Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    R1 Ob-1064/2024-21

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Valentini Vedrina Parlov, u pravnoj stvari predlagateljice ŽU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv I.-protustranke ZU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], II.-protustranke AU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], III.-protustranke PU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3 kao stranke u postupku, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, 14. ožujka 2025.,

    r i j e š i o  j e

    Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica ŽU, OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pokojnog ČU, OIB: [osobni identifikacijski broj], koja je izvanbračna zajednica trajala od 21. veljače 1990. do 09. studenoga 2019.

    O b r a z l o ž e n j e

    1. Predlagateljica je 30. travnja 2024. podnijela ovome sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pokojnim ČU u neprekinutom trajanju od 1989. pa do smrti pokojnog, 09. studenoga 2019., sve u smislu odredbe čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne Novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje ZMO).

    2. Pozvani očitovati se o prijedlogu predlagateljice u smislu odredbe čl. 16. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne Novine“ broj 59/23) I.-III.- protustranke su potvrdili činjenične navode prijedloga. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je protivljenje prijedlogu uvjetovao provođenjem dokaznog postupka.

    3. Odlučujući o podnesenom prijedlogu sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u sadržaj izvatka iz matice rođenih i uvjerenja o prebivalištu - za predlagateljicu i pokojnog ČU, izvatka iz matice umrlih za ČU, presude o razvodu braka od 19. prosinca 1989., rješenja o nasljeđivanju broj O-7924/19 od 09. siječnja 2020., saslušane su stranke i svjedoci ŽUE i GU.

    4. Analizom i ocjenom provedenih dokaza sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku („Narodne Novine“ broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23, dalje ZPP) sud je ocijenio prijedlog predlagateljice osnovanim, time da je vrijeme počeka izvanbračne zajednice sud odredio s obzirom na podatak o prestanku braka predlagateljice i pokojnog ČU.

    5. Odredbom čl. 22. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji (st. 1.). Pod članom obitelji iz st. 1. t. 1. smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom postupku (st.3.).

    5.1. Odredbom čl. 11. Obiteljskog zakona („Narodne Novine“ broj: 103/15, 98/19i 47/20, dalje ObZ) propisano je da se odredbe ovoga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

    6. Pasivna legitimacija I.-III.-protustranaka kao nasljednika iza pokojnog ČU utvrđena je uvidom u spisu priloženo rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Zorana Jelavića iz [adresa], broj O-7924/19 od 09. siječnja 2020. Pasivna legitimacija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kraj činjenice da se predmetni postupak vodi radi ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu po čl. 20. ZMO, slijedi iz činjenice da je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje tijelo koje ima stvarni, pravni i ekonomski interes jer će se iz njegovih sredstava isplaćivati mirovina predlagateljice ukoliko se za istim utvrdi osnova.

    7. Uvidom u priloženi izvadak iz matice rođenih utvrđeno je da su predlagateljica i ČU bili međusobno u jednom braku, sklopljenom 26. srpnja 1974., a razvedenom 20. prosinca 1989. te je brak prestao 20. veljače 1990. Drugih brakova nisu sklapali.

    7.1. Uvidom u uvjerenja o prebivalištu dalje je utvrđeno da su predlagateljica i pokojni ČU u ovdje relevantnom periodu imali prebivališta na istim adresama. Predlagateljica je naime od 1964. do 21. svibnja 2019. bila prijavljena na adresi u [adresa], a od 12. svibnja 2019. do 14. lipnja 2022. na adresi [adresa]. ČU je od 79. do 19. lipnja 2019. imao prebivalište na adresi [adresa], a od 19. lipnja 2019. do 09. studenoga 2019. na adresi [adresa].

    7.2. Prema sadržaju smrtnog lista, ČU je umro **.**.2019., koja je činjenica upisana u maticu umrlih matičnog područja Zabok pod rednim brojem 00667 za 2019. godinu.

    7.3. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju O-7924/19 od 09. siječnja 2020. utvrđeno je da su nasljednicima pokojnog ČU temeljem zakona i sporazuma proglašeni djeca ostavitelja VU, ZU i AU.

    7. Iz iskaza predlagateljice slijedi da je 1990. inicirala razvod od supruga radi njegova zdravstvenog stanja i u želji da zaštiti djecu. Suprug ČU je naime bio psihički bolesnik s dijagnosticiranom manično-depresivnom psihozom koja je bila razlogom nepredvidivosti njegova ponašanja. Mislila je da će lakše zaštiti djecu ako mu se zdravstveno stanje pogorša i ako su pritom razvedeni. Iskazala je da su usprkos razvodu dalje nastavili zajedno živjeli kao supružnici i među njima se glede načina života nije ništa promijenilo jer su se voljeni, spavali u istoj sobi i krevetu, brinuli se o troje zajedničke djece, zajedno su snosili troškove kućanstva. Posjećivala ih je prijateljica ŽUE kojoj su bili vjenčani kumovi, a također su odlazili u posjetu njihovim vjenčanim kumovima koji su im bili relativno blizu pa su to mogli. Suprug nije bio raspoložen za druge posjete. I dalje je znalo doći do pogoršanja njegova zdravstvenog stanja, no ona i djeca su ga znali nagovoriti da se liječi, pa bi se stanje popravilo. Njoj je bilo bitno da nije nasilan i da djeca budu mirna. Pokojni suprug je 2003. imao prvi moždani udar, a potom još njih nekoliko radi čega mu je bila oduzeta jedna strana tijela. Mogao je otići do dućana i nigdje dalje. Ona se nastavila za njega brinuti. Potom je ona 2014. imala moždani udar i nakon toga više nije mogla upravljati automobilom. Ranije su njih dvoje sami odlazili automobilom u Podravinu gdje je ona naslijedila kuću, no kako se sada više nije usudila vozila, to su ih u Podravinu vozila djeca. Zbog svog zdravstvenog stanja uzrokovanog moždanim udarom se kroz neko vrijeme više nije mogla za njega brinuti. Iskazala je da je ČU bio visok 1,86 i težak preko 100 kg te se znalo dogoditi da joj padne u stanu i tada ga nije imala snage podići. Zbog toga su ga odlučili smjestiti u Dom u Samoboru, što je ČU teško podnio. Nastavila je supruga posjećivati u domu kad god je netko od djece išao u posjetu. Troškovi doma su se podmirivali od njegove mirovine, a dio do pune cijene je još ona plaćala. Iskazala je dalje da je suprug preminuo u bolnici u Zaboku, a prethodno tome je bio na rehabilitaciji u Stubičkim Toplicama. Troškovi pogreba podmireni su od posmrtne pripomoći, time da je još dio nadodala ona. S djecom je zajedno organizirala pogreb.

    7.1. Iz iskaza I.-III. potustranaka slijedi da djetinjstvo i vrijeme odrastanja u obiteljskom domu pamte po zajedničkom životu svojih roditelja i njihovu zajedništvu. PU i ZU je bilo poznato da su se roditelji razveli, premda pravih razloga razvoda nisu znali niti su to roditelje ikada pitali, dok je AU o činjenici razvoda braka svojih roditelja saznala tek 2003. kad se udavala i kad je „uzimala dokumente iz registratora“. ZU je pritom iskazao da su roditelji očito imali svojih razloga i da su njih djecu željeli toga poštedjeti. Iz njihovih iskaza slijedi da su roditelji sve do 2017., kada je njihov otac zbog onemoćalosti uslijed posljedica moždanog udara bio smješten u dom, fizički živjeli zajedno, spavali su u istom krevetu, da su između njih bile prisutne emocije, pri čemu je PU iskazala da je otac sve do vremena dok nije obolio, svaki vikend donosio majci ružu s tržnice, a kada više nije mogao tamo odlaziti, tada je zadužio za to nekoga od njih djece. Iskazali su da su njihovi prihodi bili zajednički i iz istih se financiralo kućanstvo, pri čemu je majka više radila po kući. Zajedno su kao obitelj odlazili na more, na selo, imali su prijatelje, no nisu ih baš posjećivali jer je otac zbog svog zdravstvenog stanja imao različitih faza. Njihova je majka nastavila oca posjećivati u domu gdje je bio smješten od 2017. te je snosila dio troškova doma, kao i kasnije troškova pogreba.

    7.2. Iskaze stranaka sud je u cijelosti prihvatio jer su iskazivale neposredno uvjerljivo, životno logično i međusobno povezano.

    8. Iskazi stranaka u dijelu zajedničkog suživota predlagateljice s pokojnim ČU i kvalitete istoga u dijelu koliko su iste u to imali uvida, potvrđen je iskazima saslušanih svjedoka ZUE i GU.

    8.1. Svjedokinja ZUE, bliska prijateljica predlagateljice i pokojnog ČU je iskazala da su joj imenovani bili vjenčani kumovi. Često su se viđali i zajedno slavili sve obiteljske proslave, time da je bio period kada su viđanja izostajala zbog neslaganja nje i supruga. Iskazala je da joj nije poznato da su predlagateljica i pokojni ČU bili rastavljeni jer je njihov odnos njoj izgledao kako normalan brak.

    8.2. Svjedokinja GU, sestrična predlagateljice je iskazala da je s predlagateljicom i pokojnim ČU bila u jako dobrim odnosima i da je u vremenu od 1980. do 1986. čak kod njih i živjela preko tjedna, a vikendima bi odlazila u Podravinu. Viđala se s njima najčešće kada bi s djecom dolazili u Podravinu, a ponekad je ona dolazila k njima u Zagreb. Posebno upitana je iskazala da joj nije poznato da bi u njihovom odnosu ikada bilo problema jer iz opisanog odnosa zna da su se čitavog života voljeli, a da su bili razvedeni je saznala tek kada je dobila poziv za ovo ročište. Zna da je pokojni ČU imao moždani udar i da je i predlagateljica od šoka dobila moždani te da su ga dali u dom kada ona za njega više nije mogla sama brinuti.

    9. Sud je poklonio vjeru iskazima saslušanih svjedokinja jer su iste iskazivali neposredno uvjerljivo u opsegu kojim su imali uvida u suživot predlagateljice i pokojnog te u tom opsegu i u svezi s iskazom predlagateljice i I. -III.-protustranaka te pisanim ispravama, čine logičnu tvorbu temeljem koje je sud izveo zaključak da je između predlagateljice i pokojnog ČU od najranije 21. veljače 1990. pa sve do smrti pokojnog, 09. studenoga 2019. dakle u dostatnom vremenskom kontinuitetu, postojala životna, ekonomska i emocionalna zajednica istih, pri čemu u navedenom vremenu nitko od njih nije bio u drugom braku.

    9.1. Vrijeme početka izvanbračne zajednice utvrđeno je iz izvoda iz matice rođenih cijeneći da je brak predlagateljice i pokojnog prestao dana 20. veljače 1990., slijedno čemu je izvanbračna zajednica mogla započeti prvog slijedećeg dana, odnosno 21. veljače 1990.

    10. Stoga je primjenom gore navedenih odredbi ZMO i ObZ odlučeno kao u izreci.

    U Zagrebu, 14. ožujka 2025. godine

    Sudac

    Valentina Vedrina Parlov

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu na Županijski sud. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka ovog rješenja.

    DNA:

    1. predlagateljici

    2. protustrankama

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.