Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Gž-343/2024-3

Vukovar, Županijska 33

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, kao drugostupanjski sud, po sucu Krešimiru Biljanu kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ČF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Igoru Sokolaru, odvjetniku u Zagrebu protiv tužena Zagrebačka banka d.d., Zagreb, Trg bana J. Jelačića 10, OIB: 92963223473, zastupan po punomoćnicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Porobija & Porobija iz Zagreba, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika, protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: P- 10267/23-45 od 15. ožujka 2024. dana 14. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Žalba tužene se dijelom uvažava te se preinačava odluka o troškovima parničnog postupka sadržana u presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: P-10267/23-45 od 15. ožujka 2024. godine. na način da se tuženoj nalaže da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.861,89 eura dok se u preostalom dijelu rješenje o troškovima parničnom postupku potvrđuje i odbija žalba kao neosnovana.

II. Odbija se zahtjev tužene za naknadu troškova sastava žalbe protiv rješenja.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem tuženoj je naloženo da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.899,50 eura sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate u roku 15 dana.

2. Pravodobno podnesenom žalbom tužena pobija prvostupanjsku presudu iz svih razloga sadržanih u članku 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 88/01, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u nastavku teksta: ZPP) te predlaže uvažavanje žalbe i preinaku odluke o troškovima postupka u smislu žalbenih navoda uz naknadu troškova sastava žalbe.

2.1. Navodi da je prvostupanjski sud počinio bitne povrede iz članka 354. stavak 1. u svezi člankom 155. ZPP-a iz razloga što nazočnost tužitelja na ročištima nije bila nužna obzirom da je sud donio presudu isključivo na temelju utvrđenja iz postupka kolektivne zaštite potrošača korisnika kredita u CHF a također je počinjena bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11 ZPP-a jer prvostupanjski sud uopće ne navodi niti obrazlaže zbog čega pojedine procesne radnje smatra nužnim u postupku.

2.2. Nadalje navodi kako su tužitelju pogrešno priznati troškovi sudskih pristojbi na tužbu i presudu obzirom na odredbu članka 11. stavak 1. točka 20. Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/18, 51/23, dalje u tekstu ZOSP).

2.3. Tužena smatra da je tužitelju neosnovano priznat trošak vještačenja odnosno da je dio tog troška nepotreban za ishod postupka.

Naime vještačenje se provelo za dvije različite osnove i to za razliku u kamatama i razliku u valuti dok je presuđeno samo razlika u pogledu valute.

2.4. Osim navedenog prvostupanjski sud zanemaruje da je tužena tijekom postupka uspjela sa žalbom protiv presude te je taj iznos trebao biti dosuđen tuženoj.

2.5. Tužena navodi kako je prvostupanjski sud neosnovano odlučio da snosi cjelokupne troškove postupka tužitelja unatoč tome što je tužbeni zahtjev smanjen podneskom od 23. siječnja 2023. godine.

3. Žalba je dijelom osnovana.

4. Ovaj sud je ispitao pobijano rješenje sukladno odredbi članka 365. ZPP-a te utvrđuje da je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud kao drugostupanjski pazi po službenoj dužnosti.

Prvostupanjski sud nije počinio povredu iz članka 354. stavak 1. u svezi s člankom 155. niti povredu iz stavka 2. točka 11. navedenog članka ZPP-a jer daje jasne razloge za svoju odluku o troškovima postupka tako da je istu moguće ispitati. Prvostupanjski sud je pogrešno primijenio odredbu članka 158. stavak 1. ZPP.

5. Neosnovani su žalbeni navodi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbu članka 155. ZPP-a iz razloga što se odluka o tužbenom zahtjevu temelji na utvrđenjima sudova u Kolektivnom sporu.

Prvostupanjski sud je pravilnom primjenom Tarife o nagradama i naknadama za rad odvjetnika (NN 138/23 dalje u tekstu OT) i navedene zakonske odredbe pravilno utvrdio procesne radnje tužitelja koje su bile nužne za vođenje postupka pa tako i nazočnost ročištima pri čemu se napominje da su navedena ročišta bila nužna kao i u ostalom i nazočnost tužitelja obzirom na dužnost predlaganja dokaza do zaključenja prethodnog postupka, nazočnost ročištima na kojima su se provodili dokazi pa između ostalog i saslušanjem tužitelja kao stranke.

5.1. Nadalje su neosnovani žalbeni navodi u pogledu priznavanja troškova sudskih pristojbi u ukupnom parničnom trošku.

Iz stanja spisa je vidljivo da je tužitelj 26. travnja 2022. godine uplatio trošak sudskih pristojbi na tužbu i presudu (presudu od 20. travnja 2022. godine) dakle u vrijeme kada još nije stupila na snagu odredba o tome da su tužitelji u postupcima pokrenutim na temelju pravomoćne sudske presude za zaštitu kolektivnih interesa oslobođeni plaćanja troškova sudskih pristojbi (ZID ZOSP 51/23).

Dakle tužitelju su pravilno priznati troškovi sudskih pristojbi na tužbu i presudu obzirom da se ne radi o presudi od 15. ožujka 2024. godine za koju tužitelj ionako nije dužan platiti pristojbu sukladno Tbr.2 napomena 3 Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (NN 37/23).

5.2. Također su neosnovani žalbeni navodi u pogledu troškova vještačenja obzirom na istaknuti prigovor zastare tražbine za dio zahtjeva koji se odnosi na preplatu kredita s osnova promjenjive kamatne stope.

Dakle trošak vještačenja u iznosu 265,45 eura je u cijelosti bio nužan za vođenje postupka.

5.3. Nadalje su neosnovani žalbeni navodi u pogledu troškova sastava žalbe protiv prve presude u ovome postupku jer se isti procjenjuju imajući u vidu ukupan uspjeh stranaka u postupku.

5.4. Dijelom su osnovani žalbeni navodi u pogledu smanjenja tužbenog zahtjeva.

Iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj svojim podneskom od 23. siječnja 2024. godine smanjio tužbeni zahtjev sa iznosa od 2.042,59 eura na iznos od 1.965,27 eura dakle za 77,32 eura.

Iz sadržaja zapisnika s ročišta za glavnu raspravu od 29. siječnja 2024. godine (list 370 spisa) proizlazi da se tužena suglasila sa djelomičnim povlačenjem tužbe te je zatražila naknadu troškova za povučeni dio u smislu odredbe članka 158. stavak 1. ZPP-a.

Nesporno je da prvostupanjski sud nije postupio sukladno navedenoj odredbi te je ovaj sud temeljem odredbe članka 380. stavak 1. točka 3. ZPP-a dijelom uvažio žalbu tužene i preinačio odluku o troškovima postupka na način da su do smanjenja tužbenog zahtjeva tuženoj dosuđeni troškovi u iznosu 37,61 euro imajući u vidu postotak smanjenja tužbenog zahtjeva (3,78%) i priloženi troškovnik tužene do smanjenja zahtjeva (list 288 spisa).

5.5. O troškovima žalbenog postupka odlučeno je temeljem članka 166. stavak 2. ZPP-a te je odbijen zahtjev tužene za naknadom troškova sastava žalbe protiv rješenja o troškovima postupka obzirom da je uspjela samo u neznatnom dijelu imajući u vidu vrijednost pobijanog dijela odluke i postotak uspjeha po žalbi (2.899,50 eura; 1,29%).

Vukovar, 14.ožujka 2025.

Sudac

Krešimir Biljan