Poslovni broj: Us I-521/2024-11

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Taraš, u upravnom sporu tužitelja DE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju opunomoćenici odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Ljubomir Vranješ i Sandra Trojanović Sršen sa sjedištem ureda u Orebiću, Obala pomoraca 32 a, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava Ploče, Trg kralja Tomislava 16, radi uklanjanja građevine, nakon javne rasprave zaključene 21. veljače 2025. bez prisutnosti stranaka, objavljene 14. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Split, Ispostava Ploče, KLASA: UP/I-362-02/24-02/25, URBROJ: 443-02-03-20-24-05 od 26. siječnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja za odgodnim učinkom tužbe.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/24-02/25, URBROJ: 443- 02-03-20-24-05 od 26. siječnja 2024., naloženo je investitoru DE, ovdje tužitelju, uklanjanje započete dogradnje postojeće građevine stambene namjene i to: ‑ izbetonirane a.b. ploče iznad prizemlja, tlocrtne površine 490 x 900 cm, oslonjene na izbetonirane a.b. stupove, a koja je dobetonirana na postojeću ploču,

‑ izbetonirane a.b. ploče iznad kata, dim. 550 x 650 cm, oslonjene na izbetonirane a.b. stupove kata,

‑ izbetoniranog vanjskog jednokrakog a.b. stepeništa za izlazak na ploču iznad kata, širine kraka 110 cm,

‑ dograđenog sanitarnog čvora na postojećem katu, dim. 190 X 290 cm, te izbetonirane ploče na dijelu k ata, dim. 190 x 250 cm,

koja dogradnja je započeta na čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina] u Donjoj Nakovani, u roku od 90 dana od dana zaprimanja tog rješenja.

2. Pravodobno podnesenom tužbom koja je kod ovog suda pod gornjim poslovnim brojem zaprimljena 22. veljače 2024. tužitelj pobija osporeno rješenje tuženika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnom ističe kako je u konkretnom slučaju sporna identifikacija predmetnih nekretnina, te pojašnjava kako je u nalazu građevinskog inspektora koji je izrađen na temelju inspekcijskog nadzora od 10. siječnja 2024. navedeno kako je dogradnja izvršena na nekretninama oznake k. č. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], dok u izreci pobijanog rješenja stoji da je dogradnja izvršena na k. č. zgr. [katastarska čestica], te k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], slijedom čega nije jasno kako je izvršena provjera u nadležnom uredu za izdavanje akata kojim se odobrava građenje da li je za predmetnu gradnju izdana potrebna dokumentacija. Na predmetnu okolnost tužitelj predlaže izvršiti očevid na licu mjesta uz sudjelovanje građevinskog inspektora. Nadalje, ističe kako tuženik nije postavio službeni znak "zatvoreno gradilište" kojim je obustavio građenje na predmetnoj nekretnini, a kako se to neistinito iznosi u točki 2. pobijanog rješenja. Napominje kako je predmetni sanitarni čvor izrađen unutar gabarita već postojećeg objekta izgrađenog prije 15.veljače 1968., dok je betonska a.b. ploča iznad prizemlja, tlocrtne površine 490 x 900 cm, u pretežitom dijelu već ranije postojala na predmetnoj nekretnini, odnosno izgradio ju je njegov pravni prednik pok. RE od kojeg je on naslijedio predmetnu nekretninu, slijedom čega ista ne bi trebala u cijeloj svojoj površini biti sporna, niti predmet ovog postupka, na koju okolnost predlaže saslušati stranke. Tužitelj dalje ističe kako se u konkretnom slučaju radi o građevinskom zahvatu manjeg opsega za koji nije potrebna građevinska dozvola, te ističe kako je on, kao vlasnik građevine, temeljem odredbe članka 150. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) odgovoran za održavanje građevine, pa je tako dužan poduzeti hitne mjere kako bi se otklonila opasnost od vrlo izglednog i predstojećeg urušavanja s obzirom da se radi o staroj građevini. Pri tome napominje kako je za daljnje planirane građevinske zahvate na rekonstrukciji građevine angažirao stručnu osobu radi izrade idejnog, odnosno glavnog projekta, te ističe kako je on upravo inicijator zaštite Povijesnog prostora Nakovane i njezinog upisa u Registar kulturnih dobara. S tim u vezi predlaže provesti očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke radi utvrđenja vremena gradnje sporne dogradnje i već postojeće građevine, kao i da se provede građevinsko vještačenje izvršenih radova, te sasluša ĆE, dipl.ing.građ. iz Orebića. Također, ističe kako je od Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Ispostava u Korčuli zatražena uporabna dozvola za zgradu izgrađenu prije 15. veljače 1968. koja će se dostaviti u spis. Tužbenim zahtjevom predlaže da sud poništi osporeno rješenje tuženika. Ujedno, tužitelj je u tužbi predložio da sud sukladno ranije važećoj odredbi članka 26. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/2) odgodi izvršenje osporenog rješenja do pravomoćnog okončanja ovog spora, budući da odgoda izvršenja ne bi bila protivna javnom interesu, jer spornom izgradnjom nije ugrožena stabilnost predmetne, niti okolnih građevina, niti su ugroženi ljudski životi.

3. U odgovoru na tužbu tuženik osporava navode tužitelja iznijete u tužbi, te ostaje kod donesenog rješenja. Poziva se na utvrđenja s inspekcijskog očevida od 10. siječnja 2024., te ujedno ističe kako je, a s obzirom da tužitelj nije nazočio očevidu, izvršen uvid u izdanu dokumentaciju u nadležnom uredu za izdavanje akata kojima se odobrava gradnja, gdje je nedvojbeno utvrđeno kako tužitelj nije ishodio propisano odobrenje za gradnju - građevinsku dozvolu, niti suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela Dubrovnik, a koje tijelo je rješenjem KLASA: UP/I- 612-08/24-08/0002, URBROJ: 532-05-02-17/5-24-2 od 15. siječnja 2024. obustavilo građevinske i obrtničke radove tužitelju.

4. Podneskom od 19. veljače 2025. tužitelj je izvijestio sud kako je u tijeku postupak dobivanja građevinske dozvole, te da je izrađen i potvrđen geodetski elaborat kojim da su k. č. zgr. [katastarska čestica], te k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] poništene i objedinjene u k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na koje okolnosti prilaže: Izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva mag.ing.aedif. CE, punomoć izdana tvrtki Empora d.o.o. iz Dubrovnika, preslika zahtjeva od 15. siječnja 2025. (pravilno 14. siječnja 2025.), snimak postojećeg stanja i idejno rješenje, obavijest o pregledanom geodetskom elaboratu Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Odjel za katastar nekretnina Korčula KLASA: 932-06/24-02/493 od 29. studenog 2024., Izvod iz katastarskog plana za K. O. [katastarska općina], te Posjedovni list broj 35, K. O. [katastarska općina]. Ustraje u prijedlogu da tužba ima odgodni učinak, te predlaže da sud temeljem odredbe članka 105. stavak 2. točka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 36/2024, dalje ZUS) prekine ovaj spor do pravomoćnog okončanja postupka ishođenja građevinske dozvole, a sve s obzirom da postojanje pravomoćnog akta kojim se odobrava građenje predstavlja prethodno pitanje u predmetnoj upravnoj stvari. Potražuje trošak upravnog spora prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/24 dalje Tarifa) na ime sastava tužbe i trošak podneska od 19. veljače 2025., sve po 200,00 eura, uvećano za vrijednost PDV-a od 25%, odnosno ukupno 500,00 eura.

5. Prema odredbi članka 104. stavak 1. ZUS-a kad odluka suda u sporu ovisi o pravnom pitanju koje čini samostalnu pravnu cjelinu, a o kojem drugi sud ili nadležno javnopravno tijelo nije odlučilo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje, ako zakonom nije drukčije propisano, ili prekinuti spor do donošenja odluke o prethodnom pitanju.

6. Prema odredbi članka 105. stavak 1. ZUS-a sud će rješenjem prekinuti spor: 1. do pravomoćnosti presude donesene u oglednom sporu, 2. kad tužitelj umre ili prestane postojati, a spor se s obzirom na narav upravne stvari može nastaviti, 3. kad je to propisano zakonom. Prema stavku 2. navedene zakonske odredbe sud rješenjem može prekinuti spor: 1. dok se ne odluči o prethodnom pitanju ako je postupak o prethodnom pitanju pokrenut pred sudom ili nadležnim javnopravnim tijelom kao i kad sud odluči podnijeti zahtjev Sudu Europske unije o tumačenju prava Europske unije ili o valjanosti akta koje su donijele institucije Europske unije, 2. dok Visoki upravni sud ne odluči o zakonitosti općeg akta koji se u konkretnom slučaju primjenjuje.

7. Odredbom članka 55. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 47/09 i 110/21, dalje ZUP) propisno je da ako se u postupku rješavanja upravne stvari pojavi pravno pitanje koje čini samostalnu pravnu cjelinu, a bez rješavanja kojeg nije moguće riješiti upravnu stvar, službena osoba može riješiti to pitanje ili postupak prekinuti rješenjem dok nadležni sud ili javnopravno tijelo to pitanje ne riješe (stavak1.); da postupak će se prekinuti kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela, postojanje braka, utvrđivanje očinstva ili majčinstva te u drugom slučaju propisanom zakonom. Kad se prethodno pitanje odnosi na kazneno djelo, a nema mogućnosti za kazneni progon, službena osoba razmotrit će i to pitanje (stavak 2.).

8. Raspravnim rješenjem od 21. veljače 2025. sud je odbio prijedlog tužitelja za prekidom ovog spora do pravomoćnog okončanja postupka ishođenja građevinske dozvole, budući da isto ne predstavlja prethodno pitanje u postupku donošenja rješenja o uklanjanju bespravno izgrađenog objekta, odnosno bespravno izvedenih radova. Naime, postojanje građevinske dozvole je uvjet uz ispunjenje kojeg se može pristupiti gradnji, a koju u trenutku donošenja osporenog rješenja tuženika tužitelj nesporno nije ishodio, slijedom čega su se ispunili uvjeti za postupanje građevinskog inspektora. Međutim, tužitelju je za istaći kako ishođenje građevinske dozvole može utjecati na postupak izvršenja rješenja.

9. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika tijekom dokaznog postupka pregledana je i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u sudskom spisu, te je pregledana i čitana dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu. Ostale dokaze sud pozivom na odredbu članka 49. ZUS-a nije izvodio, budući da je činjenično stanje utvrđeno tijekom upravnog postupka, kao i tijekom ovog spora, dostatno za odluku u ovoj upravnoj stvari.

10. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

11. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, pri čemu je među strankama sporno utvrđeno činjenično stanje, te s tim u vezi i primjena materijalnog prava.

12. Iz spisa predmeta tuženika proizlazi kako je na čest. zgr. [katastarska čestica], te na čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], obavljen inspekcijski nadzor 10. siječnja 2024., o čemu u spisu prileži zapisnik. Iz zapisnika proizlazi kako je očevidom zatečena građevina stambene namjene u izgradnji, odnosno kako je investitor uz postojeću stambenu građevinu, oznake čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a koja građevina, dijelom devastirana, je izgrađena prije 15. veljače 1968., započeo sa dogradnjom stambenog dijela, na način da je do očevida izbetonirao: a.b. ploču iznad prizemlja, tlocrtne površine 490 x 900 cm, oslonjenu na izbetonirane a.b. stupove, a.b. ploče iznad kata, dim. 550 x 650 cm, oslonjenu na izbetonirane a.b. stupove kata, vanjsko jednokrako a.b. stepeništa za izlazak na ploču iznad kat, širine kraka 110 cm, te je na postojećem katu čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] dogradio sanitarni čvor, dim. 190 x 290 cm, a iznad dijela kata je izbetonirao a.b. ploču dim. 190x250 cm. Nadalje, na zapisniku je utvrđeno kako se u trenutku očevida ne izvode nikakvi radovi, kako investitor nije prisutan, kao i da je na gradilištu zatečena veća količina deponiranih siporeks blokova za zidanje. Zaključno se navodi kako je provjerom kod nadležnog ureda za izdavanje akata kojima se odobrava građenje utvrđeno kako tužitelj nije ishodio potrebno odobrenje za gradnju - građevinsku dozvolu, slijedom čega je gradilište zatvoreno s tim danom.

13. Predmetni zapisnik dostavljen je tužitelju, koji je 22. siječnja 2024. dostavio očitovanje, u kojem u bitnom ističe kako je morao hitno krenuti u sanaciju, radi opasnosti od rušenja, na način da je srušio staro krovište i potkrovlje, te je sanirao stanje, kako ne bi došlo do još veće štete, pri čemu pojašnjava kako je na preporuku skinuo i cijelo potkrovlje, budući da je ono bilo sagrađeno od teških cigli na stari zid. Zapadni dio kuće kako je osiguran od urušavanja terasom sa stupovima, te je izgrađeno stepenište kako i osigurao pristup. Nakon opisanih intervencija, da je obustavio radove, te angažirao ovlaštenog arhitektu radi izrade idejnog i glavnog projekta, koji kako će se izraditi prema smjernicama konzervatora, jer se predmetna građevina nalazi u zaštićenom prostoru. Ploču iznad prizemlja da je izgradio njegov otac prilikom prve obnove, kada je umjesto prethodne zgrade (kuhinje ili komina) izgradio garažu. Ista kako u naravi predstavlja dijelom ploču suterena, a dijelom je ploča prizemlja oslonjena na tlo, te je samo na početku osigurana sa dva stupa (ispred garaže). Zaključno je istaknuo kako se sanitarni čvor nalazi unutar postojeće zgrade (ploča da je već postojala od prije), a istočni dio je pregrađen na mjestu gdje je postojala aluminijska pregrada s vratima.

14. Spisu je priloženo i rješenje Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija, Konzervatorski odjel u Dubrovniku, KLASA: UP/I-612-08/24-08/0002, URBROJ: 532-05-02-17/5-24-2 od 15. siječnja 2024., kojim su pod točkom 1. privremeno obustavljeni građevinski i obrtnički radovi, koje bez prethodnog odobrenja/potvrde glavnog projekta toga Konzervatorskog odjela, izvodi tužitelj, kao investitor, na građevinama označenim kao k. č. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u Donjoj Nakovani, dok je izvođač radova nepoznat.

15. Odredbom članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji propisano je kako se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

16. Odredbom članka 106. stavci 1., 3. i 4. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj 115/18, 117/21, 67/23 i 155/23) propisano je kako se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom; da rješenje na temelju tog odjeljka donosi građevinski inspektor; da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

17. Prema odredbi članka 108. Zakona o Državnom inspektoratu u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 4. usklađivanje građenja, 5. uklanjanje građevine, 6. zabranu uklanjanja građevine i 7. obustavu građenja.

18. Odredbom članka 113. stavak 1. točka 1. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je kako u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Prema stavku 3. citirane zakonske odredbe rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se: 1. izvršenje rješenja provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja, 2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, 3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. ovoga Zakona, ako takvih bude.

19. Odredbom članka 115. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je kako iznimno od članka 114. ovoga Zakona, u rješenju kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, koja se gradi ili je izgrađena izvan granica građevinskog područja ili na posebno zaštićenom području te u rješenju o uklanjanju građevine u slučajevima iz članka 110. stavka 2., članka 111. stavka 2. i članka 113. stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga Zakona rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju ne može biti duži od 15 dana. Prema stavku 2. točka 6. te zakonske odredbe posebno zaštićena područja u smislu stavka 1. ovoga članka su arheološka nalazišta ili arheološke zone i područje unutar granica nepokretnog kulturnog dobra, koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Stavkom 3. te zakonske odredbe je propisano kako rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, koja se gradi ili je izgrađena izvan granica građevinskog područja ili na posebno zaštićenom području i rješenje o uklanjanju doneseno nepoznatoj osobi bez obzira na kojem se području građevina nalazi, izvršava putem treće osobe bez prethodnog izricanja novčane kazne iz članka 114. stavka 3. ovoga Zakona.

20. Imajući u vidu citirane zakonske odredbe, kao i utvrđeno činjenično stanje, iz kojeg nesporno proizlazi kako se u konkretnom slučaju radi o gradnji bez prethodno ishođene građevinske dozvole, pravilna je ocjena građevinskog inspektora kako je takvim postupanjem tužitelj počinio povredu odredbe članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji, dok prigovori tužitelja nisu osnovani, te nisu od utjecaja na odluku u ovoj upravnoj stvari.

21. Naime, navodi tužitelja o pogrešnoj identifikaciji predmetnih nekretnina nemaju uporište u činjenicama utvrđenim tijekom inspekcijskog postupka, budući da iz zapisnika s očevida proizlazi kako se radi o gradnji na čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koje nekretnine su navedene i u inspekcijskom rješenju.

22. Slijedom sveg navedenog, ocjena je suda da osporenim rješenjem tuženika uz obrazloženje koje je njime dano nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

23. Također, nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. ZUP-a na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti.

24. Stoga je sud, pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a, odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke presude.

25. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a kojom je propisano kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Kako je tužitelj u cijelosti izgubio spor, to je odlučeno kao pod točkom II. izreke rješenja.

26. U pogledu prijedloga tužitelja da tužba ima odgodni učinak za istaći je kako je odredbom članka 42. stavak 2. ZUS-a, koja odredba je identična odredbi članka 26. stavak 2. ranije važećeg Zakona o upravnim sporovima, propisano kako sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

27. Sukladno ustaljenoj upravnosudskoj praksi, odgoda izvršenja u slučajevima bespravne gradnje protivi se javnom interesu izraženom u odredbama Zakona o Državnom inspektoratu, posebno odredbi članka 103. tog Zakona koji propisuje da se će se postupci pokretati u javnom interesu po službenoj dužnosti. Navedeno je u konkretnom slučaju osobito izraženo, imajući u vidu da je utvrđeno da se radi o izvođenju radova, odnosno gradnji, unutar posebno zaštićenog prostora - Povijesnog prostora Nakovine na poluotoku Pelješcu, koji je zaštićen rješenjem Ministarstva kulture (KLASA: UP/I-612-08/4-07/11, URBROJ: 532-10-1/8 (JB)-04-2) i upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Z-1423).

28. Slijedom navedenog proizlazi da nije ispunjen jedan od kumulativno određenih uvjeta za određivanje odgodnog učinka tužbe u smislu odredbe članka 42. stavak 2. ZUS-a, pa je riješeno kao u izreci rješenja.

U Splitu, 14. ožujka 2025.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude i rješenja. Žalba protiv presude odgađa izvršenje pobijane presude. Žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.

DNA:

1. DE iz [adresa], putem opunomoćenika odvjetnika u Zajedničkom odvjetničkom uredu Ljubomir Vranješ i Sandra Trojanović Sršen sa sjedištem ureda u Orebiću, Obala pomoraca 32 a

2. Državni inspektorat, Građevinska inspekcija, Područni ured Split, Ispostava

Ploče, Trg kralja Tomislava 16

3. u spis