Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Broj: Pp-4929/2024

    OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

    Stalna služba u Hvaru

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje zapisničarke Olivere Dedić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika HĆ i DĆ zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. u svezi čl. 10. točke 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine 70/17, 126/19, 84/21 i 114/22, dalje: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji), povodom optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Hvar, klasa: 211-07/24- 5/13123, broj: 511-12-26-24-1 od 19. svibnja 2024. godine, nakon provedenog žurnog postupka, dana 14. ožujka 2025. godine

    p r e s u d i o  j e

    prvookrivljenik: HĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj],  sin GĆ i H, rođen **.**.1979. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., SSS, ugostitelj, nezaposlen, korisnik socijalne pomoći, lošeg imovnog  stanja,  neoženjen,  bez  djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan,

    drugookrivljenik: DĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj],  sin GĆ i H, rođen **.**.1977. u [adresa], s prebivalištem u [adresa].,  VSS,  dipl. komunikolog,  nezaposlen,  uzdržavaju  ga prijatelji,  državljanin  Republike  Hrvatske, prekršajno kažnjavan,

    k r i v i  s u

    što dana 19. svibnja 2024. godine, u 09,00 sati u [adresa], u obiteljskoj kući, drugookrivljeni je vičući vrijeđao prvookrivljenika riječima: "Kretenu, idiote!" jer mu nije htio podignuti štaku koju je slučajno zakačio nogom u prolazu, nakon čega prvookrivljeni drugookrivljenom uzvraća vrijeđanjem riječima: "Kretenu, idiote, pogledaj se na što sličiš, samo nas maltretiraš!", nakon čega je drugookrivljeni izašao iz kuće i nastavio vikati riječima: "Dajte mi mobitel da zovem policiju!" a potom je prvookrivljenik izašao za njim iz kuće i udario ga otvorenim dlanom desne ruke u predjelu stražnjeg dijela glave i dao se u bijeg, a što je sve kod oba okrivljenika izazvalo osjećaj straha i uznemirenosti,

    dakle, prvookrivljenik počinio fizičko nasilje i psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo uznemirenost, a drugookrivljenik počinio psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo uznemirenost,

    čime je prvookrivljenik počinio prekršaj opisan u članku 10. točki 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona, te drugookrivljenik počinio prekršaj opisan u članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona.

    I. Na temelju navedenih propisa, prvoookrivljeniku HĆ se

    i z r i č e

    KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 12 (dvanaest) DANA

    pri čemu se okrivljeniku na temelju članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon) u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme za koje je zadržan prema izvješću o uhićenju Policijske postaje Hvar te rješenju o zadržavanju ovog suda broj Pp-4929/2024-3 od 20. svibnja 2024. godine, odnosno vrijeme od 19. svibnja 2024. godine u 18:15 sati do 30. svibnja 2024. godine u 12:00 sati, kada je pušten na slobodu; kao 12 (dvanaest) dana zatvora, tako da se navedena kazna zatvora smatra izvršenom.

    II. Na temelju navedenih propisa, drugookrivljeniku DĆ se

    i z r i č e

    KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 12 (dvanaest) DANA

    pri čemu se okrivljeniku na temelju članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon) u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme za koje je zadržan prema izvješću o uhićenju Policijske postaje Hvar te rješenju o zadržavanju ovog suda broj Pp-4929/2024-4 od 20. svibnja 2024. godine, odnosno vrijeme od 19. svibnja 2024. godine u 18:15 sati do 30. svibnja 2024. godine u 12:00 sati, kada je pušten na slobodu; kao 12 (dvanaest) dana zatvora, tako da se navedena kazna zatvora smatra izvršenom.

    III. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 30,00 (trideset) eura, u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti ove presude.

    O b r a z l o ž e n j e

    1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Hvar, podnijela je 19. svibnja 2024. godine, pod gore navedenim poslovnim oznakama, optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja navedenih u izreci presude.

    2. Postupajući po optužnom prijedlogu, Sud je proveo žurni postupak tijekom kojeg je ispitao okrivljenike koji su dovedeni na sud od strane Policijske postaje Hvar.

    2.1. Očitujući se optužnom prijedlogu, prvookrivljenik HĆ je naveo kako se ne smatra krivim zbog prekršaja koji mu se stavlja na teret. U svojoj obrani je naveo kako je kritične prigode postupao u obrani majke i oca, koje njegov brat-drugookrivljeni DĆ svakodnevno maltretira. Naznačenog datuma dolaskom do svoje obiteljske kuće, zatekao je majku CĆ koja je bila uplakana, vidio je nered u kući i ispred kuće, a za koji mu je majka rekla da ga je napravio drugookrivljeni. Isti je bio kod kuće i on u jednom trenutku slučajno zakačio nogom njegovu štaku koja je bila naslonjena na zid. Tada je drugookrivljenik vikati na njega i bio je krajnje brutalan i vulgaran u vrijeđanju, između ostalog rekao mu je „kretenu, idiote“, nije se mogao se sjetiti svih riječi, ali je bio jako neugodan i njegovo ponašanje ga je zaista uznemirilo. Drugookrivljenik se u jednom trenutku ustao i krenuo zvati policiju iako je on podigao štaku i vratio na njeno mjesto. Na to je on krenuo prema njemu i rekao da ostavi telefon na mjesto jer ga on i ne plaća te da prestane uznemiravati njihove roditelje, ali on ga nije poslušao. Tada je on udario drugookrivljenika otvorenim dlanom po licu te to nije bio jak udarac, odnosno nije mu nanio nikakvu ozljedu. U tom trenutku drugookrivljeni se smirio i prestao ga vrijeđati. On nije vrijeđao drugookrivljenika, samo mu je zadao udarac koji je opisao. Inače drugookrivljenik svojim ponašanjem svakodnevno uzrujava njihovu majku koja plače zbog njegovog neprimjerenog ponašanja i „urlanja“, a njihovim ocem GĆ manipulira do te mjere da on sluša sve što mu drugookrivljenik govori. On je većinu dana odsutan iz kuće i radi u polju, ali vidi kako se ponašanje drugookrivljenika odražava na njihove roditelje. Drugookrivljenik ima određene psihičke probleme, agresivan je u ponašanju prema svima oko sebe, a s druge strane zna upasti u depresiju kada se ne ustaje iz kreveta po nekoliko mjeseci.

    2.2. Očitujući se optužnom prijedlogu, drugookrivljenik DĆ je naveo kako se ne smatra krivim zbog prekršaja koji mu se stavlja na teret. U svojoj obrani je naveo kako se kritične prigode probudio u svom dnevnom boravku u obiteljskoj kući u mjestu [adresa] na adresi [adresa], gdje trenutačno živi s roditeljima. Inače on ima još jedan stan na adresi [adresa] gdje povremeno boravi, ali mu je u zadnje vrijeme nezgodno pristupiti tom stanu zbog ozljede koljena pa češće stanujem u roditeljskoj kući. Ujedno ima jedan stan u mjestu Svirče koji je u renovaciji te povremeno zna boraviti i tamo. Kada se probudio razgovarao je sa roditeljima, a s obzirom na to da su oboje nagluhi morao je koristiti povišeni ton da ga čuju. Ovo njegov brat – prvookrivljeni HĆ nikako nije mogao čuti niti je to bio razlog uzrujavanja njihove majke CĆ, već upravo HĆ i D HĆ svojim ponašanjem uzrujavaju majku i oca već dugi niz godina, a posebice zadnjih nekoliko mjeseci. Nadalje njegova štaka koju koristi kao pomagalo za hodanje, nalazila se na stolici u kuhinji te je prvookrivljenik kada je došao u stan u vidno alkoholiziranom stanju slučajno zakačio tu štaku koja je pala na pod. On mu je na to rekao da podigne štaku, a prvookrivljeni ju je uzeo, stao njom tući o pod i šutirati je nogama. On mu je na to cinično rekao „sad je slomij“. Prvookrivljeni ga je za to vrijeme grubo vrijeđao govoreći mu da je „cigić, majmun, kreten, šta nas maltretiraš itd.“ Sve su to vidjeli njihovi majka i otac te mogu potvrditi njegove riječi. On je prvookrivljenom rekao kako će zbog njegovog ponašanja zvati policiju, te se u jednom trenutku sagnuo kako bi nešto uzeo iz prtljažnika vozila koje se nalazilo parkirano ispred ulaznih vrata kuće. Potom je u jednom trenutku osjetio snažan udarac u potiljak, od čega mu se „zamračilo“ pred očima. Ponašanje prvookrivljenika ga je iznenadilo i uznemirilo te je pozvao policiju.

    3. Tijekom dokazanog postupka u svojstvu svjedoka ispitani su CĆ i GĆ te su pročitani zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu za DĆ od 19. svibnja 2024. godine, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu za HĆ **.**.2024., potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PP Hvar br. 01163789 , izvješće o utvrđenom činjeničnom stanju PUSD, PP Hvar od 19. svibnja 2024. godine, izvješća o uhićenju PUSD, PP Hvar od 19. svibnja 2024. godine, zapisnici o ispitivanju osumnjičenika DĆ i HĆ sastavljeni pred PUSD, PP Hvar dana 19. svibnja 2024. godine, naredbe o određivanju mjere opreza PUSD, PP Hvar broj: 00966859 i 00966860 od 19. svibnja 2024. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, iz koje je vidljivo da su okrivljenici prekršajno kažnjavani.

    3.1. Svjedoci CĆ i GĆ, upozoreni po zakonu, koristili su blagodat nesvjedočenja temeljem članka 285. stavak 3. u svezi st. 1. toč. 2. Zakona o kaznenom postupku, te nisu iskazivali na ročištu pred ovim sudom.

    3.2. Pored toga, sud je na temelju članka 121. stavka 1. Prekršajnog zakona iz spisa kao nezakonite izdvojio zapisnike o ispitivanju svjedoka GĆ i CĆ sastavljen pred PUSD, PP Hvar dana 19. svibnja 2024. godine, jer je riječ o ispravama na kojima se ne može temeljiti sudska odluka budući da ispitane osobe nisu upozorene po zakonu (tzv. privilegirani svjedoci).

    4. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenici počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret.

    5. Odredbom članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji određeno je kako je nasilje u obitelji :

    1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda

    2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci

    3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost

    4. spolno uznemiravanje

    5. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci

    6. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

    5.1. Članak 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da će se, tko počini nasilje u obitelji iz članka 10. ovoga Zakona, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

    6. Analizirajući sadržaj obrane okrivljenika, za zaključiti je kako iste ne spore postojanje međusobnog verbalnog i fizičkog sukoba inkriminirane prigode, ali nastoje ublažiti svoje postupanje, prebacujući odgovornost za incident jedan na drugog jer je očito da su u narušenim međusobnim odnosima. Međutim, sve okolnosti koje okrivljenici ističu u svojim obranama ne utječu na činjenicu da su postupanjem koje su, u krajnjoj liniji, sami opisali, ostvarili obilježja prekršaja koji im se stavljaju na teret. Naime prvookrivljenik HĆ ne spori da je kritične prigode na opisani način fizički nasrnuo na drugookrivljenika DĆ, stoga se može pokloniti vjera obrani drugookrivljenika u dijelu u kojem je naveo kako ga je kritične prigode isti fizički napao. Ujedno se mogu smatrati vjerodostojni navodi obrane drugookrivljenika u dijelu u kojem navodi da bi ga prvookrivljenik kritične prigode vrijeđao i vikao na njega, kao i navodi obrane prvookrivljenika u dijelu u kojem navodi da bi ga drugookrivljenik kritične prigode vrijeđao i vikao na njega, jer nije životno logičan zaključak da bi okrivljenici uslijed očito dugogodišnjeg narušenog međusobnog odnosa šutke podnosili međusobne verbalne napade.

    7. Ističe se kako je sud sukladno uvidu u navedene dokaze, izvršio manje korekcije činjeničnog opisa optužbe, smatrajući da time ne zadire u identitet presude i optužbe, kao i da je način počinjenja djela u dovoljnoj mjeri određeno.

    8. Prilikom odmjeravanja sankcije okrivljenicima HĆ i DĆ, vođeno je računa o svim poznatim okolnostima koje se odnose na počinjene prekršaje i osobu okrivljenika pa je tako kao otegotne okolnosti Sud uzeo u obzir njihovu prekršajnu kažnjavanost te vrstu i narav prekršaja, dok posebnih olakotnih okolnosti nije utvrdio. Polazeći od ozbiljnosti i socijalne osjetljivosti ove vrste prekršaja; jedina sankcija kojom se u konkretnom slučaju može ostvariti svrha kažnjavanja, jest kazna zatvora. Stoga je okrivljenicima izrekao zatvorske kazne navedene u izreci presude, kojom će se adekvatno postići svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.

    8.1. Napominje se kako je sud, sukladno članku 40. stavku 1. i 2. Prekršajnog zakona, ukupno vrijeme zadržavanja okrivljenika u trajanju od 12 dana uračunao u izrečenu kaznu zatvora pa se kazna zatvora smatra izvršenom, zbog čega je odlučeno kao u izreci.

    9. Na temelju u izreci citiranih propisa, kako su okrivljenici proglašen krivima, obvezni su naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, a koji su odmjereni s obzirom na složenost i trajanje postupka te dostupnim podacima o imovnom stanju okrivljenika.

    Hvar, 14. ožujka 2025. godine

    Zapisničarka

    Sutkinja:

    Olivera Dedić, v.r.

    Lara Menđušić,v.r.

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, Stalnoj službi u Hvaru, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni viši sud.

    Presuda se dostavlja:

    - okrivljenicima

    - ovlaštenom tužitelju

    - u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.