Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj Gž Ovr-28/2025-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu pojedincu Nikoli Ramušćaku, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja HPB d.d., Zagreb, Jurišićeva ulica 4, OIB: 87939104217, kojeg zastupa punomoćnik ĆZ, zaposlenik ovrhovoditelja na temelju generalne punomoći broj U.B.34/24, protiv ovršenika Grad Novska, Novska, Trg dr. Franje Tuđmana 2, OIB: 09112913581, kojeg zastupa punomoćnica Jadranka Gačić, odvjetnica u Novskoj, radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Kutini poslovni broj Ovr-692/2024 od 16. prosinca 2024., dana 14. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovršenika Grad Novska kao neosnovana i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Kutini poslovni broj Ovr-692/2024 od 16. prosinca 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem na temelju ovršne isprave, Ugovora o kreditu br. 360319 i osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama koje su upisane u zemljišnim knjigama, solemniziranog po javnom bilježniku Ranki Spevec pod brojem OV-4632/2008 od 21. ožujka 2008., radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja prema ovršeniku u iznosu od 27.770,28 eura sa zateznim kamatama koje na iznos od 16.984,44 eura (glavnica) teku od 23. travnja 2024. do naplate, a na iznos od 5.583,58 eura (uglavničene redovne zatezne kamate) od 10. prosinca 2024. do naplate određena je ovrha na nekretnini upisanoj u zemljišne knjige Općinskog suda u Kutini, zk odjel Novska, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zkčbr. [katastarska čestica], Broj D. L. 37,46, adresa, DVORIŠTE, GARAŽA, KUĆA, [adresa] ukupne površine 997 m2 i to zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom, namirenjem ovrhovoditelja, ispražnjenjem nekretnine i predajom nekretnine kupcu te su troškovi odmjereni u iznosu od 336,12 eura.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio ovršenik, ne navodeći određeno žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) u vezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – dalje u tekstu: OZ). Predlaže ukinuti pobijano rješenje i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj predlaže odbiti u cijelosti žalbu ovršenika.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje o ovrsi u smislu žalbenih navoda i po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 50. st. 5. OZ-a, ovaj sud nije našao postojanje niti jednog žalbenog razloga koji bi utjecao na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

6. Naime, ovršni postupak je pokrenut i rješenje o ovrsi doneseno na temelju uvodno citiranog Ugovora o kreditu kao valjane ovršne isprave u smislu čl. 23. toč. 5. OZ-a, kojim je prednik ovrhovoditelja odobrio korisniku kredita kredit u iznosu od 26.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti uz redovne kamate, kojim Ugovorom je raniji vlasnik predmetne nekretnine u svojstvu protivnika osiguranja pod čl. 8.4. radi osiguranja svih tražbina prednika ovrhovoditelja iz tog Ugovora i u vezi s tim Ugovorom založio u korist prednika ovrhovoditelja predmetnu nekretninu te je navedeni protivnik osiguranja izričito izrazio suglasnost pod čl. 8.4.5. da prednik ovrhovoditelja može radi prisilne naplate bilo koje od tražbina koje mogu nastati po osnovi tog Ugovora, a nakon njenog dospijeća, neposredno tražiti ovrhu protiv aktualnog vlasnika predmetne nekretnine.

7. Nadalje, ovaj sud napominje da prijedlog za ovrhu sadrži sve radnje iz odredbe čl. 80. OZ-a te je sukladno odredbi iz čl. 82. st. 1. OZ-a priložen i zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu, iz kojeg proizlazi da je ovršenik upisan kao vlasnik nekretnine koja je predmet ovrhe te da je na istoj uknjiženo založno pravo zasnovano gore navedenom ovršnom ispravom.

7.1. Cijeneći prethodno navedeno, a iako ovršenik nije potpisnik gore citiranog Ugovora o kreditu kao ovršne isprave, ovrhovoditelj je u skladu s čl. 83. OZ-a ovlašten na temelju navedene ovršne isprave izravno zatražiti ovrhu na predmetnoj nekretnini protiv ovršenika.

8. Promašen je žalbeni prigovor da raskidom Ugovora o kreditu taj Ugovor prestaje biti ovršna isprava, a uvažavajući da takvo što ne proizlazi niti iz odredbi tog Ugovora, niti iz odredbi Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine", broj 78/93, 29/94, 162/98, 16/07) kojim je uređeno pitanje ovršnosti javnobilježničke isprave, a niti iz odredbi kojeg drugog zakona.

9. Suprotno žalbenim navodima, uglavničenje zateznih kamata ne predstavlja povredu anatocizma jer je riječ samo o drugačijem iskazivanju kamata, dok iz prijedloga za ovrhu, odnosno ovjerenog izvoda iz poslovnih knjiga banke (glede kojeg izvoda je u čl. 9.3. Ugovora o kreditu izričito ugovoreno da se istim dokazuje visina bilo koje tražbine iz tog Ugovora) ne proizlazi da je ovrhovoditelj na zatezne kamate obračunavao zatezne kamate.

10. Nadalje, obračunavanje zateznih kamata na uglavničeni iznos redovnih (ugovornih) kamata ne predstavlja povredu zabrana anatocizma, jer je odredbom čl. 31. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91 – dalje: ZOO), kojim je uređeno pitanje zateznih kamata na kamate, takav anatocizam zabranjen isključivo u odnosu na dospjele, a neisplaćene zatezne kamate, dakle ne i u odnosu na redovne kamate. Odredba čl. 27. st. 1. ZOO-a ovdje nije od utjecaja, jer se njome regulira zabrana ugovaranja kamata na kamate, a što ovdje nije slučaj.

11. Glede žalbenog navoda da nije bilo zapreke da se predmetni dug naplati iz založene police životnog osiguranja, napominje se da iz odredbe čl. 8.6. Ugovora o kreditu, a ni koje druge odredbe Ugovora ne proizlazi da je pretpostavka pokretanja ovrhe prethodni pokušaj naplate duga iz založene police.

12. U odnosu na istaknuti prigovor iz čl. 50. st. 1. toč. 5. OZ-a, u konkretnom slučaju nije protekao rok u kojem se može tražiti ovrha, jer takav rok nije niti predviđen, odredbama Ovršnog zakona kojima je uređena ovrha na nekretnini, a ni odredbama Ugovora o kreditu.

13. O žalbenim razlozima iz čl. 50. st. 1. toč. 7., 9., 10. i 11. OZ-a, na koje se ovršenik poziva u žalbi, odlučuje prvostupanjski sud u skladu s odredbom čl. 52. OZ- a.

14. U odnosu na odluku kojom je ovrhovoditelju dosuđen trošak ovrhe, napominje se kako u tom dijelu ovršenik nije istaknuo nikakve žalbene razloge, dok ovaj drugostupanjski sud ne nalazi da je ostvarena koja od povreda na koje pazi po službenoj dužnosti u skladu s čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a.

15. Slijedom svega navedenog, trebalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP- a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a odbiti žalbu ovršenika i potvrditi pobijano rješenje o ovrsi prvostupanjskog suda.

U Velikoj Gorici 14. ožujka 2025.

Sudac

Nikola Ramušćak