REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

R1 Ob-1675/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Valentini Vedrina Parlov, u pravnoj stvari predlagateljice LN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Zinka Bojanić, odvjetnica u Zagrebu, protiv protustranke ŠN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, 14. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica LN iz [adresa] i sada pokojnog ĐN, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1954., a umrlog **.**.2010., koja je izvanbračna zajednica trajala od 1988. do 09. lipnja 2010.

O b r a z l o ž e n j e

1. Predlagateljica je 11. srpnja 2024. podnijela ovome sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice u smislu odredbe čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne Novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje ZMO).

1.1. U prijedlogu navodi da je s pokojnim ĐN živjela u izvanbračnoj zajednici od 1988. pa do smrti imenovanog, 09. lipnja 2010., a u ostavinskom postupku iza pokojnog ĐN je proglašena jednom nasljednicom. Postupak radi utvrđenja izvanbračne zajednice je već jednom pokrenula pred ovim sudom pod brojem R1 Ob- 832/23. na način da se postupak vodio protiv Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kao protustranke te je ovosudnim rješenjem od 03. siječnja 2024. utvrđeno postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice i pokojnog ĐN. U žalbenom postupku je Županijski sud u Puli rješenjem Gž Ob-16/24 od 15. svibnja 2024. preinačio prvostupanjsko rješenje na način da je odbio zahtjev predlagateljice uz obrazloženje da su u ovakvim postupcima pasivno legitimirane one osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla te da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne može biti pasivno legitimiran.

1.2. Pasivnu legitimaciju u ovome postupku pojašnjava navodeći da su u ostavinskom postupku iza pokojnog ĐN utvrđeni kao nasljednici predlagateljica kao izvanbračna supruga i ON, otac pokojnog ĐN. ON je preminuo **.**.2023. te je u ostavinskom postupku njegovom nasljednicom proglašena kćer ŠN, ovdje protustranka.

1.3. Kako su stoga predlagateljica i pokojni ĐN živjeli 22 godine u ravnopravnom partnerskom odnosu u zajedničkom kućanstvu, dijelili financije, stol i postelju, te je između njih postojala obiteljska i trajna ekonomska zajednica tijekom koje nitko od njih nije bio u drugom braku, to njihova zajednica ispunjava sve pretpostavke za priznanje izvanbračne zajednice, pa predlaže donošenje rješenja kao u izreci.

2. Pozvana očitovati se o prijedlogu predlagateljice u smislu odredbe čl. 16. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne Novine“ broj 59/23) protustranka je na ročištu od 12. studenoga 2024. potvrdila činjenične navode prijedloga.

3. Odlučujući o podnesenom prijedlogu sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u sadržaj izvatka iz matice rođenih i smrtnog lista za ĐN, izvod iz matične knjige rođenih za LN, uvjerenja o prebivalištu za ĐN i LN, zapisnik s ostavinskog postupka iza pok. ĐN i rješenje o nasljeđivanju za pokojnog ĐN i pokojnog ON, rješenje R1 Ob-832/23 od 03. siječnja 2024. i Gž Ob-16/24 od 15. svibnja 2024., potvrdu Matičnog ureda Dvor od 23. studenoga 2023. te su na ročištu od 12. studenoga 2024. saslušani predlagateljica, protustranka i svjedoci JN i ĆN.

4. Analizom i ocjenom provedenih dokaza sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku („Narodne Novine“ broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23, dalje ZPP) sud je ocijenio prijedlog predlagateljice osnovanim.

5. Odredbom čl. 22. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji (st. 1.). Pod članom obitelji iz st. 1. t. 1. smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom postupku (st.3.).

5.1. Odredbom čl. 11. Obiteljskog zakona („Narodne Novine“ broj: 103/15, 98/19i 47/20, dalje ObZ) propisano je da se odredbe ovoga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

6. Uvidom u priloženi izvadak iz matice rođenih utvrđeno je da ĐN nije nikada sklapao brak. Činjenica slobodnog bračnog statusa predlagateljice utvrđena je iz sigurnog i s mnogo karakterističnih detalja danog iskaza predlagateljice i protustranke te dovođenjem njihovih iskaza u svezu s iskazima saslušanih svjedoka, obzirom prema sadržaju potvrde Matičnog ureda Dvor Klasa: 223-01/23-04/337 od 23. studenoga 2023. nije moguće izdati izvod iz matice rođenih za predlagateljicu. Navedeno stoga što su kao posljedica Domovinskog rata državne matice i knjige državljana za matično područje Dvor uništene.

6.1. Uvidom u uvjerenja o prebivalištu dalje je utvrđeno da je predlagateljica od 23. srpnja 1992. pa nadalje prijavljena na adresi [adresa] u [adresa], na kojoj je adresi pokojni ĐN bio prijavljen od 15. veljače 1990. do 09. lipnja 2010.

6.2. Prema sadržaju smrtnog lista, ĐN je preminuo **.**.2010., koja je činjenica upisana u maticu umrlih matičnog područja Trešnjevka pod rednim brojem 00239 za 2010. godinu.

6.3. Uvidom u zapisnik s ostavinskog ročišta iza pokojnog ĐN i slijedno rješenje o nasljeđivanju O-5217/10 od 20. rujna 2010. utvrđeno je da su kao zakonski nasljednici iza pokojnog ĐN utvrđeni izvanbračna supruga LN i otac ON. Ostavitelj je 18. travnja 2010. sačinio vlastoručnu oporuku proglašenu na zapisniku 20. rujna 2010. kojom je svu imovinu ostavio izvanbračnoj supruzi LN. Ovdje predlagateljica je temeljem zakona, oporuke i ustupa proglašena nasljednicom pokojnog ĐN u cijelosti. Rješenje o nasljeđivanju O-5217/10 od 20. rujna 2010. je postalo pravomoćno danom donošenja.

6.4. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza pokojnog ON, umrlog **.**.2023., oca pokojnog ĐN, utvrđeno je da je njegovom nasljednicom temeljem zakona utvrđena kćer ŠN. Time je ŠN pasivno legitimirana u ovom posutupku.

7. Iz iskaza predlagateljice slijedi da je s pokojnim ĐN uselila u stan na adresi aktualnog prebivališta još 1988., a ranije tome su neko vrijeme stanovali u stanu njegova oca na Knežiji, dok su se na toj adresi u [adresa] prijavili kasnije. Od vremena useljenja do Mladenove smrti su živjeli zajedno bez prekida u zajednici te nitko od njih dvoje nije nikada bio u drugom braku. Također nisu međusobno sklapali brak jer njoj papir nije ništa značio. Bilo joj je važno da su si dobri. Voljeli su se, spavali u istom krevetu, zajednički privređivali i dijelili obveze, ulagali su u kuću u vlasništvu njezinih roditelja, imali su zajednički krug prijatelja, a intenzivno su se družili s ZN i JN. ĐN je preminuo od posljedica tumora debelog crijeva. Bio je podvrgnut operaciji i kemoterapiji, no nije se izliječio. Snosila je sve troškove njegova pogreba, a nakon njegove smrti je zatvorila račune i otplatila zajednički kredit koji je glasio na ĐN.

7.1. Iz iskaza protustranke ŠN proizlazi da su njezin pokojni brat i predlagateljica zajedno živjeli od 1988., kada je i upoznala predlagateljicu. Bila je prisna s njih oboje, pa otuda zna da su bili zajedno do Mladenove smrti i da tijekom zajedničkog suživota nitko od njih nije bio u drugom braku ili zajednici. Iskazala je kako predlagateljicu smatra svojom šogoricom.

7.2. Iskaze stranaka sud je u cijelosti prihvatio jer su iskazivale neposredno uvjerljivo, životno logično i međusobno povezano.

8. Iskazi stranaka u dijelu zajedničkog suživota predlagateljice s pokojnim ĐN i kvalitete istoga u dijelu koliko su iste u to imali uvida, potvrđen je iskazima saslušanih svjedoka ĆN i JN, oboje prijatelja predlagateljice i pokojnog.

8.1. Svjedokinja ĆN je iskazala da je zajedno s predlagateljicom i pokojnim radila u negdašnjem Duhanu Zagreb te su se viđali na dnevnoj razini na poslu, a druženje su nastavljali međusobnim posjetima u kućanstvima nekoliko puta mjesečno. Odatle zna da su predlagateljica i pokojni ĐN živjeli zajedno kao bračni par. Zbog proteka vremena se nije mogla prisjetiti vremena zajedničkog života predlagateljice i pokojnog, no zna da u njihovoj zajednici nije nikada bilo prekida i da nitko od njih nije nikada bio u drugom braku, pri čemu je navela da su si bili toliko dobri da bi, da je bilo suprotno, ona to sigurno znala. Svjedok JN je iskazao da je pokojnog znao još od srednje škole, a predlagateljicu je upoznao kao osobu koja je s ĐN živjela. Iz takvog odnosa s njima zna da su živjeli kao supružnici samo što nisu imali papir, da su bili bliski i da su u takvom odnosu bili sve do Mladenove smrti.

9. Sud je poklonio vjeru iskazima saslušanih svjedoka jer su iskazivali neposredno uvjerljivo u opsegu kojim su imali uvida u suživot predlagateljice i pokojnog te u tom opsegu i u svezi s iskazom predlagateljice i protustranke te pisanim ispravama, čine logičnu tvorbu temeljem koje je sud izveo zaključak da je između predlagateljice i pokojnog ĐN od 1988. pa sve do smrti pokojnog, 09. lipnja 2010., dakle u dostatnom vremenskom kontinuitetu, postojala životna, ekonomska i emocionalna zajednica istih, pri čemu u navedenom vremenu nitko od njih nije bio u drugom braku.

9.1. Vrijeme početka izvanbračne zajednice utvrđeno je iz sigurnog iskaza predlagateljice u dijelu kojim je navela da je s pokojnim ĐN uselila u stan u [adresa]., pri čemu okolnost da je tek 1992. prijavila prebivalište na toj adresi nije od odlučnog značaja kraj prihvaćenih iskaza stranaka i svjedoka (tako i VSRH u Rev- 1121/07-2 od 22. studenoga 2007.).

10. Stoga je primjenom gore navedenih odredbi ZMO i ObZ odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu, 14. ožujka 2025. godine

Sudac

Valentina Vedrina Parlov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu na Županijski sud. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka ovog rješenja.

DNA:

1. predlagateljici po pun. uz nalog za sudsku pristojbu na rješenje

2. protustranci