REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-935/2022-85

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu Siniši Marinoviću, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika EĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u ime [obrt] prijevoz i trgovinu, zastupanog po punomoćniku Srećku Novaku-Perjanecu, odvjetniku iz Sesveta, Karlovačka cesta 2, protiv tuženika-protutužitelja VĐ iz [adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Goranu Gložiniću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui, Zagreb, Zelinska 4, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 31. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja-protutuženika odvjetnika Srećka Novaka-Perjaneca i punomoćnika tuženika-protutužitelja odvjetnika Gorana Gložinića, dana 14. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/

Odbija se protutužbeni zahtjev tuženika protutužitelja koji glasi:

"Tužitelj-protutuženi VĐ dužan je tuženiku-protutužitelju HORVAT, STJEPAN iz [adresa] vl. [obrt] obrt za prijevoz i trgovinu iz [adresa] na ime imovinske štete isplatiti iznos od 79.898,00 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 21.03.2019. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena sve do isplate te mu naknaditi parnični trošak, sve u roku od 15 dana.".

II/ Svaka stranka snosi svoj trošak.

Obrazloženje

1. U tužbi prvotni tužitelj-protutuženik navodi da je bio u radnom odnosu kod prvotnog tuženika-protutužitelja na radnom mjestu vozača, temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, sklopljenog 17.08.2011. godine. Dana 21.04.2017. tuženik- protutužitelj je usmeno otkazao tužitelju-protutuženiku Ugovor o radu na neodređeno vrijeme sklopljen dana 17.08.2011. te je tuženik-protutužitelj istog dana tužitelja- protutuženika odjavio s HZMO-a, a kao razlog prestanka naveden je sporazumni otkaz.

Nadalje, 15.11.2017. tužitelj-protutuženik zaprimio je Obavijest Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada, područni ured Zagreb, Ispostava u Bjelovaru od 06.11.2017., br. 524-10-02-05/4-17-9, klasa: UP/I-116-02/17-01/17 kojim se istog obavještava da je tuženiku-protutužitelju izdan prekršajni nalog radi počinjenja prekršaja opisanog u čl. 229. st. 1. toč. 35. Zakona o radu jer nije najkasnije prije dana odjave pri nadležnim tijelima obveznog osiguranja tužitelju- protutuženiku dostavio pisani i obrazloženi otkaz Ugovora o radu. Obzirom je tužitelj- protutuženik s predmetnim datumom (15.11.2017.) saznao za povredu svojih prava, isti je u zakonskom roku podnio zahtjev za ostvarenje svojih prava sukladno čl. 133. st. 1. Zakona o radu (NN, 93/14, dalje ZR). Obzirom poslodavac, a ovdje tuženik- protutužitelj, nije u daljnjem zakonskom roku od 15 dana od primitka zahtjeva, udovoljio zahtjevu tužitelja-protutuženika, isti putem tužbe zahtjeva zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom, a sve sukladno čl. 133. st. 2. ZR-a. Tužitelj-protutuženik navodi kako se Ugovor o radu ne može otkazati usmenim putem, tim više kada je odredbom čl. 120. ZR-a izričito propisano da otkaz mora imati pisani oblik i da poslodavac mora obrazložiti otkaz u pisanom obliku te da se pisani otkaz mora dostaviti radniku (odluka ŽS-a u Zagrebu br. Gž R-5171/1998 od 23.02.1999., odluka ŽS-a u Zagrebu br. Gž R-6289/2000 od 03.01.2002.). Usmenim otkazivanjem Ugovora o radu, tuženik je povrijedio kogentnu odredbu iz čl. 120. Zakona o radu, slijedom čega je takav otkaz nezakonit i nedopušten. Navodi i da, ne samo da je takav otkaz nezakonit i nedopušten, već isti i ne proizvodi pravne učinke jer nema propisani oblik prema čl. 120. ZR-a. Zbog toga tuženik-protutužitelj navedenim usmenim otkazom nije ni povrijedio prava iz radnog odnosa tužitelja- protutuženika, pa tužitelj-protutuženik ne može biti prekludiran u svom pravu na podnošenje tužbe na utvrđenje da njegov radnog odnos kod tuženika-protutužitelja nije prestao temeljem usmenog otkaza (odluka ŽS-a u Zagrebu br. Gž R-4746/1998 od 02.02.1999.). Obzirom da tužitelju-protutuženiku nije više prihvatljivo nastaviti radni odnos kod tuženika-protutužitelja, isti traži sudski raskid ugovora o radu te naknadu štete u visini 6 ugovorenih mjesečnih bruto plaća.

2. Prvotni tuženik-protutužitelj u odgovoru na tužbu navodi kako su tužba i tužbeni zahtjev prvotnog tužitelja-protutuženika neosnovani. Navodi da nije sporno da je tužitelj-protutuženik bio zaposlen kod tuženika-protutužitelja temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 17.08.2011. te da je radni odnos prestao dana 21.04.2017. i da je tada tužitelj-protutuženik odjavljen s HZMO-a. Međutim, iz tužbe proizlazi kako je tužitelju-protutuženiku usmeno otkazan ugovor o radu dana 21.04.2017. te da je tuženik-protutužitelj istog dana tužitelja-protutuženika i odjavio s HZMO-a, a da je kao razlog je naveden sporazumni otkaz.

Isto tako, tužitelj-protutuženik navodi da je dana 15.11.2017. zaprimio obavijest Ministarstva rada i mirovinskog sustava kojim se istog obavještava da je tuženiku-protutužitelju izdan prekršajni nalog radi djela prekršaja i da je tek s datumom 15.11.2017. tužitelj-protutuženik saznao za povredu svojih prava. Naime, tuženik-protutužitelj od 21.04.2017. više nije dolazio na posao te je znao da je ugovor o radu prestao, pa nije točno, a niti logično ni životno, da bi tek nakon više od 6 mjeseci navodno saznao za povredu svojih prava. Slijedom navedenog, sukladno odredbi čl. 129. Zakona o radu tužitelj-protutuženik zaštitu "povrijeđenog prava" ne može ostvarivati pred sudom.

Nadalje, tuženik-protutužitelj se protivi isplati bilo kakve naknade štete, a osobito u iznosu kako je to naznačio tužitelj-protutuženik. Tužitelj-protutuženik nikakvu štetu nije imao, a ispušta iz vida važnu činjenicu, a to je da je tužitelj- protutuženik na radu tuženiku-protutužitelju prouzročio veliku materijalnu štetu radi čega je i došlo do prestanka radnog odnosa. Naime, 28.03.2017. u krugu tvornice DUKAT d.d. koji je poslovni partner tuženika-protutužitelja, prilikom automatskog pranja cisterne u vlasništvu tuženika-protutužitelja kojom je upravljao tužitelj- protutuženik, nakon istakanja mlijeka došlo je do udubljenja cisterne, i to unutrašnje i vanjske oplate isključivom krivnjom tužitelja-protutuženika. Detaljan opis događaja tužitelj-protutuženik je opisao tj. o tome dao izjavu koju je i potpisao. Takvim postupanjem tužitelja-protutuženika tuženiku-protutužitelju nastala je imovinska šteta u visini od 136.577,95 kn, što je razvidno iz Ponude br. 37 od 09.06.2017. izdane od Autoservisa Bertović vl. DĐ Bertović zbog čega podnosi protutužbu kojom traži isplatu gore naznačenog iznosa uz napomenu da je konačni protutužbeni zahtjev tuženik-protutužitelj postavio u podnesku od 19.04.2019. te istim traži isplatu iznosa od 79.898,00 kn.

3. Tijekom navedenog postupka prvostupanjski sud donio je presudu i rješenje dana 10.12.2021. poslovnog broj Pr-10/2018 (kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika te protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja, kao što je odbačen dio tužbenog zahtjeva tužitelja-protutuženika, str. 147-157 spisa), koju presudu i rješenje je Županijski sud u Rijeci potvrdio u točkama 1. izreke presude i rješenja, a ukinuo u točki 2. izreke presude kao i u točki 2. izreke rješenja svojom odlukom poslovnog broja Gž R-230/2022 od 16.03.2022. (str. 170-177 spisa) te je predmet u tom dijelu vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Vrhovni sud Republike Hrvatske je donio odluku dana 10.10.2023. poslovnog broja Rev 1124/2022 (str. 195-200 spisa) kojom je odbio reviziju tužitelja protiv presude i rješenja.

4. Sud je odlučio o zahtjevima stranaka presudom posl. br. Pr-10/2018 od 10. prosinca 2021. kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika kojim je tražio da se utvrdi da je tužitelj bio u radnom odnosu kod tuženika na neodređeno vrijeme do dana 14. svibnja 2018., kao dana sudskog raskida isto kao u dijelu u kojem je tražena isplata na ime naknade štete po čl. 125. Zakona o radu u iznosu od 27.180,00 kn što predstavlja iznos od 6 bruto ugovorenih mjesečnih plaća tužitelja. Istom presudom je odbijen i protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja kojim je zatražena isplata imovinske štete u iznosu od 79.898,00 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 21.03.2019. Konačno, rješenjem istog poslovnog broja je odbačen dio tužbenog zahtjeva tužitelja-protutuženika kojim je zatraženo da se utvrdi nedopuštenim usmeni otkaz ugovora o radu od 21.04.2017. koji je tuženik EĐ, vl. [obrt] dao tužitelju VĐ te da radni odnos nije prestao. Međutim, navedena presuda ovog suda je potvrđena u točki 1. izreke isto kao i u točki 1. rješenja dok je ukinuta u točci 2 izreke presude isto kao i u točki 2 rješenja te je predmet u tome dijelu vraćen na ponovno suđenje i ponovni postupak.

5. Tijekom ponovljenog prvostupanjskog postupka sud je izvršio uvid u ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 17.08.2011. (str. 5 spisa), prijavu o prestanku osiguranja HZMO-a od 21.04.2017. (str. 6 spisa), obavijest Inspektorata rada od 06.11.2017. (str. 7-8 spisa), Zahtjev za zaštitu prava od 29.11.2017., uz dostavnicu (str. 9-11 spisa), obračunsku ispravu (str. 12 spisa), Detaljan opis načina i tijeka nezgode (str. 20 spisa), Ponudu br. 37 Autoservisa Bertović od 09.06.2017. (str. 21 spisa), putni radni list (str. 22-23 spisa), kao što je saslušao svjedoke DĐ i BĐ, te prvotnog tužitelja-protutuženika sada tuženika-protutužitelja i prvotnog tuženika-protutužitelja sada tužitelja-protutuženika, sve na ročištu 10.12.2018., te je dopunski saslušao stranke na ročištu od 31.01.2025. (str. 40-44, 213-215 spisa), izvršio je i uvid u nalaz i mišljenje sudskog vještaka Dušana Stanisavca, dipl.inž., od 25.03.2019. (str. 50-55 spisa), izvršio je očevid na licu mjesta dana 13.11.2020. (str. 104-108 spisa), te u dopunu nalaza i mišljenja sudskog vještaka Dušana Stanisavca, dipl.inž., od 2.12.2020. (str. 110-113 spisa), fotografije cisterne (str. 125-131 spisa), a i saslušao je sudskog vještaka Dušana Stanisavca na ročištu od 26.10.2021., kao i dopunski na ročištu od 02.12.2024. (str. 139-141, 208- 209 spisa), te je izvršen uvid u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

6. Provedeni dokazi ocijenjeni su u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN, 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19. - dalje: ZPP).

7. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika nije osnovan.

8. Imajući u vidu utvrđenja drugostupanjskog suda u ponovljenom postupku je dakle bilo potrebno ocijeniti osnovanost zahtjeva za isplatom naknade štete koju je po tvrdnji tuženika istome prouzročio tužitelj, kada je 28. ožujka 2017. u krugu tvornice Dukat d.d. došlo do prometne nezgode prilikom automatskog pranja cisterne u vlasništvu tuženika kojom je upravljao tužitelj budući je nakon istakanja mlijeka došlo do udubljenja na cisterni s unutarnje i vanjske strane oplate.

15. U odnosu na navedeni zahtjev treba prvenstveno ukazati kako je uvidom u izjavu potpisanu od strane tuženika odnosno detaljni opis načina i tijeka (prometne) nezgode koja prileži spisu (str. 20 spisa) utvrđeno kako je tužitelj-protutuženik u istoj naveo da je prilikom automatskog pranja cisterne nakon istakanja mlijeka došlo do udubljenja unutrašnje i vanjske oplate. Nakon istakanja mlijeka, tužitelj-protutuženik je kako navodi, pripremio cisternu za pranje. Poklopce cisterne je podupro sa šarafima za zatezanje poklopca i zbog jakog mlaza lužine najvjerojatnije je došlo do podizanja poklopca i šaraf sa kojim je poklopac bio podložen je iskliznuo i više nije držao poklopac. Dakle, kada je došlo do procesa izvlačenja vode i kiseline iz cisterne došlo je do zatvaranja poklopca i nije bilo zraka. Pošto je motorna pumpa velike snage došlo je do uvlačenja unutrašnje oplate cisterne. Navodi da se je popeo na cisternu, međutim već je bila počinjena šteta tj. prva i druga komora su bile uvučene.

16. Nadalje, iz iskaza svjedoka DĐ koji je radio kod tuženika- protutužitelja šest godina proizlazi da cisternu nije vidio i nije bio prisutan štetnom događaju. Međutim, svjedok je obavljao poslove čišćenja cisterne. Poslije istovara mlijeka cisterna je uvijek išla na pranje, radnici bi sami prikopčali crijevo, otvorili poklopce, podbacivali glavne šarafe poklopca i nakon toga se stiskalo dugme da se pokrene pranje. Podbacivali su glavne šarafe poklopca da se ne podvuče cisterna a zbog tlaka koji se stvara. Navodno je prema navodima svjedoka u ovom konkretnom slučaju poklopac pao dolje i cisterna se podvukla. To je čuo od kolega LĐ, E tj. kolega koji su radili kod tuženika. Tužitelj mu u vezi toga nije ništa govorio. Postoje Francuske cisterne koje imaju original tvornički složeno da kada se digne poklopac se automatski osigurač aktivira i sprječava zatvaranje poklopca. Cisterna na kojoj se dogodilo uvlačenje je tzv. V i nije imala ovakav osigurač. Poklopac nije smio biti skroz otvoren jer bi bacalo lužinu okolo a osim toga i poklopac mora biti opran. Vozač nikada nije na cisterni za vrijeme pranja. U prosjeku su 4 poklopca na cisterni. Otvara se poklopac svake komore koja se pere. Svjedok i tužitelj su radili zajedno 3 godine i zato zna koji je kamion vozio i taj kamion ima 4 poklopca. Nikada se nije dogodilo nešto slično tj. ovakav slučaj.

17. Svjedok BĐ u svom iskazu navodi da radi kod tuženika na radnom mjestu administratora. Dana 28.03.2017. navodi da je tužitelj došao u krug firme, pokucao mu je na vrata i rekao: "sjebao sam cisternu". Navodi da je otišao vidjeti cisternu, koja je bila uništena, pitao je tužitelja-protutuženika kako je do toga došlo a on je rekao da je pušio cigaretu i da je razgovarao sa operaterom i da je uslijed krajnje nepažnje došlo do uvlačenja cisterne. Naglašava da je točno upotrijebio riječi "krajnje nepažnje" a da to znači da nije pazio. Tvrdi da je postupak vrlo jednostavan i da nije trebalo doći do toga, da se prikopča crijevo za pranje, poklopci se otvaraju skroz do vrha, ono što se pere ne izlazi van niti nešto ulazi unutra. Poklopac se pere na način da se uzme kantica i spužva, popnete se na cisternu i ručno ga operete. Ova cisterna je imala 3 poklopca. Sve cisterne imaju isti princip zatvaranja i otvaranja poklopaca. Poklopac može biti ili otvoren ili zatvoren, ne može stajati na pola, nema nikakvog osigurača. Svjedok je također iskazao da mu je tužitelj-protutuženik, kada mu je rekao da je uništio cisternu također rekao i da je on kriv i da mu se da otkaz.

18. Tužitelj-protutuženik u svom iskazu navodi da mu se dana 28.03.2017. dogodilo to sa cisternom, da je došao u firmu i rekao BĐ da nazove tatu i objasni što se dogodilo i da vide što će dalje. Pitao ga je hoće li dobiti otkaz a on je rekao da kakav otkaz da on njega treba i da će ga D odvesti do auta, a da će cisternu riješiti, da nema slobodnih cisterni za njega i da par dana odmori. Dao mu je ceduljicu sa imenom i prezimenom i brojem telefona čovjeka kojem se mora javiti u Dukatu, da se napravi zapisnik ali da će se napraviti zapisnik tako da je praona bila pokvarena i da šteta ide na račun Dukata. Pitao ga je zašto je otišao iz Dukata van, zašto nije zvao policiju, a on mu je odgovorio da nitko nije bio ozlijeđen da nema razloga da zove policiju. Prikolica je imala crvene tablice tj. privremenu registraciju i zbog toga nije mogla biti kasko osigurana. Cisterna ima 3 komore, a u zadnjoj komori je iz Mađarske dovezao 14.000 litara vrhnja, 2.000 litara mlijeka u srednjoj i 10.000 litara mlijeka u prvoj. U Dukatu se nakon vaganja istače prvo vrhnje, mlijeko se ne dira. Nakon toga se ponovno ide na vagu. Osam godina je vozio cisternu i ovaj put je kao i uvijek otvorio poklopac i podložio ga sa šarafom. Ovaj poklopac nema osigurača a to je talijanska prikolica. S obzirom da je pranje vršeno na istom mjestu gdje i istakanje nije trebao pomicati prikolicu odnosno kamion. Operater Dukata je pustio pranje nakon što mu je on rekao. Da nije nešto dobro napravio smatra da bi se na cisterni nešto dogodilo već pri istakanju mlijeka. Tek zadnje 3 minute kada ide plavljenje se poklopac može otvoriti, tada ide i hladna voda a ako bi se otvorio prije bi van izlazila lužina i kiselina. Išao je prekontrolirati poklopac jer je vrhnje masno i zna ostati na poklopcu. Inače se radi o cisterni iz 2001. koja je kupljena u Mađarskoj a tamo je služila kao skladište mlijeka. Kada je dovezena nije imala ni svjetla ni žmigavce ni ništa, tuženik ju je dao ispjeskariti, stavio gume, složio struju i namjeravao prodati, ali kako je tužitelj-protutuženik prije toga imao prometnu nesreću dao mu je da s njom vozi. Kada je krenuo penjati se na cisternu čuo je da je nešto puknulo. Vidio je da se poklopac na prvoj komori ne može otvoriti. Pretpostavlja da s obzirom da je pant bio labav da se poklopac tresao i da je šaraf ispao. Ističe da nije izjavio da je štetu izazvao krajnjom nepažnjom a kako je rekao svjedok BĐ.

Prilikom dopunskog saslušanja, u ponovljenom postupku i to na ročištu održanom 31.01.2025. tužitelj-protutuženik je ostao kod iskaza danog na ročištu održanom 10.12.2018. godine. Pojašnjava da je pet godina cisternu prao na isti način. U firmu nije došao bez znanja jer je ranije radio iste poslove odnosno vozio cisternu dvije godine ranije. Prije konkretnog događaja nije imao problema prilikom pranja cisterne. Prikopča se cijev i automatski se pere na aparatu. Navodi da je sve napravio kako treba, otvorio je sve poklopce prilikom istakanja mlijeka. Cisternu poslije nije pomicao, samo je promijenio crijevo. Pošto je bilo u jednoj komori vrhnje stavili su na duže pranje koje traje 40 minuta (na automatu). Kada je ostalo samo ispiranje, 3 minute do kraja, uzeo je kantu i spužvu i onda se desio "bum", tj. eksplozija kao da je pukla ručna bomba i on se onda popeo na cisternu da vidi što se dogodilo. Ta cisterna je imala 3 komore i onda je vidio da se poklopac ne može dići, ali ga je silom potegnuo i već je došlo zraka u njega. Poklopce je dužan oprati i zato je uzeo kantu i spužvu. Prilikom pranja ne dolazi do pomicanja cisterne niti poklopaca. Pantovi su bili labaviji jer se radilo o 16 godina staroj cisterni i to na svim poklopcima. O tome nije obavijestio nikoga jer navodi da gazda zna što je kupio. Poklopac ima 3 sigurnosna vijka i oni moraju biti unutra kada se pere cisterna, oni se ne mogu zaglaviti kada se podmetnu. Proces pranja nije nitko nadzirao, on je taj isti posao radio 7 godina. To je stvar kako vas šofer nauči kod kojeg prvi pute dođete. Nije bilo propisano nikakvim internim aktom na koji način se pere cisterna. Kada bi skroz dignuli poklopce prilikom pranja onda bi lužina i kiselina izlazile van zbog čega se poklopac odigne, postavi šaraf na kojega se taj poklopac osloni i tako je i napravio i ovaj put jer da nije tako napravio došlo bi do eksplozije već prilikom istakanja mlijeka jer isto dolazi pod tlak. Sve poklopce prije pranja je otvorio jer je u svim komorama bilo mlijeko.

19. Tuženik-protutužitelj u svom iskazu navodi da je dana 28.03.2017. tužitelj došao kod njegovog sina i rekao da je: "sjebao cisternu" i da daje otkaz. Navodi da je postupak pranja cisterne vrlo jednostavan, poklopci se moraju skroz otvoriti i prikopčati voda za pranje. Nakon što se poklopci skroz otvore oni su sigurni iako nemaju osigurače. Poklopci se peru kantom i spužvom. Možda koja kap prilikom pranja iznutra izađe van kroz otvoreni poklopac. Navodi da taj posao radi 28 godina i zato zna kako se to radi. Cisternu je popravio, a ona nije bila privremeno osigurana dok crvene tablice znače da ima povećan osovinski pritisak. Cisterna je bila kasko osigurana ali od osiguranja nije naplatio štetu. Popravak prikolice je vršila jedna radiona u Krapinsko-zagorskoj županiji, ne zna točno kako se zove, a iznos je bio nekih 130.000 kn. Na kamionu su bila 3 poklopca. Šteta se može dogoditi ako je samo jedan poklopac zatvoren bez obzira što su druga dva otvorena. Također iskazuje kako njegovi vozači peru cisternu na način da poklopac skroz otvore. Nisu tražili naplatu štete od kasko osiguranja, niti su to tražili od Dukata.

Prilikom dopunskog saslušanja na ročištu od 31.01.2025. ostaje kod iskaza danog na ročištu održanom 10.12.2018. godine. Pojasnio je način na koji se pere cisterna odnosno način na koji ju je on prao. Cisternu je uvijek prao na isti način kao i inače. Nije ranije imao nikakvih problema prilikom pranja cisterne jer taj posao radi 34 godine. U procesu pranja dužan je oprati sve dijelove cisterne, a što uključuje i poklopce cisterne. Prilikom pranja u konkretnom slučaju se cisterna ne pomiče, ne pomiču se niti poklopci. Nije bilo nikakvih neispravnih šarafa niti je išta bilo labavo. Tu ništa ne može biti labavo, pa tako nije bilo niti na jednom poklopcu labavo. Postojala su četiri sigurnosna vijka kojima se poklopac šarafi i oni su bili ispravni. Sve je bilo ispravno. Prilikom pranja vijci moraju biti okrenuti prema unutrašnjosti cisterne. Tako on pere kada pere i te vijke je na taj način i postavio kada ju je on prao. Kao direktor firme nabavlja sve kamione u firmi i upoznat je sa karakteristikama svih kamiona. Navodi da je pranje cisterni u tih 34 godine izvršio nekoliko stotina puta. Nikada prije nije imao sličnu situaciju. Poklopce cisterne uvijek operu sa spužvom, imaju spužvu i kantu i operu poklopce. Način pranja cisterne nije bio propisan nikakvim internim aktima, niti redoslijed pranja. Svaki vozač sam vrši proces pranja i nitko ga ne treba nadzirati. Svaki vozač koji do određenog trenutka nije vršio pranje cisterne se u firmi obuči ili u mljekari na koji način će vršiti pranje. U mljekari kada se istovari mlijeko prikopča se cijev za pranje, otvore se poklopci i završi se pranje koje traje od 15 do 30 minuta.

20. Radi utvrđenja dinamike nastanka štete odnosno načina pranje cisterne te visine štete provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet, prometne nezgode, tehniku i procjenu motornih vozila, JĐ, dipl. inž. U nalazu i mišljenju od 25.03.2019. stalni sudski vještak zaključuje da je dana 28.03.2017. prilikom unutarnjeg pranja komora cisterne, teško oštećena cisterna marke Cardi, reg. ozn. [registarska oznaka]. Prije započetog pranja cisterne poklopci koji se nalaze u gornjem dijelu cisterne se otvaraju u cijelosti. Kada je poklopac otvoren, stoji iskošen u desno pod oko 80 stupnjeva sa donjim dijelom naslonjen na metalni dio konstrukcije cisterne. Uslijed težine poklopca isti se ne može samo zatvaranjem zatvoriti, već samo fizičkim zatvaranjem od strane vozača. Nakon što se poklopci otvore, prikopča se crijevo za pranje. Do oštećenja komora i oplate prilikom pranja cisterne u krugu tvornice Dukat, došlo je uslijed stvaranja pod tlaka, iz razloga što svi poklopci na gornjem dijelu cisterne nisu bili otvoreni. Visina štete prema nalazu vještaka na dan štetnog događaja iznosi 79.898,00 kn.

21. Na navedeni nalaz i mišljenje je prigovarao tužitelj-protutuženik prije svega i u bitnome navodeći da je vještak pregledao cisternu talijanske proizvodnje koja je po svojim tehničkim karakteristikama slična oštećenoj cisterni. Međutim, protivi se da se nalaz i mišljenje temelji na cisterni koja po svojim karakteristikama u cijelosti ne odgovara cisterni koja je sudjelovala u štetnom događaju. U tom kontekstu ističe da se bitna razlika u odnosu na cisternu koju je vještak pregledao i cisternu koja je oštećena odnosi upravo na poklopce koji su kod oštećene cisterne bili u znatno lošijem stanju i nisu imali osigurače koji automatski aktiviraju i sprječavaju zatvaranje poklopca te su „panti“ na istima bili u lošem stanju, zbog čega su se poklopci morali podložiti šarafima da se ne zatvore pri čemu posebno ističe da je navedeno potvrdio i svjedok DĐ u svome iskazu.

22. Radi mogućnosti otklanjanja prigovora proveden je očevid na licu mjesta dana 13.11.2020., a na kojem je izvršeno i probno pranje cisterne. Tužitelj-protutuženik je tom prilikom na licu mjesta pokazao način pripreme cisterne za pranje pojašnjavajući da nakon što otpusti poklopac isti podigne, a zatim jedan od vijaka na suprotnoj strani podigne i spusti na njega poklopac. Na taj način poklopac ne može „dihtati“, jer je otpušten te tekućina prilikom pranja ne može istjecati van. Vještak je prilikom probnog pranja utvrdio da kada je poklopac na cisterni podignut u cijelosti, tekućina prilikom pranja izlazi van dok je tužitelj-protutuženik dodatno pojasnio da pranje cisterne traje oko 40 minuta i da na završetku pranja, na oko 3 minute prije završetka počinje plavljenje čistom vodom. Tada se vozač penje na cisternu s deterdžentom i tekućinom da opere donji dio poklopca ako je potrebno. Za vrijeme štetnog događaja, navodi da se popeo na cisternu da opere poklopac, ali prije toga je čuo da je nešto „puklo“, ostavio je kantu i popeo se na cisternu, te utvrdio da je prednji poklopac cisterne, u prvoj komori spušten. Posebno napominje da je neposredno prije istakanja mlijeka otvorio prvi i drugi poklopac i stavio ih na sigurnosni vijak te se od trenutka istakanja mlijeka do završetka pranja cisterna nije pomjerala.

23. Nakon izvršenog očevida na licu mjesta, stalni sudski vještak je izradio dopunu nalaza i mišljenja u kojoj zaključuje da u uvjetima kada je poklopac na cisterni potpuno otvoren ili djelomično otvoren jer je postavljen na sigurnosni vijak do samo zatvaranja poklopca cisterne ne može doći. U trenutku završnog pranja cisterne došlo je do oštećenja prve komore i otplate cisterne iz razloga što je na prvoj komori poklopac bio zatvoren. Ukoliko je tužitelj-protutuženik prilikom istakanja cisterne i pranja iste postupio na način kako je to pokazao na očevidu, tada je poklopac na prvoj komori cisterne prije istakanja mlijeka i otvorio, okrenuo sigurnosni vijak prema unutra – otvoru komore i na njega naslonio poklopac. U navedenim uvjetima nije moglo doći do samo zatvaranja poklopca jer cisterna nije pomjerana iz zaustavljenog položaja neposredno prije započetog pranja iste. U slučaju da je poklopac na prvoj komori cisterne bio otvoren prilikom istakanja mlijeka i početnog pranja cisterne tada je isti morao u toku pranja fizički biti otvoren jer do samo zatvaranja poklopca nije moglo doći. Nadalje, vještak zaključuje da prometno tehničkim putem nije moguće točno utvrditi da li je neposredno prije pražnjenja cisterne i pranja iste poklopac na prvoj komori bio otvoren kako navodi tužitelj. Konačno, tehnički je prema nalazu vještaka moguće da prilikom otvaranja poklopca na prvoj komori, sigurnosni vijak nije bio okrenut do kraja prema otvoru cisterne, te da je uslijed težine poklopca došlo do pomjeranja sigurnosnog vijka prema van a time i samo zatvaranja poklopca cisterne.

24. Na dopunu nalaza i mišljenja je prigovarao tuženik-protutužitelj u bitnome osporavajući točnost gornjih utvrđenja vještaka povodom čega je sud proveo dokaz saslušanjem stalnog sudskog vještaka na ročištu i to dana 26.10.2021. godine. Stalni sudski vještak je prilikom saslušanja u potpunosti ostao kod ranijih utvrđenja te argumentirano otklonio prigovore tuženika-protutužitelja. Osim toga, nakon usmenog očitovanja vještaka tuženik-protutužitelj isto kao ni tužitelj-protutuženik, nisu imali daljnjih prigovora.

Vještak je dopunski saslušan na ročištu održanom 02.12.2024. kada je iskazao kako je na očevidu izvršio je pregled cisterne koja je marke i tipa kao i oštećena cisterna. Oštećenu cisternu nije bio u mogućnosti pregledati, te navodi da u cijelosti ostaje kod danih navoda u pisanoj dopuni nalaza i mišljenja. Prilikom izrade dopune nalaza i mišljenja prvenstveno se koristio tehničkim podacima i stanju cisterne koju je pregledao zajedno sa sudskom komisijom. Kakvo je bilo tehničko stanje oštećene cisterne neposredno prije štetnog događaja navodi da ovim putem tehnički nije moguće utvrditi. U slučaju da je izvršen pregled oštećene cisterne neposredno prije štetnog događaja radi osiguranja dokaza tada bi bio u mogućnosti u cijelosti odgovoriti na pitanje kakvo je stanje sigurnosnog vijka-klina koji onemogućava samo zatvaranje poklopca komore cisterne bilo. Na posebno pitanje navodi da iz stanja spisa ne može također odgovoriti da li je navedeni sigurnosni vijak bio ugrađen ili nije, ali obzirom na to da je pregledao cisternu koja odgovara marci i tipu oštećene cisterne može zaključiti da su sve navedene cisterne u serijskoj opremi imale ugrađeni sigurnosni vijak koji onemogućava samo zatvaranje poklopca komore. Na daljnje pitanje navodi da u slučaju da je poklopac prve komore bio cijelo vrijeme zatvoren tada ne bi moglo doći do potpunog istakanja tereta – vrhnja iz cisterne ili bi već kod istakanja nastala oštećenja na oplati cisterne iz čega se može zaključiti da je kod istakanja vrhnja iz cisterne poklopac bio otvoren.

25. Sud je u potpunosti prihvatio nalaz i mišljenje odnosno dopunu nalaza i mišljenja isto kao i usmena očitovanja vještaka. Naime, nalaz i mišljenje isto kao i dopuna istog izvršena nakon očevida na licu mjesta te izvršenog probnog pranja su izrađeni stručno i objektivno, a osim toga, vještak je argumentirano na ročištima otklonio sve prigovore.

26. Važno je naglasiti kako prema utvrđenju vještaka prilikom probnog pranja cisterne kada je poklopac u cijelosti otvoren, tekućina prilikom pranja izlazi van u manjim količinama te prometno tehničkim vještačenjem nije moguće utvrditi da li je neposredno prije pražnjenja cisterne i pranja iste poklopac na prvoj komori bio otvoren kako to navodi tužitelj, ali dozvoljava da je tehnički moguće da prilikom otvaranja poklopca na prvoj komori sigurnosti vijak nije bio okrenut do kraja prema otvoru cisterne te da je uslijed težine poklopca došlo do pomjeranja sigurnosnog vijka prema van, a time i samo zatvaranja poklopca cisterne. Međutim, u slučaju da je poklopac prve komore bio cijelo vrijeme zatvoren tada ne bi moglo doći do potpunog istakanja tereta – vrhnja iz cisterne ili bi već kod istakanja nastala oštećenja na oplati cisterne iz čega se može zaključiti da je kod istakanja vrhnja iz cisterne poklopac bio otvoren.

27. Upravo takvo utvrđenje vještaka treba staviti u kontekst s iskazom tužitelj- protutuženika u bitnome dijelu u kojemu opisuje sam nastanak štetnog događaja odnosno proces pranja cisterne u kojem smislu je, sasvim logično iskazao kako se cisterna ne pere sa potpuno otvorenim poklopcima jer lužina, kiselina i voda prilikom plavljenja izlaze van te da je prilikom istakanja mlijeka otvorio prvi i drugi poklopac i stavio ih na sigurnosni vijak, a da je pant bio labav zbog čega se poklopac tresao uslijed čega je šaraf ispao, a samim time je došlo do samo zatvaranja poklopca cisterne. Treba imati u vidu da cisterna nije imala drugi sigurniji način djelomičnog otvaranja poklopca osim ovog da se vijak podmetne pod sam poklopac, a što treba staviti u kontekst s činjenicom da ukoliko bi poklopac bio u potpunosti otvoren bi dolazilo do istjecanja tekućine odnosno lužine prilikom pranja iz samog otvora, a što je uostalom utvrdio stalni sudski vještak neposrednim opažanjem prilikom probnog pranja.

28. Međutim, iskaz tužitelja-protutuženika koji je prema vlastitom iskazivanju na ovaj način osam godina prao cisternu treba osim u kontekst s utvrđenjima vještaka staviti i u kontekst s bitnim dijelom iskaza svjedoka DĐ, kojeg je sud također ocijenio logičnim i uvjerljivim, a koji je šest godina radio kod tuženika i obavljao poslove pranja cisterne i iz kojeg proizlazi da bi poslije istovara mlijeka cisterna uvijek išla na pranje, da bi radnici sami prikopčali crijevo, otvorili poklopce i što je posebno važno, podbacivali glavne šarafe poklopca nakon čega se stiskalo dugme da se pokrene pranje. Pri tome je svjedok pojasnio da su podbacivali glavne šarafe poklopca da se ne podvuče cisterna a zbog tlaka koji se stvara. Nadalje, svjedok je iskazao i kako je navodno u ovom konkretnom slučaju poklopac pao dolje i cisterna se podvukla, a što da je čuo od kolega LĐ i E tj. kolega koji su radili kod tuženika. Svjedok je također potvrdio da cisterna nije imala osigurač koji bi se automatski prilikom dizanja poklopca aktivirao i spriječio zatvaranje poklopca.

29. Nasuprot iskazu svjedoka DĐ i iskazu tužitelja-protutuženika, a koji su cijenjeni u kontekstu s gore navedenim utvrđenjima stalnog sudskog vještaka, sud nije prihvatio iskaz svjedoka BĐ isto kao ni iskaz tuženika- protutužitelja, ocijenivši iste kao neuvjerljive i nelogične, a osim toga treba imati u vidu da je svjedok BĐ ne samo zaposlenik tuženika-protutužitelja već i sin istog uslijed čega je isti itekako zainteresiran za ishod ovog spora, a na što posebno ukazuje dio njegovog iskaza u kojem navodi da bi tužitelj-protutuženik kada bi mu došao reći da je uništio cisternu rekao da je do toga došlo dok je pušio cigaretu, razgovarao s operaterom i da je uslijed krajnje nepažnje došlo do uvlačenja cisterne. Naime, ovakav iskaz ne samo da je nelogičan već je posebno neuvjerljiv u dijelu u kojem se navodi da bi tužitelj-protutuženik iskazao da bi do štetnog događaja došlo uslijed krajnje nepažnje jer upravo navedeno ukazuje na pokušaj utjecaja na ishod ovog spora, a imajući u vidu razinu odgovornosti tužitelja-protutuženika koju bi bilo potrebno utvrditi u ovom postupku.

30. U tom smislu je nelogičan i neuvjerljiv i ranije citirani iskaz tuženika- protutužitelja koji u bitnome dijelu potvrđuje navode svjedoka BĐ, svojeg sina koji je, a kako je to već ranije rečeno, također zainteresiran za ishod ovog spora. Navedeno se posebno odnosi na dio u kojem tvrdi da bi tužitelj-protutuženik došao kod njegovog sina i rekao da je uništio cisternu i da daje otkaz. Naime, postavlja se pitanje ako je tome tako zašto tužitelj-protutuženik nije zaista dao otkaz tom prilikom isto kao i pitanje zašto tuženik-protutužitelj nije zahtjev za naknadu štete postavio već ranije prema tužitelju (ako mu je ovaj već tada priznao počinjenje štete) već tek u protutužbenom zahtjevu, dakle nakon podnošenja tužbe radi utvrđenja otkaza nedopuštenim koji je sasvim jasno upravo tuženik-protutužitelj dao tužitelju- protutuženiku.

31. Međutim, nastavno na gore iznijeto, a imajući u vidu utvrđenja drugostupanjskog suda treba naglasiti kako je u ponovljenom postupku nedvojbeno utvrđeno kako je tuženik-protutužitelj prilikom nastanka štetnog događaja prao cisternu na isti način na koji je to radio i ranije kada nije imao problema te da je bio dužan prati i poklopac cisterne što je i učinio isto kao i da prilikom pranja cisterne ne dolazi do pomicanja isto kao i da je prema iskazu tuženika-protutužitelja pant bio labav što treba staviti u kontekst sa starošću cisterne (šesnaest godina stara). Pri tome činjenica da o tome da je pant labav nije upozorio poslodavca mu se ne može staviti na teret budući da je i sam tuženik-protutužitelj iskazao da je on nabavljao sve cisterne i bio upoznat sa karakteristikama svih njih. Pri tome je neuvjerljiva tvrdnja da „tu nema što biti labavo“. Nadalje, sasvim je logično da su se prilikom otvaranja poklopaca, a kako se isti ne bi zatvorili postavljali vijci koji se nisu mogli zaglaviti, tim više ako se uzme u obzir da su očito bili labavi. Isto tako je logično da su prilikom pranja trebali biti otvoreni svi poklopci budući su sve komore ranije bile pune. Konačno, treba imati na umu da tuženik-protutužitelj kao poslodavac nije ničim propisao proceduru pranja cisterne niti redoslijed radnji, a isto tako nije nadgledao proces pranja isto kao što nije posebno niti obučavao tužitelja-protutužitelja na koji način se obavlja pranje cisterne.

32. Imajući u vidu sve gore iznijeto, utvrđenje ovog suda jest da tuženik- protutužitelj nije dokazao da bi postojale pretpostavke iz čl. 107. st. 1. ZR sukladno kojima radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu je dužan štetu naknaditi zbog čega je valjalo odlučiti kao u izreci presude.

33. Temeljem čl. 154. st. 3. ZPP-a je odlučeno da svaka stranka snosi svoje troškove, kao u točci 2. izreke presude.

Zagreb, 14. ožujka 2025.

Suda c :

Siniša Marinović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana. Žalba se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. pun. tužitelja-protutuženika

2. pun. tuženika-protutužitelja