prava vlasništva naveden u tužbi. Pri tome tuženik ističe da je uknjiženi vlasnik svog zemljišta u predjelu Gradina-Dobrin dolac, koje se identificira kao u cijelosti kao kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] (nastala od matične kčbr. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], a koje zemljište da je stekao u vlasništvo temeljem nasljeđivanja iza smrti svoga djeda pok. MZ „Materin“ pok. EZ i to temeljem pravomoćnog Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Korčuli posl.br.O.262/84 od 18.12.1985. U tom rješenju nekretnine ostavitelja bile su uvrštene kao njegova ostavinska masa, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], na istima je on bio uknjižen, te je svojom oporukom ostavitelj zemljište u predjelu Gradina zv.“Na gornje“ ostavio svome unuku ŠZ, ovdje tuženiku. Drugi dio zemljišta u istom predjelu Gradina zv.“ Na donje“, koje danas nosi katastarsku oznaku kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 2225 m2 ostavio je svom sinu EZ, a danas je to vlasništvo njegove kćerke RZ. Dakle pojas zemljišta uz cestu zv. "Na donje" naslijedio je njegov sin, a od njegova zemljišta pa prema brdu zv "Na gornje" naslijedio je tuženik. Sukladno iznesenom slijedu stjecanju vlasništva da je tuženik prije par godina utvrdio kako se njegov djed MZ još uvijek nalazi upisan kao vlasnik predmetnog ukupnog zemljišta u Gradini radi čega je pristupio rješavanju zk stanja. Prije svega da je angažirao geodeta koji je sačinio skicu temeljem koje je i pokrenuo postupak radi utvrđenja i uknjižbe a koji postupka se vodio u ovom sudu pod posl.br.P-798/2022. U tom postupku da su kao tuženici sudjelovali svi zakonski nasljednici njegova djeda, a sam postupak da je okončan donošenjem presude kojom se tuženik utvrdio vlasnikom svoga zemljišta. Obzirom je rješenje o nasljeđivanju bilo napisano na način da su nekretnine navedene opisno bez katastarskog broja, da je tuženik trebao pokrenuti sudski postupak ne bi li na taj način svi nasljednici zapravo priznali identifikaciju nekretnina, te ga sud ovlastio na uknjižbu, podredno izvršio cijepanje svog pripadajućeg dijela. Takva presuda je i provedena u zk i tuženik se upisao kao vlasnik sukladno nasljeđivanju. Ono što je bitno, a što je tužitelj propustio naznačiti u tužbi jeste činjenica da je u tužbi imenovana prednica tužitelja GZ rođena MZ udata Tabain zapravo sestra djeda tuženika MZ, od kojega je tuženik i naslijedio predmetno zemljište. Djed tuženika kao najstariji od djece rođen 1905. - MZ, imao je braću ĆZ, EZ, ŽZ, KZ i sestre GZ i SZ. Osporava se navod tužbe da bi imenovana ĐZ dobila jednu ogradu u tom predjelu koju je kasnije navodno prenijela na supruga, a on kasnije dalje sve kako je opisano u tužbi. Tužitelj navodi da je ista to dobila pravnim poslom, no u tužbi ne prileži niti jedan dokument ili dokaz potpisan od strane djeda tuženika da bi tu jednu ogradu prepustio sestri. Tuženik izričito osporava da bi njegov djed ikome prepuštao u vlasništvo zemljišta u Gradini. Pravni prednik – djed tuženika MZ „Materin“ pok. EZ je zemljište u Gradini stekao u vlasništvo temeljem Agrarne presude Agr.2819/31 u kojem postupku je zapravo izvršena dioba imanja njegova oca, zajedno sa ostalom braćom. Prema obiteljskom dogovoru izvršena je dioba imanja i sukladno tome prijava u agrarnom postupku. Uvidom u agrarnu presudu jasno je koje nekretnine je dobio prednik tuženika i na iste se i uknjižio temeljem Rješenja Z.102/53. Tu istu nekretninu je kasnije oporukom ostavio - rasporedio svojim nasljednicima. Dakle, prednik tuženika je vlasništvo stekao temeljem valjana pravna osnova o čemu postoji vjerodostojni dokaz – agrarna presuda, dok prednica tužitelja nema nikakav dokaz u tom smislu. Tuženik ŠZ je kao dijete i mladić išao sa djedom i sjeća se da su brali masline i održavali maslinik na cijelom tom području. Onda je kao mladić u dobi od dvadeset tri godine otišao u Ameriku, te je povremeno posjećivao obitelj u [adresa]. Kako je djed tuženika imao dosta zemlje po drugim predjelima to je ovo područje u obradi zapostavio jer nije mogao sve sam obrađivati. Izneseno da je i bio razlog što je sa sestrom ĐZ i SZ, te bratom FZ uspostavio prekaristički odnos tj. dozvolio im je upotrebu i posjedovanje do opoziva. Svatko od njih je držao jedan dio zemljišta po odobrenju prednika tuženika – njihova brata do opoziva. Da je tome tako potvrđuje i činjenica da je u svojoj oporuci to zemljište ostavio svojim nasljednicima i činjenica da prednica tužitelja nema niti jedan potpisani dokument kojim bi od brata stekla vlasništvo na utuženim dijelovima nekretnina. Obzirom su prednici stranaka ĐZ i MZ bili brat i sestra, jednako kao i postojanje njihova prekarističkog odnosa, tužitelj dosjelošću ne može steći pravo vlasništva jer nema ispunjene zakonske uvjete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Također uvidom u priložene dokaze tužbi ne nalazi se niti jedan ugovor ili dokument kojim bi navodno ĐZ rođena MZ prenijela vlasništvo na svog supruga BZ, što je i očekivano jer to nije bilo njezino zemljište. Spisu prileži Ugovor o doživotnom uzdržavanju od 16. siječnja 1987. kojim navodno AZ svoju imovinu prenosi na svoga sina OZ, a između ostalih nekretnina navodi se samo kčbr. [katastarska čestica], dok se kao premet Ugovora ne navodi kčbr. [katastarska čestica] na koju također tužitelj pretendira ovom tužbom. Ako se malo dublje analizira takav Ugovor o doživotnom uzdržavanju sklopljen između prednika tužitelja, a sve obzirom na navode tužbe, isti se ukazuje kao ništetan i ne proizvodi pravne učinke, jer je onda tim ugovorom AZ raspolagao imovinom koja nije njegova već od supruge, barem u onom dijelu koji se navodno odnosi na njezinu imovinu. Shodno svemu navedenom predlaže se tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan uz obvezu tužitelja na snošenje parničnih troškova.

3. Na pripremnom ročištu održanom 23. kolovoza 2024. parnične stranke su ustrajale u svojim navodima. Tužitelj je osporio navode iz odgovora na tužbu u dijelu koji su u protivnosti s navodima same tužbe. Tužitelj upire na upis posjeda utuženih nekretnina od revizije katastarskog operata, a činjenicu što je u Ugovoru o doživotnom uzdržavanju ispuštena kčbr. [katastarska čestica] pripisuje nedostacima prilikom identifikacije nekretnina koje su predmetom tako zaključenog Ugvora.

4. U postupku je proveden dokaz pregledom isprava priloženih spisu i to potvrde-povijesti promjena na katastarskim česticama izdane od DGU, Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Ispostava za katastar nekretnina Blato KLASA: 930- 04/23-05/75, URBROJ: 541-30-03-01/3-23-2 od 19. travnja 2023., zapisnika od 16. siječnja 1987. Općinskog suda u Korčuli II.R-6/87 na kojem je zaključen i ovjeren ugovor o doživotnom uzdržavanju između DZ, kao primatelja uzdržavanja, i OZ, kao davatelja uzdržavanja, pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Korčuli posl. br. O-173/87 od 16. ožujka 1988. iza smrti DZ pok. V, ugovora o doživotnom uzdržavanju ovjerenog 15. ožujka 2018. u Općinskom sudu u Korčuli zaključen između OZ, kao primatelja uzdržavanja, i tužitelja BZ, kao davatelja uzdržavanja, pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Sandre Marinović u Blatu, kao povjerenika Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, posl. br. O-24/2023, UP/OS- 6/2023 od 14. ožujka 2023. iza smrti OZ, skice izrađene od PZ, dipl. ing. geod. u GEODET KORČULA d.o.o. 11. prosinca 2023., e- zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 21. veljače 2024., e-zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 21. veljače 2024., pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Korčuli posl. br. O-262/84 od 18. prosinca 1985. iza smrti MZ "Materin" pok. EZ, rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Blatu, posl. br. Z-10466/2023 od 20. studenog 2023., rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Blatu, posl. br. Z-14421/2023 od 2. siječnja 2024., kopije katastarskog plana iz studenog 2022., e-zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Agrarne presude br. 2819/31 od 18. studenog 1937. i s tim u vezi rješenja Z-102/53 od 22. siječnja 1953., smrtnog lista izdanog od Dubrovačko- neretvanske županije, Matičnog ureda Vela Luka KLASA: 223-04/24-004/124, URBROJ 2117-07-07/1-24-1 od 13. kolovoza 2024. na ime MZ, smrtnog lista izdanog od Dubrovačko-neretvanske županije, Matičnog ureda Vela Luka KLASA: 223-04/24-004/125, URBROJ 2117-07-07/1-24-1 od 13. kolovoza 2024. na ime ĆZ, smrtnog lista izdanog od Dubrovačko-neretvanske županije, Matičnog ureda Vela Luka KLASA: 223-04/24-004/127, URBROJ 2117-07-07/1-24-1 od 13. kolovoza 2024. na ime TZ, smrtnog lista izdanog od Dubrovačko- neretvanske županije, Matičnog ureda Vela Luka KLASA: 223-04/24-004/126, URBROJ 2117-07-07/1-24-1 od 13. kolovoza 2024. na ime ŽZ, rodnog lista izdanog od Dubrovačko-neretvanske županije, Matičnog ureda Vela Luka KLASA: 223-02/24-04/246, URBROJ 2117-11-9/1-24-2 od 13. kolovoza 2024. na ime KZ, rodnog lista izdanog od Dubrovačko-neretvanske županije, Matičnog ureda Vela Luka KLASA: 223-02/24-04/247, URBROJ 2117-11-9/1-24-2 od 13. kolovoza 2024. na ime HZ, rodnog lista izdanog od Dubrovačko-neretvanske županije, Matičnog ureda Vela Luka KLASA: 223-02/24-04/248, URBROJ 2117-11- 9/1-24-2 od 13. kolovoza 2024. na ime ĐZ, iza smrti čitanjem ovosudnog spisa P-798/2022, saslušanjem svjedoka UZ, LZ, BS, ŠS, CZ i IZ te saslušanjem tužitelja i tuženika u svojstvu parničnih stranaka.

5. Predmetom postupka jest točno određeni omeđeni dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i produžetak zemljišta prema istoku koji predstavlja točno određeni omeđeni dio kčbr. [katastarska čestica] koja dva dijela predstavljaju jedinstvenu cjelinu – ogradu, tj. dolac ukupne površine 653m2 (416m2+237m2) na kojem je zasađeno sedam stabala maslina. Utuženo zemljište položeno je u predjelu Gradina-Dobrin Dolac u k. o. [katastarska općina], a nalazi se unutar kompleksa zemljišta koje je još u prvoj polovini prošlog stoljeća pripadalo obitelji LZ iz koje potječu parnične stranke.

6. Analizom sadržaja spisu priložene materijalne dokumentacije u postupku je kao nedvojbeno utvrđeno sljedeće činjenično stanje:

- da su nekretnine katastarske oznake kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], zajedno s kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bile predmetom Agrarne presude br.2819/31 od 18. siječnja 1937. kojom je razriješen kmetski odnos između težaka FZ pok. EZ, TZ, VS, MZ (djeda tuženika) i KZ pok. EZ na način da su, među ostalima, kčbr. [katastarska čestica] po kulturi oranica površine 2568m2 i kčbr. [katastarska čestica] po kulturi vrt površine 6024m2 pripale u cjelini MZ pok. EZ, tj. djedu tuženika po majčinoj lozi.

- da je temeljem citirane Agrarne odluke doneseno rješenje Z-102/53 od 22. siječnja 1953. temeljem kojeg je na ime MZ "Materin" pok. EZ, djeda tuženika po majčinoj lozi, određen upis uknjižbe prava vlasništva kčbr. 2428/31 i kčbr. 2428/32, ali i nekretnine u istoimenom predjelu katastarske oznake kčbr. 2428/25 k.o. [adresa]

- da su naprijed imenovani težaci, a kako je to razvidno uspoređivanjem rodoslovlja prema spisu priloženim smrtnim i rodnim listovima, imali sestre HZ i ĐZ (baku tužitelja po očevoj lozi).

- da je ĐZ, rođ. MZ (baka tužitelja) preminula 1978. u [adresa].

- da su, kako to proizlazi iz potvrde-povijesti promjena na katastarskim česticama izdane od DGU, Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Ispostava za katastar nekretnina Blato KLASA: 930-04/23-05/75, URBROJ: 541-30-03-01/3-23-2 od 19. travnja 2023., kčbr. [katastarska čestica] ukupne površine 2568m2 i kčbr. [katastarska čestica] tada ukupne površine 5814m2 (za 210m2 manje od površine koja je bila dodijeljena Agrarom) revizijom katastra zemljišta koja je za k. o. [katastarska općina] bila 1960. upisane u četiri posjedovna lista i to kčbr. [katastarska čestica] u posjedovni list br. 761, 874, 392 i 421, a kčbr. [katastarska čestica] u posjedovni list br. 761, 816, 392 i 421.

- da je u posjedovnom listu br. 761 k. o. [katastarska općina] kao posjednik površine 382m2 kčbr. [katastarska čestica] i kao posjednik površine 757m2 kčbr. [katastarska čestica] upisan HZ " G" Š koji upis je egzistirao do 1996. kada se temeljem ostavinskog rješenja upisuju BS "Borčić", GS i US.

- da je u posjedovnom listu br. 874 k. o. [katastarska općina] kao posjednik površine 382m2 kčbr. [katastarska čestica] upisan JZ "Kapulina" pok. JZ koji upis danas glasi na ime FS, ZS i MS.

- da je u posjedovnom listu br. 816 k. o. [katastarska općina] kao posjednik dijela kčbr. [katastarska čestica] u površini od 829m2 revizijom upisan BZ pok. V, djed tužitelja po očevoj lozi koji upis je egzistirao do 1992. kada je temeljem ostavinskog rješenja upisan OZ pok. BZ, otac tužitelja.

- da je u posjedovnom listu br. 392 k. o. [katastarska općina] kao posjednik površine od 520m2 kčbr. [katastarska čestica] i kao posjednik površine 2970m2 upisan FZ "Materin" pok. EZ,

- da je u posjedovnom listu br. 421 k.o. Vela Luka 1996. na temelju oporuke MZ pok. EZ iz 1984. te rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Korčuli posl. br. O-262/84 kao posjednik površine od 1284m2 i kao posjednik površine 1258m2 kčbr. [katastarska čestica] upisan MZ "Materin" pok. EZ, djed tuženika koji upis je egzistirao do 1996. kada je kao posjednik navedenih površina upisan tužitelj uz prijenos upisa u posjedovni list br. 3052 k. o. [katastarska općina].

- da je rješenje o nasljeđivanju posl. br. O-262/84 doneseno 18. prosinca 1985. po provedenom ostavinskom postupku od strane Općinskog suda u Korčuli iza smrti MZ "Materin" pok. EZ kojim rješenjem su na temelju oporuke nasljednicima proglašeni udova ČS, sin TZ, kći JS i unuk, ovdje tuženik ŠZ.

- da je naprijed citiranim Rješenjem o nasljeđivanju u ostavinsku imovinu uvrštena imovina iz pobrojanih zemljišnoknjižnih uložaka zemljišne knjige k. o. [katastarska općina], a utvrđena imovina nasljednicima je raspoređena opisno po predjelima time da je zemljište u predjelu "Gradina" (u kojem predjelu je položeno i utuženo zemljište) raspoređeno nasljedniku TZ kao cit: "zemljište u cijelosti u predjelu Gradina zv. "Na Donje", dok je tuženiku raspoređeno cit: " zemljište u predjelu "Gradina" zv. Na Gornje".

- da ostavinsko Rješenje iza smrti djeda tužitelja nije bilo provedeno u zemljišnoj knjizi što proizlazi iz činjenice da je MZ "Materin" pok. EZ ostao uknjižen kao vlasnik do momenta provođenja presude zbog ogluhe Općinskog suda u Dubrovniku-Stalna služba u Korčuli posl. br. P-798/2022.

- da je presuda zbog ogluhe posl. br. P-798/2022 donesena u parničnom postupku pokrenutom povodom tužbe ovdje tuženika kao tamo tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva cjeline nekretnina kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], ali i dijela kčbr. [katastarska čestica] prema tamo priloženoj skici u površini od 3799m2 (op. mada je u katastarskom operatu upisan za dio površine tako označene nekretnine od 1258m2).

- da je u navedenom parničnom postupku na strani tuženika bila obuhvaćena RZ, rođ. MZ, kao nasljednica pok. TZ pok. MZ, i AS.

- da je, kako to proizlazi iz rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Blatu, posl. br. Z-10466/2023 od 20. studenog 2023. i rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Blatu, posl. br. Z-14421/2023 od 2. siječnja 2024. po pravomoćnosti označene Presude zbog ogluhe tužitelj ishodio upis uknjižbe prava vlasništva cjeline kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] te parcelaciju i odvajanje utuženog dijela kčbr. [katastarska čestica] u zasebnu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (op. dio koje je predmetom ovog postupka).

- da se, kako je to utvrđeno pregledom katastarskog plana k. o. [katastarska općina] iz studenog mjeseca 2022., matična kčbr. [katastarska čestica] nalazila sjeverozapadno od kčbr. [katastarska čestica] iznad kojih se s južne strane proteže kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

- da površina nekoć matične kčbr. [katastarska čestica] koja je bila predmetom tužbe P-798/2022 i kao takva odcijepljena u novu kčbr. [katastarska čestica] obuhvaća pretežiti dio označene nekretnine koji omeđuje kčbr. [katastarska čestica] sa sjeverne i zapadne strane, dok je, kako to proizlazi iz skice od 11. prosinca 2023. i skice GAUSS d.o.o. iz rujna 2022. u novoformiranu kčbr. [katastarska čestica] umanjene površine ostao ostatak površine u sjevernom dijelu nekoć matične kčbr. [katastarska čestica] (prema utvrđenjima u postupku stvarno vlasništvo RZ, rođ. TZ).

- da se nekretnina katastarske oznake kčbr. [katastarska čestica] navodi kao predmet raspolaganja u ugovoru o doživotnom uzdržavanju od 16. siječnja 1997. zaključenog između DZ i njegova sina OZ.

- da je, kako to proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Korčuli posl. br. O-173/87 od **.**.1983., AZ preminuo **.**.1987. time da je u tako provedenom ostavinskom postupku utvrđeno kako je ostavitelj svojom imovinom raspolagao u korist sina OZ.

- da je OZ pok. BZ zajedno sa suprugom NZ čitavom svojom imovinom, izuzev zemljišta koje je odlučio ostaviti kćerkama CZ i IZ (različitih katastarskih oznaka od onih koja su predmetom postupka), raspolagao ugovorom o doživotnom uzdržavanju od 15. ožujka 2018. u korist svog sina, ovdje tužitelja.

- da je, kako to proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Sandre Marinović u Blatu, kao povjerenika Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, posl. br. O-24/2023, UP/OS-6/2023 od **.**.2023. OZ preminuo 2022. u kojem momentu su sve nekretnine izuzev onih koje su raspoređene sestrama tužitelja, temeljem citiranog Ugovora o doživotnom uzdržavanju prešle u vlasništvo tužitelja

7. Iz iskaza sviju saslušanih svjedoka proizlazi kako utuženo zemljište predstavlja suhozidima ograđeni maslinik kojeg je od kad god sežu njihova sjećanja kontinuirano i uredno obrađivao danas pok. OZ i članovi njegove obitelji time da su na utuženom zemljištu viđali i samog tužitelja. Inače saslušani svjedoci također potječu iz obitelji TZ pa je tako svjedok UZ, suprug svjedokinje LZ, sin pok. OS, a unuk pok. DS, brata od MZ; svjedok ŠS sin je NS, kćerke pok. DS; dok je svjedok BS sin CS, rođ. DS, sestre pok. MZ, FZ, TZ, ŽZ i KZ koji su još imali sestru IS, rođ. KZ, baku tužitelja po očevoj lozi, koja je bila udana za BZ pok. V, djeda tužitelja. Naprijed imenovani svjedoci imaju neposredna saznanja o posjedovanju utuženog zemljišta koja crpe iz činjenice što dugi niz godina posjeduju okolna zemljišta, također u naravi maslinike. Svjedok BS u svom iskazu navodi kako u blizini utuženog zemljišta temeljem nasljedstva u obitelji posjeduje svoj maslinik koji je na opisani način u obradi još od tridesetih godina prošlog stoljeća. Inače da je zemljište u Gradini bilo predmetom podjele u obitelji KZ iz koje obitelji je rodom baka mu HZ. Potonja da je imala maslinik iznad spornog zemljišta, a preminula je 1955. Od vremena kada je onemoćao djed ZZ da je preuzeo u posjed zemljište koje je u tom predjelu držala baka HZ. Prilikom takve obrade, sada već nekih pedesetak godina, svjedok navodi da je u ovom predjelu viđao RS, oca UZ, i SS koji je otac tužitelja BZ. Potonjeg da je viđao baš na utuženom zemljištu koji u naravi predstavlja ogradu sa zasađenih četiri, pet stabala maslina, možda su još jedna ili dvije zasađene nedavno. Svjedok dalje opisuje i kako je od ostalih nasljednika u obitelji UZ prema sjeveru viđao TZ pok MZ, a koje zemljište danas pripada njegovoj kćeri po imenu RZ. Ističe i kako je zemljište između prednika u obitelji TZ podijeljeno u ogradama tako da je četvorici braći pripalo više ograda, a sestrama CS i ĐZ manje ograda. Tuženiku da bi temeljem tako dogovorene podjele pripadalo zemljište iznad zemljišta svjedoka u smjeru prema jugu što je u naravi predstavljalo. Zemljište koje se nalazi ispod zemljišta svjedoka (prema sjeveru) da predstavlja dio koji obrađuje UZ i dio kojeg obrađuje tužitelj. Pored iznesenog svjedok smatra da je opisana dioba provedena upisom posjeda u katastarskom operatu time da se tada nisu formirale zasebne čestice koje su pripale svakom od diobenika. U bitnom je identično utuženo zemljište u odnosu na okolna zemljišta opisao i svjedok ŠS kao i svjedok UZ te njegova supruga LZ. Tako svjedok UZ navodi kako se vrlo dobro sjeća da je danas pok OZ, otac tužitelja, držao jednu ogradu koja takoreći sječe zemljište koje posjeduje kako sa sjeverne tako i s južne strane tog zemljišta. Utuženo zemljište je u naravi maslinik sa zasađenih 6 maslina i 2 stabla česvine. Nadalje navodi da je postajo dogovor u obitelji djeda o čemu čak posjeduje neke dokumente kod kuće koja dokumentacija se odnosi na ugovore temeljem kojih je djed FZ kupovao zemljišta od svoje braće. Da se tužitelj putem prednika u obitelji po očevoj lozi nalazi u dugogodišnjem posjedu utuženog zemljišta potvrdile su i njegove sestre, saslušane svjedokinje IZ i CZ pa je tako potonja navela da se sjeća bake pok. ĐZ (sestre pok. djeda tužitelja) koja je ovo zemljište donijela u familiju prilikom udaje. Za utuženo zemljište navele su kako nikada nije bilo zapušteno, na terenu su se uvijek znale granice obrade od okolnih zemljišta koje posjeduju rođaci.

8. Sud iskaze svjedoka smatra istinitim te im je u cijelosti poklonio vjeru iz razloga jer su dosljedni i logični, međusobno se dopunjuju te nisu u suprotnosti s ostalim izvedenim dokazima, prije svega sa sadržaje potvrde o slijedu upisa posjeda u katastarskom operatu. Uostalom, činjenice o kojima su kazivali svjedocima su poznate iz neposrednog opažanja, a sud nije našao da bi svjedoci bili neposredno zainteresirani za ishod ovog spora.

9. Saslušan kao parnična stranka tužitelj u svom iskaz upire na činjenične okolnosti iznesen u tužbi i tijekom postupka. Tužitelj se posebno poziva na činjenicu faktičnog, kontinuiranog i nesmetanog korištenja utuženog zemljišta na koje je, kako tvrdi odlazio još od vremena kada je bio dijete, a koje zemljište danas koristi temeljem nasljeđivanja i zaključenih ugovora u obitelji po očevoj lozi. Tuženik pak u svom iskazu prije svega navodi kako je ostao bez roditelja u dobi od svojih četrnaest godina nakon čega je živio s djedom MZ i bakom ČS. Po završetku školovanja da je radio u brodogradilištu Greben i pomagao baki i djedu oko zemlje, uglavnom vikendom. Poznato mu je da je djed imao zemljište u predjelu Strančica i u predjelu Gradina gdje leži utužena nekretnina, a koji predio neki nazivaju i Dobrin Dolac. U predjelu Gradina da je s djedom odlazio brati masline do 1971. kada je otišao u Ameriku gdje je živio do 2017. kada se vratio u [adresa]. Sjećam se da bi se njemu i djedu do te 1971. u berbi maslina ponekad pridružio i majčin brat TZ. Potom je negdje 1968./1969. TZ odlučio da ide u Austriju tako da je praktički jedini ostao s djedom i bakom i odlazio u predio gdje leži utuženo zemljište. Vrlo dobro se sjeća da mu je djed tada govorio "ove tri ograde s donje strane ću ostaviti TZ (koje zemljište je na skici na listu 17 spisa upisano kao posjed RZ), a njemu ostatak prema gore sve do šume. Pri tome pojašnjava kako se to prema gore odnosi na zemljište koje je na ovoj skici upisano na ime UZ, potom tužitelja i potom opet UZ, dok se šuma protezala po prilici iznad prema jugu što bi prema ovoj skici bilo južno od linije označene slovima N-M-L-K. Na upit suda da li je netko od ostalih srodnika djeda MZ dolazio na to zemljište tuženik se sjeća kako su OS i ES, djeca od ĆZ, brata od pokojnog djeda, dolazila na zemljište ispod ceste, dolje prema sjeveru koje zemljište nije prikazano na ovoj skici. Na ovom terenu iznad ceste nikoga u to vrijeme nije bilo niti OS niti BS, tada su djed i baka bili još u snazi i obrađivali masline na pojasu zemljišta od ceste pa do šume. Tuženik se sjeća i da mu je djed prije nego li je otišao u Ameriku, rekao da će se dogovoriti s rodbinom da netko od njih to obrađuje jer da neće moći sve sam. Međutim kako je to djed dogovorio i što je kome rekao tuženik nije imao saznanja niti je o tme upitao djeda pri čemu tuženik naglašava da je od tada pa do smrti djeda u [adresa] bio jedan ili dva puta. Da je djed kojim slučajem ovo zemljište prodao ili darovao ili nešto slično, tuženik smatra da mu djed to zemljište ne bi oporučno ostavio. Isto tako tuženik navodi da mu je malo što poznato što se dešavalo na utuženom zemljištu nakon smrti djeda. Po povratku u Vela Luku 2017. da je angažirao odvjetnika od strane kojeg mu je rečeno da bi bilo dobro zemljište u ovom predjelu riješiti rodbinom jer je prethodno utvrdio da tamo UZ drži masline. Naposljetku tuženik navodi kako nije imao saznanja da obitelj tužitelja koristi utuženo zemljište.

10. S obzirom da tužitelj tužbenim zahtjevom traži da se utvrdi kako je stekao pravo vlasništva na prijepornom zemljištu na temelju nasljedstva - zaključenih ugovora o doživotnom uzdržavanju u obitelji po očevoj lozi, u kojoj obitelji je vlasništvo utuženog zemljišta pripadalo danas pok. ĐZ, za prihvaćanje takvog tužbenog zahtjeva potrebno je utvrditi neprekinuti slijed pravnih temelja stjecanja prava vlasništva, dakle, je li pravna prednica tužitelja – baka ĐZ, rođ. UZ pravo vlasništva stekla na temelju pravnog posla, a tužitelj nasljeđivanjem. Sporno je prije svega da li je ĐZ, rođ. UZ i po kojoj pravnoj osnovi stekla utuženo zemljište koje je u obitelji Agrarnom presudom bilo dodijeljeno njenom bratu MZ "Materin" pok. EZ.

11. Odredbom čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/12 i 94/17 – dalje ZV) propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, a na temelju st. 1. ovoga članka stečeno je pravo vlasništva kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom (st. 2.). U ovoj pravnoj stvari od odlučnog je značaja činjenica da li je prednica tužitelja, prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, stekla u vlasništvo prijepornog zemljišta, da bi isto potom moglo biti predmet nasljeđivanja u korist tužitelja. Prema stavu ovog suda postojanje pravne osnove stjecanja prava vlasništva u ovom postupku je bitno utvrditi jer su parnične stranke rođaci (baka tužitelja i djed tuženika su bili sestra i brat) što predstavlja razlog da među njima dosjelost na temelju savjesnog i istinitog posjeda ne teče jer bi već obzirom na samu činjenicu bliskog rodbinskog odnosa isključena savjesnost posjeda u smislu odredbe čl. 28. st. 3 ZOVO-a, odnosno poštenje posjeda u smislu čl. 159 ZV-a. Međutim, navedeno je potrebno razmotriti u svakom konkretnom slučaju ovisno o činjeničnim utvrđenjima.

Odredbom čl. 388. st. 2. ZV propisano da će se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga Zakona prosuđivati prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

Pravila bivšeg Općeg građanskog zakonika (OGZ) su se na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine, broj 73/91) primjenjivala do 1. rujna 1980. – dana stupanja na snagu Zakona o osnovnim i vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine, 53/91, dalje ZOVO), a ZV je stupio na snagu 1. siječnja 1997. To znači da će se o osnovanosti pravnog temelja stjecanja, a u svezi s tim i relevantne činjenice, cijeniti prema propisima koji su tada bili na snazi. Valja reći da usmeni ugovor o diobi koji je u cijelosti realiziran ima pravni učinak bez obzira što se za valjanost ugovora o prijenosu prava vlasništva na nekretnine tražila pismena forma (čl. 9. Zakona o prometu zemljišta i zgrada koji je bio na snazi od 1. srpnja 1954. do 31. prosinca 1996./ tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev-2931/1999-2 od 7. svibnja 2003.). Znači, usprkos nedostatku pisanog oblika ugovor ipak može konvalidirati pod uvjetom da su ugovorne obveze svake od stranaka dobrovoljno ispunjene u cijelosti ili u pretežnom dijelu, pri čemu je, ukoliko se stranke u parničnom postupku pozivaju na konvalidaciju, na njima teret dokaza u smislu da dokažu sve činjenice vezane uz to da je ugovor koji je sklopljen u nevaljanom obliku doista izvršen. Na ugovore o diobi prije 1. rujna 1980. primjenjuju se pravna pravila paragrafa 380. OGZ prema kojem je za stjecanje prava vlasništva bila potrebna valjana pravna osnova i pravni način stjecanja, a prema pravnom pravilu paragrafa 431. OGZ, prijenos prava vlasništva na nekretninama se vršio uknjižbom u zemljišnim knjigama, kao načinom stjecanja. Navedena pravna pravila sudska praksa tumačila je tako da se vlasništvo nekretnina moglo steći ne samo upisom u zemljišne knjige, već i na temelju ugovora, pa i usmenog, ako je faktično izvršen pri čemu je predaja posjeda tumačena kao modus stjecanja (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-x-307/2013-2 od 18. veljače 2020.). Po ocjeni ovog suda utuženo zemljište nalazi se u posjedu prednika tužitelja u obitelji po očevoj lozi najranije od sredine prošlog stoljeća. Tome u prilog ide provedeni upis posjeda kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na imena pojedinih posjednika još od revizije katastra. Da je kojim slučajem danas pok. MZ pok. EZ kojem su tako označene nekretnine dodijeljene agrarom sredinom prošlog stoljeća bio u isključivom posjedu cjeline označenih nekretnina onda bi zasigurno kao takav bio evidentiran u katastarskom operatu kao posjednik. U konkretnom slučaju imenovani je upisan kao vlasnik točno određene površine označenih nekretnina i to istodobno kada i ostali upisani posjednici. Netom izneseno svakako ide u prilog činjenice postojanja dogovora o podjeli zemljišta u predjelu Gradina u obitelji MZ. Napominje da je katastarska komisija prilikom revizije katastra obilazila nekretnine, utvrđivala tko ih posjeduje, nakon čega je katastarski operat stavljen na javni uvid. K tome, iz utvrđenja u postupku proizlazi da je danas pok. MZ " U" zajedno sa svojim sinom TZ, očito i tuženikom prije nego li je potonji otišao u Ameriku, dolazio u predmetni predio pa mu nije moglo ostati nepoznato na koji način i u kojem opsegu se koriste pojedini dijelovi označenih nekretnina. Da je MZ, napominje se od sredine prošlog stoljeća, bio stvarni vlasnik dijela površine kčbr. [katastarska čestica] kao i dijela površine kčbr. [katastarska čestica] proizlazi i iz činjenice što je 1996., istina ne piše po čijem zahtjevu, došlo do promjene upisa posjeda upisane površine provedenog od revizije na potonjeg od tada u korist tuženika. Obzirom da je takav upis proveden jedanaest godina nakon donošenja rješenja o nasljeđivanju O- 262/84 i to u korist tuženika za zaključiti je da je riječ o promjeni u katastarskom operatu iniciranoj prijedlogom samog tuženika. Ovo stoga što je zemljište pok. MZ u predjelu Gradina pripalo dijelom danas pok. TZ (kojeg je naslijedila RZ) i dijelom tuženiku, dok je navedeni upis u katastarskom operatu proveden isključivo na ime tuženika. Kraj činjenice da su u katastarskom operatu dijelovi u površinama kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] od revizije upisani na ime članova obitelji pok. FZ pok. EZ kao i na ime ZZ " G" Š, prednika BS, tuženiku nije moglo ostati nepoznato da su i ostali srodnici iz djedove obitelji u posjedu pojedinih dijelova kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. K tome, od nekretnina koje su Agrarnom odlukom bile dodijeljene djedu tuženika u katastarskom operatu je revizijom kao njegov isključivi posjed ostala upisana kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja se nalazi prema jugu od utuženog zemljišta što opet ide u prilog činjenici da je u pogledu kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] došlo do dogovora o podjeli zemljišta koja podjela je dugogodišnjim posjedovanjem nekretnina od strane utvrđenih slijednika u obitelji FZ i realizirana. Točno je i da se niti u jednoj ispravi ne navodi GZ, rođ. ĐZ, baka tužitelja, kao posjednica, no sredinom prošlog stoljeća je bilo posve uobičajeno da se kao posjednik upisuje muški član obitelji što je u to vrijeme bio njen suprug BZ pok. V, upisani posjednik u posjedovnom listu br. 816 k. o. [katastarska općina]. Istina, imenovani, a niti bilo tko iz tužiteljeve obitelji od revizije katastra pa do danas nije bio evidentiran kao posjednik kčbr. [katastarska čestica] niti se tako označena nekretnina u određenoj površini navodi kao predmet raspolaganja spisu priloženih pravnih poslova u obitelji tužitelja, međutim, obzirom na prikazano na skici lica mjesta pa i na utvrđenu činjenicu posjedovanja tako izdužene ograde (dolca) maslina sve ograđeno suhozidom kao cjelina, sud nalazi kako je baka tužitelja zajedno sa svojim suprugom BZ stupila u posjed utužene površine kčbr. [katastarska čestica] u sklopu s preostalom utuženom površinom nedavno novoformirane kčbr. [katastarska čestica] i to sve uz odobrenje i znanje ostalih članova njene obitelji, prije svega brata MZ, djeda tuženika, i brata mu FZ koji su obrađivali svoj dio zemljišta u predjelu gdje leži utuženo zemljište. Tu nije bez značaja ni činjenica što je prednik tužitelja, danas pok. BZ pok. V prilikom revizije upisan kao posjednik kčbr. [katastarska čestica] u dijelu površine od čak 829 m2 dok utužena površina sada novoformirane /1988 iznosi 416m2 i 237m2 kčbr. [katastarska čestica], sveukupno 653m2, dakle manje od površine za koju je revizijom (ne ulazeći sada u sklopu koje katastarske oznake) utvrđeno da je u posjedu djeda tužitelja.

12. Utvrdivši posjed na strani tužitelja putem njegovih prednika još od sredine prošlog stoljeća sporno je dalje da li se takav posjed izvršavao od strane prednika tužitelja na način da su smatrali da im pripada ili su znali da je utuženo zemljište u sklopu zemljišta MZ "Materin" pok. EZ koje zemljište su privremeno koristili od 1971. (od vremena odlaska tuženika u inozemstvo) uz odobrenje imenovanog kao srodnika, a nikako radi eventualnog stjecanja vlasništva dosjelošću. Navedeno je tijekom postupka trebalo utvrditi, budući da o toj činjenici ovisi je li posjed u predmetnom slučaju bio pošten, pa jesu li se shodno tome se u konkretnom slučaju ispunile pretpostavke za sjecanje vlasništva dosjelošću. Međutim, osim izjave samog tuženika, o navedenom u spisu nije dostavljen niti predložen iti jedan dokaz. Također činjenica upisanog vlasništva u zemljišnoj knjizi nije činjenica koja odmah upućuje na nepošten posjed tužitelja, već se ta činjenica treba cijeniti u skladu sa ostalim dokazima priloženim spisu. Naime, ovaj sud je mišljenja kako je tužitelj tijekom postupka nedvojbeno dokazao kako je njegov posjed bio pošten jer je činjenicu nepoštenja posjeda bio dužan dokazati tuženik. Također se napominje na stav koji je već odavno zauzela brojna sudska praksa kao se poštenje posjednika pretpostavlja, pa je teret dokaza o nepoštenom posjedu na strani onoga koji tvrdi da je posjednik nepošten, u ovom slučaju na strani tuženika koji navedeno nisu dokazali. Poštenje posjednika se po zakonu pretpostavlja, a nije moguće unaprijed definirati pravni standard o tome kad će se smatrati da postoji nepoštenje posjednika, koji bi standard bio primjenjiv u svim budućim slučajevima. Međutim, shodno svemu naprijed iznesenom razvidno je kako je posjed tužitelja i prednika bio pošten, te da tuženik nije dokazao nepoštenje istih. U ovom slučaju sud je utvrdio da su na strani tužitelja ostvarene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na temelju provedene diobe u obitelji i neprekidnog samostalnog posjedovanja nekretnine. To pak dovodi do zaključka kako u situaciji provedene diobe u obitelji i neprekidnog samostalnog posjedovanja cjeline utuženog zemljišta da je tužitelj po svojim prednicima u odnosu na tuženika ostvario pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću kvalificiranim posjedovanjem zemljišta u smislu odredbe čl. 159. st. 2. i 4. u svezi s čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a.

13. Kako se pravo vlasništva stečeno na orginarni način ostvaruje tužbenim zahtjevom na utvrđenje prava vlasništva i trpljenja upisa, to je sud usvojio takav tužbeni zahtjev sada preuzimatelja postupka iza smrti tužitelja pa je i presuđeno kao u toč. I/ izreke. Svakako da u slučaju pravomoćnosti ovakve sudske odluke pravomoćna presuda nije osnov stjecanja prava vlasništva jer je vlasništvo prethodno stečeno ispunjenjem pretpostavki koje zakon predviđa temeljem zakona, a u ovom slučaju kondemnatorna odluka suda određuje tražbinu na davanje izjave volje pogodne za upis stečenog prava u zemljišnoj knjizi. To dalje znači da je tužitelj ovlašten zahtijevati provedbu parcelacije predmetnog zemljišta prema u granicama stečenog prava vlasništva te će upravno tijelo u postupku odrediti parcelaciju nakon čega je tužitelj ovlašten ishoditi upis prava vlasništva u zemljišnoj knjizi na novoformiranoj nekretnini.

14. Radi svega navedenog presuđeno je kao u izreci.

15. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a pa je sud obvezao tuženika naknaditi tužitelju one troškove za koje je utvrđeno da su bili potrebni za vođenje parnice, a koji se sastoje od izdataka tužitelja za zastupanje po punomoćniku odvjetniku i to za sastav tužbe, pristup na pripremno ročište održano 23. kolovoza 2024. kao i pristup na dva ročišta glavne rasprave održana 12. studenog 2024. i 28. siječnja 2025. – po 100 bodova sve sukladno Tbr. 7. toč. 1, Tbr. 9 toč. 1 Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23).

U Korčuli, 14. ožujka 2025.

Sudac:

Marija Gugić

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).