Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-120/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Mileni Frankić, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja ad/1. ĆĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i predlagatelja ad/2. KĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. Melin III 13, oboje zastupani po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Adela Budinić-Kušeta, Adrijana Antičević i Lucija Kušeta iz Malog Lošinja, radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja ad/1. i ad/2. protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Z-18098/24 od 31. siječnja 2025., dana 14. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja ad/1. ĆĐ i ad/2. KĐ kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Z-18098/24 od 31. siječnja 2025.

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci, brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i zabilježbe žalbe upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odlučeno je:

I/ Odbija se prijedlog predlagatelja radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka za nekretnine k. č. [katastarska čestica] maslinik i kč. [katastarska čestica] vinograd, obje upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te za k. č. [katastarska čestica] vrt i k. č. [katastarska čestica] vinograd, obje upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kojim predlaže da se u navedenim ulošcima ispravi i provede upis prava vlasništva na ime predlagatelja i to u odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u 500/11967 dijela, u odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u 4660/66158 dijela, u odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u 3794/20064 dijela i u odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u 1094/3790 dijela.

II/ Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu zabilježba odbijenog prijedloga na nekretninama nekretnine k. č. [katastarska čestica] maslinik i kč. [katastarska čestica] vinograd, obje upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te za k. č. [katastarska čestica] vrt i k. č. [katastarska čestica] vinograd, obje upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagatelji ad/1. i ad/2 sadržano zbog žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23-dalje ZPP), te predlažu preinačiti pobijano rješenje i prihvatiti prijedlog predlagatelja ad/1. i ad/2. podredno ukinuti pobijano rješenje, i vratiti predmet na ponovno postupanje sudu prvog stupnja.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenja ovaj sud nalazi da u tijeku prvostupanjskog postupka, kao ni pri donošenju rješenja, nisu počinjene bitne postupovne odredbe na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Iz stanja spisa proizlazi da su predlagatelji ad/1. i ad/2. podnijeli prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u kojem navode da su u 500/11967 dijela izvanknjižni vlasnici nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te č. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 4660/66158 dijela. Nadalje, navode da su izvanknjižni vlasnici nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u 3794/20064 dijela i č. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u 1094/3790 dijela. Predlagatelji ad/1. i ad/2. navode da je predmetne nekretnine oduvijek koristila obitelj KĐ i njihovi pravni prednici u poljoprivredne i gospodarske svrhe, dakle da se preko svojih pravnih prednika nalaze u suposjedu prethodno navedenih nekretnina preko 100 godina, te da nitko nikada nije dovodio u pitanje njihov suposjed, niti suposjed njihovih pravnih prednika.

6. Stoga predlažu, sukladno čl. 208. -217. Zakona o zemljišnim knjigama («Narodne novine», broj 63/19) pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, te po provedenom postupku upisati pravo suvlasništva predlagatelje ad/1. i ad/2., i to svakog u 1/2 dijela na slijedećim nekretninama: č. zem. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u 500/11967 dijela,č. zem. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u 4660/66158 dijela, č. zem. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u 3794/20064 dijela, č. zem. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u 1094/3790 djela.

7. Iz sadržaja spisa proizlazi slijedeće:

- da su nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane kao suvlasništvo JĐ i [adresa],

-da je u katastarskom operatu k. č. [katastarska čestica] upisana u 12 posjedovnih listova na različite posjednike, a k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana je u 5 posjedovnih listova, na različite posjednike, a između ostalog upisane su i u posjedovnom listu broj 154 u kojem se kao posjednici vode predlagatelji ad/1. i ad/2.

-da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastarskom operatu upisana u 13 posjedovnih listova, a k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u 14, sve na različite posjednike, a između ostalog upisane su i u posjedovnom listu 56 na ime predlagatelja

-da je u zemljišnim knjigama kao vlasnik upisana Republika Hrvatska u cijelosti.

8. Polazeći od utvrđenja da predlagatelji ad/1. i ad/2. nisu u posjedu isprave koja bi učinila vjerojatnim da su vlasnici nekretnina u cijelosti, a na predloženi način ispravak nije moguće provoditi u pojedinačnom ispravnom postupku bez ovjerenog prijavnog lista, jer opisano stanje upućuje na to da predlagatelji polažu pravo na realni dio predmetne nekretnine, pri čemu sama tvrdnja o neusklađenosti zemljišne knjige sa stvarnim stanjem nije opravdani razlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, sud prvog stupnja odbija prijedlog predlagatelja ad/1. i ad/2. ,pozivom na odredbu čl. 208. st. 3. ZZK i odlučuje kao u izreci.

9. Odluka suda prvog stupnja je pravilna i zakonita, a žalbeni navodi neosnovani.

10. Odredba čl. 208. st. 1. ZZK propisuje da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka. U stavku 3. istog članka je propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

11. Odredbom čl. 209. st. 1. ZZK propisano je da se pojedinačni ispravni postupak pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes, te st. 4. kojom je propisano da prijedlogu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

12. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da je pojedinačni ispravni postupak takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, odnosno da zemljišnoknjižni pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da se saslušavaju svjedoci i utvrđuju činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku, a što se odnosi i na utvrđenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (tako i Vrhovni sud RH u odluci broj Rev- 346/2023 od 13. lipnja 2023.).

13. Tako je sud prvog stupnja pravilno utvrdio da predlagatelji ad/1. i ad/2. nisu učinili vjerojatnim da im pripada pravo suvlasništva predmetnih nekretnina, već se može smatrati da su predlagatelji suvlasnici samo jednog (točno geometrijski određenog) dijela navedenih zemljišnih čestica, ali ne i cijelih predmetnih nekretnina. U takvoj situaciji zemljišnoknjižni sud ne može dopustiti upis suvlasništva u idealnom dijelu na navedenim nekretninama, kako je to predloženo predmetnim prijedlogom, već jedino pod pretpostavkom da promijeni i podatke u posjedovnici, u kojem slučaju prijedlogu treba priložiti i prijavni list koji je pregledalo i potvrdilo tijelo nadležno za katastar, sukladno s odredbom čl. 209. st. 6. ZZK.

14 .Naime, prema odredbi čl. 36. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17-dalje: ZV) ako više osoba ima neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi.

15. Vlasnik točno određenog realnog dijela neke nekretnine nije ujedno i suvlasnik određenog idealnog dijela nepodijeljene nekretnine. Stoga je pravilan zaključak suda prvog stupnja da dostavljenim ispravama predlagatelji ad/1. i ad/2. nisu učinili vjerojatnim da im pripada pravo suvlasništva navedenih nekretnina.

16. Ostali žalbeni navodi predlagatelja ad/1. i ad/2. koji se odnose na postojanje opravdanog razloga za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka predstavljaju njegovo viđenje samog postupka te ne utječu na pravilnost i zakonitost odluke suda prvog stupnja.

17. Iz navedenih razloga valjalo je žalbu predlagatelja ad/1. i ad/2. odbiti kao neosnovanu te je odlučiti kao u izreci ovog rješenja na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP i čl. 149. st. 3. ZZK.

U Zagrebu 14. ožujka 2025.

Sutkinja

Milena Frankić