Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Stalna služba u Opatiji
Maršala Tita 4
51410 Opatija
Poslovni broj P-1128/2024-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A N A T E M E L J U P R I Z N A N J A
I
P R E S U D A N A T E M E L J U O G L U H E
Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sutkinji Ani Župić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice DV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Dajana Sobol, odvjetnica iz Rijeke, protiv tuženika 1. Grada Rijeke, Rijeka, Korzo 16, OIB: 54382731928, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Knežević i partneri j.t.d. Rijeka i 2. Renca Lenca, Rijeka, Ćićarijska 10, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, 14. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da je tužiteljica DV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik kč. br. [katastarska čestica] zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je slijedom navedenog prvotuženik Grad Rijeka dužan trpjeti uknjižbu na navedenoj nekretnini u korist tužiteljice, sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci izvršiti uknjižbu prava vlasništva na nekretnini opisanoj u točki I. izreke presude na ime i u korist tužiteljice.
III. Utvrđuje se da je tužiteljica DV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik realno određenog dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] a koji dio je označen oznakama C-D-E-J-C ispunjeno zelenom bojom, zatim realno određenog dijela nekretnine kč. br. [katastarska čestica] zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] a koji dio je označen oznakama A-B-I-G-H-A ispunjeno plavom bojom te realno određenog dijela nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] a koji dio je označen oznakama E-F-G-I-J-E ispunjen crvenom bojom, sve u Mjerničkom nacrtu td Geonit d.o.o. Rijeka iz svibnja 2024. godine, a koji prileži ovoj presudi i čini njen sastavni dio.
IV. Ovlašćuje se tužiteljica da kod Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Rijeka ishodi parcelaciju prema prijedlogu cijepanja sukladno toč. 3. izreke ove presude i formira nova samostalna čestica s novim katastarskim brojem te da se navedena parcelacija provede u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi, a što je prvotuženik dužan trpjeti u odnosu na nekretninu kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] obje zk. ul. [broj ZK uloška] k,.o. Kozala te drugotuženik u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
V. Ovlašćuje se tužiteljica da po pravomoćnosti ove presude i prijavnog lista kojim će se izvršiti parcelacija nekretnina iz toč.3. izreke ove presude ishodi na svoje ime i korist uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici nastaloj od realno određenog dijela k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], definiranoj sukladno toč.3. izreke ove presude, a što je prvotuženik dužan trpjeti u odnosu na nekretninu kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] obje zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te drugotuženik u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
VI. Nalaže se tuženicima da tužiteljici naknade parnični trošak u iznosu od 226,55 eura sa zateznim kamatama tekućim od 14. ožujka 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope – kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke- za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za naknadom troška odbija, kao neosnovan.
VII. Odbija se zahtjev tuženika Grada Rijeke za naknadom parničnog troška, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je ustala tužbom u kojoj navodi da je stvarna vlasnica nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] te dijela k. č. br. [katastarska čestica], dijela kč. br. [katastarska čestica] sve upisane zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i dijela kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U zemljišnim knjigama predmetne nekretnine se vode kao društveno vlasništvo s pravom korištenja HV pk. D, osim na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] na kojoj je upisan kao vlasnik VV, dok je u posjedovnom listu upisan FV (za kč. br. [katastarska čestica] koja po identifikaciji odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), a na ostalima Općina Rijeka. Navedene nekretnine odnosno dijelovi istih predstavljaju garažu kojom se koristi tužitelj za odlaganje stvari, držanje automobila i sl., a ranije su to činili njezini prednici, dakle ukupno već preko 50 godina. Posjed tužitelja i njegovih prednika nitko nikada nije ometao niti osporavao te se nalaze u kvalificiranom posjedu. Tužiteljica je kćer i nasljednica pok. ĐV koji je stekao predmetnu nekretninu Rješenjem Narodnog odbora Općine Rijeka od 26. veljače 1962. godine kojim jekč.br. 419/6 k. o. [katastarska općina] nacionalizirana (bivšem korisniku HV je dana naknada) i predana u posjed i na korištenje poimenično određenim osobama među kojima je bio i pok. ĐV H, MV itd. Ističe se kako je ta velika tadašnja čestica 419/6 k. o. [katastarska općina] površine 273 čhv cijepana na puno manjih i to kč. br. [katastarska čestica]....a što je vidljivo iz povijesnog vlasničkog lista te svih prijavnih listova zabilježenih u tom vlasničkom listu. Nakon toga bilo je kasnije još cijepanja pa je tako nastala i sadašnja kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. Identifikacijom čestica od strane Područnog ureda za katastar Rijeka utvrđeno je da zemljišnoknjižna čestica 419/6 odgovara katastarskoj čestici [katastarska čestica], dok zemljišnoknjižna čestica 419/27 odgovara katastarskoj čestici [katastarska čestica], a na kojim dijelovima istih se nalazi predmetna garaža. Skreće se pažnja na teretovnicu vlasničkog lista za zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] a to je da je HV imala pravo korištenja sve dok nadležni organ ne donese rješenje o predaji zemljišta u posjed općini ili drugoj osobi. Takvo Rješenje je nadležni organ donio 26. veljače 1962. godine (Rješenje Narodnog odbora Općine Rijeka) iz kojeg je vidljivo da je kč. br. [katastarska čestica] predana u posjed i na korištenje radi izgradnje garaže poimenično navedenim osobama (među kojima se nalazi i prednik tužitelja pok. ĐV H). Dakle, od donošenja opisanog Rješenja Antonietta Superina pk. D više nije bila ovlaštenik prava korištenja predmetne nekretnine usprkos činjenici da takav upis i danas postoji u zemljišnim knjigama. O tome da je upravo Grad Rijeka (a ne pok. HV odnosno njezini nasljednici) pasivno legitimiran utvrđuje i Županijski sud u Velikoj Gorici u odluci posl.br. Gž-223/2021: „Kako se radilo o građevinskom zemljištu u društvenom vlasništvu, prema odredbi članka 9. Zakona o građevinskom zemljištu (Narodne novine broj 48/88, 16/90 i 53/90) tim zemljištem je upravljala općina na čijem se području ono nalazi, u konkretnom slučaju predmetnom nekretninom upravljala je Općina Rijeka, pravni prednik tuženika. Potom je stupanjem na snagu Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi (Narodne novine broj 90/92) vlasnik predmetne nekretnine temeljem članaka 67. i 87. toga Zakona postao tuženik (pravni slijednik Općine Rijeka) iz razloga što su, sukladno navedenim zakonskim odredbama, jedinice lokalne samouprave i uprave postale vlasnicima nekretnina na svom području, po sili zakona. Obzirom na sve navedeno, tuženik je pasivno legitimiran u predmetnom postupku utvrđivanja prava vlasništva.” Upravo u naznačenom postupku je tamošnja tužiteljica rješavala vlasništvo na garaži na kč. br. [katastarska čestica] koja nekretnina je nekada bila upisana zajedno s predmetnim nekretninama u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a sada je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nakon ishodovanja gore naznačene županijske odluke u vlasništvu tužiteljice. U tom istom zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kojem je bila upisana HV, bile su upisane i garaže na kč. br. [katastarska čestica] nad kojima je riješeno pravo vlasništva na način da su se upisali njihovi stvarni vlasnici na temelju iste dokumentacije koju tužiteljica dostavlja u ovosudni spis odnosno na temelju koje su pokrenuli parnični postupak radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini protiv odgovarajuće osobe- Grada Rijeke. Da je upravo tuženik pasivno legitimiran osim navedenog dokazuje i sudska praksa- odluka Županijskog suda u Velikoj Gorici, posl.br. Gž-223/2021 od 19.05.2021. godine u kojem predmetu je riječ o istoj situaciji kao u ovosudnom predmetu te je drugostupanjski sud zauzeo jasan stav da je Grad Rijeka pasivno legitimiran. Što se tiče drugotuženika, dio garaže tužiteljice se nalazi i na dijelu čestice kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je kao zemljišnoknjižni vlasnik upisan drugotuženik, pa je stoga isti pasivno legitimiran. Posjed tužitelja i njegovih prednika je zakonit jer ima valjani pravni temelj posjedovanja, istinit jer posjed nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja, te pošten. Osim toga, tužitelj i njegovi pravni prednici preko 50 godina koriste predmetne nekretnine kao garažu te im nikada nitko njihov posjed nije ometao niti osporavao. Garažu održavaju, uređuju i drže stvari u istoj. Obzirom na sve navedeno, a sukladno članku 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima tužiteljica je stekla vlasništvo predmetnih nekretnina dosjelošću. U nastavku se dostavljaju mjernički nacrti (katastarsko i zk stanje) na kojima je vidljivo na kojim točno dijelovima utuženih čestica se nalazi predmetna garaža. Kako stvarno stanje ne odgovara formalnom upisu u zemljišnim knjigama, temeljem odredbi iz čl. 128 i čl. 159 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, tužiteljica predlaže da sud donese presudu sadržaja kao u izreci.
2. Tuženik Grad Rijeka priznao je tužbeni zahtjev podneskom od 12. rujna 2024.
3. Kako se radi o zahtjevu kojim stranke mogu raspolagati, sud je bez daljnjeg raspravljanja donio presudu kojom je prihvatio tužbeni zahtjev u odnosu na imenovanog tuženika (članak 331. stavak 1. i članak 338. stavak 5. Zakona o parničnom postupku, "Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.- Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11.- pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP-a) te je odlučeno kao u izreci.
4. Nadalje, tuženiku ČV je dostavljena tužba tužitelja s prilozima radi podnošenja pisanog odgovora na tužbu te mu je određen rok od 30 dana radi podnošenja odgovora na tužbu od dana dostave tužbe, a također isti je upozoren da ukoliko ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, sud će donijeti presudu kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presudu zbog ogluhe) ako bude udovoljeno uvjetima iz čl. 331.b ZPP-a.
5. Tuženiku ČV su tužba s prilozima i poziv na davanje odgovora na tužbu putem "e-komunikacije" dostavljeni 4. rujna 2024., kako to proizlazi iz povratnice priložene listu 119 spisa. U ostavljenom roku od 30 dana za davanje odgovora na tužbu, tuženik ČV nije podnio pisani odgovor na tužbu.
6. Po ocjeni ovog suda ispunjene su pretpostavke iz članka 331. b ZPP-a pa je valjalo donijeti presudu zbog ogluhe u odnosu na tuženika ČV. Naime, nedvojbeno je da su tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu tuženiku uredno dostavljeni, a ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih bi proizlazilo da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu, niti se radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati. Što se tiče osnovanosti tužbenog zahtjeva, on proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, a činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio (Rješenje Narodnog odbora Općine Rijeka od 26.02.1962. godine i 4.8.1962., Rješenje o odobrenju za izgradnju Narodnog odbora Općine Rijeka od 23.5.1963. godine, povijesni i aktivni vlasnički list za zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Rješenje o nasljeđivanju i izjava ĐV, Geodetski mjernički nacrt gruntovnog i katastarskog stanja).
7. Tužiteljici je na temelju članka 154. stavak 1. u svezi članka 155. ZPP-a priznat parnični trošak koji se odnosi na zastupanje po punomoćniku iz reda odvjetnika i to za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, "Narodne novine" br. 138/23.), s obzirom na vrijednost predmeta spora od 1.400,00 eura (prema oznaci tužiteljice u tužbi). Tužiteljici je priznat i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,55 eur, u kojem je pristojbu i platila. U preostalom dijelu, zahtjev tužiteljice za naknadom troška odbijen je kao previsoko zatražen. Na priznati parnični trošak tužiteljici je dosuđena zatezna kamata tekuća od presuđenja do isplate sukladno članku 151. stavak 3. ZPP-a u visini određenoj člankom 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., dalje ZOO).
8. Konačno, ističe se da je tuženik Grad Rijeka zahtijevao naknadu troškova postupka, navodeći kako je priznao tužbeni zahtjev i nije dao povoda za tužbu. No, takav zahtjev nije osnovan jer je iz priloženih dokaza (izvatka iz zemljišne knjige) proizlazi da upravo tuženik Grad Rijeka (koji je jedini za to imao ovlaštenje) odnosno njegov prednik Općina Rijeka nije uskladio zemljišnoknjižni upis sa stvarnim stanjem, slijedom čega je tužiteljica bila primorana ustati ovom tužbom.
U Opatiji 14. ožujka 2025.
Sutkinja:
Ana Župić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi pisano u 4 primjerka putem ovog suda, odnosno sukladno odredbi čl. 106.a st. 5. ZPP-a. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Presuda na temelju priznanja može se pobijati zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a ili zbog toga što je izjava o priznanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (članak 353. stavak 3. ZPP- a).
Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ( čl. 353. st. 2 ZPP-a).
Dostaviti:
1. Tužiteljici po punomoćnici
2. Tuženiku Gradu Rijeci po punomoćniku
3. Tuženiku ŠV osobno