REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-525/2024-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Nelli Stipaničev, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Ivica Ćosić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 09. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnika tuženika, s danom objave 13. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev koji glasi:

„Tuženik EUROHERC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, dužan je platiti tužitelju HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, svotu od 10.082,57 eur, zajedno sa zateznom kamatom od 19. travnja 2019. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koju kamatu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2 i čl. 8. ZOO, a od 01. siječnja 2023 do 31. prosinca 2023. po prosječnoj kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja 2024. godine, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja 2024. godine, u roku od 15 (petnaest) dana.„

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 3.794,64 eur, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude 13. ožujka 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

III. Odbija se tuženik sa zatraženim parničnim troškom u iznosu od 375,00 eur zajedno sa zateznim kamatama, kao neosnovanim.

Obrazloženje

1.

Tužitelj u tužbi tvrdi da je osiguranik tužitelja JJ stradala u prometnoj nesreći dana 21. kolovoza 2007. g. prilikom naleta vozila, reg. oznake [registarska oznaka], koju nesreću je skrivio GJ, osiguran kod tuženika, broj police [broj police], a odgovornost za predmetni štetni događaj utvrđena je u postupku KS-309/07, Radi posljedica ove nesreće tužitelj je osiguraniku HZMO priznao pravo na invalidsku mirovinu rješenjem broj 688221 od 13. kolovoza 2009. g. i 28. listopada 2009. g. Isplatom mirovine tužitelja trpi štetu koja nastavno za razdoblje od 01. lipnja 2016. do 31. ožujka 2019. g. iznosi 75.967,10 kn. Ističe da je za prethodno razdoblje od 12. rujna 2009. do 31. prosinca 2013. vođen spor pred ovim sudom koji je okončan u korist tužitelja. Stoga predlaže da sud usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti.

2.

Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja. Ističe da osiguranik tužitelja radi i nakon predmetnog štetnog događaja, stoga smatra da je isti neosnovano umirovljen, ističe prigovor zastare. Osporava uzročno-posljedičnu vezu između ozljeda koje je osiguranik tužitelja zadobio u predmetnoj prometnoj nezgodi i gubitka njegove radne sposobnosti odnosno njegova umirovljenja. Ističe i da je tužbeni zahtjev tužitelja pravno neutemeljen i neosnovan pozivajući se pritom na odredbu čl. 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (“Narodne novine“ broj 151/05) te smatra da je u konkretnom slučaju potrebno utvrditi kolika bi bila visina predmetne mirovine u slučaju povrede na radu jer tužitelj sukladno čl. 27. st. 3. navedenog zakona ima pravo od tuženika potraživati isključivo tu razliku. U odnosu na uzročno- posljedičnu vezu tuženik osporava istinitost činjenica iz nalaza i mišljenja invalidske komisije, a koji nalaz je bio temelj za donošenje odluke u postupku pokrenutom radi priznavanja prava na invalidsku mirovinu osiguraniku tužitelja, osporava visinu potraživanja na koju okolnost predlaže povođenje vještačenja po vještaku financijske struke. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

3.

Podneskom od 28. kolovoza 2019. tužitelj se očitovao na navode iz odgovora na tužbu istaknuvši u odnosu na prigovore tuženika koji se odnose na osnov i visinu tužbenog zahtjeva iste ocjenjuje kao neosnovane, obzirom je pravomoćnim rješenjem u upravnom postupku utvrđeno da kod osiguranika tužitelja postoji invalidnost i to profesionalna nesposobnost za rad te da je sud u parničnom postupku vezan navedenom odlukom, a visina je obračun tužitelja koji je javna isprava.

4.

U postupku sud je izveo dokaze čitanjem dostavljenih isprava, kako slijedi: presliku zapisnika o očevidu (list 2-3 spisa), presliku rješenja tužitelja od 13. kolovoza 2009. (list 4 spisa), presliku rješenja tužitelja od 28. listopada 2009. (list 5-6 spisa), presliku mišljenja stručnog povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti (list 7 spisa), presliku nalaza i mišljenja o invalidnosti (list 8-9 spisa), presliku prijave o ozljedi na radu (list 10-11 spisa), presliku presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj KŽ-913/08 (list 12-13 spisa), presliku presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, poslovni broj KS-309/07 (list 14-15 spisa), presliku presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-10047/08 (list 16-21 spisa), presliku presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gžn-1461/13 (list 22-23 spisa), presliku ovosudne presude P-1232/17 (list 24-26 spisa), presliku nalaza i mišljenja sudskog vještaka Željka Vukića (list 27-32 spisa), mišljenje od 04. rujna 2018. g. (list 33-35 spisa), presliku obračuna isplate invalidske mirovine za razdoblje od 01. lipnja 2016. do 31. ožujka 2019. (list 36 spisa), izvješće (list 45 spisa).

5.

Cijeneći sve provedene dokaze u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14 - u daljnjem tekstu ZPP) sud je ocijenio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

6.

Sud je odbio dokazni prijedlog tuženika za provođenje financijskog vještačenja kao nepotreban, obzirom da je tužbeni zahtjev u cijelosti odbijen.

7.

Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od ukupno 10.082,57 kn s pripadajućim zateznim kamatama, s osnova naknade štete za puni iznos isplaćene invalidske mirovine osiguraniku tužitelja JJ u razdoblju od 01. lipnja 2016. do 31. ožujka 2019.

8.

Prvenstveno u pogledu istaknutog prigovora zastare od strane tuženika valja naglasiti da je isti neosnovan obzirom da u ovom postupku tužitelj potražuje naknadu štete za razdoblje od 01. lipnja 2016. do 31. ožujka 2019., a kako je tužba podnijeta sudu 19. travnja 2019. g. sukladno čl. 230 Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05 i 41/08; dalje: ZOO) tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine, ista je podnijeta unutar zastarnog roka od tri godine, jer šteta nastaje isplatom mirovine.

9.

U sporu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) protiv društva za osiguranje radi povrata iznosa koji HZMO isplatio svom osiguraniku odnosno članovima osiguranikove obitelji primjenjuje se čl. 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23 – dalje: ZOOP) koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO-u odnosno u trenutku kada su izvršene isplate, a koja odredba podrazumijeva razmjerni iznos isplaćene mirovine, koju u svakom slučaju treba utvrditi, a ne zakon koji je bio u vrijeme nastanka štetnog događaja ( prometne nezgoda).

10.

Odredbom čl. 27. ZOOP-a je propisano: “(1) Društvo za osiguranje obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskoga ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju. (2) Stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji. (3) Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu. (4) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja. (5) Obvezu iz stavka 1. ovoga članka prema zavodu koji obavlja poslove zdravstvenog osiguranja društvo za osiguranje dužno je izvršiti u skladu s odredbama zakona koji uređuje obvezno zdravstveno osiguranje.

11.

Shodno navedenom, prema shvaćanju ovog suda (tako i VSRH, Rev – 12/2022-2 od 15. siječnja 2022), u smislu odredbe čl. 27. st. 2. i 3. ZOOP-a obveza tuženika postoji ako postoji razlika između iznosa mirovine koji se isplaćuju i iznosa koji bi bili isplaćeni kada bi razlog isplati bila ozljeda na radu, a ne štetni događaj za koji je odgovoran tuženik na ime osiguranja stvarnog štetnika.

12.

U konkretnom slučaju osiguraniku tužitelja JJ je radi ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju priznata invalidska mirovina zbog ozljede na radu te se istome sukladno navodima tužitelja te ispravama priležećim spisu (i) isplaćuje invalidska mirovina priznata radi ozljede na radu, slijedom čega, sukladno gore citiranim odredbama, ne postoji stvarna šteta u visini (eventualne) razlike između iznosa mirovine koji se isplaćuje JJ i mirovine koja bi se istome isplaćivala u slučaju ozljede na radu, pa je stoga tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

13.

Budući je tuženik uspio u sporu, istom je temeljem odredbe čl. 154. st. 1. u vezi s čl. 155. ZPP-a, priznat trošak sastava odgovora na tužbu u visini od 200 bodova (Tbr. 8/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištima 02. prosinca 2019., 09. siječnja 2025. u visini od po 200 bodova (Tbr. 9/1 Tarife), za podneske od 05. studenog 2024. u visini od 200 bodova, za sastav prijedloga za dopuštenje revizije i za reviziju za svaku iznos od 300 bodova, a što obzirom na vrijednost boda prema Tbr. 54. Tarife iznosi 2.800,00 eur što uvećano za PDV od 25% iznosi 3.500,00 eur. U parnični trošak ulazi trošak pristojbe na žalbu i reviziju svaka u iznosu od 147,32 eur, dakle tuženiku je priznat trošak u ukupnom iznosu od 3.794,64 eur i odlučeno je kao u toč. II. izrijeke. Tuženiku pripadaju i zatezne kamate na troškove postupka od dana donošenja prvostupanjske presude sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a za ostale odnose.

14.

Tuženiku nije dosuđen trošak pristupa na ročište za objavu, budući ovaj trošak prema ocjeni ovog suda ne predstavlja trošak potreban za vođenje ovog postupka i za sastav podneska od 30. prosinca 2019. obzirom da je se isti odnosi na žalbu na rješenje o određivanju pristojbe, stoga je odlučeno kao u toč. III. izrijeke.

U Zagrebu, 13. ožujka 2025.

SUDAC

Nelli Stipaničev

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), koja se podnosi putem ovog suda u dva primjerka za sud i u jednom primjerku za svaku protivnu stranku.

Dna:

1. HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623

2. EUROHERC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, po odvj.