Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U ZLATARU

    Zlatar, Trg slobode 14A

    Poslovni broj: K-6/2025-9

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Zlataru, po sucu Saši Radojeviću, sucu pojedincu, uz sudjelovanje Sandre Pentavec, zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optuženog Vedrana Potočki, OIB: [osobni identifikacijski broj], zbog kaznenog djela iz članka 179.a i članka 117. stavak 1. i 2. sve u vezi članka 51. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj: KO-DO-374/2024 od 29. listopada 2024., izmijenjene na raspravi 11. ožujka 2025., nakon održane javne rasprave zaključene 11. ožujka 2025., u prisutnosti optuženog Vedrana Potočki i zamjenice općinske državne odvjetnice u Zlataru, ĆG, a dana 14. ožujka 2025., u odsutnosti stranaka objavio i

    p r e s u d i o  j e

    I. Okrivljeni AG, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Ć i A rođene S, rođen **.**.1985. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], plinoinstalatera, sa završenom SSS, zaposlen u vlastitom trgovačkom društvu, s mjesečnim primanjima od 560,00 eura, državljanin Republike Hrvatske, rastavljen, otac jednog djeteta, srednjeg imovnog stanja, neosuđivan, nalazi se na slobodi

    k r i v  j e

    što je:

    1/ u vremenu od točno neutvrđenog dana mjeseca siječnja 2022. do 23. lipnja 2024., u [adresa], protivno članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24), u nakani da ponizi i uznemiri suprugu SG, te povrijedi njezino dostojanstvo, imenovanu vrijeđao pogrdnim riječima i psovao, govoreći joj da je kurva, đubre, da joj jebo bog mater, da joj pička meterina, da će joj se napiti krvi, da će ju rastaviti na proste faktore kada dijete zaspi, nazivao ju za vrijeme dok je bila na poslu kada bi joj ponavljao da je kurva i đubre i da ju čeka kod kuće, da će doći na njezin posao, potezao ju za ruke i kosu, a točno neutvrđenog dana tijekom božićnih blagdana 2023., primio ju za vrat i stiskao, te dana 23. lipnja 2024. ošamario ju dok je ležala u krevetu, a koje cjelokupno postupanje je kod SG izazvalo osjećaj ugroženosti, uznemirenosti i poniženja,

    dakle, teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvao strah za njegovu sigurnost i doveo ga u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo,

    2/ dana 24. lipnja 2024. oko 19,50 sati u Zlataru, u stanu na adresi [adresa], u nakani da tjelesno povrijedi suprugu SG, tijekom prepirke, rukama ju primio za glavu i glavom joj udario o zid uslijed čega je SG zadobila povredu u vidu otekline zatiljnog područja glave kao tjelesnu ozljedu,

    dakle, drugoga tjelesno ozlijedio, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

    pa je time počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece - nasilje u obitelji - opisano i kažnjivo po članku 179.a Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24.; dalje u tekstu KZ/11), te kazneno djelo protiv života i tijela - tjelesnom ozljedom - opisano u članku 117. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 117. stavku 2. KZ/11. sve u vezi članka 51. KZ/11.

    II. Na temelju članka 179.a. KZ/11 optuženik se

    o s u đ u j e n a

    KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE

    III. Na temelju članka 117. stavak 2. KZ/11 optuženik se

    o s u đ u j e n a

    KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE

    Na temelju članka 51. KZ/11 optuženom Vedranu Potočki se izriče te se isti

    o s u đ u j e  n a

    JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE I 6 (ŠEST) MJESECI

    Na temelju članka 57. KZ/11 optuženom Vedranu Potočki se

    i z r i č e

    DJELOMIČNA UVJETNA OSUDA

    na način da neuvjetovani dio kazne (dio kazne koji će se izvršiti) iznosi 6 (šest) mjeseci, dok uvjetovani dio kazne (dio kazne koji se neće izvršiti) iznosi 1 (jednu) godinu, te se uvjetovani dio kazne neće izvršiti ukoliko optuženik u roku od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

    Na uvjetovani dio kazne zatvora ne mogu se primijeniti odredbe o uvjetnom otpustu.

    Vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog djela kazne.

    IV. Na temelju članka 70. KZ/11 optuženiku se

    izriče

    SIGURNOSNA MJERA OBVEZNOG PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA

    koja može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, isteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude, a najdulje 2 (dvije) godine.

    Na temelju članka 70. stavak 2. KZ/11 izrečena mjera izvršava se u ustanovi za izvršenje kazne zatvora ili u zdravstvenoj ustanovi ili u pravnoj osobi ili kod fizičke osobe specijalizirane za otklanjanje nasilničkog ponašanja pod uvjetima određenim posebnim propisom.

    Sud može opozvati uvjetovani dio kazne i odrediti izvršenje izrečene uvjetovane kazne zatvora osuđeniku koji bez opravdanog razloga krši obveze koje su mu određene izrečenom sigurnosnom mjerom (članak 57. stavak 6. KZ/11. u vezi članka 58. stavka 5. KZ/11.).

    Kršenje sigurnosne mjere koja je određena pravomoćnom presudom predstavlja kazneno djelo neizvršenja sudske odluke (članak 311. stavak 2. KZ/11.).

    V. Na temelju članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24, dalje: ZKP/08.) nalaže se optuženom platiti troškove kaznenog postupka u vezi sa člankom 145. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 6. ZKP/08. u paušalnom iznosu 300,00 eura (tristo eura) u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude, kao i troškove kaznenog postupka u vezi sa člankom 145. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 1. ZKP/08. koji se odnose na provedeno sudskomedicinsko vještačenje u iznosu od 393,75 eura (tristo devedeset tri eura i sedamdeset pet centi), u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude.

    Obrazloženje

    1.Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru podnijelo je ovom sudu uvodno citiranu optužnicu, koju je izmijenilo na raspravi 11. ožujka 2025., a kojom optužnicom se optuženiku stavlja na teret počinjenje kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 i počinjenje kaznenog djela tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. i 2. KZ/11.

    2. Optuženik se na raspravi izjasnio kako se ne smatra krivim za počinjenje kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom izmijenjenom na raspravi 11. ožujka 2025.

    3. Tijekom dokaznog postupka uz suglasnost stranaka pročitani su dokazi i to posebno izvješće Policijske postaje Zlatar Bistrica broj K-75/2024 od 19. srpnja 2024. samo u odnosu na istovjetnost, zapisnik o zaprimanju kaznene prijave ĆGP od 25. lipnja 2024. samo u odnosu na istovjetnost, prijava Opće bolnice Zabok, povijest bolesti na ime ĆGP, obrazac procjene žrtve, ispis fotografija zaslona mobitela, dopuna kaznene prijave u odnosu na istovjetnost, ispravak dopune kaznene prijave u odnosu na istovjetnost, nalaz Doma zdravlja krapinsko-zagorske županije na ime ĆGP od 24. kolovoza 2024., nalaz i mišljenje vještaka za sudsku medicinu dr. Pere Bubala od 28. rujna 2024., zapisnik o ispitivanju svjedoka ĐG od 16. listopada 2024., zapisnik o ispitivanju svjedoka HG od 16. listopada 2024., zapisnik o ispitivanju svjedoka AGP od 17. listopada 2024. i zapisnik o ispitivanju svjedoka SGP od 18. listopada 2024., u svojstvu svjedoka oštećenika žrtve ispitana je SG, nakon provedene dokazne radnje ispitivanja oštećene. Na temelju članka 426. ZKP/08 pročitan je iskaz imenovane svjedokinje dan u prethodnom postupku, pročitan je izvadak iz kaznene evidencije na ime optuženika, a na završetku dokaznog postupka optuženi je iznio svoju obranu nakon čega su reproducirane snimke ispitivanja osumnjičenika od 8. srpnja 2024. i snimka ispitivanja okrivljenika od 13. rujna 2024.

    4. Optuženi AG iznoseći svoju obranu naveo je kako slijedi: Točno je da smo se supruga i ja svađali, svađali smo se mnogo puta, međutim želim istaknuti kako je jedne zgode SG bila agresivna prema meni pa me u kupatilu izgrebala, bilo je to možda tjedan dana prije ovog zadnjeg inkriminiranog događaja, ja sam to rekao policajcima kada su došli po mene postupajući po prijavi moje bivše supruge. U odnosu na događaj od 24. lipnja 2024. kada mi se stavlja na teret da bih udario supruginom glavom o zid, navodim kako je to neistina, naime ja sam nju odgurnuo, utvrđuje se da optuženi pokazuje rukama način na koji je odgurnuo oštećenu, po kazivanju proizlazi da je žrtvu odgurnuo objema rukama. Nakon toga ja sam uzeo svoje stvari i napustio stan i više se nisam vraćao. Nisam nazivao suprugu kao što to ona navodi, zvao sam kada bi trebao neke lijekove jer je ona zaposlena u ljekarni pa je njoj to bilo jednostavno preuzeti. Lijekovi nisu bili za mene nego iz usluge za susjeda. Govorio sam supruzi da je kurva, nisam govorio da se jebe okolo ili tome slično, nikada nisam rekao da ću joj se krvi napiti, to je neistina, u odnosu na to da bih govorio supruzi da ću ju rastaviti na proste faktore, sada to ne mogu potvrditi niti zanijekati, ne sjećam se, svašta smo znali izgovarati jedno drugome. Želim napomenuti kako su naše svađe bile žestoke i doista svašta sam izgovorio, međutim oštećena je trebala spomenuti danas što je ona i meni izgovarala. Meni je ona znala reći da sam majmun, budala, đubre, pičkarala me je. Nisam se grozio ženi da ću se ubiti, ako sam ikada išta u takvom smislu izgovorio to nije imalo veze s njome nego mojim problemima na poslu. Nemam problem s alkoholom, svaki dan upravljam osobnim automobilom, ne može se reći da je alkohol bio uzrok naših problema. Uzrok našeg razlaza leži u uzajamnom zasićenju, a ne u mojem navodnom alkoholizmu, puno smo proveli skupa vremena, u jednom trenutku došlo je vrijeme za razlaz. Ne sjećam se da bi bio baš nasilan prema supruzi, mogu reći da smo se uzajamno natezali, znalo je biti fizičkih sukoba, međutim ne bih rekao da sam ja isključivi krivac. Nikada nisam rekao da ću napasti njezina oca, s njime sam u jako dobrim odnosima, barem smo bili u dobrim odnosima, sada nakon razvoda ne komuniciramo. Također, želio bih istaknuti niz olakotnih okolnosti na svojoj strani a to je da od tog dana kada se to dogodilo ja sam napustio zajednički stan, iako smo u sporu nisam ustrajao na tome da na taj način uznemiravam bivšu suprugu i naše dijete, svjestan sam da dijete mora imati dom, da mora biti s majkom, znam da sam u jednom vremenskom periodu propustio uzdržavati zajedničko dijete i na taj način doprinositi njegovom odgoju i boljitku, međutim to će se promijeniti, pobrinut ću se za svoje dijete. U odnosu na poruke koje sam slao to je bilo u afektu, bili smo mi zajedno u to vrijeme, zajedno smo i živjeli. Nisam to radio svaki dan, pa često sam izbivao iz kuće. Znao sam ići i na teren.

    4.1. Ispitan u svojstvu osumnjičenika u prethodnom postupku, optuženi navodi: da je supruga njega vrijeđala, primila ga je za vrat, odgurnuo ju je, uzeo stvari i otišao iz stana. Navodi da se ne slažu upravo oko spomenutog stana iz razloga jer su oni taj stan napravili zajednički, on je pomagao i doma kod njezinih roditelja, a supruga ga sada ne želi isplatiti. Pojašnjava da su sredstva za sporni stan pribavili dijelom putem kredita, a dijelom iz vlastitih primanja. Ponavlja da je supruga njega napala, ogrebala ga je po vratu, a on ju je samo odgurnuo. Navodi da nije bio pod utjecajem alkohola. Navodi da suprugu nije udario nikad ni na koji način niti joj je prijetio.

    4.2. Ispitan u svojstvu okrivljenika u prethodnom postupku, AG, ostaje pri svojoj obrani kakvu je dao u svojstvu osumnjičenika. Navodi da je točno da su se on i supruga SG svađali, ali radilo se o obiteljskim svađama, bez takvih riječi kako se navodi, a za Božić 2023. ona uopće nije bila doma, bila je kod svojih roditelja. Dana 24. lipnja 2024. nije ju udario nego ju je samo odgurnuo od sebe jer ga je počela navlačiti za uši i noktima ga je grebala po vratu, a sve zato jer je kasno došao kući, pitajući ju tada da gdje je sin. Ona je počela na njega vikati, vrijeđati ga, a i on je tada vrijeđao nju, a onda ju je odgurnuo i otišao je iz stana. Nije joj rekao da će ju rastaviti na proste faktore, niti da će napasti njezinog oca. Nije govorio da će ubiti samog sebe. Nije ju zvao na posao osim kada bi ju trebao radi lijeka. Nije ju ošamario 23. lipnja.

    5. Nije sporno da bi međuljudski odnosi između oštećene SG i optuženog bili narušeni, nije sporno da bi optuženi imenovanu vrijeđao pogrdnim riječima i psovao, govoreći joj da je kurva. Sporno je da bi optuženi SG u nakani da ponizi i uznemiri imenovanu te povrijedi njezino dostojanstvo vrijeđao govoreći joj da je đubre, da joj jebo Đ mater, da joj pička materina, da će joj se napiti krvi, da će ju rastaviti na proste faktore kada dijete zaspi, govorio da će napasti njezina oca, pod utjecajem alkohola govorio da će ubiti samog sebe, nazivao ju za vrijeme dok je bila na poslu, kada bi joj ponavljao da je kurva i đubre i da ju čeka kod kuće, da će doći na njezin posao, potezao ju za ruke i kosu, a točno neutvrđenog dana tijekom božićnih blagdana 2023., primio ju za vrat i stiskao, te dana 23. lipnja 2024. ošamario ju dok je ležala u krevetu. Sporno je i da bi optuženi 24. lipnja 2024. oko 19,50 sati u [adresa], u nakani da ju tjelesno povrijedi, KG rukama uhvatio za glavu i glavom joj udario o zid.

    6. Ispitana u svojstvu svjedoka oštećenika žrtve SG tereti optuženika na počinjenje kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret pa tako navodi da je početkom 2022. godine od strane optuženika započelo psihičko i fizičko maltretiranje, takvo postupanje optuženika je na nju loše djelovalo, bila joj je narušena svakodnevna funkcionalnost, zbog stresa nije mogla normalno funkcionirati na poslu, optuženi ju je svakodnevno vrijeđao govoreći da je đubre, da je kurva, da će ju rastaviti na proste faktore, zbog straha je ostajala s djetetom u sobi nakon što bi ga uspavala jer se bojala optuženika. Isti joj je govorio da ju čeka u sobi, to su riječi kojima se grozio i često ih je ponavljao, zbog toga je bila u strahu, te riječi je tumačila na način da bi joj optuženi mogao nauditi. Smatra da njezin suprug ima problema s alkoholom koji negira. Nadalje, AG je bio i fizički agresivan prema njoj pa ju je tako vukao za kosu, često ju je hvatao za uši, vrat, potezao joj ruke, najčešće oko blagdana AG bi postao agresivniji, a kako se više nije mogla nositi s tolikim nasiljem rekla je suprugu da se želi razvesti, to je bilo početkom 2024. Nakon toga optuženik je postao još agresivniji, otežavao joj je odlazak na posao jer se sve svelo na svakodnevno vrijeđanje, svakodnevno joj je govorio da je kurva, a kada bi se malo uredila za posao poprijeko i prijekorno bi ju ispitivao da gdje ide, da se skurvala, da ima jebača, da je đubre i ono što joj je stalno ponavljao, a to je postala njegova poštapalica "rastavil te bum na proste faktore", uz koje riječi joj je psovao majku i H. Njezino psihičko stanje se pogoršalo, potražila je psihološku pomoć, boluje od posttraumatskog stresnog poremećaja. Dugotrajna izloženost nasilju utjecala je na njezino zdravlje te odlazi psihologu, još se oporavlja od traume, o svemu se povjeravala AGP. Optuženi joj se grozio da će joj doći na posao, a dok se nalazila na poslu uzastopno ju je mnogo puta zvao. Krajem lipnja 2024. kada je najavila rastavu braka optuženikovo ponašanje je kulminiralo, došlo je do nesuglasica oko podjele imovine, optuženi nije pristajao na dogovor, a 23. lipnja 2024. ušao je u sobu gdje je bila s djetetom te ju bez ikakve najave snažno dlanom udario po licu, što ju je jako zaboljelo i uznemirilo. Slijedećeg dana, 24. lipnja 2024. dok se nalazila u njihovoj obiteljskoj kući, u večernjim satima oko 19,00 sati optuženi je došao u kuću, kad je došao ona mu je ponovila da to više tako ne ide, da bi se trebali dogovoriti oko imovine. Naime, stan u kojem su zajedno stanovali je glasio i glasi na njezino ime, a kredit otplaćuje ona. I danas se spore oko tog stana. Kad je zatražila od optuženika rješenje situacije, on je postao agresivan, krenuo je prema njoj, bili su u dnevnoj sobi, uzmicala je prema kuhinji, međutim optuženik je išao sve agresivnije prema njoj, pokušala ga je odgurnuti rukama, međutim bio je snažniji od nje, u jednom trenutku s lica joj je skinuo naočale, iste je odbacio nešto dalje, a onda je nasrnuo na nju na način da ju je rukama uhvatio za glavu i to tako da ju je objema rukama držao za glavu, a kako se uslijed uzmicanja približila pregradnom zidu između kuhinje i dnevnog boravka, takvu situaciju je iskoristio optuženi na način da je njenom glavom snažno rukama udario u zid. Optuženi ju je doslovno zabio u zid, udarila je u zid stražnjim dijelom glave, nju je to strašno zaboljelo, počela je plakati i zapomagati, optuženik ju je nakon toga pustio jer je vidio kako plače, pitao ju je da šta ju boli, tim trenucima bila je izložena ogromnom stresu, znala kako mora pobjeći, uzela je mobitel ne bi li nazvala hitne službe, međutim optuženik ju je nastojao u tome spriječiti, to je činio na način da je pokušavao uzeti mobitel iz njezinih ruku, a istodobno je govorio " K, K nemoj zvati policiju". Uspjela se istrgnuti iz ruku optuženika, izašla je iz stana kat više na prvi kat zgrade. Stajala je na stubištu i pozvala policiju. Nazvala je policiju te otišla do susjede gdje je dijete bilo na igranju te je susjedi rekla da je zbog napada od strane optuženika pozvala policiju. Policija je došla i postupala, dala je izjavu, nakon toga je nazvala roditelje i rekla da će doći do njih. Kada je došla kod roditelja, osjećala je glavobolju, zbog čega je potražila liječničku pomoć u Općoj bolnici u Zaboku. Ondje su joj konstatirane lake tjelesne ozljede, glava ju je boljela i idućeg dana, rađen je RTG, a od vidljivih povreda bila je oteklina na stražnjem dijelu glave. Posljednjih godinu i pol s optuženim nije često spavala u zajedničkoj sobi, jer bi optuženik spavao u boravku, a ona s djetetom ili ponekad u zajedničkoj spavaonici. Nikada nije nasrnula na optuženika pa ga tako nije ni ogrebala. Odbacuje optuženikove tvrdnje da bi ju samo odgurnuo, već ju je isti uhvatio za glavu i udario njome u zid.

    7. Ispitana pred policijskim istražiteljem žrtva SG iskazala je da je sa Vedranom u braku od 2015. i imaju jedno zajedničko dijete, sedmogodišnjeg Š. Zbog Vedranovog ponašanja-alkoholizma i njegovog psihičkog i fizičkog nasilja prema njoj, a čemu je znalo biti prisutno i dijete, i što se sve intenziviralo posljednje dvije godine, pokrenula je brakorazvodnu parnicu i brak je razveden u svibnju 2024., ali presuda još nije postala pravomoćna jer ista nije uručena Vedranu. Cijelu ovu priču prijavila je tek 4 nakon događaja od 24. lipnja 2024., iako je, a sada to vidi, to trebala učiniti i ranije, ali nije, jer ju je bilo sram, pitala se što će reći drugi, a i nije htjela uvlačiti druge ljude, prvenstveno širu obitelj u sve to. Zbog toga je i u trenutku podnošenja kaznene prijave vezane za događaj od 24. lipnja dosta šturo opisala i sam taj događaj, a i razdoblje njihove općenite situacije iz ranijeg razdoblja. Sve je dodatno precizirano i pojašnjeno dopunom kaznene prijave podnesene 24. srpnja 2024. Mislila je da će razvod riješiti problem tj. da će se AG i ona razići, ali su nastavili živjeti u istom stanu. Smatra da se AG trebao iseliti iz stana na adresi [adresa] jer se radi o stanu čiju kupnju je isključivo ona financirala svojom ušteđevinom, te dijelom sredstvima iz kredita kojeg otplaćuje. Međutim, AG nije želio pristati na nikakav dogovor oko podjele bračne stečevine, a u koju ulazi i spomenuti stan budući je isti kupljen tijekom trajanja njihovog braka. 24. lipnja ove godine AG je došao kući u alkoholiziranom stanju, a s obzirom da ju je dan ranije ošamario pred djetetom, rekla mu je da bi se konačno trebali razići. U tom trenutku je sjedila, a on je ležao na trosjedu pa ju je svojom nogom udario u njenu nogu (desnu natkoljenicu). Digla se, otišla je prema kuhinji, rekla je da će pozvati policiju. On je došao za njom i počeo nasrtati na nju, a ona se branila na način da ga je rukama pokušala odgurivati, ali on ju je onda rukama primio za glavu i njenom glavom lupio o zid. Tijekom tog njegovog nasrtanja, u jednom trenutku joj je strgnuo naočale s glave i bacio na pod. Pokušala je pozvati policiju, ali ju je on pokušavao spriječiti, htio joj je oduzeti mobitel, ali je pobjegla na stubište zgrade prvog kata od kud je nazvala policiju, što je on vidio pa je otišao iz zgrade, a policija je došla relativno brzo. Pitali su da li želi ići kod liječnika, ali je u tom trenutku to odbila, međutim kasnije tijekom večeri počela ju je boljeti glava zbog čega je otišla u bolnicu o čemu je priložila medicinsku dokumentaciju. Inače, te večeri još dok je policija bila tamo, uzela je neke stvari i sa djetetom otišla kod svojih roditelja jer se bojala da se AG ne vrati u stan. Te večeri je također Vedranu ostao mobitel u stanu, ali kada se vratila drugi dan od roditelja, mobitela više nije bilo pa pretpostavlja da se AG vratio u stan dok je bila odsutna, tj. dok je bila kod roditelja. Od tog događaja sa Vedranom nije bila ni u kakvom kontaktu do 06. srpnja ove godine kada joj je poslao poruku da se vraća iz inozemstva u Hrvatsku i da hoće vidjeti dijete, na što mu je rekla da se prvo mora javiti policiji. Slijedeći dan AG je došao u stan, došao je po svoje stvari i vidjeti dijete. Zadržao se najviše nekih pola sata, a za vrijeme dok je stavljao svoje stvari u torbu koja se nalazila između njih, nogom je udario u torbu pitajući ju želi li da slijedeći put bude još jače, pri čemu je aludirao na njegov napad od 24. lipnja ove godine. To ju je još više prestrašilo, tim više što joj je u razgovoru AG rekao da njega policija još uopće nije kontaktirala, točnije da još nije bio na policiji, niti je bilo ikakvog postupanja policije prema njemu. Zbog svega toga, znači prvenstvenog zbog tog velikog straha koji se u tom trenutku javio kod nje i osjećaja nesigurnosti i nemoći, promijenila je bravu na ulaznim vratima stana i to par dana nakon ovog njihovog susreta, misli da je to bilo 10. srpnja ove godine. AG je potom pokrenuo postupak protiv nje zbog smetanja posjeda tijekom kojeg je sud donio rješenje 18. srpnja ove godine, dakle isti dan kako je zaprimljena tužba zbog smetanja posjeda, kojim ju je obvezao na predaju ključa nove brave stana Vedranu. Međutim, Vedranu do danas nije vratila ključ stana jer ukoliko to učini, on će se vjerojatno vratiti u stan, a boji se biti u stanu s njim, dakle to znači da uđe li AG u stan, ona i dijete iz stana moraju izaći. Nakon tog 07. srpnja sa Vedranom je kontaktirala minimalno, putem telefona, isključivo oko dogovora vezanih za viđanje djeteta. Pri tome bi Vedranu dijete dovela i pustila ga da bude s njim, ali je birala javna mjesta, izbjegavajući situacije da sa Vedranom ostane na samo. Tijekom tih kontakata sa njom u par navrata se osvrtao na ovu njihovu 5 trenutnu situaciju, govoreći joj da će se kad tad vratiti u stan i da mu mora predati ključ, a i djetetu je govorio da je zločesta, da brani da se oni vide. Tijekom protekle dvije godine, kako je već spomenula, AG ju zna vrijeđati riječima da je kurva, đubre, psovao ju je, da joj jebo Đ mater, da će joj se napiti krvi, da joj pička materina, da će ju rastaviti na proste faktore kada dijete zaspi. Zbog toga se znala u više navrata povući sa djetetom u sobu, zaključati u djetetovu sobu jer ju je bilo strah. Većina takvih njegovih ponašanja bila bi za vrijeme dok je bio pijan, ali bi i u trijeznom stanju znao biti bezobrazan, a inače nije želio priznati da ima problem sa alkoholom. Čak su zajedno otišli tražiti pomoć u Jankomir, ali suprug nije želio surađivati i riješiti taj problem. Što se tiče fizičkog nasilja, podnoseći prijavu je navela da nije bilo težeg fizičkog nasilja, a također je navela da joj nije prijetio ubojstvom i da nije bilo drugih prijetnji. Već je ranije spomenula da u policiji nije sve detaljno opisivala, a djelomice i zbog toga jer je bila ispitivana vezano za događaj od dan ranije. Međutim, prava istina je da je AG prema njoj bio fizički nasilan, a sve kako je opisano u dopuni kaznene prijave, pa ju je tako u vrijeme božićnih blagdana 2023. primio za vrat i gušio zbog čega je u stan pozvala brata koji je vidio crvenilo na vratu. Osim toga AG ju je znao potezati za kosu, za uši, za ruke. Što se tiče prijetnje, točno je da joj nije izrekom rekao da će ju ubiti, ali joj je znao reći, kao što je već i spomenula da će ju rastaviti na proste faktore, da će joj se napiti krvi i sl., a sve u smislu da će vidjeti, kao da će joj nanijeti neko zlo. Svaki puta takvo njegovo ponašanje kod nje je izazivalo strah i nesigurnost, ali je to trpjela misleći da će prestati, a prvenstveno je pokušavala zaštititi dijete za koje je smatrala da će sigurno trpjeti posljedice koje za sobom povlači prijava policiji i razvod braka. Međutim, u jednom trenutku je postalo jasno da zbog Vedranovog ponašanja kojemu je dijete bilo prisutno, to dijete trpi posljedice i postalo joj je jasno da mora nešto poduzeti da to prestane. Sjeća se da joj je Š nakon pljuske od 23. lipnja rekao: „Mama hoćeš da te ja branim". Nizu Vedranovih zlostavljanja bili su prisutni i drugi ljudi, primjerice njeni roditelji i vjenčani kum SGP, koji su svjedočili događaju od Velike subote 2023., tijekom koje joj je AG isto rekao da odjebe i da će joj se napiti krvi. Puno toga poznato je i njenoj kolegici ĐGP s posla koja je svjedočila njegovim telefonskim pozivima i onome što joj je tada govorio, a i tome kako se tada osjećala. Zbog toga moli i predlaže da se tijekom postupka na te okolnosti ispitaju i ti ljudi u svojstvu svjedoka, a kako je sve navedeno u kaznenoj prijavi, a također moli da se suprugu odrede mjere opreza, kako je predložila u dopuni kaznene prijave, a i danas jer ga se boji i nije sigurna što je u stanju učiniti.

    8. Svjedokinja ĐG u svom iskazu navodi da ju je kćerka SG **.**.2024. navečer nazvala na telefon te joj je u plaču ispričala da ju je njezin suprug AG napao, da ju je uhvatio rukama za glavu i udario glavom u zid, te da je tom prilikom bio pod utjecajem alkohola. Rekla je SG da dođe kod njih u Mače, te je ona došla do njih i prespavala sa svojim djetetom Š. SG je bila vidno uzrujana, tresla se i bojala, nije znala što učiniti, te su ju ona i njen suprug uputili da ide u Opću bolnicu u Zabok na pregled. Tamo ju je odvezao njezin brat, te su joj pregledom utvrđene lake tjelesne ozljede. SG je nakon toga događaj prijavila policiji. SG se rastala od Vedrana pravomoćnim rješenjem prije otprilike mjesec dana, te sada sa Vedranom ima problema oko podjele imovine, no dalje će probleme oko toga rješavati putem suda. Sa svojim bivšim zetom na početku braka sa SG nije imala problema, tada još nije prekomjerno pio alkohol. No otprilike početkom 2022. isti se počeo konstantno dovoditi u alkoholizirano stanje, a o čemu ju je obavještavala kćerka i telefonski i kada je došla zajedno sa sinom Š kod njih. 6 SG joj je pričala da ju je AG verbalno znao vrijeđati u prisutnosti njihovog zajedničkog djeteta. U takvom stanju AG je SG, bez ikakvog normalnog razloga kontrolirao na način da joj je slao poruke na mobitel i pitao gdje je i što radi. Sve je to na istu jako utjecalo te je bila po stresom i uplašena. Isti joj je ponekad i prijetio, a što ona nije prijavljivala jer je očekivala da će se AG promijeniti, te da će prestati piti, a nije željela pozvati policiju sve do trenutka kada joj je nanio tjelesnu ozljedu 24.06.2024.

    9. Iz iskaza svjedoka HG proizlazi da je 24.06.2024. u večernjim satima njegova kćerka SG nazvala njegovu suprugu ĐG, kojom prilikom je plakala i bila je uznemirena, te je ispričala da ju je njezin suprug AG u njihovom stanu u [adresa] napao. Rekao je supruzi neka SG veli da dođe do njih u Mače, te je ista te iste večeri sa svojim djetetom Š došla do njih i ispričala im kako ju je AG primio za tijelo i dva puta snažno udario u zid. Ista je tom prilikom bila u stanju stresa, bojala se za svoj život i život djeteta, te je tada rekao sinu da ju odveze na Hitnu u Opću bolnicu Zabok na pregled. Ista je tada otišla u Bolnicu Bračak gdje su joj okvalificirane lake tjelesne ozljede. Nakon toga SG je otišla događaj prijaviti na policiju. SG se rastala od Vedrana Potočki, što je pravomoćno riješeno prije otprilike mjesec dana. Poznato mu je, iako mu je kćerka živjela u [adresa], a on u Maču, da je AG često bio u alkoholiziranom stanju. Često je SG, što telefonom ili kada je došla kod njih u Mače pričala kako je AG neugodan kad je pod utjecajem alkohola, tada ju je najčešće verbalno znao vrijeđati u prisutnosti njihovog zajedničkog djeteta. U takvom stanju AG je SG, bez ikakvog povoda kontrolirao gdje se nalazi i što radi i maltretirao ju na taj način, te joj prijetio raznim riječima, a što ona nije prijavljivala jer je očekivala da će se AG promijeniti, te da će prestati piti. U više navrata SG je njemu i supruzi ispričala da ju je AG psovao, fizički se nasilno prema njoj ponašao, a kada su joj govorili da treba pozvati policiju, no ona to nije učinila.

    10. Svjedokinja AGP iskazuje da radi zajedno sa SG u Ljekarni u Loboru već 5 godina, a istovremeno joj je ona i vjenčana kuma, pa od tuda poznaje i njezinog sada bivšeg supruga Vedrana Potočki. Što se tiče ozljeda koje je AG nanio SG **.**.2024., sjeća se da je SG bila na godišnjem u to vrijeme, te ju je nazvala na telefon i ispričala joj da ju je AG napao, uhvatio ju je za kosu i da ju je udario u zid glavom. Ispričala joj je tada SG da su joj tom prilikom pale i naočale i da nije ništa vidjela, a AG joj ih nije želio vratiti. Poznato joj je da je nakon tog događaja SG otišla svojim roditeljima u Mače, gdje je prespavala zajedno sa maloljetnim sinom, a AG je nakon tog događaja nekud pobjegao. Što se tiče drugih saznanja o Vedranovom ponašanju prema SG, može reći da nije bila nikad nazočna Vedranovom lošem ponašanju prema SG, no SG joj je unatrag više godina govorila da se AG pod utjecajem alkohola ne zna kontrolirati, a što je bilo skoro svakodnevno. SG je otprilike u ožujku ove godine podnijela zahtjev za rastavom braka od Vedrana, a od tada ju je on još više maltretirao i vrijeđao. Na poslu joj je SG povremeno govorila kako se AG prema njoj ponaša na način da ju psuje, naziva pogrdnim riječima, a često pred njihovim djetetom Š. Više puta je osobno bila prisutna kada je AG nazivao SG na mobitel za vrijeme posla, te joj slao poruke koje su ju uznemirivale. To je na SG sve jako utjecalo bila je preplašena, pod stresom, a primijetila je da je često bila 7 zamišljena i povlačila se u sebe. Razgovorom sa njom pokušavala joj je reći da je potrebno da ga prijavi policiji za nasilničko ponašanje no ona to nije željela, vjerovala je da će se AG popraviti.

    11. Iz iskaza svjedoka SGP proizlazi da je vjenčani kum Vedrana Potočki, sa kojim se poznaje duži niz godina. Poznato mu je da se isti rastao od SG prije otprilike mjesec ili dva dana. Čuje se telefonski sa Vedranom možda jednom u dva tjedna otprilike, a ponekad se i dogovore za kavu, te mu je isti ispričao jednom prilikom da ga je SG optužila da joj je nanio tjelesne ozljede, a isti je rekao da je on tom prilikom sasvim slučajno zatvarao vrata i SG je tada zadobila udarac vratima, a sve dok je došlo do konflikta između Vedrana i SG u kojem je SG tražila od njega da napusti njihov stan. Ne sjeća se točno riječi kojima mu je to AG ispričao, no to je on rekao njemu, a informacije od SG o tom slučaju nema. Napomenuo je da je u dobrim odnosima sa SG sa kojom se također povremeno čuje, no ista mu se osobno nije potužila na njegovo ponašanje prema njoj. Znala ga je povremeno nazvati da ga pita gdje je AG, kada joj se on nije javljao. Osobno nije nikada bio nazočan kada bi se AG loše ponašao prema SG, no činjenica je da se isti povremeno znao dovesti u alkoholizirano stanje, pa pretpostavlja da je tada imao probleme sa SG doma.

    12. Iz nalaza i mišljenja sudsko medicinskog vještaka dr. Pere Bubala proizlazi da je uvidom u medicinsku dokumentaciju za oštećenu ĆGP koja je uložena u spis utvrđeno da je ista pregledana u Općoj bolnici Zabok 24. lipnja 2024. u večernjim satima, te joj je tom prilikom utvrđena ozljeda otekline zatiljnog područja glave, koja po kvalifikaciji predstavlja tjelesnu ozljedu, koja je nastala djelovanjem tupe sile u zatiljno područje glave. S obzirom na lokalizaciju i značajke, ovakva ozljeda nastaje kao posljedica udarca glavom o tupo-tvrdu prepreku ili podlogu. Udarac glavom o zid, držanom ili guranom od strane druge osobe, a kako to proizlazi iz stanja spisa i kako to oštećena navodi u svom iskazu, predstavlja podesan način za nastanak ove ozljede. Za nastanak ove ozljede potrebno je djelovanje sile slabog intenziteta. Zaključno, oštećena ĆGP je u predmetnom događaju zadobila tjelesnu ozljedu.

    13. Analiza suda

    Kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11

    13.1. Optuženi poriče počinjenje kaznenog djela nasilja u obitelji iako istodobno u svojoj obrani navodi da bi svađe između njega i supruge bile učestale te joj se obraćao pogrdnim riječima govoreći joj da je kurva. Takvo svoje postupanje opravdava istodobnim vrijeđanjem od strane oštećene SG. Međutim, oštećena SG iznoseći iskaz na detaljan način opisuje postupanje optuženika u inkriminiranom periodu, a iz kojeg iskaza proizlazi kako je optuženi vrijeđao govoreći joj da je kurva, da je đubre, da joj jebo Đ mater, da joj pička materina, da će joj se napiti krvi, da će ju rastaviti na proste faktore kada dijete zaspi, da je bio i fizički nasilan prema njoj, hvatao ju za ruke i kosu, da ju je uhvatio za vrat i stiskao te ju ošamario dok je s djetetom ležala u krevetu. Pored iznošenja konkretnog neprimjerenog ponašanja optuženika prema žrtvi ista detaljno opisuje i na koji način je takva izloženost nasilju kroz duže vrijeme utjecala na nju, pri čemu je došlo do narušenja njezina psihološkog zdravlja, živjela je u strahu, bila je uznemirena. Da je optuženi postupao na opisani način proizlazi i iz svjedočkih iskaza ispitane svjedokinje ĐG koja svjedokinja nema neposrednih saznanja već po kazivanju žrtve navodi kako je otprilike 2022. optuženi počeo vrijeđati žrtvu SG, često u prisutnosti djeteta, kontrolirao ju je šaljući joj poruke na mobitel ispitujući ju gdje je i što radi, zbog čega je žrtva bila pod stresom. Svjedok HG u bitnome istovjetno svjedoči te navodi kako mu je o pričanju žrtve poznato da bi optuženi vrijeđao SG, da ju je kontrolirao te joj prijetio, a i da je bio fizički nasilan prema njoj. Pored navedenog, valja izdvojiti i dijelove svjedočkog iskaza ĐGP koja ima i neposrednih saznanja o nasilničkom ponašanju optuženika jer je više puta bila osobno prisutna kada je optuženik nazivao SG na mobitel za vrijeme posla te joj slao uznemirujuće poruke, a što je utjecalo na SG tako da je bila preplašena, pod stresom, zamišljena i povlačila se u sebe. Svjedok SGP nema posrednih i neposrednih saznanja o nasilničkom ponašanju optuženika.

    13.2. Obrana optuženika u dijelovima u kojima poriče da bi počinio kazneno djelo te u dijelovima u kojima navodi kako se ne sjeća da bi izgovorio inkriminirane riječi, suprotna je iskazima ispitanih svjedoka i kontradiktorna sama sebi te ju sud smatra nevjerodostojnom. Naime, optuženik takvom obranom nastoji umanjiti odnosno otkloniti svoju odgovornost za počinjenje kaznenog djela koje mu se stavlja na teret. Nasuprot obrane optuženika, žrtva tijekom prethodnog i kaznenog postupka dosljedno iskazuje, povjeravala se osobama sebi bliskima, svojim roditeljima te kolegici s posla, a koja je opisala i svoja neposredna saznanja o ponašanju optuženika. Da je obrana optuženika usklađivana na način kao što je to sud opisao i dana u cilju umanjenja kaznenopravne odgovornosti, proizlazi i iz dijelova obrane u kojoj optuženi ne poriče da bi slao poruke koje prileže spisu, a koje su neprimjerene i u njima su sadržana subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela jer se optuženi žrtvi grozi da će joj zalijepiti šamar, da se držala kao pička, da će doći dolje, da će biti vrata, dolazim na brijeg, sad bu fajer, dakle suočen s materijalnim dokazima optuženi ne poriče slanje takvih poruka, ali navodi kako su iste slane u afektu. Međutim, sud otklanja da bi poruke bile slane u afektu jer se ne radi o jednoj poruci već o čitavom nizu poruka kroz određeni vremenski period te je jasno da su iste slane u cilju da izazovu uznemirenost kod žrtve. Dakle, sud smatra da su na strani optuženika ostvarena sva bitna obilježja bića kaznenog djela koje mu se stavlja na teret.

    14. Uvažavajući rezultate dokaznog postupka, sud je izvršio usklađenje činjeničnog opisa kaznenog djela na način da time nije izmijenio istovjetnost optužnog akta, niti je optuženiku stavljeno na teret teže kazneno djelo. Kako je u međuvremenu žrtva promijenila ime i prezime to je u činjenični opis kaznenog djela izvršena korekcija u skladu s time. Nadalje, iz činjeničnog opisa kaznenog djela ispuštene su riječi "govorio da će napasti njezinog oca, pod utjecajem alkohola govorio joj da će ubiti samoga sebe". Navedeno iz razloga što iz dokaznog postupka ne proizlazi da bi optuženi postupao na taj način jer to ne proizlazi iz izvedenih dokaza, a sam optuženi je osporio takve činjenične navode, zbog čega je sud izvršio korekciju činjeničnog opisa kaznenog djela u skladu s rezultatima dokaznog postupka.

    15. Iz provedenog dokaznog postupka, proizlazi nedvojbeno utvrđenim da je optuženi počinio kazneno djelo nasilja u obitelji.

    16. Ubrojivost optuženika nije dovedena u pitanje.

    17. Optuženik je postupao s izravnom namjerom prvog stupnja, bio je svjestan kako svojim nasilničkim ponašanjem prema žrtvi, učestalim vrijeđanjem i fizičkim nasiljem kod nje izaziva osjeća straha i uznemirenosti, a takvu posljedicu je želio i postići.

    18. Svijest o protupravnosti nije osporena.

    19. Nije utvrđeno postojanje niti jednog ispričavajućeg razloga.

    20. S obzirom na sve izneseno, u dokazanom ponašanju optuženog Vedrana Potočki opisanom u izreci presude pod točkom 1. stječu se sva bitna obilježja kaznenog djela iz članka 179.a KZ/11 za koje ga je sud i proglasio krivim.

    21. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja ocijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojeg je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja, iskrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobe i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da naknadni štetu.

    21.1. Olakotnim je sud cijenio optuženiku činjenicu ranije neosuđivanosti pri čemu sama činjenica ranije neosuđivanosti, a kao pretpostavka ponašanja svakog građanina u kontekstu njegova ponašanja, usklađenosti s pravnom normom, nema osobit značaj u kontekstu olakotnih okolnosti, dakle takva olakotna okolnost, iako ju sud navodi, predstavlja očekivano ponašanje pojedinca, nadalje olakotnim se cijeni i okolnost da je optuženi otac maloljetnog djeteta o kojem je dužan brinuti, a iznoseći svoju obranu navodi kako je svjestan da je dužan doprinositi djetetovom odgoju i boljitku. Drugih olakotnih okolnosti na strani optuženika, sud nije našao.

    21.2. Otegotnim optuženiku je cijenjen visok stupanj krivnje. Naime, optuženi je postupao s izravnom namjerom, protupravno postupanje trajalo je godinu i pol, što predstavlja dugi vremenski period počinjenje kaznenog djela, ukazuje na visok stupanj ustrajnosti pri počinjenju kaznenog djela.

    22. Sud je optuženika za počinjenje kaznenog djela nasilja u obitelji osudio na kaznu zatvoru u trajanju od 1 (jedne) godine. Propisani okvir za kažnjavanje u odnosu na navedeno kazneno djelo je od jedne godine do tri godine, optuženiku je izrečena kazna u minimalnom trajanju. Prilikom izricanja kazne, sud se vodio utvrđenim stupnjem krivnje optuženika, uzete su u obzir olakotne okolnosti pri čemu je utvrđeno kako se optuženi ranije nije pojavljivao kao počinitelj kaznenih djela te je dužan skrbiti o djetetu. Sud smatra da će takvom izrečenom kaznom biti ispunjeni ciljevi i svrha kažnjavanja. Također smatra da je tako izrečena kazna zatvora u proporcionalnom odnosu sa utvrđenim stupnjem krivnje, a to je da je optuženik postupao s izravnom namjerom prvog stupnja, potpuno je ubrojiv i imao je punu svijest o protupravnosti.

    Kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. i 2. KZ/11

    23. Optuženi poriče počinjenje kaznenog djela tjelesne ozljede na štetu SG, iznoseći obranu navodi kako ju je samo odgurnuo. Takva obrana optuženika suprotna je iskazu žrtve SG. Žrtva detaljno opisuje napad te navodi da je optuženi njezinom glavom udario u zid, uslijed čega je zadobila tjelesne ozljede. Istovjetno žrtvi iskazuju i svjedoci ĐG, HG te AGP koji svjedoci nemaju neposrednih saznanja, međutim žrtva im se povjerila. Valja spomenuti i svjedočki iskaz SGP iz kojeg proizlazi da bi mu optuženi ispripovijedao kako ga je SG optužila da joj je nanio tjelesne ozljede, pri čemu mu je optuženik tada rekao da je on tom prilikom sasvim slučaju zatvarao vrata i SG je tada zadobila udarac vratima. Dinamika događaja koju opisuje svjedok SGP suprotna je dinamici događaja koju opisuje optuženik u obrani u kojoj navodi da bi samo odgurnuo žrtvu. Cijeneći optuženikovu obranu sud ju smatra nevjerodostojnom, kontradiktornoj samoj sebi i suprotno izvedenim dokazima. Obranu optuženika opovrgava i nalaz i mišljenje vještaka, a koji su u cijelosti prihvaća, a u kojem vještak navodi kako je ozljeda nastala djelovanjem tupe sile u zatiljno područje glave. S obzirom na lokalizaciju i značajke, ovakva ozljeda nastaje kao posljedica udarca glavom o tupo-tvrdu prepreku ili podlogu. Udarac glavom o zid, držanom ili guranom od strane druge osobe, a kako to proizlazi iz stanja spisa i kako to oštećena navodi u svom iskazu, predstavlja podesan način za nastanak ove ozljede.

    23.1. Sud ocjenjuje iskaze ispitanih svjedoka SG, ĐG, HG, AGP i SGP kao vjerodostojne, uvjerljive i istinite. Optuženik daje različite verzije istog događaja iznoseći svoju obranu te prepričavajući isti događaj svojem vjenčanom kumu SGP što dodatno potkrjepljuje na zaključak suda kako je optuženikova obrana da bi samo odgurnuo oštećenu, dana u cilju izbjegavanja kaznenopravne odgovornosti jer je nedvojbeno utvrđeno da je imenovana zadobila tjelesnu povredu na način kao što to opisuje vještak u nalazu i mišljenju.

    23.2. Analizirajući rezultate dokaznog postupka, sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je optuženik počinio kazneno djelo tjelesne ozljede na štetu SG, kao što mu se to izrekom presude stavlja na teret.

    24. Uvažavajući rezultate dokaznog postupka, sud je izvršio usklađenje činjeničnog opisa kaznenog djela na način da time nije izmijenio istovjetnost optužnog akta, niti je optuženiku stavljeno na teret teže kazneno djelo. Kako je u međuvremenu žrtva promijenila ime i prezime to je u činjenični opis kaznenog djela izvršena korekcija u skladu s time.

    25. Ubrojivost optuženika nije dovedena u pitanje.

    26. Optuženik je postupao s izravnom namjerom prvog stupnja, bio je svjestan kako udaranjem glavom o zid žrtve ista može zadobiti tjelesne ozljede, a takvu posljedicu je želio i postići.

    27. Svijest o protupravnosti nije osporena.

    28. Nije utvrđeno postojanje niti jednog ispričavajućeg razloga.

    29. S obzirom na sve izneseno, u dokazanom ponašanju optuženog Vedrana Potočki opisanom u izreci presude pod točkom 2. stječu se sva bitna obilježja kaznenog djela iz članka 117. stavak 1. i 2. KZ/11 za koje ga je sud i proglasio krivim.

    30. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja ocijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojeg je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja, iskrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobe i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da naknadni štetu.

    30.1. Olakotnim je sud cijenio optuženiku činjenicu ranije neosuđivanosti pri čemu sama činjenica ranije neosuđivanosti, a kao pretpostavka ponašanja svakog građanina u kontekstu njegova ponašanja, usklađenosti s pravnom normom, nema osobit značaj u kontekstu olakotnih okolnosti, dakle takva olakotna okolnost, iako ju sud navodi, predstavlja očekivano ponašanje pojedinca, nadalje olakotnim se cijeni i okolnost da je optuženi otac maloljetnog djeteta o kojem je dužan brinuti, a iznoseći svoju obranu navodi kako je svjestan da je dužan doprinositi djetetovom odgoju i boljitku. Drugih olakotnih okolnosti na strani optuženika, sud nije našao.

    30.2. Otegotnim optuženiku je cijenjen visok stupanj krivnje. Naime, optuženi je postupao s izravnom namjerom prvog stupnja kao što je to sud već ranije opisao.

    31. Sud je optuženika za počinjenje kaznenog djela tjelesne ozljede osudio na kaznu zatvoru u trajanju od 1 (jedne) godine. Propisani okvir za kažnjavanje u odnosu na navedeno kazneno djelo je od jedne godine do tri godine, optuženiku je izrečena kazna u minimalnom trajanju. Prilikom izricanja kazne, sud se vodio utvrđenim stupnjem krivnje optuženika, uzete su u obzir olakotne okolnosti pri čemu je utvrđeno kako se optuženi ranije nije pojavljivao kao počinitelj kaznenih djela te je dužan skrbiti o djetetu. Sud smatra da će takvom izrečenom kaznom biti ispunjeni ciljevi i svrha kažnjavanja. Također smatra da je tako izrečena kazna zatvora u proporcionalnom odnosu sa utvrđenim stupnjem krivnje, a to je da je optuženik postupao s izravnom namjerom prvog stupnja, potpuno je ubrojiv i imao je punu svijest o protupravnosti.

    32. Nakon što je sud utvrdio kaznu za svako od počinjenih kaznenih djela, na temelju ocjene počiniteljeve ličnosti i njihovoj ukupnosti, optuženiku je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci te mu je izrečena djelomična uvjetna osuda na način da se ima izvršiti 6 (šest) mjeseci kao neuvjetovani dio kazne, dok je uvjetovani dio kazne izrečen u trajanju od 1 (jedne) godine uz vrijeme povjeravanja od 3 (tri) godine te se uvjetovani dio kazne neće izvršiti ukoliko optuženi u vremenskom razdoblju od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

    32.1. Optuženik je svojim postupanjem pokazao visok stupanj beskrupuloznosti, manjak empatije prema žrtvi pa je tako žrtva bila duži vremenski period izložena fizičkom i psihičkom nasilju, a da optuženik nije bio kritičan prema svojem ponašanju proizlazi iz okolnosti da je njegovo protupravno postupanje progrediralo te rezultiralo nanošenjem tjelesnih ozljeda žrtvi. Takva bezobzirnost u postupanju na strani optuženika uz istodobno uvažavanje svih naprijed opisanih okolnosti koje proizlaze iz ocjene počinjenih kaznenih djela i njihove ukupnosti uz primjenu odredbi o izricanju jedinstvene kazne kod počinjenja dvaju ili više kaznenih djela, sud je našao opravdanim izreći opisanu kaznu optuženiku.

    33. Kako je sud utvrdio da je optuženik sklon nasilničkom ponašanju koje je manifestirao kroz duži vremenski period pri čemu je primjenjivao uz psihičko nasilje i tjelesno nasilje prema žrtvi, to sud smatra kako postoji opasnost da će u budućnosti počiniti isto ili slično kazneno djelo zbog čega mu je izrečena sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana koja će se izvršavati u penalnim uvjetima i u za to ovlaštenoj ustanovi u nepenalnim uvjetima, a najdulje 2 (dvije) godine.

    34. Odluka o naknadi troškova kaznenog postupka temelji se na odredbama kao u izreci. Optuženik je radno sposobna osoba, zaposlen je u vlastitom trgovačkom društvu, te sud smatra kako time što ga je obvezao na plaćanje troškova kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 eura (tristo eura) i troškova provedenog sudsko medicinskog vještačenja u iznosu od 393,75 eura (tristo devedeset tri eura i sedamdeset pet centa) u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude, nije ugrožena osobna egzistencija optuženika kao ni osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.

    U Zlataru 14. ožujka 2025.

    SUDAC

    Saša Radojević

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude državni odvjetnik, okrivljenik i njegov branitelj mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka njenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

    DNA:

    1. ODO Zlatar, na broj: KO-DO-374/2024

    2. Optuženi AG

    3. Oštećena SG

    4. Probacijski ured Zagreb II-po pravomoćnosti

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.