REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U GOSPIĆU

STALNA SLUŽBA U OTOČCU

PREKRŠAJNI ODJEL

Bartola Kašića 7, 53200 Otočac

Posl. broj: Pp-315/2022-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću, Stalna služba u Otočcu, Prekršajni odjel po sutkinji Ljiljani Popović-Crnić, uz sudjelovanje zapisničarke Tanje Dujmović u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenog "MILLEM INŽENJERING-a" d.o.o., kao pravne osobe i drugookrivljenice CBS kao odgovorne osobe zastupanih po branitelju CB, odvjetniku iz [adresa], zbog prekršaja iz čl. 228. st. 1. toč. 1. i st. 2. , 229. st. 1. toč. 1. i st. 2. , 228. st. 1. toč. 18. i st. 2. Zakona o radu ("NN" 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022) u daljnjem tekstu: Zakon o radu, čl. 172. st. 2. toč. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("NN" 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/2019,114/22) u daljnjem tekstu Zakon o mirovinskom osiguranju po optužnom prijedlogu Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor radnih odnosa broj: Klasa: 116-02/21-01/5146, Urbroj: 443-02-02-10-22-9 od 3. ožujka 2022. godine, nakon glavne i javne rasprave održane dana 12. ožujka 2025. godine u prisutnosti branitelja, a odsutnosti predstavnika prvookrivljene pravne osobe , drugookrivljenice kao odgovorne osobe i predstavnika ovlaštenog tužitelja, dana 14. ožujka 2025., javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

PRVOOKRIVLJENI: «MILLEM INŽENJERIG" za proizvodnju, građevinarstvo i projektiranje, OIB: 30608889162, MBS: [matični broj subjekta], IBAN: [broj bankovnog računa] otvoren kod PZB, kao pravna osoba

i

DRUGOOKRIVLJENICA: CBS , OIB: [osobni identifikacijski broj], kći C i A, rođena **.**.1976. u [adresa], prebivalište [adresa], državljanka RH; pismena, VSS, direktorica u trgovačkom društvu "Millem-inženjering" d.o.o., dobrog imovnog stanja, prekršajno nekažnjavana, kazneno neosuđivana, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi

I.

k r i v i  s u

1. da su u svojstvu poslodavca u Hotelu Lika, odmorište Brinje sjever, Lovačka 7c zaposlili radnike i s njima sklopili ugovore o radu na adresi sjedišta u [adresa], kako slijedi:

- AB, OIB: [osobni identifikacijski broj], sklopili ugovor o radu za razdoblje od 1. 10. 2021. do 31. 1. 2022. godine, u kojem nisu naveli objektivan razlog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme,

- LB, OIB: [osobni identifikacijski broj], s kojom su sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme, za razdoblje od 1. 10. 2021. do 31. 1. 2022. godine , u kojem nisu naveli objektivan razlog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme,

d a k l e, postupili protivno odredbi čl. 12. st. 3. Zakona o radu,

pa su time počinili prekršaj iz čl. 228. st. 1. toč. 1. i st. 2. Zakona o radu,

2. da su u svojstvu poslodavca u Hotelu "Lika" odmorište Brinje sjever, Lovačka 7c zaposlili radnike :

- LB, OIB: [osobni identifikacijski broj], koja je u radnom odnosu kod okrivljenih od 3. 6. 2019. godine i ostvarila je pravo na godišnji odmor za 2020. godinu u trajanju od 4 tjedna (20 radnih dana) temeljem odluke okrivljenih o korištenju godišnjeg odmora za 2020. godine od 30. 6. 2020. godine, a da joj okrivljeni nisu omogućili korištenje godišnjeg odmora za 2020. godinu u trajanju od najmanje 4 tjedna (20 radnih dana) najkasnije do 30. 6. 2021. godine , nego je radnica iskoristila godišnji odmor za 2020 godinu u trajanju 11 radnih dana u razdoblju od 2. 10. 2020. – 16.10.2020. godine

- ĐB, OIB: [osobni identifikacijski broj], koja je u radnom odnosu kod okrivljenih od 4. 6. 2016. godine i ostvarila je pravo na godišnji odmor za 2020. godinu u trajanju od 4 tjedna (20 radnih dana) temeljem odluke okrivljenih o korištenju godišnjeg odmora za 2020. godinu od 30. 6. 2020,. godine, a da joj okrivljeni nisu omogućili korištenje godišnjeg odmora za 2020. godinu u trajanju od najmanje 4 tjedna (20 radnih dana) najkasnije do 30. 06. 2021. godine niti su joj omogućili tijekom kalendarske godine u kojoj je ostvarila pravo na godišnji odmor 2020. korištenje godišnjeg odmora u neprekidnom trajanju od najmanje dva tjedna (10 radnih dana), nego je radnica iskoristila godišnji odmor za 2020. godinu u trajanju 17 radnih dana u razdoblju od 6.2. -13.2.2020. godine (6 radnih dana) od 19. – 30. 11. 2020. godine (8 radnih dana) i od 1. – 3. 12. 2020. godine (3 radna dana),

d a k l e, postupili protivno čl. 77. Zakona o radu,

pa su time počinili prekršaj iz čl. 228. st. 1. toč. 18. i st. 2. Zakona o radu.

zbog čega se na temelju istog propisa,

k a ž n j a v a j u

prvookrivljeni “MILLEM INŽENJERING“ d.o.o. kao pravna osoba

za prekršaj pod toč. 1. novčanom kaznom u iznosu od 4.200,00 eura (četiritisućedvjestoeura),

za prekršaj pod toč. 2. novčanom kaznom u iznosu od 4.200,00 eura (četiritisućedvjestoeura).

UKUPNO: NOVČANOM KAZNOM U IZNOSU OD 8.400,00 EURA (OSAMTISUĆAČETRISTOEURA).

drugookrivljenica CBS, kao odgovorna osoba za prekršaj pod toč. 1. novčanom kaznom u iznosu od 600,00 eura (šestoeura),

za prekršaj pod toč. 2. novčanom kaznom u iznosu od 600,00 eura (šestoeura).

UKUPNO: NOVČANOM KAZNOM U IZNOSU OD 1.200,00 EURA (TISUĆUDVJESTOEURA).

Okrivljenici su dužni platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude. Temeljem odredbe čl. 152.st.3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku i to prvookrivljena pravna osoba i z n o s od 5.600,00 eura (pettisućašestoeura), a drugookrivljenika kao odgovorna osoba i z n o s od 800,00 eura (osamstoeura).

Okrivljenici su dužni u istom roku po pravomoćnosti presude platiti trošak postupka u paušalnom iznosu od po 50,00 eura (pedeseteura) , s v a k i. U protivnom će se izvršiti prisilna naplata.

II.

Na temelju odredbe čl. 181. st. 1. toč. 5. Prekršajnog zakona protiv prvookrivljene pravne osobe "MILLEM INŽENJERING" te CBS kao odgovorne osobe

o d b i j a  s e  o p t u ž b a

da su u svojstvu poslodavca u Hotelu "Lika" odmorište Brinje sjever, Lovačka 7c zaposlili radnike :

- ĐB, OIB: [osobni identifikacijski broj], počevši od 4. 6. 2016. godine , a za koju su izvršili prijavu promjene tijekom osiguranja – ugovor o radu na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom, s datumom promjene 1. 10. 2019. godine, a vrijeme prijema je 30. 10. 2020. godine , što je nakon proteka roka od 24 sata od nastale promjene (1 godina i 30 dana),

- ČB, OIB: [osobni identifikacijski broj], počevši od 4. 6. 2016. godine, a za kojeg su izvršili prijavu promjene tijekom osiguranja – ugovor o radu na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom, s datumom promjene 11. 7. 2017. godine, a vrijeme prijema je 30. 10. 2020. godine, što je nakon proteka roka od 24 sata od nastale promjene (3 godine i gotovo 4 mjeseca),

d a k l e , da su postupili protivno odredbi čl. 112. st. 1. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju,

pa da su time počinili prekršaj iz čl. 172. st. 2. toč. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.

III.

Na temelju odredbe čl. 182. st. 1. toč. 1. Prekršajnog zakona prvookrivljena pravna osoba "MILLEM INŽENJERING" te CBS kao odgovorna osoba

o s l o b a đ a j u  s e  o d  o p t u ž b e

da su u svojstvu poslodavca u Hotelu "Lika" odmorište Brinje sjever, Lovačka 7c koristili rad radnika za koje nisu uredno vodili evidencije o radnom vremenu radnika za 11.mj. i 12.mj. 2021. godine do dana inspekcijskog nadzora 16. 12. 2021. godine i to na način kako slijedi:

- u evidencijama o radnom vremenu za 11. mj. i 12. mj. 2021. godine za radnike AB OIB: [osobni identifikacijski broj], EB OIB: [osobni identifikacijski broj], ĐB OIB: [osobni identifikacijski broj] i NB OIB: [osobni identifikacijski broj], evidentirali su rubrike 1. smjene u od 06-14, 2. smjena od 14-22 i 3. smjena od 22- 06, a nisu evidentirali stvarno radno vrijeme u turnusima 12-24-48 od 7,00 do 19,00 i od 19,00 do 7,00 sati

- u evidencijama o radnom vremenu nisu evidentirali ostvarene sate noćnog rada, sate rada blagdanom i nedjeljom i sate prekovremenog rada:

- ĐB, OIB: [osobni identifikacijski broj], 11. mj. 2021. godine noćni rad 24 sata, rad praznikom 12 sati,

- JOSIPA MOVRIĆ 11 mj.2021. rad praznikom 12 sati, 12 mj. 2021. rad nedjeljom 12 sati

- IVICA MESIĆ 11 mj. 2021. prekovremeni rad 16 sati, rad nedjeljom 24 sata, rad praznikom 16 sati: 12 mj. 2021. rad nedjeljom 8 sati

- LJERKA MESIĆ 11 mj. 2021. prekovremeni rad 4 sata, rad nedjeljom 24 sata, rad praznikom 12 sati , noćni rad 48 sati, 12 mj. 2021. rad nedjeljom

d a k l e, da su postupili protivno čl. 5. Zakona o radu,

pa da su time počinili prekršaj iz čl. 229. st. 1. toč. 1. i st. 2. Zakona o radu,

Trošak postupka vezano za toč. II. i toč. III. izreke pada na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor radnih odnosa podnio je optužni prijedlog pod brojem: Klasa: 116-02/21-01/5146, Urbroj: 443-02- 02-10-22-9 od 3. ožujka 2022. godine protiv prvookrivljene “MILLEM-INŽENJERING" d.o.o., kao pravne osobe i drugookrivljenice CBS kao odgovorne osobe, a zbog prekršaja činjenično i pravno označenih u izreci.

2. Na raspravu nije pristupio uredno pozvan predstavnik prvookrivljene pravne osobe već branitelj CB dok je drugookrivljenica kao odgovorna osoba u pranoj osobi dostavila pisanu obranu, a koja je na raspravi pročitana.

2.1. U pisanoj obrani navodi , a vezano za toč. I. optužbe kako je za većinu navedenih ugovora nastupila zastara osim u odnosu na ugovor radnika PB za period od 1.10.2021. – 31. 1. 2022. godine i radnika LB, također za period od 1. 10. 2021. – 31. 1. 2022. godine. Ugovor o radu koje su tada koristili dostavljeni su im pod odvjetničkom uredu iz Rijeke koji je u to vrijeme zastupao trgovačko društvo pa su samim time smatrali da je nepotrebno unositi bilo kakve izmjene u njega i da je kao takav ispravan. Novi ugovori su se sklapali istekom prethodnog i radnici nisu imali niti jedan dan prekida radnog odnosa, a razlog sklapanja je razlog sklapanja bilo kojeg ugovora – potreban za radnikom. Zbog prirode posla koji je vezan uz turističku sezonu i obujma posla, bilo je nemoguće predvidjeti hoće li im radnici trebati samo tri mjeseca, godinu dana ili na koliko je već sklopljen ugovor.

2.2. Vezano za toč. II. optužnog akta istaknula je prigovor zastare.

2.3. Glede prekršaja pod toč. III. optužnog akta, a vezano za evidenciju radnika , navela je kako je evidencija ustupljena prilikom nadzora zapravo pomoćna evidencija i tablica kao takva je preuzeta iz programa koji koriste u računovodstvu. Bitna činjenica je to što je navedena evidencija možda realnija nego da ju vode kao ovu od 07-19 i 19-07 jer noćnim radom se smatra rad od 22 do 06 (što je jasno vidljivo u tablici). Znači, radnik koji je došao u noćnu smjenu od 19 do 7 ujutro ima 8 sati noćnog rada i 4 sata dnevnog rada, a to je upravo vidljivo iz navedene tablice tako da ostaje nejasno zašto je u prijedlogu navedeno da nisu evidentirani noćni sati rada. Nadalje, ako radnik radi nedjelju noć, umjesto noćnog rada obračunava se rad nedjeljom ili, ako je praznik, rad praznikom. Smatrali su da je nepotrebno to dodatno naglašavati u evidenciji kad program sam po datumu prepozna radi li se o nedjelji ili prazniku. Sve to vidljivo je na platnim listama na kojima je posebno iskazan noćni rad, rad nedjeljom i rad praznikom, kao i prekovremeni rad ako ga je bilo. Prilikom nadzora inspektorice su to provjerile i rekle da je obračun plaća dobar pa je zbilja nejasno zašto se terete.

2.4. Vezano za prekršaj pod toč. IV. optužbe (a koji se tiče godišnjih odmora zaposlenice LB i ĐB) navela je kako radnica LB nije u potpunosti iskoristila svoj godišnji odmor zato što krajem 2020. zbog COVID mjera nisu radili, kao i u 3., 4., 5. mjesecu 2021. godine, a u tom periodu je ista obavila operaciju koljena pri čemu je bila 240 sati na bolovanju na teret poslodavca, 288 sati COVID i kao što je navedeno 88 sati godišnjeg odmora, te ista doslovno nije željela koristiti godišnji odmor. Radnica ĐB je u to vrijeme imala dvoje male djece, ona i suprug su kombinirali godišnje odmore zbog čuvanja djece kako je njima odgovaralo i smatrali su da je u redu da im izađu u susret, nisu razmišljali o tomu da godišnji mora biti u neprekinutom trajanju ,a ista također nije željela koristiti godišnji odmor više od onoga što je koristila.

2.5. Zaključno napominje da bi joj bilo veoma žao ako bi u radu ugostiteljskog objekta bila učinjena bilo kakva pogreška a kamo li prekršaj. Prvookrivljena egzistira već dugi niz godina baveći se ugostiteljskom djelatnosti i nije kažnjavana zbog ovakvih ili sličnih prekršaja. Radnici su izuzetno zadovoljni uvjetima rada. Zapošljavaju isključivo domaće radnike s područja Općine Brinje. Ako je neki od prekršaja za koje se tereti zaista i počinjen, onda je to iz čistog nehaja i nesnalaženja u složenim zakonskim odredbama koje su za poslodavca definitivno prestroge. Ističe također da su kao trgovačkog društvo obvezni svake godine podvrgnuti se detaljno postupku revizije i nikada od strane revizora osobno kao ni u njihovom izvješću nije bilo upozorenja da je povrijeđena bilo koja zakonska odredba.

3. U dokaznom je postupku pročitan zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru s pripadajućim izjavama /list 11. – 23. spisa/, zapisnik od 12. siječnja 2022. godine /list 24. – 37. spisa/te zapisnik inspekcijskom nadzoru od 16. veljače 2022 /list 38. – 41. spisa/. Pročitani su ugovori o radu na određeno vrijeme za radnika AB sa prijavama o početku mirovinskog osiguranja /list 42. – 57. i 58 spisa/ , ugovor o radu za LB /list 59. – 82. spisa / prijava o početku mirovinskog osiguranja /list 83. spisa/, ugovor o radu na određeno vrijeme za ĐB /list 84. – 99. spisa/, prijava mirovinskog osiguranja /list 100. – 101. spisa/ ugovori o radu na određeno vrijeme za NB /list 102. – 129. spisa/, prijava o početku osiguranja HZMO i prijava o promjeni tijeka osiguranja /list 130. – 131. spisa/, ugovori o radu na određeno vrijeme za ČB /list 132. – 145. spisa/, prijava o početku osiguranja HZMO i prijava o promjeni tijekom osiguranja /list 146. – 147. spisa/, tablica evidentiranog radnog vremena / list 148. – 154. spisa/, obračunska list 508 /list 155. spisa/ za JB, tablica evidentiranog radnog vremena za ČB /list 156. – 157. spisa/, obračunska lista za istoga /list 158. spisa/, tablice o evidenciji radnog vremena za NB /list 159. – 160. spisa/, obračunska lista br. 506 za istu /list 161. spisa/. Pročitan je plan korištenja godišnje odmora za 2020. godinu, odluka o korištenju godišnjeg odmora za LB s pripadajućom obračunskim listam, tablicom radnog vremena te bolovanja i naknade HZZO za istu /list 163. – 170. spisa/, odluka o korištenju godišnjeg odmora za ĐB s pripadajućim obračunskim listama i tablicama /list 174. – 180. spisa/ te je izvršen uvid u potvrde Odjela za prekršajnu evidenciju MPRH /list 181. – 184. spisa/.

3.1. Obrana je u odnosu na činjenične opise iz optužnog prijedloga istaknula u odnosu na prekršaje opisane u optužnom aktu pod toč. I. a i b. kao i toč. II. nastupila zastara prekršajnog progona kao i da su zapisnici o inspekcijskom nadzoru nezakoniti dokazi jer iz sadržaja navedenih isprava kao i načina postupanja ovlaštenih osoba državnog inspektorata tempore criminis proizlazi da su isti bili suprotni kogentnim odredbama Prekršajnog zakona te Zakona o općem upravnom postupku. Svi svjedoci saslušani su bez nazočnosti poslodavca i njegova branitelja zbog čega su povrijeđena temeljena prava obrane jer okrivljenicima nije bilo dozvoljeno da u kontradiktornom i neposrednom okruženju mogu postavljati pitanja svjedocima. Svjedoci su tako reći saslušani poslodavcu "iza leđa" što je nedopustivo. Zbog navedenog su i sporne izjave na koje se poziva u optužnom prijedlogu također nezakoniti dokaz i nije ih moguće koristiti u ovom postupku.

3.2. Glede evidencija radnog vremena koje se u dokazne svrhe nalaze u spisu predmeta istaknuta je primjedba da iz njihovog sadržaja upravo proizlazi da je poslodavac radno vrijeme uredno evidentirao te da su svi radnici, osim voditelja ČB, radili u smjenskom režimu 12/24/12/48 pa nije jasno zašto je ovlašteni tužitelj to ignorirao. Vidljivo je da su radni sati uredno evidentirani samo je postojeća tablica iz programa koju koristi trgovačkog društvo za svoje zaposlenike (građevinske i ugostiteljske) izrađena za trosmjenski rad. Međutim, u toj tablici je u svakom pojedinom slučaju i za svakog radnika koji je radio u smjenama evidentirano 12 satno radno vrijeme (8+4) koje nije prelazilo tjedni maksimum od 40 sati , a ako u sezoni ponekad i jest, onda je radnicima to isplaćeno kroz naknadu za prekovremeni rad. Iz obračunskih lista također proizlazi da radni sati u potpunosti odgovaraju radnim satima iz tablice.

3.3. Glede prekršaja vezanog uz korištenje godišnjeg odmora ističe da je korištenje godišnjeg odmora pravo radnika pa se zato u zakonu i zove pravo na godišnji odmor. Navedeni radnici nisu htjeli niti na zahtjev poslodavca koristiti ostatak godišnjeg odmora jer im je dok rade bila veća plaća zbog smjenskog, noćnog i rada praznikom i blagdanima. Također je u to vrijeme cijela država bila pogođena pandemijom korone te radnici nisu redovito radili i imali su smanjena primanja pa im je bilo u interesu da više rade. Poslodavac nema mehanizam da prisili radnika da ostvaruje svoje pravo na godišnji odmor. Iz odredbe čl. 228. st. 1. toč. 15. proizlazi da ako poslodavac radniku ne omogući korištenje godišnjeg odmora na način i pod uvjetima propisanim zakonom da će se u tom slučaju poslodavac prekršajno kazniti. Poslodavac je navedeno omogućio ali radnici iz objektivnih razloga nisu to pravo koristili do kraja.

3.4. Ukoliko sud ipak bude smatrao da bi okrivljenici počinili neki od prekršaja za koji ih se tereti, tada se, vezano za odmjeravanje kazne, ističu određene olakotne okolnosti na strani okrivljenika,prije svega njihova dosadašnja prekršajna i kaznena neosuđivanost te okolnost da su svojim ponašanjem prema ovlaštenim tijelima nadzora ubrzali postupak i ni na koji način istog nisu opstruirali.

4. Na temelju provedenog dokaznog postupka sud je smatrao dokazanim djela pravne i odgovorne osobe kako je opisano u izreci. Razlozi koje drugookrivljenica i obrana navode, ni na koji način ne mogu otkloniti odgovornost za opisana djela prekršaja.

5. Naime, kada je u pitanju prekršaj označen u izreci pod toč. I. 1., u odredbi čl. 12. Zakona o radu propisano je:

"(1) Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena.

(2) Ugovor o radu iz stavka 1. ovoga članka može se sklopiti u najdužem trajanju od tri godine.

(3) Pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti smatra se zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. (4) S istim radnikom smije se sklopiti najviše tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme čije ukupno trajanje, uključujući i prvi ugovor, nije duže od tri godine.".

5.1. Nesporno je, dakle, u postupku utvrđeno da u ugovorima o radu sklopljenim na određeno vrijeme sa radnicima AB /list 54. - 57. spisa/ i LB /list 59. – 62. spisa/, oba za razdoblje od 1. listopada 2021. godine do 31. siječnja 2022. godine, nije naveden objektivan razlog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme, a što je zakonom propisani sastavni dio takovog ugovora. Pritom valja napomenuti da okolnost da se radilo o ugovoru o radu na određeno vrijeme koji je sklopljen uzastopno u konkretnom slučaju nije relevantan obzirom da svi sklopljeni ugovori koji se navode u optuženju ne prelaze ukupno trajanje od tri godine.

6. Kada je u pitanju prekršaj označen u izreci pod toč. I. 2., u odredbi čl. 77. st. 1. Zakona o radu propisano je: "Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, a maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštiti radnika od štetnih utjecaja u trajanju od najmanje pet tjedana."

6.1. U odredbi čl. 83. istog Zakona propisano je: "Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna."

6.2. U odredbi čl. 84. st. 1. istog Zakona propisano je: "Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz članka 83. ovoga Zakona radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine."

6.3. Nesporno je u postupku utvrđeno da radnicama LB i ĐB, za koje je donio odluku o korištenju godišnjeg odmora za 2020. godinu /list 163. i 174. spisa/ poslodavac nije omogućio da iskoriste cijeli godišnji odmor od četiri tjedna (20 dana) na koji su ostvarile pravo, a što su im bili dužni omogućiti najkasnije do 30. lipnja 2021. godine.

7. Stoga je u djelima prvookrivljene pravne osobe "MILLEM INŽENJERING-a" d.o.o. kao pravne osobe i drugookrivljenice CBS kao odgovorne osobe u pravnoj osobi sud našao obilježja prekršaja iz citiranih odredaba navedenog propisa pa ih je proglasio krivima i izrekao mu odgovarajuću kaznu. Pri određivanju vrste i mjere sankcije uzete su u obzir sve okolnosti iz čl. 36. st. 2. Prekršajnog zakona koje utječu da kazna po vrsti mjere bude lakša ili teža za počinitelja prekršaja, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, njegovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja. Naročito otegotne okolnosti u postupku nisu utvrđene, dok je kao naročito olakotnu okolnost sud cijenio dosadašnje nekažnjavanje okrivljenika pa im je izrekao novčanu kaznu u iznosu neznatno iznad iznosa minimalne propisane kazne za svaki od prekršaja.

8. Troškovi postupka određeni su temeljem odredbe čl. 140. st. 1. u svezi čl. 138. st. 2. toč.3. Prekršajnog zakona, a obuhvaćaju opće troškove suda u paušalnom iznosu, ovisno o složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenika.

9. Glede prekršaja opisanog u izreci pod toč. II. optužba je odbijena obzirom da je u postupku nastupila apsolutna zastara prekršajnog gonjenja. Naime, u odredbi čl. 13. st. 1. Prekršajnog zakona propisano je da prekršajni progon zastarijeva nakon četiri godine. U odredbi čl. 112. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da podatke za vođenje matične evidencije obvezni dostavljaju u sljedećim rokovima: "5. prijave o promjeni tijekom osiguranja – u roku od 24 sata od nastale promjene.". U konkretnom slučaju promjena je za radnicu ĐB, nastupila 1. listopada 2019. pa je rok bio 2. listopada 2019. (u odnosnu na kojeg se računa zastara), odnosno za radnika ČB **.**.2017. pa je rok bio 12. srpnja 2017. (u odnosnu na kojeg se računa zastara).

10. Glede prekršaja opisanog u izreci pod toč. III., u odredbi čl. 5. Zakona o radu propisano je:

"(1) Poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni.

(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu.

(3) Poslodavac je dužan inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti podatke iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Ministar nadležan za rad (u daljnjem tekstu: ministar) Pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka.".

10. 1. U odredbi čl. 229. st. 1. toč. 1. i st. 2. istog Zakona propisano je da će se za prekršaj kazniti poslodavac ako pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi "ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu (članak 5.)."

10.2. U konkretnom slučaju radilo se o Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima ("NN" 73/2017) dok je sada na snazi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca ("NN" 55/2024).

10. 3. Sud je utvrdio da djelo na način kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu nije prekršaj. Naime, u činjeničnom opisu nije naveden blanketni propis, slijedom čega nije navedeno bitno obilježje prekršaja. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja obzirom da u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu djelu nije prekršaj.

10. 4. Slijedom navedenog sud je utvrdio kako djelo okrivljenika, na način kako mu se stavlja na teret optužnim aktom, nije prekršaj. Stoga je valjalo riješiti kao u izreci temeljem odredbe čl. 182. st. 1. toč. 1. Prekršajnog zakona i okrivljenika osloboditi od optužbe.

11. U izreci je ispušten dio optužbe u kojem se okrivljenike tereti da su u svojstvu poslodavca u Hotelu Lika, odmorište Brinje sjever, Lovačka 7c, postupili protivno odredbi čl. 12. st. 2. i st. 3. Zakona o radu i time počinili prekršaj iz čl. 228. st. 1. toč. 1. i st. 2. Zakona o radu, obzirom na apsolutnu zastaru prekršajnog gonjenja u odnosu na radnike:

- ĐB, OIB: [osobni identifikacijski broj], u radnom odnosu kod okrivljenih od 4. 6. 2016. godine, s kojom su sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme za razdoblje od 4. 6. 2016. godine do 31. 10. 2017. godine; uzastopce sklopljeni ugovori o radu za razdoblja od 1. 11. 2017. godine do 31. 10. 2018. godine te od 1. 11. 2018. godine do 31. 10. 2019. godine, u kojima nisu naveli objektivan razlog za sklapanje uzastopnog ugovor o radu na određeno vrijeme, da bi nakon toga s radnicom sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme s danom početka rada 1. 10. 2019. godine;

- NB, OIB: [osobni identifikacijski broj], u radnom odnosu kod okrivljenih počevši od 2. 7. 2014. godine, a s kojom su sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme za razdoblje od 2. 7. 2014. godine do 30. 9. 2014. godine; uzastopce sklopljeni ugovori o radu za razdoblja od 1. 10. 2014. godine do 30. 9. 2018. godine , od 1. 10. 2015. godine do 5. 7. 2016. godine, od 6. 7. 2016. godine do 10. 7. 2017. godine, od 11. 7. 2017. godine do 11. 7. 2018. godine , od 12. 7. 2018. godine do 11. 7. 2019. godine, u kojima nisu naveli objektivan razlog za sklapanje uzastopnog ugovor o radu na određeno vrijeme, da bi nakon toga s radnicom sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme s danom početka rada 31. 12. 2018. godine,

- radnicu AB za razdoblje radnog odnosa temeljem sklapanja uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme od 3. 6. 2019. do 30. 9. 2019. godine, od 1. 10. 2019. godine do 30. 9. 2020., od 1. 10. 2020. do 30. 9. 2021. godine te

- radnicu LB za razdoblje radnog odnosa temeljem sklapanja uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme za razdoblje od 3. 6. 2019. godine do 30. 9. 2019. godine, od 1. 10. 2019. godine do 31. 10. 2019. godine, od 1. 11. 2019. godine do 15. 1. 2020. godine, od 16. 1. 2020. godine do 30. 9. 2020. godine, od 1. 10. 2020. godine do 30. 9. 2021. godine.

12. Odluka o troškovima postupka u ovom dijelu utemeljena je na odredbi čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona.

U Otočcu 14. ožujka 2025.

ZAPISNIČARKA

SUTKINJA

Tanja Dujmović, v.r.

Ljiljana Popović-Crnić, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu u roku od 8 (osam) dana po primitku presude.

Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u dva istovjetna primjerka.

Dostaviti: 1. okrivljenicima,

2. branitelju

3. ovlaštenom tužitelju na br. gornji

4. ref. za izvršenje kazne,

5. spis.-