Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europske avenije 7

31000 Osijek

Poslovni broj: P-621/2018-53

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Kameliji Matijašević, u pravnoj stvari tužitelja Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB:26187994862, zastupan po generalnoj punomoćnici JK, dipl. iur., zaposlenici, protiv tuženika Lovačko društvo "Sokol" Drenje, Drenje, Kosinac 1, OIB:98278270489, zastupan po punomoćniku Hrvoju Grubeši, odvjetniku iz Osijeka, te umješača na strani tuženika HOK-osiguranje d.d. Zagreb, Capraška 6, OIB:00432869176, zastupan po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Olujić, Pezić & partneri d.o.o. iz Zagreba, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 13. veljače 2025. u nazočnosti generalne punomoćnice tužitelja, te punomoćnika tuženika, a u odsutnosti uredno pozvanog punomoćnika umješača, javnom objavom dana 14. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Lovačko društvo "Sokol" Drenje, Drenje, Kosinac 1, OIB:98278270489, da tužitelju Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB:26187994862, isplati iznos od 1.714,50 eura (tisućusedamstočetrnaesteura pedesetcenti) zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 11. listopada 2016. pa do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate, prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizišle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Lovačko društvo "Sokol" Drenje, Drenje, Kosinac 1, OIB:98278270489 da tužitelju Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB:26187994862 nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 398,17 eura (tristodevedesetosameurasedamnaestcenti) sa zateznim kamatama tekućim od dana 14. ožujka 2025. pa do isplate, prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizišle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika dana 16. ožujka 2018. godine podnio tužbu radi regresne tražbine od 1.714,50 eura, koju obrazlaže navodeći da je dana 10. rujna 2016. na županijskoj cesti ŽC-41108 između [adresa] i [adresa] došlo do izleta divljači iz lovišta kojim gospodari tuženik (otvoreno lovište XIV/109- [adresa]) na označenu prometnicu, te potom na vozilo koje se kretalo istom prometnicom, osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka], marke "BMW" tipa "3-320D". vlasništvo ŽK iz [adresa], a kojim je u tom trenu opravljao ZK iz [adresa], te je zbog navedenog naleta tuženikove divljači na navedenom vozilu nastala imovinska šteta. Na dan štetnog događaja predmetno vozilo je bilo osigurano kod tužitelja kasko osiguranjem vozila (osigurani rizik - sudar sa životinjama) o kojem je Ugovoru o osiguranju izdana polica broj: [broj police] od 02. srpnja 2016. Vlasnik oštećenog vozila ŽK podnijela mu je zahtjev za naknadu štete po osnovu osiguranja automobilskog kaska za navedeno vozilo, te je po provođenju postupka utvrđenja osigurateljne obveze i visine nastale štete, istoj dana 11. listopada 2016. isplatio naknadu imovinske štete u visini utuženih 1.714,50 eura. Tuženik je imateljem divljači koja je u predmetnom štetnom događaju uzrokovala štetu za koju je svom osiguraniku isplatio naknadu iz osiguranja, a divljač je na javnu prometnicu potekla iz lovišta kojim gospodari tuženik, radi čega je upravo on pasivno legitimiran u ovom parničnom postupku. Nadalje, sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima u odsjeku 4. – Odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti, divljač na prometnici smatra se opasnom stvari pa za štete koji divljač koje u tim okolnostima počini trećima postoji odgovornost tuženika kako njezina imatelja prema konceptu objektivne odgovornosti za štetu. Sukladno odredbi čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, propisano je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja po samom zakonu do visine isplaćene naknade sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu. Kako tuženik prema njemu u prethodnom mirnom postupku nije ispunio regresnu tražbinu tužitelja, to predlaže sudu da donese presudu kao u izreci. Protivi se sudjelovanju umješača na strani tuženika, jer iz police osiguranja koju tuženik ima zaključenu s umješačem, proizlazi da je osiguranje od odgovornosti za štete nastale na motornim vozilima od strane divljači, limitirano do iznosa 6.636,14 eura godišnje po svim štetnim događajima tijekom ugovorenog razdoblja (agregatni limit) uz sudjelovanje tuženika u svakoj šteti u visini 10% cjelokupne štete, a minimalno u iznosu od 132,72 eura (franšiza). Kako je predmetno osiguranje zaključeno za razdoblje od 15.12.2015. do 15.12.2016., dakle krajem ugovorenog osigurateljnog razdoblja, nejasno je da li ugovoreni godišnji agregatni limit od 6.636,14 eura (za sve štete nastale u osigurateljnoj godini) iscrpljen i koliko je bilo isplata po predmetnoj polici. Ukoliko isplatama koje je umješač prije podnošenja ove tužbe izvršio za sve štete nastale unutar osigurateljnog razdoblja, premašen je iznos ugovorenog agregatnog limita, umješač nema pravnog interesa miješati se u ovu parnicu, jer nema daljnje obveze plaćanja po zaključenom ugovoru o osiguranju. Navodi da se u potvrdi PP Đakovo navodi da je do štetnog događaja došlo kako je opisao u tužbi na način da je divljač – lisica naletjela na vozilo njegovog osiguranika, da je divljač nakon nezgode uginula te da se sve to dogodilo na području kojim gospodari tuženik, a potvrda policije, kao isprava koju je u granicama svoje nadležnosti izdalo državno tijelo ima svojstvo javne isprave kojom se dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. Sukladno odredbi čl. 230. Zakona o parničnom postupku dopušteno je dokazivati da su javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je ista nepravilno sastavljena, a teret dokaza je na onome tko to tvrdi, u konkretnom slučaju umješača. Također osporava da se na konkretan pravni odnos između stranaka treba primijeniti odredbe Zakona o cestama, jer se odnos između njega i tuženika ima razmatrati po principu objektivne odgovornosti, a ne po principu krivnje. Odredbom čl. 1. Zakona o cestama je propisano da se tim zakonom uređuje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način korištenja istih, razvrstavanja, planiranje, građenje, održavanje, upravljanje, mjere za zaštitu, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta. Nadalje, odredbom čl. 50. istoga zakona svrstana je u Glavu IV. koja nosi naziv "Mjere za zaštitu javnih cesta i prometa" pa smatra da se niti citirana odredba ne može razmatrati izvan konteksta samog predmeta uređenja zakona i da se ta odredba ne odnosi na odštetnu odgovornost tuženika kao osobe koja gospodari lovištem (presuda Ustavnog suda RH U-I-6264/14 od 04.03.2015. u kojoj je navedeno da se na odštetnu odgovornost osoba koja gospodare lovištem primjenjuju pravila o objektivnoj odgovornosti i to odredbe Zakona o lovstvu i čl. 1063.-1067. Zakona o obveznim odnosima, vezano za odgovornost za štetu od opasne stvari i od opasne djelatnosti. Princip objektivne odgovornosti predmnijeva odgovornost imatelja opasne stvari za nastalu štetu, osim ukoliko se ne dokaže da je šteta nastala iz nekog drugo uzroka. Stoga teret dokaza da je do štete došlo isključivo ili djelomičnom krivnjom njegova osiguranika ili iz nekog drugog uzroka je na tuženiku. U odnosu na istaknuti prigovor nedostatka aktivne legitimacije ističe da je njegov osiguranik ŽK, podnijela tužitelju odštetni zahtjev temeljem zaključenog ugovora o kasko osiguranju vezano za nastalu štetu na svom vozilu uslijed naleta divljači, koji je potpisan od strane vlasnika vozila i od strane vozača koji je u trenutku nastanka prometne nezgode upravljao predmetnim vozilom. Prilaže račun popravka predmetnog vozila koji glasi na vlasniku vozila ŽK i na kojem postoji potpis iste kojim potvrđuje da je vozilo preuzela iz servisa, dok je na računu navedeno da je popravak izvršen sukladno izvidu štete tužitelja po šteti 2-AK-29616/16, te je on izvršio plaćanju štete sukladno izdanom računu popravka u iznosu na koji glasi račun izdan na ime njegova osiguranika. Isplatom štete po čl. 963. Zakona o obveznim odnosima, prešla su sva osiguranikova prava na njega kao osiguratelja, pa tako i pravo na naknadu isplaćenog iznosa. Napominje da je u konkretnom slučaju ŽK ujedno i ugovaratelj osiguranja i sam osiguranik, te se u ovom slučaju ne radi o osiguranju za tuđi račun već o osobnom osiguranju, te je šteta plaćena servisu u ime osiguranika na čije ime i glasi izdani račun i koji je preuzeo svoje vozilo. Napominje da je vlasnica oštećenog vozila pisanom izjavom u točki V. suglasna da se odšteta na motornom vozilu doznači na račun ovlaštenog auto servisa.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik se protivi osnovu i visini tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti, te predlaže da sud pozove HOK-osiguranje d.d. Zagreb, da stupi u ovu parnicu kao umješač na njegovoj strani, budući je štetni događaj koji je predmet ove tužbe osiguran kod istoga policom osiguranja broj: [broj police osiguranja]- 0000004313. Pridružuje se prigovorima istaknutim od strane umješača.

3. Nakon uvida u policu osiguranja broj: [broj police osiguranja]-0000004313 iz koje proizlazi da ugovoreni godišnji agregatni limit od 6.636,14 eura (za sve štete nastale u osigurateljnoj godini) nije iscrpljen, sud je na ročištu od 13. veljače 2025. donio rješenje kojim se dopušta sudjelovanje HOK-osiguranja d.d. Zagreb kao umješaču na strani tuženika u ovom postupku, sukladno čl. 206. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023.), budući isti ima pravni interes da tuženik uspije u ovom sporu, jer je na dan štetnog događaja imao sklopljenu policu osiguranja broj [broj police osiguranja] kod HOK-osiguranja d.d. Zagreb.

4. U podnesku od dana 20. ožujka 2019. umješač navodi da osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva, nastanak štetnog događaja, aktivnu i pasivnu legitimaciju, odgovornost tuženika, osnov i visinu štete koju tužitelj potražuje, te uzročno posljedičnu vezu između svih navedenih oštećenja i štetnog događaja. Osporava da je do štetnog događaja došlo na mjestu navedenom u činjeničnom opisu tužbe i da su oštećenja nastala na vozilu osiguranika nastala uslijed naleta na divljač, kao i da divljač potječe iz lovišta kojim gospodari tuženik, jer navedeno ne proizlazi iz dostavljene potvrde Policijske postaje Đakovo. Ukoliko tužitelj dokaže pasivnu legitimaciju da je do štetnog događaja došlo uslijed naleta divljači iz područja kojim gospodari tuženik, ističe prigovor isključive odgovornosti vozača (podredno suodgovornosti) budući je isti postupio suprotno čl. 51. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jer nije prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa, tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti i pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku. Također, vozač je bio dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi uvjetima na cesti i prometnim znakovima opasnosti "divljač na cesti". Prema čl. 50. Zakona o cestama ("NN" 84/11.) za štetu trećim osobama nastalim na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje, što znači da je vozač odgovoran za nastalu štetu, ako nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti tako da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku, a podredno pravna osoba koja gospodari prometnicom na kojoj je šteta nastala, pa stoga smatra da tuženik nije odgovoran. Osporava visinu štete i uzročno-posljedičnu vezu između štetnog događaja i oštećenja jer iz potvrde Policijske postaje Đakovo ne proizlazi koja su oštećenja nastala na vozilu i nije utvrđeno da bi na mjestu navodnog štetnog događaja bili pronađeni ikakvi materijalni tragovi koji su morali zaostati ukoliko je doista došlo do naleta divljači na vozilo i oštećenja navedena u Izvidu štete. Osporava i tijek zateznih kamata jer tuženik navedenog datuma nije imao nikakvih saznanja o šteti. Tijekom postupka navodi da pitanje visine svote i agregatnog limita nije od utjecaja vezano za potraživanje tužitelja, jer on nije stranka već umješač, pa stoga ima pravni interes, a pitanje isplate i osigurane svote može biti eventualno od utjecaja za odnos između tuženika i umješača.

Po predmetnoj polici osiguranja vođen je postupak po jednom štetnom događaju od 19. rujna 2016. po kojem je oštećenom isplaćen iznos od 1.176,66 eura, a ostali iznos se odnosi na troškove zastupanja osiguratelja nastalih u navedenom postupku, dok se iznos od 165,90 eura, odnosi na trošak zastupanja umješača u ovom postupku u šteti pod brojem ST 13 1900085, pa stoga ima pravni interes da stupi u ovu parnicu, kao umješač na strani tuženika. Navodi da tužitelj nije isplatio štetu na vozilu svojem osiguraniku sukladno čl. 921. Zakona o obveznim odnosima, već „Tomić & CO“ trgovina i zastupanje, za što nije imao osnova, pa stoga nije aktivno legitimiran za podnošenje tužbe u ovom postupku, već njegov osiguranik ŽK, kojoj pripada pravo na isplatu osigurnine povodom štete nastale na vozilu u predmetnoj nezgodi, a koja bi prava potom prešla na tužitelja sukladno čl. 963. Zakona o obveznim odnosima.

5. Tijekom postupka sud je izveo dokaze koje su stranke predložile, te je proveo prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Brod-promet d.o.o., Slavonski Brod, na okolnosti nastanka štetnog događaja i visine štete na predmetnom automobilu, pročitao nalaz i mišljenje vještaka od 29. svibnja 2023., saslušao vještaka u odnosu na primjedbe tuženika i umješača, saslušao svjedoke ŽK na ročištu za glavnu raspravu od dana 07. srpnja 2021. i svjedoka ZK na ročištu za glavnu raspravu od dana 29. svibnja 2023., izvršio uvid i pročitao potvrdu PP Đakovo od 29.07.2016. sa podacima o prometnoj nezgodi, policu osiguranja tužitelja broj 010210669268, prijavu štete i odštetni zahtjev iz osiguranja automobilskog kaska, presliku prometne dozvole ŽK i vozačke dozvole ZK, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola od 10.09.2016., oznaku štete: 2-AK-29616/2016, preslike fotografija predmetnog vozila, račun broj 736/9/31 "BMW" servisa Tomić&CO, izvadak PBZ d.d. Zagreb od 11.10.2016., policu osiguranja od odgovornosti broj 13-0000004313 od 15.12.2015., dopis PP Đakovo od 10.06.2019. sa službenom zabilješkom od 10.09.2016., pregled prijavljenih šteta po polici:13-0000004313, odštetni zahtjev od 14.12.2016., poziv Općinskog suda u Osijeku od 22. ožujka 2017. sa tužbom od 27.03.2017. i potvrdom PP Đakovo od 07.10.2016. i nalogom blagajni za isplatom od 05.01.2017., 05.12.2017., 11.05.2018. i podacima Zagrebačke banke o transakcijama, izjavu vlasnika oštećenog vozila ŽK od 12.09.2016., uvjete za osiguranje automobilskog kaska (0302), izvadak PBZ d.d. po transakcijskom račun.

6. Izvedeni dokazi ocijenjeni sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku.

7. Stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, te je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, sukladno odredbi čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku.

8. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan u cijelosti.

9. Predmet ovog spora je regresni zahtjev tužitelja kao osiguravatelja, da mu tuženik, koji gospodari lovištem iz kojeg je na cestu dana 10. rujna 2016. istrčala divljač (lisica) kojom prilikom je nastala imovinska šteta na vozilu osiguranika tužitelja ŠK (a kojim je upravljao ZK), isplati iznos od 1.714,50 eura sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od dana kada je isplatio štetu 11. listopada 2016. pa do isplate, na temelju odredbe čl. 963. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine"“ broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018.) 10. Među strankama nije sporan predmetni štetni događaj, već aktivna legitimacija, pasivna legitimacija, suodgovornost/isključiva odgovornost vozača za nastanak štetnog događaja, odnosno osnov i visina štete, te uzročno-posljedična veza između oštećenja na vozilu i štetnog događaja.

11. Iz nalaza i mišljenja vještaka "Brod-promet" d.o.o. Slavonski Brod od 29.05.2023. proizlazi da ZK upravljajući sa osobnim automobilom "BMW 320D" reg. oznaka [registarska oznaka] u noćnim uvjetima vožnje na suhom kolniku ostvaruje djelomično frontalni nalet na divljač (lisicu) koja se osobnom automobilu kretala od desna prema lijevo, da u tijeku očevida nisu evidentirani tragovi kočenja, oštećenih i otkinutih dijelova sa osobnog automobila, brisotine krvi divljači i sl. koji bi ukazivali na mjesto naleta osobnog automobila na divljač, te nije izmjeren i opisan položaj divljači u odnosu na zaustavljeni osobni automobil. Nema publiciranih podataka o prometno- tehničkoj-uzročno posljedičnoj vezi između intenziteta oštećenja na vozilu i naletnoj brzini na isto i veterinarskog / lovačkog podatka o uginuću lisice i minimalne naletne brzine. Prometna nezgoda se dogodila na posebno opasnom mjestu, na kojem divljač često prelazi preko ceste, te je postavljanjem prometnog znaka A44 divljač na cesti prometno-tehnički predvidiva zapreka, dok brzina nije bila ograničena posebnim prometnim znakom, već je bila ograničena prometnim pravilom na 90 km/h izvan naseljenog mjesta, te nije konstatirano da su bile poduzete bilo koje mjere za sprječavanje štete od divljači na javnoj cesti. Zbog moguće brzine i načina kretanja divljači – lisice, prometno-tehnički se može konstatirati da je divljač za vozača mogla biti prometno-tehnički iznenadna pojava tako da nije imao prostorne i vremenske mogućnosti za reagiranje kočenjem ili skretanjem prije naleta. Nije konstatirano da su bile poduzete bilo koje mjere za "zaštitu prometa" na cestama od divljači ili "mjere za sprječavanje štete od divljači" na javnoj cesti, dok se prometni znak A44 prometno- tehnički ne može smatrati mjerom za zaštitu prometa na cestama ili mjerom za sprječavanje štete od divljači. Napominje da je štetu na osobnim automobilom "BMW 320D" reg. oznaka [registarska oznaka], način otklanjanja i normative vremena i pomoćnog i potrošnog materijala utvrdio ovlašteni procjenitelj Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Izvidom štete broj 2-AK-29616/2016, te je šteta otklonjena prema računu ovlaštenog servisa Tomić&CO Osijek od 07.10.2016. u iznosu od 1.714,50 eura, a specifikacija računa je usklađena sa izvidom štete.

12. U odnosu na primjedbe tuženika i umješača, vještak je na ročištu od 13. veljače 2025. izjavio da u cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja od 29. svibnja 2023., koje je izradio prema raspoloživim ulaznim podacima djelatnika MUP-a koji su bili na mjestu događaja u prometu, te pojašnjava da se kod naleta na divljač ne vrši klasični očevid sa mjerenjem položaja vozila i tragova, već se eventualno vrši fotografiranje pojedinačnih elemenata bez utvrđivanja prostornog rasporeda. U predmetnom slučaju nije evidentiran niti jedan trag na kolniku koji bi ukazivao na mjesto naleta vozila na divljač. Tako se iz objektivnih razloga odnosno nedostatka podataka ne može sa sigurnošću odrediti točno mjesto naleta. Način oštećenja vozila osiguranika tužitelja se jednoznačno određuje na osnovu identifikacije i analize podudarnosti između oštećenja na osobnom automobilu i geometrijskih karakteristika divljači. Tako je u pismenom nalazu na strani broj 10 napravljena vizualizacija naletnog položaja pri čemu divljač vrši kretanje osobnom automobilu od desna prema lijevo. Pri naletu divljač je samo djelomično bila ispred prednjeg djela osobnog automobila pa je tako ostvareno posljedično odbacivanje divljači naprijed i lijevo.

13. Nadalje vještak zaključuje da prometno tehnički nije moguće utvrditi naletnu brzinu osobnog automobila na divljač s obzirom da nije poznata duljina odbačaja divljači kao jedan od kriterija za utvrđivanje naletne brzine. Tako nije moguće ni provesti simulaciju događaja u prometu s obzirom da nisu poznate osnovne ulazne veličine. Nema publiciranih podataka prema kojima bi se mogla uspostaviti prometno- tehnička uzročno-posljedična veza između oštećenja na vozilu i naletne brzine. S obzirom da nije moguće jednoznačno i provjerljivo utvrditi naletnu brzinu osobnog automobila, nije moguće jednoznačno i provjerljivo utvrditi graničnu brzinu osobnog automobila, pri kojoj bi vozač mogao zaustaviti osobni automobil prije naleta na životinju ili usporavanjem omogućiti prolaz životinje izvan putanje kretanja osobnog automobila. Oštećenja na osobnom automobilu ne ukazuju na naletne brzine veće od 90 km/h, jer je na strani 11. pismenog nalaza, prikazao posljedice koje nastaju pri naletnoj brzini od 50 km/h i težini divljači od 17km/h, a što odgovara težini od 425 kg. Stoga isključuje mogućnost da bi u konkretnom slučaju vozač osobnog automobila vozio brže od 50 km/h. Mogućnost uočavanja životinje ne ovisi o brzini vozila nego o dometu svjetala za osvjetljavanje ceste. Ako je vozač koristio kratka svjetla za osvjetljavanje ceste tada je dužina vidljivosti oko 40 do 80 metara, a pri korištenju dugog svjetla je uočljivost najmanje 100 metara po dužini. Službenom zabilješkom MUP-a nije konstatirano jesu li na osobnom automobilu bila uključena kratka ili duga svjetla. Kako nije došlo do razbijanja i oštećenja putnih svjetala nije izuzeta ni žarna nit radi eventualnog vještačenja stanja žarne niti. Na stranici 3 pismenog nalaza su fotografije osobnog automobila sa uključenim putnim svjetlima ali u službenoj zabilješci nije evidentirano jesu li bila uključena dugačka ili kratka svjetla. Na stranici 11 pismenog nalaza je grafički prikaz dugačkog svjetla na osobnom automobilu i naveden podatak da i kratko i dugačko svjetlo imaju otklon u desno samo 2.5 metara. U konkretnom slučaju divljač nije bila zaustavljena na cesti kako bi presudna bila udaljenost uočavanja divljači nego bočna osvijetljenost do dolaska divljači u naletni položaj. Posebno napominjem da je konstatirano da je sa desne strane osobnog automobila bila bankina i travnata površina tako da je ograničenje za uočavanje divljači bio bočno usmjerenje putnih svjetala i položaj divljači na rubu bankine. Zbog nemogućnosti jednoznačnog utvrđivanja je li osobni automobil bio u trenutku naletio na divljač pod kratkim ili dugačkim svjetlima za osvjetljavanje ceste naveo sam varijante mogućih osvjetljavanja svjetlima. U odnosu na oblik i intenzitet oštećenja na osobnom automobilu te vidljivim karakteristikama divljači na fotografijama na strani 3 pismenog nalaza konstatiram da nema kontradiktornosti u oblikovnom i položajnom dijelu podudarnosti između životinje i oštećenja na osobnom automobilu. U odnosu na iskaz svjedoka MK koji je izjavio da je vozio pod dugim svjetlima vještak izjavljuje da tu mogućnost ne isključuje, te u tom slučaju mogućnost uočavanja bi bila najviše 100 metara uzdužno i 2.5 metara bočno od desnog dijela osobnog automobila. To ovisi o njegovoj mogućnosti kočenja odnosno zaustavljanja ili usporavanja, zavisno o njegovoj brzini u odnosu na iskaz da je vozio pod dugim svjetlima i da je divljač bila na udaljenosti od 20 metara. Jedino bi se termokamerom moglo utvrditi je li osobni automobil bio kočen prije naleta na divljač ili ne, obzirom da je koristio ABS kočioni sustav. U odnosu na iskaz svjedoka da je divljač iskočila sa desne strane vozača u njegovom smjeru kretanja vještak napominje da to u cijelosti odgovara vizualiziranom naletnom položaju na stranici 10 pismenog nalaza i konstataciji o kretanju divljači od desna prema lijevo promatrano u smjeru kretanja osobnog automobila.

14. Vještak napominje da postoje 3 (tri) vrste mjera za sprječavanje štete od divljači. Prve mjere se odnose na mjere koje provode lovočuvari radi sprječavanja izlaska divljači iz lovnog područja, pa je tako naveo sve mjere koje se odnose na prostornu aktivnost životinja. Druga vrsta mjera su građevinske mjere koje se odnose na zaštitu ceste, a odnose se na zaštitne ograde ili slične mehanizme sprječavanja izlijetanja divljači na cestu. Treće mjere su prometno-tehničke mjere kojima se prometnim znakovima ili svjetlosnim prometnim znakovima ukazuje na nailazak divljači na cesti.

15. Iz iskaza svjedokinje ŽK proizlazi da se sjeća štetnog događaja 2016. godine, kojom prilikom je njen sin ZK upravljao vozilom marke "BMW" koji je u njenom vlasništvu, da je prilikom dolaska kući u jutarnjim satima rekao da je zatepao divljač i da je oštećen prednji dio vozila. Vozilo je popravljeno u ovlaštenom servisu i potvrđuje da je njen potpis na priloženom računu na listu 25. spisa kao i na Izjavi na listu 94. spisa, a kojom je dala suglasnost da se odšteta na motornom vozilu doznači na žiro-račun auto servisa. Potvrđuje da je to vozilo popravljeno i da je tužitelj uz njenu suglasnost izvršio plaćanje štete direktno auto servisu i bila je zadovoljna namirenjem štete od strane tužitelja.

16. Iz iskaza svjedoka ZK, proizlazi da se sjeća štetnog događaja kojom prilikom je upravljao predmetnim vozilom u vlasništvu njegove majke ŽK marke "MBW", reg. oznake [registarska oznaka], kojim se kretao u noćnim satima oko 23 sata iz smjera Kućanaca Đakovačkih prema [adresa], cestom na kojoj je bilo ograničenje brzine 90 km/h, kojom se brzinom kretao, imao je upaljena duga svjetla na vozilu, kolnik je bio suh, a promet rijedak, vidljivost kao u normalnim noćnim uvjetima. Napominje da prije upravljanja vozilom nije konzumirao alkohol i imao je urednu vozačku dozvolu. Sa desne strane kolnika u njegovom smjeru kretanja iz odvodnog kanala mu je izletjela divlja životinja – lisica, ispred haube na otprilike 20 metara udaljenosti i dok je on stigao reagirati, ista je već udarila u automobil i oštetila prednju lijevu stranu vozila, do sredine, on je zaustavio automobil. Poduzeo je radnju kočenja, ali kada se automobil zaustavio, bio je već oštećen od udarca divlje životinje u automobil, i ne može se sjetiti na kojoj se udaljenosti uspio zaustaviti. Nazvao je gospodina iz Croatia osiguranja d.d., koji ga je uputio da nazove policiju, ako je nastala šteta na vozilu, a što je on i učinio, te su djelatnici policije obavili očevid, testirali ga na alkohol i misli da je policija kada je završila očevid otišla i nije dočekala da netko dođe po divljač. Lovištem na tom području upravlja tuženik, a koji ga nakon štetnog događaja nije kontaktirao, te su on i majka sa zapisnikom policije otišli u Croatia osiguranje d.d. Automobil je popravljen u ovlaštenom servisu i popravak je platilo osiguranje ovlaštenom servisu sukladno u dogovoru s njegovom majkom ŽK i zbog čega su u osiguranje nosili račune od popravka i na taj način je plaćena šteta na vozilu.

17. Iz potvrde PP Đakovo od 22.07.2016. i podacima o prometnoj nezgodi, proizlaze podaci o vozačima, vozilima i lovačkom društvu "Sokol" Drenje, koji su sudjelovali u događaju od dana 10.09.2016. oko 22,50 sati na županijskoj cesti ŽC- 41108 između [adresa] i [adresa] kada je došlo do naleta osobnog automobila na divljač – lisice te da je u događaju nastala materijalna šteta, a divljač – lisica je uginula.

18. U službenoj zabilješci PP Đakovo od 10.09.2016. je opisan predmetni štetni događaj, da je na predmetnom osobnom automobilu došlo do oštećenja prednjeg branika i prednjeg lijevog svjetla za maglu, da je divlja životinja – lisica, od udara vozila odbačena u južni odvodni kanal gdje je uginula, da ZK nije bio pod utjecajem alkohola, da se događaj dogodio na području Lovačkog društva "Sokol" Drenje na županijskoj cesti 4118 u nadležnosti uprave za ceste OBŽ. Također proizlazi da je izvještajni centar 112 izvijestio da nije mogao stupiti u kontakt sa odgovornim osobama radi preuzimanja divlje životinje – lisice te će to učiniti u jutarnjim satima, te su mjesto događaja, lisica i osobni automobil sa nastalim oštećenjima fotografirani. Sud nije detaljnije obrazlagao dokumentaciju PP Đakovo vezano za nastanak i posljedice predmetnog štetnog događaja, jer je isto uzeo u obzir prometni vještak prilikom izrade nalaza i mišljenja.

19. Iz police kasko osiguranja tužitelja od automobilske odgovornosti broj 010210669628, (osigurani rizik - sudar sa životinjama) s početkom osiguranja od 02.07.2016. i istekom 02.07.2017. proizlazi da je ugovaratelj i osiguranik ŽK, osigurano vozilo je osobni automobil WBAVG91080VG43185 marke "BMW" serija 3 2.0, 130,00 KW, 2007 .

20. Iz prijave štete i odštetnog zahtjeva od osiguranja podnesenom tužitelju dana 12.09.2016. proizlazi da je isto potpisala ŽK kao osiguranik i ugovaratelj kasko osiguranja, s navedenim podacima o predmetnom vozilu, o ZK kao vozaču u trenutku prometne nezgode koji je upravljao vozilom, detaljnim opisom prometne nezgode uz priložene prometnu i vozačku dozvolu.

21. Iz izjave vlasnika oštećenog vozila ŽK od 12.09.2016. proizlazi da je isto podnijela tužitelju vezano za predmetni štetni događaj, a kojim je suglasna da se odšteta na motornom vozilu po šteti 2-AK-29616/2016 doznači na žiro-račun ovlaštenog auto servisa – radionice.

22. Uvidom u oznaku štete tužitelja 2-AK-29616/2016, sa datumom štete od 10.09.2016. i izvidom štete 26.09.2016. je utvrđeno koji su dijelovi potrebni za zamjenu i kataloški broj dijela, dijelovi za popravak ili kontrolu, cijena radnog sata, radno vrijeme i podaci o vozilu i vlasniku istog.

23. Iz računa broj R1 736/9/31 od 07.10.2016. "BMW" servisa Tomić&CO Osijek, proizlazi da isti glasi na iznos od 12.917,91 kunu / 1.714,50 eura.

23. Iz police HOK-osiguranja d.d. Zagreb od odgovornosti broj 13-0000004313 od 15.12.2015. proizlazi da je ugovaratelj i osiguranik Lovačko društvo "Sokol" Drenje na iznos premije od 11.338,15 kuna / 1.504,83 eura, odnosno za odgovornost za štete na motornim vozilima od zaštićene divljači u okviru svote osiguranja s podlimitom od 25.00,00 kuna po štetnom događaju, agregatno 50.000,00 kuna, za razdoblje od 15.12.2015. do 15.12.2016.

24. Iz pregleda prijavljenih šteta po polici broj [broj police]-0000004313 od 30.05.2019. proizlazi da je rezerviran iznos od 26.900,00 kuna, likvidirano i isplaćeno 14.177,55 kuna, po štetnim događajima od 19.09.2016. i 10.09.2016.

25. Iz čl. 9.1. Uvjeta za osiguranje automobilskog kaska (0302) Croatia osiguranje d.d. Zagreb, proizlazi da isplatom naknade iz osiguranja na Croatiu prelaze sva osiguranikova prava prema osobi koja je prema bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu i to do visine isplaćene naknade, a koji su uvjeti sastavni dio ugovora o kasko osiguranju motornih vozila.

26. Dakle, tijekom dokaznog postupka sud je utvrdio da je dana 10. rujna 2016. na županijskoj cesti ŽC-41108 između [adresa] i [adresa] došlo do izleta divljači iz lovišta kojim gospodari tuženik (otvoreno lovište XIV/109- [adresa]) na označenu prometnicu, te potom na vozilo koje se kretalo istom prometnicom osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka], marke "BMW" tipa "3-320D", vlasništvo osiguranika i ugovaratelja kasko osiguranja tužitelja ŽK iz [adresa], a kojim je u tom trenu opravljao ZK iz [adresa]. Da je zbog navedenog naleta tuženikove divljači na navedenom vozilu nastala imovinska šteta, koje je vozilo na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tužitelja kasko osiguranjem vozila (osigurani rizik - sudar sa životinjama) o kojem je Ugovoru o osiguranju izdana polica broj: [broj police] od 02. srpnja 2016. i da je vlasnik oštećenog vozila ŽK kao osiguranik i ugovaratelj osiguranja podnijela tužitelju zahtjev za naknadu štete (koji su potpisali ona i vozač automobila u trenu nastanka prometne nezgode) po osnovu osiguranja automobilskog kaska za navedeno vozilo, te je po provođenju postupka utvrđenja osigurateljne obveze i visine nastale štete, a po ispostavljenom računu ovlaštenog servisa koji je izvršio poravak vozila, tužitelj dana 11. listopada 2016. isplatio naknadu imovinske štete u visini utuženih 1.714,50 eura, na račun servisa u ime osiguranika na čije ime glasi izdani račun i koji je preuzeo svoje vozilo, a sukladno pisanoj Izjavi vlasnice oštećenog vozila kojom daje suglasnost tužitelju da se odšteta na motornom vozilu doznači na račun ovlaštenog auto servisa koji je izvšio popravak vozila. Prometnim vještačenjem je utvrđeno da se prometna nezgoda dogodila na posebno opasnom mjestu, na kojem divljač često prelazi preko ceste, te je postavljanjem prometnog znaka „A44“ divljač na cesti prometno-tehnički predvidiva zapreka, dok brzina nije bila ograničena posebnim prometnim znakom, već je bila ograničena prometnim pravilom na 90 km/h izvan naseljenog mjesta, te je konstatirao da nisu bile poduzete bilo koje mjere za "zaštitu prometa" na cestama od divljači ili "mjere za sprječavanje štete od divljači" na javnoj cesti, jer se prometni znak „A44“ prometno-tehnički ne može smatrati mjerom za zaštitu prometa na cestama ili mjerom za sprječavanje štete od divljači. Zbog moguće brzine i načina kretanja divljači – lisice, vještak utvrđuje da je divljač za vozača mogla biti prometno-tehnički iznenadna pojava tako da nije imao prostorne i vremenske mogućnosti za reagiranje kočenjem ili skretanjem prije naleta. Vještak napominje da se kod naleta na divljač ne vrši klasični očevid sa mjerenjem položaja vozila i tragova, već se vrši eventualno fotografiranje pojedinačnih elemenata bez utvrđivanja prostornog rasporeda, a u predmetnom slučaju nije evidentiran niti jedan trag na kolniku koji bi ukazivao na mjesto naleta vozila na divljač, pa iz objektivnih razloga ne može sa sigurnošću odrediti točno mjesto naleta. Međutim, način oštećenja vozila osiguranika tužitelja se jednoznačno određuje na osnovu identifikacije i analize podudarnosti između oštećenja na osobnom automobilu i geometrijskih karakteristika divljači, te je u nalazu napravljena vizualizacija naletnog položaja pri čemu divljač vrši kretanje osobnom automobilu od desna prema lijevo. Pri naletu divljač je samo djelomično bila ispred prednjeg djela osobnog automobila, pa je tako ostvareno posljedično odbacivanje divljači naprijed i lijevo. Vještak navodi da prometno tehnički nije moguće utvrditi naletnu brzinu osobnog automobila na divljač s obzirom da nije poznata duljina odbačaja divljači kao jedan od kriterija za utvrđivanje naletne brzine, pa nije moguće provesti simulaciju događaja u prometu s obzirom da nisu poznate osnovne ulazne veličine i nema publiciranih podataka prema kojima bi se mogla uspostaviti prometno-tehnička uzročno-posljedična veza između oštećenja na vozilu i naletne brzine, te nije moguće jednoznačno i provjerljivo utvrditi graničnu brzinu osobnog automobila pri kojoj bi vozač mogao zaustaviti osobni automobil prije naleta na životinju ili usporavanjem omogućiti prolaz životinje izvan putanje kretanja osobnog automobila. Međutim, oštećenja na osobnom automobilu ne ukazuju na naletne brzine veće od 90 km/h, pa isključuje mogućnost da bi u konkretnom slučaju vozač osobnog automobila vozio brže od 50 km/h. Pojašnjava da mogućnost uočavanja životinje ne ovisi o brzini vozila, nego o dometu svjetala za osvjetljavanje ceste, pa ako je vozač koristio kratka svjetla za osvjetljavanje ceste, tada je dužina vidljivosti oko 40 do 80 metara, a pri korištenju dugog svjetla je uočljivost najmanje 100 metara po dužini, ali i kratko i dugačko svjetlo imaju otklon u desno samo 2.5 metara. U konkretnom slučaju divljač nije bila zaustavljena na cesti kako bi presudna bila udaljenost uočavanja divljači, nego bočna osvijetljenost do dolaska divljači u naletni položaj, a sa desne strane osobnog automobila je bila bankina i travnata površina, tako da je ograničenje za uočavanje divljači bio bočno usmjerenje putnih svjetala i položaj divljači na rubu bankine. U odnosu na oblik i intenzitet oštećenja na osobnom automobilu i vidljivim karakteristikama divljači, vještak utvrđuje da nema kontradiktornosti u oblikovnom i položajnom dijelu podudarnosti između životinje i oštećenja na osobnom automobilu. U odnosu na iskaz svjedoka MK da je vozio pod dugim svjetlima, vještak izjavljuje da je u tom slučaju mogućnost uočavanja bila najviše 100 metara uzdužno i 2.5 metara bočno od desnog dijela osobnog automobila, a ovisno o njegovoj mogućnosti kočenja, odnosno zaustavljanja ili usporavanja, zavisno o njegovoj brzini. U odnosu na iskaz svjedoka da je divljač iskočila sa desne strane vozača u njegovom smjeru kretanja, vještak napominje da to u cijelosti odgovara vizualiziranom naletnom položaju na stranici 10 pismenog nalaza i konstataciji o kretanju divljači od desna prema lijevo promatrano u smjeru kretanja osobnog automobila. Napominje da postoje 3 vrste mjera za sprječavanje štete od divljači. Prve mjere se odnose na mjere koje provode lovočuvari radi sprječavanja izlaska divljači iz lovnog područja, druga vrsta mjera su građevinske mjere koje se odnose na zaštitu ceste, a odnose se na zaštitne ograde ili slične mehanizme sprječavanja izlijetanja divljači na cestu i treće mjere su prometno-tehničke mjere kojima se prometnim znakovima ili svjetlosnim prometnim znakovima ukazuje na nailazak divljači na cesti. Šteta na osobnom automobilu "BMW 320D" reg. oznaka [registarska oznaka], način otklanjanja i normative vremena i pomoćnog i potrošnog materijala, utvrdio je ovlašteni procjenitelj Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Izvidom štete broj 2-AK-29616/2016, te je šteta otklonjena prema računu ovlaštenog servisa Tomić&CO Osijek od 07.10.2016. u iznosu od 1.714,50 eura, a specifikacija računa je usklađena sa izvidom štete.

27. Nakon saslušanja vještaka i detaljnog očitivanja na primjedbe tuženika i umješača, nitko od stranaka nije isticao daljnje primjedbe nalazu i mišljenju vještaka, radi čega je nalaz i mišljenje vještaka i očitovanje vještaka na primjedbe, prihvaćeno u cijelosti, budući se temelji na dokumentaciji u spisu predmeta, pravilima struke i vještine, te je vještak detaljno i okolnosno opisao dinamiku štetnog događaja i obim nastalih oštećenja i visinu štete. Sud je također prihvatio u cijelosti kao vjerodostojne iskaze svjedoka ŽK i MK, jer su sukladni priloženoj materijalnoj dokumentaciji.

28. Odredbom čl. 50. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14.) propisano je da za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje. Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

29. S druge strane, odgovornost za štetu nastalu naletom divljači na vozilo na cesti je objektivna, tako da lovačka društva za tu štetu odgovaraju po načelu uzročnosti, jer je divljač u takvim okolnostima opasna stvar, sukladno odredbi čl. 1063. i 1064. Zakona o obveznim odnosima, kojim je propisano je da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, odnosno umjesto vlasnika stvari i isto kao i on odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili koja je inače dužna da je nadgleda sukladno čl. 1066. st. 1. istoga Zakona.

30. Oslobođenje od odgovornosti za štetu prouzročenu opasnom stvari moguće je u slučajevima propisanim odredbom čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima, prema kojoj se, vlasnik opasne stvari oslobađa odgovornosti, ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti (st. 1.) ako je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao spriječiti (st. 2.), a ako je nastanku štete djelomično pridonio oštećenik vlasnik se oslobađa djelomično (st 3.) ili ako je nastanku štete djelomično pridonijela treća osoba, ona odgovara oštećeniku solidarno s vlasnikom stvari, a dužna je snositi naknadu razmjerno težini svoje krivnje (st. 4.).

31. Nepostupanje osobe ovlaštene upravljati javnom cestom po zahtjevu lovoovlaštenika iz čl. 50. st. 2. Zakona o cestama, oslobađa lovoovlaštenika od objektivne odgovornosti za štetu nastalu naletom divljači na vozilo na cesti samo ako je to nepostupanje u uzročnoj vezi sa štetnim događajem i štetom, jer bi u tom slučaju lovoovlaštenik dokazao da je šteta, djelomično ili potpuno, nastala radnjom treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ni otkloniti, čime bi bile ostvarene pretpostavke za oslobođenje od odgovornosti u smislu odredbe čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima (tako u presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev352/2022-2 od 05.04.2022. i Rev 480/2022-2 od 27.02.2024.).

32. To znači da bi se tuženik u okolnostima konkretnog slučaja mogao osloboditi od objektivne odgovornosti za štetu od opasne stvari da je zatražio poduzimanje bilo kojih mjera za "zaštitu prometa" na cestama od divljači ili "mjera za sprječavanje štete od divljači" na javnoj cesti, dok se prometni znak „A44“ prometno- tehnički ne može smatrati mjerom za zaštitu prometa na cestama ili mjerom za sprječavanje štete od divljači, kako je utvrđeno.

33. Također, odredbom čl. 2. st. 1. točke 14. Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj 140/05., 75/09., 14/14., 21/16.) u vezi s čl. 101. Zakona o lovstvu/2018., propisano je da je lovište određena površina zemljišta koja je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova. Točkom 9. istog članka je propisano da je koncesionar gospodarski subjekt s kojim je davatelj koncesije sklopio ugovor o koncesiji, pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je pravo lova stekla na temelju koncesije. Točkom 8. istog članka je propisano da je lovo ovlaštenik ili ovlaštenik prava lova, pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je stekla pravo lova na temelju ovoga Zakona. Člankom 83. istoga Zakona je propisano da za štetu koju počini divljač u lovištu odgovoran je lovoovlaštenik lovišta, pod uvjetom da je oštećeni poduzeo propisane mjere za sprječavanje štete od divljači, koje je u smislu ovoga Zakona bio obvezatan poduzeti .

34. Kako je divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu sukladno čl. 4. Zakona o lovstvu, to za štetu od divljači odgovara osoba koja je stekla pravo lova na temelju zakupa ili koncesije (lovoovlaštenik). Odgovornost lovoovlaštenika je objektivna odgovornost, po načelu kauzaliteta, a teret dokazivanja ekskulpacijskih razloga za oslobođenje od odgovornosti za štetu iz čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima, je na tuženiku i umješaču na strani tuženika (tako u presudi Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž 1250/20223-3 od 08. svibnja 2023.).

35. Dakle, kako na predmetnom dijelu ceste kojom gospodari tuženik, nisu provedene potrebne mjere za zaštitu prometa na cestama za spriječavanje štete od divljači, koje bi spriječile nalet divljači na cestu u konkretnom slučaju, a vozač koji se kretao dopuštenom brzinom, nije imao mogućnosti izbjeći nalet divljači-lisice, to ne postoje pretpostavke za oslobođenje od odgovornosti tuženika u konkretnom slučaju, slijedom čega su prigovor promašene pasivne legitimacije, kao i prigovor suodgovornosti, odnosno isključive odgovornosti za nastanak štetnog događaja, neosnovani.

36. Visina tužbenog zahtjeva proizlazi iz izvida štete sačinjenog od strane tužitelja u kojem su navedeni potrebni dijelovi za zamjenu i popravak vozila, te nalaza i mišljenja sudskog vještaka koji je iznio jasne i uvjerljive razloge i obrazloženje svog nalaza u pogledu oblika i intenzitet oštećenja na osobnom automobilu, te vidljivim karakteristikama divljači na fotografijama na strani 3 pismenog nalaza da nema kontradiktornosti u oblikovnom i položajnom dijelu podudarnosti između životinje i oštećenja na osobnom automobilu, te su kao takva popravljena odnosno zamijenjena, dok je specifikacija računa usklađena sa izvidom štete.

37. Odredbom čl. 963. Zakona o obveznim odnosima je propisano da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

38.Tužiteljica je dokazala aktivnu legitimaciju priloženom Izjavom potpisanom od strane vlasnice vozila ŽK, koja je u konkretnom slučaju ujedno i ugovaratelj osiguranja i sam osiguranik (osobno osiguranje), kojim daje suglasnost tužitelju da odštetu na motornom vozilu doznači na račun ovlaštenog auto servisa (koji glasi na vlasnicu vozila) na kojem je navedeno da je popravak izvršen sukladno izvidu štete tužitelja po šteti 2-AK-29616/16, koji su odštetni zahtjev temeljem zaključenog ugovora o kasko osiguranju vezano za nastalu štetu na vozilu uslijed naleta divljači, podnijeli tužitelju vlasnica vozila i vozač koji je u trenutku nastanka prometne nezgode upravljao vozilom, te koju je štetu tužitelj dana 11. listopada 2016. platio servisu u ime osiguranika na čije ime i glasi izdani račun i koji je preuzeo svoje vozilo.

39. Slijedom navedenog, nema nikakvog spora da je tuženik odgovoran za štetu koju je pretrpio osiguranik tužitelja, te da vozač osobnog vozila koje je naletjelo na divljač-lisicu (a koje je vozilo u vlasništvu osiguranika tužitelja) ničim nije doprinio štetnom događaju, kako je to utvrđeno provedenim dokazima, kao i da su isplatom štete po čl. 963. Zakona o obveznim odnosima, prešla sva osiguranikova prava na tužitelja kao osiguratelja, pa tako i pravo na naknadu isplaćenog iznosa sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od dana kada je platio štetu pa do isplate, temeljem čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, radi čega je odlučeno kao u izreci pod I.

40. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, prema kojoj stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.

41. Zahtjev tužitelja za naknadom troška od 398,17 eura, osnovan je u cijelosti i sastoji se od plaćene pristojbe na tužbu od 66,36 eura i na presudu od 66,36 eura, te troška prometnog vještačenja od 265,45 eura, a što je sukladno čl. 151. st. 1. i 3., čl. 155. st. 1. i čl. 164. st. 1. – 4. Zakona o parničnom postupku, radi čega je odlučeno kao pod II. izreke.

U Osijeku, 14. ožujka 2025.

Sutkinja

Kamelija Matijašević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava, odnosno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

Dostaviti:

1.Punomoćnici tužitelja

2.Punomoćniku tuženika

3.Punomoćnici umješača na strani tuženika