Republika Hrvatska
Poslovni broj: Pp - 10416/2022- 5 Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Suzani Budimir uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Ivane Jelavić Mitrović i zapisničarke Drine Roščić u prekršajnom postupku protiv okrivljenika Aludra star d.o.o. kao pravne osobe, i VP kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz članka 5. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) u svezi s odredbom članka 8. stavka 1. točke 2., 3. i 9. alineja 1. i 2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 73/17), i članka 77. u svezi s člankom 79., kažnjivih po članku 229. stavku 1. točki 1. i stavku 2. i članku 228. stavku 1. točki 15. i stavku 2. Zakona o radu, i članka 120. stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19) kažnjivog po članku 150. stavku 1. i stavku 3. istog Zakona, povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za nadzor radnih odnosa pod Klasom: 116-02/22-01/2867, Urbrojem: 443-02-03-10/5-22-55 od 13. srpnja 2022., nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 11. ožujka 2025. u izočnosti okrivljenika a nazočnosti braniteljice okrivljenika, te izočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja, 14. ožujka 2025. u izočnosti stranaka objavio je i
p r e s u d i o j e
Prvookrivljenik: Aludra Star d.o.o., OIB: 23320406174, sa sjedištem u [adresa], kao pravna osoba, prekršajno nekažnjavana,
Drugookrivljena: VP, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, prekršajno nekažnjavana,
koje brani Zvjezdana Barić, odvjetnica u Splitu, Trg hrvatske bratske zajednice 8,
k r i v i s u
A) što prvookrivljenik kao pravna osoba - poslodavca i drugookrivljenica kao odgovorna osoba poslodavca za radnika TP iz [adresa], koji je s radom na poslovima održavanja u samposlužnoj autopraonici započeo 1. studenog 2020. temeljem zasnovanog radnog odnosa sklapanjem Ugovora o radu na određeno vrijeme od 31. listopada 2020. te nastavno Dodatka I Ugovora o radu na određeno vrijeme od 31. listopada 2020. sklopljenog 31. ožujka 2021., Dodatka II Ugovora o radu na određeno vrijeme od 31. listopada 2020 sklopljenog 30. travnja 2021. i Dodatka III Ugovora o radu na određeno vrijeme od 31. listopada 2020. sklopljenog 1. studenog 2021., a koje poslove je navedeni radnik obavljao u poslovnim prostorijama Autopraonice Piket u Sinju, Piket 140, koji objekt posluje u sastavu okrivljene pravne osobe, tijekom razdoblja od 1. studenog 2020. do 31. ožujka 2021. u nepunom radnom vremenu od 20 sati tjedno odnosno u radnom vremenu od 8,00 do 12,00 sati ili od 15,00 do 19,00 sati koje radno vrijeme su ugovorili i normirali člankom 4. Ugovora o radu na određeno vrijeme od 31. listopada 2020., a tijekom razdoblja od 1. travnja 2021. do 11. svibnja 2022. naprijed opisane poslove na istom prostoru predmetni radnik je obavljao u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno odnosno u radnom vremenu od 8,00 do 15,00 sati pet dana u tjednu od ponedjeljka do petka, te u radnom vremenu od 8,00 do 13,00 sati jedan dan u tjednu odnosno subotom koje radno vrijeme su sa predmetnim radnikom ugovorili i normirali člankom II Dodatkom I Ugovora o radu na određeno vrijeme od 31. listopada 2020. a u odnosu na predmetnog radnika Evidenciju o radnom vremenu za razdoblje od 1. studenog 2020. do 6. lipnja 2022. (izuzev razdoblja privremene spriječenost za rad od 11. svibnja 2022. pa nadalje) nisu vodili na propisan način, obzirom da nisu u predmetnim Evidencijama evidentirali niti vodili podatak o početku niti završetku rada imenovanog radnika na zakonom propisan način koji je proklamiran odredbom članka 5. Zakona o radu u svezi s odredbom članka 8. stavka 1. točke 2. i točke 3. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima u skladu s odredbama članka 4. Ugovora od 31. listopada 2020. te odredbom članka II Dodatka I Ugovora o radu na određeno vrijeme od 31. listopada 2020 o kojem podatku ovisi ostvarenje pojedinog prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosnom obzirom da su u Evidencijama o radnom vremenu radnika TP za razdoblje od 1. studenog 2020. do 31. ožujka 2021. evidentirali samo ukupno radno vrijeme u satima od 4 sata dnevno, a za razdoblje od 1. travnja 2021. do 11. svibnja 2022. ukupno radno vrijeme u satima i to u trajanju od 8 sati dnevno ili 7 sati dnevno ili 5 sati dnevno ili 3 sata dnevno ili 2 sata dnevno rukovodeći se da prilikom unosa naprijed navedene numeracije koja se odnosi na ukupan fond dnevno ostvarenih radnih sati predmetnog radnika ne premaši ugovoreni fond radnih sati od 20 sati tjedno odnosno 40 sati tjedno,
- što u Evidenciji o radnom vremenu za prosinac 2020. za imenovanog radnika nisu vodili podatak o vremenu nenazočnosti na radu 26. prosinca 2020. u subotu, koji dan je Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj propisan kao blagdan V, od kojeg podatka ovisi ostvarenje pojedinog prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, obzirom da je predmetni radnik tijekom 2020. radio u ugovorenom šestodnevnom radnom tjednu u nepunom radnom vremenu na koji dan bi prema redovitom rasporedu rada trebao raditi ukupno 4 dnevna radna sata, slijedom koje zakonske osnove predmetni radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće, ali ne i dodatak na osnovnu plaću u ugovorenoj visini od 30% u skladu s odredbama članka 6. Ugovora o radu na određeno vrijeme od 31. listopada 2020. obzirom da predmetnog dana nije radio, kojom naprijed opisanom a propuštenom radnjom nevođenja predmetnog podatka u Evidenciji o radnom vremenu za prosinac 2020., a nastavno propuštenom radnjom nevođenja podataka u Obrascu IP 1 za prosinac 2020. su imenovanog radnika onemogućili u ostvarivanju prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosnom ne evidentirajući i ne obračunavajući u Obrascu IP 1 za prosinac 2020. sate na dan blagdana V kojeg dana predmetni radnik nije radio, ali prema redovitom rasporedu bi trebao raditi, čime ostvaruje pravo na naknadu plaće na dan predmetnog blagdana, a koji obračun u konačnici utječe na umanjen ukupan iznos obračunate i umanjen iznos isplaćene plaće odnosno naknade plaće za prosinac 2020.
- što u Evidenciji o radnom vremenu za imenovanog radnika za svibanj 2021. nisu vodili podatak o vremenu nenazočnosti na radu 1. svibnja 2021. u subotu, koji dan je Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj propisan kao blagdan Praznik rada, od kojeg podatka ovisi ostvarenje pojedinog prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, obzirom da je predmetni radnik tijekom 2021. radio u ugovorenom šestodnevnom radnom tjednu u punom radnom vremenu na koji dan bi prema redovitom rasporedu rada trebao raditi ukupno 5 dnevnih radnih sati, slijedom koje zakonske osnove predmetni radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće, ali ne i dodatak na osnovnu plaću u ugovorenoj visini od 30% u skladu s odredbama članka 6. Ugovora o radu na određeno vrijeme od 31. listopada 2020. obzirom da predmetnog dana nije radio, kojom naprijed opisanom a propuštenom radnjom nevođenja predmetnog podatka u Evidenciji o radnom vremenu za svibanj 2021., a nastavno propuštenom radnjom nevođenja podataka u Obrascu IP 1 za svibanj 2021. su imenovanog radnika onemogućili u ostvarivanju prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosnom ne evidentirajući i ne obračunavajući u Obrascu IP 1 za svibanj 2021. sate na dan blagdana Praznik rada kojeg dana predmetni radnik nije radio, ali prema redovitom rasporedu bi trebao raditi, čime ostvaruje pravo na naknadu plaće na dan predmetnog blagdana, a koji obračun u konačnici utječe na umanjen ukupan iznos obračunate i umanjen iznos isplaćene plaće odnosno naknade plaće predmetnom radniku za svibanj 2021.
- što u Evidenciji o radnom vremenu za imenovanog radnika za lipanj 2021. nisu vodili podatak o vremenu nenazočnosti na radu 3. lipnja 2021. u četvrtak i 22. lipnja 2021. u utorak, koji dan je Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj propisan kao blagdan Tijelovo i Dan antifašističke borbe/otpora, od kojeg podatka ovisi ostvarenje pojedinog prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, obzirom da je predmetni radnik tijekom 2021. radio u ugovorenom šestodnevnom radnom tjednu u punom radnom vremenu na koje dane bi prema redovitom rasporedu rada trebao raditi ukupno 7 dnevnih radnih sati, slijedom koje zakonske osnove predmetni radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće, ali ne i dodatak na osnovnu plaću u ugovorenoj visini od 30% u skladu s odredbama članka 6. Ugovora o radu na određeno vrijeme od 31. listopada 2020. obzirom da predmetnih dana nije radio, kojom naprijed opisanom a propuštenom radnjom nevođenja predmetnog podatka u Evidenciji o radnom vremenu za lipanj 2021., a nastavno propuštenom radnom nevođenja podataka u Obrascu IP 1 za lipanj 2021. su imenovanog radnika onemogućili u ostvarivanju prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosnom ne evidentirajući i ne obračunavajući u Obrascu IP 1 za lipanj 2021. sate na dan blagdana Tijelova i Dana antifašističke borbe/otpora kojih dana predmetni radnik nije radio, ali prema redovitom rasporedu je trebao raditi, čime ostvaruje pravo na naknadu plaće na dane predmetnih blagdana, a koji obračun u konačnici utječe na umanjen ukupan iznos obračunate i umanjen iznos isplaćene plaće odnosno naknade plaće predmetnom radniku za lipanj 2021., dok su okrivljenici u obrascu IP1 za lipanj 2021. evidentirali i obračunali sate bolovanja na teret zavoda,
- što u Evidenciji o radnom vremenu za imenovanog radnika za prosinac 2021. nisu vodili podatak o vremenu nenazočnosti na radu 25. prosinca 2021. u subotu, koji dan je Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj propisan kao blagdan Božića, od kojeg podatka ovisi ostvarenje pojedinog prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, obzirom da je predmetni radnik tijekom 2021. radio u ugovorenom šestodnevnom radnom tjednu u punom radnom vremenu na koji dan bi prema redovitom rasporedu rada trebao raditi ukupno 5 dnevnih radnih sati, slijedom koje zakonske osnove predmetni radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće, ali ne i dodatak na osnovnu plaću u ugovorenoj visini od 30% u skladu s odredbama članka 6. Ugovora o radu na određeno vrijeme od 31. listopada 2020. obzirom da predmetnog dana nije radio, kojom naprijed opisanom a propuštenom radnjom nevođenja predmetnog podatka u Evidenciji o radnom vremenu za prosinac 2021., a nastavno propuštenom radnjom nevođenja podataka u Obrascu IP 1 za prosinac 2021. su imenovanog radnika onemogućili u ostvarivanju prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosnom ne evidentirajući i ne obračunavajući u Obrascu IP 1 za prosinac 2021. sate na dan blagdana Božića kojeg dana predmetni radnik nije radio, ali prema redovitom rasporedu je trebao raditi, čime ostvaruje pravo na naknadu plaće na dan predmetnog blagdana, a koji obračun u konačnici utječe na umanjen ukupan iznos obračunate i umanjen iznos isplaćene plaće odnosno naknade plaće za prosinac 2021.
- što u Evidenciji o radnom vremenu za imenovanog radnika za siječanj 2022. nisu vodili podatak o vremenu nenazočnosti na radu 1. siječnja 2022. u subotu, koji dan je Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj propisan kao blagdan Nova Godina, od kojeg podatka ovisi ostvarenje pojedinog prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, obzirom da je predmetni radnik tijekom 2021. radio u ugovorenom šestodnevnom radnom tjednu u punom radnom vremenu na koji dan je prema redovitom rasporedu rada trebao raditi ukupno 5 dnevnih radnih sati, slijedom koje zakonske osnove predmetni radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće, ali ne i dodatak na osnovnu plaću u ugovorenoj visini od 30% u skladu s odredbama članka 6. Ugovora o radu na određeno vrijeme od 31. listopada 2020. obzirom da predmetnog dana nije radio, kojom naprijed opisanom a propuštenom radnjom nevođenja predmetnog podatka u Evidenciji o radnom vremenu za siječanj 2022., a nastavno propuštenom radnjom ne vođenja podataka u Obrascu IP 1 za siječanj 2022. su imenovanog radnika onemogućili u ostvarivanju prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosnom ne evidentirajući i ne obračunavajući u Obrascu IP 1 za siječanj 2022. sate na dan blagdana Nova Godina kojeg dana predmetni radnik nije radio, ali prema redovitom rasporedu je trebao raditi, čime ostvaruje pravo na naknadu plaće na dan predmetnog blagdana, a koji obračun u konačnici utječe na umanjen ukupan iznos obračunate i umanjen iznos isplaćene plaće odnosno naknade plaće za siječanj 2022.
- što u Evidenciji o radnom vremenu za imenovanog radnika za travanj 2022. nisu na propisan način vodili podatak o vremenu nenazočnosti na radu – sate korištenja 1. dijela godišnjeg odmora za 2022.- tijekom razdoblja od 19. travnja 2022. do 28. travnja 2022. u ukupnom trajanju od 9 radnih dana u skladu s Odlukom o korištenju godišnjeg odmora za 2022. od 31. ožujka 2022. na način da su u predmetnoj Evidenciji 23. travnja 2022. u subotu, evidentirali ukupne sate korištenja prava na 1. dio godišnjeg odmora za 2022. u trajanju od 4 sata, a ne 5 sati, kojom naprijed opisanom radnjom su imenovanog radnika onemogućili u ostvarivanju prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom pogrešno evidentirajući i obračunavajući u Obrascu IP 1 za travanj 2022. umanjene sate godišnjeg odmora od 60 sati umjesto 61 sat, a koji obračun u konačnici utječe na umanjen ukupan iznos obračunate te naposljetku i umanjen iznos isplaćene plaće odnosno naknade plaće predmetnom radniku za travanj 2022.,
kojim naprijed opisanim radnjama su u odnosu na imenovanog radnika 1. prosinca 2020., 2. siječnja 2021., 1. veljače 2021., 1. ožujka 2021., 1. travnja 2021., 3. svibnja 2021., 1. lipnja 2021., 1. srpnja 2021., 2. kolovoza 2021., 1. rujna 2021., 1. listopada 2021., 2. studenog 2021., 1. prosinca 2021., 3. siječnja 2022., 1. veljače 2022., 1. ožujka 2022., 1. travnja 2022., 1. svibnja 2022. i 1. lipnja 2022.
počinili prekršaj iz članka 5. Zakona o radu u svezi s odredbom članka 8. stavka 1. točke 2., 3. i 9. alineja 1. i 2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 1. i stavku 2. istog Zakona
B) što prvookrivljenik kao pravna osoba – poslodavac i drugookrivljena kao odgovorna osoba poslodavca u Evidenciji o radnom vremenu za imenovanog radnika za travanj 2021. i srpanj 2021. nisu na propisan način vodili podatak o vremenu nenazočnosti na radu – sate korištenja godišnjeg odmora za 2021. obzirom da su u Evidenciji o radnom vremenu za srpanj 2021. evidentirali vrijeme korištenja 1. dijela godišnjeg odmora za 2021. tijekom razdoblja od 12. srpnja 2021. do 20. srpnja 2021. u ukupnom trajanju od 8 dana na način da su u predmetnoj Evidenciji sate korištenja 1. dijela godišnjeg odmora za 2021. evidentirali kao pet dana u tjednu od ponedjeljak do petka, evidentirajući ukupno po 7 sati te 17. srpnja 2021. ukupno po 5 sati, na koji godišnji odmor za 2021. je imenovani radnik ostvario pravo na temelju Odluke o korištenju godišnjeg odmora za 2021. od 2. srpnja 2021., odnosno okrivljenici su u Evidenciji o radnom vremenu za studeni 2021. evidentirali vrijeme korištenja 2. dijela godišnjeg odmora za 2021. tijekom razdoblja od 2. studenog 2021. do 22. studenog 2021. u ukupnom trajanju od 14 dana na način da su u predmetnoj Evidenciji sate korištenja 2. dijela godišnjeg odmora za 2021. evidentirali kao 5 dana u tjednu, od ponedjeljka do petka, evidentirajući ukupno po 8 sati na koji godišnji odmor za 2021. je imenovani radnik ostvario pravo na temelju Odluke o korištenju godišnjeg odmora za 2021. od 5. listopada 2021. iako je objema Odlukama decidirano normirano kako predmetnom radniku pripada pravo na godišnji odmor za 2021. u trajanju od ukupno 4 tjedna odnosno 24 radna dana obzirom da se radni tjedan predmetnog radnika proteže od ponedjeljka do subote, iz čega implicite proizlazi kako okrivljenici nisu na zakonom propisan i ugovoren način evidentirali podatke od kojih ovisi ostvarenje pojedinog prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, kojim radnjama su u odnosu na imenovanog radnika 2. kolovoza 2021. i 1. prosinca 2021.
počinili prekršaj iz članka 5. Zakona o radu u svezi s odredbom članka 8. stavka 1. točke 9. alineja 1. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 1. i stavku 2. istog Zakona, te istovremeno počinili i prekršaja iz članka 77. u svezi s člankom 79. Zakona o radu, kažnjiv po članku 228. stavku 1. točki 15. i stavku 2. istog Zakona, onemogućivši imenovanog radnika 1. srpnja 2022. u korištenju stečenog prava na godišnji odmor za 2021. u ukupnom trajanju od 4 tjedna odnosno 24 radna dana u skladu s radnikovim rasporedom radnog vremena,
C) što prvookrivljenik kao pravna osoba – poslodavac i drugookrivljenica kao odgovorna osoba poslodavca u zakonskom roku od 8 dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu nisu dostavili, odnosno uskratili su dostaviti radniku TP primjerak prijave na obavezno zdravstveno osiguranje pozivajući se na navode kako naprijed opisanu radnju po zakonu nisu ni bili dužni ispoštovati već su 6. srpnja 2022. dostavili putem pošte imenovanom radniku tiskanicu - 1 a što su bili dužni a propustili su učiniti 20. studenog 2020.,
čime su počinili prekršaj iz članka 120. stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, u svezi s odredbama Pravilnika o načinu prijavljivanja i odjavljivanja te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 82/14, 17/15, 99/17, 127/17) kažnjiv po članku 150. stavku 1. i stavku 3. istog Zakona,
pa se na temelju navedenih propisa, primjenom članka 37. stavka 2. i 3. točki 1. i članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona,
u t v r đ u j u
prvookrivljenoj pravnoj osobi
za djelo pod A) novčana kazna od 1.040,00 (tisuću i četrdeset) eura
za djelo pod B) novčana kazna od 1.040,00 (tisuću i četrdeset) eura
za djelo pod C) novčana kazna od 1.040,00 (tisuću i četrdeset) eura
drugookrivljenoj odgovornoj osobi
za djelo pod A) novčana kazna od 300,00 (trista) eura
za djelo pod B) novčana kazna od 200,00 (dvjesta) eura
za djelo pod C) novčana kazna od 500,00 (petsto) eura
Na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona okrivljenicima se
i z r i č e
prvookrivljenoj pravnoj osobi ukupna novčana kazna od 3.120,00 (tri tisuće sto dvadeset) eura
drugookrivljenoj odgovornoj osobi ukupna novčana kazna od 1.000,00 (tisuću) eura.
Okrivljenici su dužni izrečenu novčanu kaznu platiti u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove Presude.
Ukoliko okrivljenici u naprijed navedenom roku uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.
Okrivljenici su dužni nadoknaditi troškove postupka u paušalnom iznosu od po 20,00 (dvadeset) eura i to u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove Presude.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Split, Služba za nadzor radnih odnosa, pod gore navedenom Klasom i Ur. brojem podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika, a zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci Presude.
2. Okrivljenici su ovom Sudu dostavili pisanu obranu u kojoj su naveli kako ne poriču prekršaje koji im se stavljaju na teret, napominjući kako su prekršaji počinjeni samo iz neznanja i nepoznavanja Zakona o radu, da je navedena firma u vlasništvu njezinog supruga, pomorca, u koju su založili svu ušteđevinu koju je stekao u 20 godina plovidbe, a da je ona kao zakonski zastupnik, po struci farmaceutski tehničar, nisu imali iskustva u vođenju firme niti su poznavali sve zakone ali da su se trudili da ispoštuju sve zakone i da su svaki savjet i primjedbu uvažavali, da su pogriješili nesvjesno i nenamjerno što je očito jer da su greške ponavljane stalno dok nisu bili upozoreni od strane inspektorice. Nadalje su naveli kako je radnik TP uredno primao mjesečnu plaću, uredno mu je plaćano mirovinsko i zdravstveno te je u ljetnim mjesecima imao bonus, uskrsnicu i božićnicu, isti je više puta potpisivao produženje ugovora o radu što znači da je želio raditi jer da bi u protivnom odbio potpisati ugovor, a šest mjeseci prije isteka ugovora da je radnik obaviješten da mu nakon 31. listopada 2022. neće biti produžen ugovor, da bi isti odmah sutradan otvorio bolovanje. Nadalje su naveli, kako nikada nisu prekršajno kažnjavani te da nemaju dugovanja niti prema jednom poslovnom partneru niti instituciji te da uredno posluju bez dugovanja. Žale zbog počinjenih prekršaja.
3. U daljnjem je dokaznom postupku izvršen uvid u potvrdu Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije iz koje proizlazi kako okrivljenici nisu prekršajno kažnjavani, zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 6. lipnja 2022., od 28. lipnja 2022., Ugovor o radu na određeno vrijeme od 31. listopada 2020., dodatak I. Ugovoru o radu na određeno vrijeme sklopljen 31. siječnja 2021., dodatak II Ugovora o radu na određeno vrijeme sklopljen 30. travnja 2021., dodatak III Ugovora o radu na određeno vrijeme sklopljen 1. studenog 2021., evidenciju o radnom vremenu za radnika TP od 1. studenog 2020. do 31. ožujka 2021. za rad u nepunom radnom vremenu, evidenciju o radnom vremenu za radnika TP za razdoblje od 1. travnja 2021. do 11. svibnja 2022. za rad u punom radnom vremenu, obrazac IP 1 za mjesec prosinac 2020., svibanj 2021., lipanj 2021., prosinac 2021., siječanj 2022., odluku o korištenju godišnjeg odmora za 2020., odluku o korištenju godišnjeg odmora za srpanj/ 2021., odluku o korištenju godišnjeg odmora za listopad/ 2021., elektroničku pošta od 6. lipnja 2022., obavijest iz članka 109. a Prekršajnog zakona, kao i u kompletan spis.
4. Na temelju ovako provedenog postupka, odnosno ocjenom obrane okrivljenika koji su u cijelosti priznali počinjenje predmetnih prekršaja i čije je priznanje sukladno dokazima u spisu, sud je utvrdio kako su okrivljenici počinili prekršaje činjenično opisane i pravno označene kao u izreci Presude, radi čega je iste trebalo oglasiti krivim i kazniti po Zakonu.
5. Prema članku 5. Zakona o radu, poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, evidencija iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu, poslodavac je dužan inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti podatke iz stavka 2. ovoga članka, ministar nadležan za rad (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka.
5.1. Prema članku 77. Zakona o radu, radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, a maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja u trajanju od najmanje pet tjedana, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može se utvrditi trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćega propisanog stavkom 1. ovoga članka., radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor određen na način iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca.
5.2. Prema članku 79. Zakona o radu, godišnji odmor iz članaka 77. i 78. ovoga Zakona radniku se utvrđuje brojem radnih dana ovisno o radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena, blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik, te dani plaćenog dopusta, ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora, iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, ako bi po rasporedu radnog vremena radnik na dan blagdana ili neradnog dana određenog zakonom trebao raditi, a toga dana na svoj zahtjev koristi godišnji odmor, u trajanje godišnjeg odmora uračunava se i taj dan, pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz članka 78. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec, kada radniku radni odnos prestaje točno u polovici mjeseca koji ima parni broj dana, pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za taj mjesec ostvaruje kod poslodavca kod kojeg mu prestaje radni odnos.
5.3. Prema članku 229. stavka 1. točke 1. Zakona o radu, novčanom kaznom od 8.090,00 do 13. 270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba, ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu (članak 5.)
5.4. Prema članku 229. stavka 2. Zakona o radu, novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
5.5. Prema članku 228. stavka 1. točke 15. Zakona o radu, novčanom kaznom od 4.110,00 do 7.960,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba: ako radniku ne omogući korištenje godišnjeg odmora na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, osim u slučaju prestanka ugovora o radu (članci 77., 78., 83., 84. i članak 85. stavak 2.)
5.6. Prema članku 228. stavka 2. Zakona o radu, novčanom kaznom od 530,00 do 790,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
6. Prema članku 8. stavku 1. točki 2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, Evidencija o radnom vremenu sadrži najmanje datum u mjesecu.
6.1. Prema članku 8. stavku 1. točki 3. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, Evidencija o radnom vremenu sadrži najmanje početak rada.
6.2. Prema članku 8. stavku 1. točki 9. alineja 1. i 2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, Evidencija o radnom vremenu sadrži najmanje sljedeće podatke: vrijeme nenazočnosti na radu, sate korištenja odmora (dnevnog, tjednog i godišnjeg), neradne dane i blagdane utvrđene posebnim propisom,
7. Prema članku 120. stavku 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe.
7.1. Prema članku 150. stavku 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju novčanom kaznom od 9.290,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja Zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje (članak 120. stavak 3.).
7.2. Prema članku 150. stavku 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju za prekršaj iz stavka 1. ovog članka novčanom kaznom od 1.060,00 do 1.990,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba.
8. Okrivljenici su se u svojoj pisanoj obrani izjasnili kako ne poriču djela koja im se stavljaju na teret, pa je slijedom svega naprijed navedenog, nedvojbeno utvrđeno da su se u ponašanju okrivljenika ostvarila sva bitna obilježja prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih u izreci Presude.
9. Prilikom odlučivanja o vrsti i visini sankcije okrivljenicima sud je kao olakotne okolnosti cijenio priznanje djela, okolnosti koje su dovele do počinjenja djela, izraženo žaljenje, kao i dosadašnje nekažnjavanje, a kako otegotnih nije našao, to je cijeneći navedene olakotne okolnosti, primjenom članka 37. Prekršajnog zakona, okrivljenicima najprije za svako djelo utvrdio ublaženu novčanu kaznu ispod zakonskog minimuma, nakon čega je na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izrekao ukupnu novčanu kaznu držeći da će se tako izrečenim novčanim kaznama postići svrha kažnjavanja u cilju izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenih prekršaja kako u smislu specijalne tako i u smislu generalne prevencije.
11. Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenicima je Sud odredio rok za plaćanje novčane kazne od 90 dana po pravomoćnosti ove Presude.
11.1. Sud je u smislu odredbe članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona upozorio okrivljenike da ako u naprijed navedenom roku za plaćanje izrečene novčane kazne uplati dvije trećine iste, smatrat će se kako je novčana kazna u cjelini uplaćena (članak 152. stavak 3. Prekršajnog zakona).
12. Okrivljenici su obvezni naknaditi troškove postupka, na temelju članka 138. i članka 139. stavka 3. PZ-a, a koji su određeni obzirom na složenost i trajanje postupka.
Split, 14. ožujka 2025.
zapisničarka sutkinja Drina Roščić,v.r. Suzana Budimir,v.r.
viša sudska savjetnica - specijalistica
Ivana Jelavić Mitrović,v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove Presude okrivljenici i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana primitka iste Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi u 2 (dva) istovjetna primjerka putem ovog Općinskog prekršajnog suda.
Dostaviti: okrivljenicima, braniteljici, ovlaštenom tužitelju, pismohrana.
