REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-9412/2021-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Sanji Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, zastupanog po punomoćniku Mati Kačan, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon zaključene glavne javne rasprave održane dana 18. prosinca 2024. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 13. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Tuženik Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Jagićeva 33, dužan je platiti tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Mihanovićeva 3, Zagreb, svotu od sveukupno 69.939,15 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od podnošenja tužbe do isplate prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a sve to u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.“

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi prouzrokovan parnični trošak u iznosu od 765,45 eur, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi se tvrdi da je osiguranik tužitelja BU smrtno stradao u prometnoj nezgodi 26.12.1981. te da je nesreću skrivio osiguranik tuženika HU upravljajući motornim vozilom reg. oznake [registarska oznaka]. Presudom Okružnog suda u Zagrebu broj K-303/82 odnosno VSRH broj Kž-445/83 osiguranik tuženika je oglašen krivim i kažnjen. Tvrdi se da je rješenjem tužitelja MP-311128 od 11.6.1982. obitelji umrlog osiguranika priznato pravo na obiteljsku mirovinu. Tvrdi se da je odgovornost osiguranika tužitelja u omjeru od 80% utvrđena presudom Okružnog privrednog suda u Zagrebu broj P-2910/91 od 1.12.1992. Nadalje, tvrdi se da je za razdoblje zaključno sa 31.8.2019. u tijeku sudski postupak pred ovim sudom pod brojem Pn-2944/11. Tvrdi se da je tužitelj nastavio isplaćivati mirovinu te je u razdoblju od 1.9.2019. do 31.7.2021. isplaćeno 61.832,06 kn, a budući je na strani osiguranika tužitelja utvrđen doprinos od 20%, tužitelj potražuje iznos od 49.465,65 kn. Tvrdi se da je tuženik pozvan da predmetnu štetu podmiri u mirnom postupku, što je isti otklonio podneskom od 9.9.2021. budući bi umrli osiguranik prema redovnom tijeku stvari stekao uvjete za starosnu mirovinu.

2. Tužitelj je predložio sudu da presudom naloži tuženiku da tužitelju isplati iznos od 9.282,52 eur / 69.939,15 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od podnošenja tužbe do isplate.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu, u bitnom, navodi da priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak predmetne prometne nezgode od 26.12.1981. u kojoj je osiguranik tužitelja BU smrtno stradao. Navodi da je nesporna odgovornost osiguranika tužitelja u omjeru od 20% te da je temeljem rješenja tužitelja broj MP- 311128 od 11.6.1982. priznato pravo na obiteljsku mirovinu. Tuženik osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Navodi da bi osiguranik tužitelja BU, rođen 1946., ispunio zakonske uvjete za starosnu mirovinu te bi po redovitom tijeku stvari isplatom iste ionako nastala šteta tužitelju. Nadalje, navodi da je tužitelj trpio stvarnu štetu samo od dana kada je započeo sa isplatom obiteljske mirovine pa do dana kada bi osiguranik stekao uvjete za starosnu mirovinu. Nadalje, tuženik navodi da treba primijeniti materijalno pravo koje je bilo mjerodavno u vrijeme nastanka štetnog događaja odnosno odredbu čl. 81. Zakona o osiguranju (Narodne novine, broj: 9/94) kojom je propisano da kad pravna osoba koja obavlja poslove zdravstvenog, invalidskog ili mirovinskog osiguranja istakne odštetni zahtjev, društvo za osiguranje dužno je u okviru odgovornosti svojeg osiguranika platiti naknadu u visini troškova liječenja i drugih nužnih troškova koji su učinjeni u skladu s propisima o zdravstvenom osiguranju, odnosno razmjerni iznos doprinosa za invalidsko i mirovinsko osiguranje. Razmjerni iznos doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje određuje se u kapitaliziranom iznosu prema preostalom vremenu radnog staža i godina života fizičke osobe potrebnih za stjecanje prava na starosnu mirovinu.

4. Tuženik je predložio sudu da presudom odbije tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troška tuženiku.

5. Na ročištu održanom dana 24.1.2023. tužitelj je naveo da je uslijed omaške u tužbi pod III. navedeno da je odgovornost osiguranika tužitelja 80%, a pravilno je trebalo pisati da se radi o odgovornosti od 20%.

6. U dokaznom postupku sud je proveo financijsko vještačenje po Vještak Tkalec d.o.o. (str. 87-92 spisa), te izvršio uvid u presudu Okružnog suda Zagreb posl. br. K- 303/82-3 od 24.2.1983. (str. 5-11 spisa), presudu Vrhovnog suda Hrvatske posl. br. Kž 445/1983-5 od 20.3.1984. (str. 13 i 14 spisa), presudu Okružnog privrednog suda u Zagrebu posl. br. P-2910/91 od 1.12.1992. (str. 15 i 16 spisa), rješenje SIZ Mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Područna služba u Zagrebu broj MO-311128 UP/I 640/82 od 11.6.1982. (str. 17-19 spisa), Obračun isplata na teret HZMO za razdoblje od 1.9.2019. do 31.7.2021. (str. 33 spisa), dopis tuženika od 9.9.2021. (str. 35 spisa) te uvid u podatke doznačenih mirovinskih primanja (str. 46- 56 spisa).

7. U pisanom Nalazu i mišljenju od 21.3.2023. Vještak Tkalec d.o.o. (str. 87-92 spisa) navodi da bi na dan 31.12.1981. invalidska mirovina koju bi osiguranik tužitelja ostvario da je ista određena zbog ozljede na radu iznosila 0,91 HRD, da je ostvarene obiteljska mirovina na dan 31.12.1981. iznosila 0,73 HRD (rješenje HZMO od 11.3.1982.). Obzirom da bi se potencijalna invalidska mirovina usklađivala po istim postocima kao i obiteljska mirovina, potencijalna mirovina će u cijelom razdoblju biti veća od ostvarene mirovine. Za razdoblje od 1.9.2019. do 31.7.2021. isplaćena je obiteljska mirovina u ukupnom iznosu od 61.832,06 kn, dok bi potencijalna invalidska mirovina za isto razdoblje iznosila ukupno 80.728,29 kn. Prema tome, u razdoblju od 1.9.2019. do 31.7.2021. potencijalna invalidska mirovina kao posljedica ozljede na radu je veća od ostvarene obiteljske mirovine, odnosno ostvarena obiteljska mirovina je manja od potencijalne invalidske mirovine utvrđene kao posljedica ozljede na radu.

8. Nalaz i mišljenje financijskog vještaka Vještak Tkalec d.o.o. sud je ocijenio objektivnim, stručnim te datim u skladu sa pravilima znanosti i vještine. Na ročištu održanom 18.12.2024. punomoćnica tužitelja je izjavila da nema prigovora na matematički izračun vještaka.

9. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

10. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 9.282,52 eur / 69.939,15 kn sa zateznim kamatama, na ime naknade štete zbog isplaćene obiteljske mirovine zbog smrti osiguraniku tužitelja BU i to za razdoblje od 1.9.2019. do 31.7.2021.

11. Između stranaka nije sporno:

- nastanak štetnog događaja,

- pasivna legitimacija tuženika

- odgovornost osiguranika tužitelja za nastanak štetnog događaja u omjeru od 20%.

12. Između stranaka je sporno:

- osnova i visina potraživanja tužitelja.

13. Iz presude Okružnog suda Zagreb posl. br. K-303/82-3 od 24.2.1983. i presude Vrhovnog suda Hrvatske posl. br. Kž 445/1983-5 od 20.3.1984. (str. 5-11, 13-14 spisa) proizlazi da je označenom prvostupanjskom presudom optuženik HU iz [adresa], proglašen krivim što je 26.12.1981. počinio krivično djelo protiv sigurnosti javnog prometa iz čl. 168. st. 2. u vezi čl. 163. st. 1. KZH, kojom prilikom je OU zadobio takve povrede uslijed kojih je **.**.1981. umro, pa je optuženik osuđen na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine, a presudom Vrhovnog suda Hrvatske odbijena je žalba HU kao neosnovana i potvrđena je naprijed navedena prvostupanjska presuda.

14. Iz rješenja SIZ Mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Područna služba u Zagrebu broj MO-311128 UP/I 640/82 od 11.6.1982. (str. 17-19 spisa) proizlazi da je tim rješenjem JU, udovici umrlog osiguranika BU te njegovoj djeci B i ĆU, počevši od 31.12.1981., priznato pravo na obiteljsku mirovinu u svoti od 8.160,05 dinara mjesečno te je navedeno da će se priznata mirovina isplaćivati počevši od 31.12.1981. u svoti od 7.253,35 din mjesečno za sve vrijeme dok se udovica nalazi u radnom odnosu.

15. Iz Obračuna isplata na teret HZMO za razdoblje od 1.9.2019. do 31.7.2021. (str. 33 spisa) proizlazi da je tužitelj na ime obiteljske mirovine (korisnica JU) za razdoblje od 1.9.2019. do 31.7.2021. isplatio iznos od 61.832,06 kn, a 80% isplaćenog iznosa = 49.465,65 kn.

16. Za donošenje odluku u ovoj pravnoj stvari mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine, br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14., dalje: ZOOP) kao posebnog zakona.

17. Člankom 27. st. 1. ZOOP propisano je da je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju. Stavkom 2. istog člana ZOOP propisano je da se stvarnom štetom u smislu stavka 1. toga članka smatraju troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji. Stavkom 3. istog člana ZOOP propisano je da se razmjerni iznos mirovine određuje prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu. Stavkom 4. istog člana ZOOP propisano je da se odredbe stavka 1., 2. i 3. toga članka odgovarajuće primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja. Stavkom 5. istog člana ZOOP propisano je da je obvezu iz stavka 1. toga članka prema zavodu koji obavlja poslove zdravstvenog osiguranja društvo za osiguranje dužno izvršiti u skladu s odredbama zakona koji uređuje obvezno zdravstveno osiguranje.

18. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odluci broj Rev-552/2022 od 17.5.2022., u kojoj je predmet zahtjeva bila naknada štete s naslova isplate mirovine isplaćene u razdoblju od 1.1.2019. do 31.10.2020., zauzeo pravno shvaćanje da je za odluku u sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan ZOOP koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja - prometne nezgode te da prije svega treba imati u vidu da je tuženik društvo koje se bavi poslovima osiguranja, između ostalih i poslovima obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, a sukladno odredbama ZOOP. Također da osiguravajuća društva nisu štetnici nego temeljem zaključenog ugovora o osiguranju sa vlasnikom opasne stvari/motornog vozila imaju obvezu (u slučaju da su ispunjene ZOOP propisane pretpostavke) naknaditi štetu umjesto odgovorne osobe/štetnika (konkretnog vozača štetnika) i to u okviru obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, a koji Ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti je uređen posebnim zakonom i to ZOOP.

19. Dakle, prema članku 27. ZOOP obveza tuženika, društva za osiguranje, postoji samo onda ukoliko bi razmjerni iznos mirovine koja se isplaćuje osiguraniku Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje bio veći od razmjernog iznosa mirovine koja se isplaćuje zbog umirovljenja zbog povrede na radu, te je stoga u ovom slučaju bilo potrebno utvrditi postoji li razlika između obiteljske mirovine utvrđene rješenjem tužitelja i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.

20. Nakon provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je za razdoblje od 1.9.2019. do 31.7.2021. isplaćena obiteljska mirovina u ukupnom iznosu od 61.832,06 kn, dok bi potencijalna invalidska mirovina za isto razdoblje iznosila ukupno 80.728,29 kn. Prema tome, u razdoblju od 1.9.2019. do 31.7.2021. potencijalna invalidska mirovina kao posljedica ozljede na radu je veća od ostvarene obiteljske mirovine, odnosno ostvarena obiteljska mirovina je manja od potencijalne invalidske mirovine utvrđene kao posljedica ozljede na radu, pa sukladno odredbi čl. 27. st. 1., st. 2. i st. 3. ZOOP, ne postoji obveza tuženika da tužitelju naknadi štetu za isplate koje je tužitelj učinio obitelji svog osiguranika u utuženom razdoblju.

21. Stoga je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja i odlučio kao u izreci ove presude pod I.

22. Odluka o troškovima postupka utemeljena je na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23, dalje: Tarifa).

23. Trošak tuženika u ukupnom iznosu od 765,45 eur, odnosi se na:

- trošak sastava podneska od 23.8.2025. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 8. st. 1. Tarife – očitovanje na nalaz vještaka),

- trošak zastupanja tuženika po punomoćniku na ročištu 18.12.2024. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- PDV od 25% u iznosu od 100,00 eur,

- trošak financijskog vještačenja u iznosu od 265,45 eur.

24. Stoga je sud odlučio kao u izreci ove presude pod II.

U Zagrebu 13. ožujka 2025.

Sutkinja

Sanja Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo podnijeti žalbu Županijskom sudu, u roku od 15 dana, računajući od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. st. 9. ZPP).

Dostaviti:

1. tužitelju

2. pun. tuženika