Poslovni broj: Pn-224/2022-28
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Zrinki Berečki, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Daniele Kralj Poličić, u pravnoj stvari tužitelja TR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Marija Miličević, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547, kojeg zastupa punomoćnik Dejan Kuharić, odvjetnik u Koprivnici, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4. veljače 2025., u prisutnosti punomoćnice tužitelja Marije Maričević, odvjetnice, i punomoćnika tuženika Dejana Kuharića, odvjetnika, 13. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I/ Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547, isplatiti tužitelju TR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 2.618,22 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 22. srpnja 2021. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
II/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 1.817,08 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 2. prosinca 2024. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.
III/ Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova postupka.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi od 27. siječnja 2022. navodi da je 19. travnja 2021. u Pakracu stradao u prometnoj nezgodi kao vozač vozila reg. oznaka [registarska oznaka] kojom prilikom je zadobio tjelesne ozljede, a da je za prometnu nezgodu odgovoran vozač teretnog vozila s prikolicom reg. oznaka [registarska oznaka], koji je prikolicom oduzeo prednost tužitelju i udario u vozilo tužitelja koje je odbačeno izvan kolnika. Tužitelj navodi kako vozilo štetnika nije bilo osigurano u Republici Hrvatskoj. Navodi da je u štetnom događaju zadobio ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji. Smatra da mu pripada pravo na naknadu neimovinske štete te s osnove (nenovčane) imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u ukupnom u iznosu od 17.800,00 kuna. Stoga tužbenim zahtjevom postavljenim u tužbi potražuje isplatu iznosa naknade za neimovinsku štete te s osnove (nenovčane) imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 17.800,00 kuna zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 22. srpnja 2021. pa do isplate, uz naknadu parničnog troška zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate. Naknadno tijekom postupka tužitelj u podnesku od 21. veljače 2022. navodi da je tuženik nakon podnošenja tužbe izvršio uplatu nespornog iznosa od 8.000,00 kuna. Stoga tužitelj, nakon djelomičnog udovoljenja tuženika tužbenom zahtjevu, u istom podnesku sadržajno povlači tužbu glede zahtjeva za isplatu dijela utužene glavnice i na nju obračunate zakonske zatezne kamate, odnosno djelomično preinačuje tužbu promjenom istovjetnosti zahtjeva te predlaže donošenje presude kojom se tuženiku nalaže isplata iznosa od 9.800,00 kuna, uz naknadu parničnog troška zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude pa do isplate.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja i odgovornost. Osporava visinu tužbenog zahtjeva u ukupnom iznosu. Navodi da je na temelju odštetnog zahtjeva u mirnom postupku tužitelju isplatio nesporni iznos naknade neimovinske štete i imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege u ukupnom iznosu od 8.000,00 kuna te smatra da je navedenom isplatom tužitelj u cijelosti obeštećen za predmetnu štetu. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.
3. Nakon provedenog medicinskog vještačenja, u podnesku od 4. ožujka 2024. (listovi 76-77 spisa), s obzirom na rezultate provedenog vještačenja tužitelj smatra da mu s osnove neimovinske štete i (nenovčane) imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu pripada pravo na novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 3.680,00 EUR, umanjeno za nesporni iznos naknade koji joj je tuženik isplatio prethodno pokretanju predmetne parnice u iznosu od 1.061,78 EUR, slijedom čega u istom podnesku specificira tužbeni zahtjev, na način da s osnove naknade neimovinske štete i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege potražuje isplatu daljnjeg iznosa naknade od ukupno 2.618,22 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama uz naknadu parničnog troška.
4. Po primitku podneska tužitelja od 4. ožujka 2024., tuženik sadržajno ustraje kod prigovora iz odgovora na tužbu. Predlaže tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti kao neosnovan, uz naknadu parničnog troška.
5. Sud je raspravnim rješenjem od 4. veljače 2025. dopustio preinaku tužbe koja je učinjena podneskom tužitelja od 4. ožujka 2024., nakon provedenog medicinskog vještačenja s obzirom da prije nalaza i mišljenja vještaka tužitelj nije mogao imati potpuna saznanja. Dakle, radi se o okolnostima koje su nastale nakon podnošenja tužbe, a koje su odlučne i pravno relevantne, kako za postavljanje tužbenog zahtjeva, tako i za donošenje sudske odluke u pogledu visine štete, pa se takvoj preinaci tužbe tuženik ne može protiviti (niti se je tuženik tijekom postupka navedenome protivio), imajući u vidu odredbe čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14.,70/19., 80/22. i 155/23, dalje: ZPP).
6. Tijekom postupka izvođenja dokaza izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju (listovi 4-25, 32-34 i 36-43 spisa), odštetni zahtjev od 22. srpnja 2021. (list 27 spisa), e-mail korespondencija (list 28 spisa), potvrdu RH, MUP, PU požeško- slavonska, PP Pakrac, Klasa: 211-04/21-P/9296, Urudžbeni broj: 511-22-07/06-P-29- 2/2021 od 28. travnja 2021. (listovi 29-31 spisa), Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 35 spisa) te je provedeno medicinsko vještačenje po liječniku vještaku specijalistu neokirurgije i opće kirurgije Prof.dr.sc. Živku Gnjidiću (listovi 70-72, 81 i 92 spisa).
7. Tužbeni zahtjev je u cijelosti osnovan.
8. Među strankama nije sporan nastanak predmetnog štetnog događaja - prometne nezgode od 19. travnja 2021., koju je skrivilo vozilo osiguranika korespondenta tuženika, kao i da je tužitelj u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobio tjelesne ozljede u svezi kojih mu je nastala neimovinska šteta i nenovčana imovinska šteta zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom.
9. Nadalje, među strankama nije sporno da je u mirnom postupku, povodom tužiteljevog odštetnog zahtjeva od 22. srpnja 2021. (list 27 spisa), tuženik 14. siječnja 2022., prethodno pokretanju predmetne parnice tužitelju isplatio nesporni iznos naknade s osnove pretrpljene neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć u ukupnom iznosu od 1.061,78 EUR.
10. S obzirom da je među strankama tijekom postupka bilo sporno pripada li tužitelju pravo na isplatu iznosa naknade s osnove pretrpljene neimovinske i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege, to je radi utvrđivanja odlučnih činjenica u svezi osnove i visine tužbenih zahtjeva tijekom postupka provedeno medicinsko vještačenje po liječniku vještaku specijalistu neurokirurgije i opće kirurgije prof.dr.sc. Živku Gnjidiću, iz čijeg pisanog nalaza i mišljenja (listovi 70-72 spisa) u bitnom proizlazi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju od 19. travnja 2021. zadobio posttraumatski cervikokranijalni sindrom u opservaciji, nestabilnost sa zanošenjem u desno, glavobolju i suspektno istegnuće mišića vrata. Temeljem uvida u priloženu medicinsku dokumentaciju, podatke iz osobnog zdravstvenog kartona i pregleda tužitelja, vještak nalazi da su kod tužitelja u štetnom događaju zaostale trajne posljedice, smanjenje životne aktivnosti od 3%. Tužitelj je pretrpio tzv. primarni strah u trenutku ugroženosti vrlo intenzivnog, ali kratkotrajnog karaktera. Sekundarni strah srednjeg intenziteta trpio je u trajanju od 7 dana, a slabijeg intenziteta 100 dana. Nadalje, vještak je mišljenja da je tužitelj pretrpio fizičke boli srednjeg intenziteta 10 dana, a kontinuirane bolove blagog intenziteta 100 dana. Bolove jakog intenziteta nije trpio. Tužitelju je tuđa pomoć i njega bila potrebna za obavljanje težih poslova u održavanju kućanstva, nabavi i pripremi hrane i sličnim aktivnostima u prosjeku 2 sata dnevno kroz mjesec dana.
11. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka prof.dr.sc. Živka Gnjidića u bitnome navodeći kako nigdje u medicinskoj dokumentaciji ne postoji osnova za ocjenu bolova, straha, smanjene životne aktivnosti i trajne tuđe pomoći i njege na način kako to procjenjuje vještak u svom nalazu i mišljenju.
12. U svom pisanom očitovanju od 22. ožujka 2024., a i saslušan na ročištu za glavnu raspravu održanom 4. veljače 2025. stalni sudski vještak prof.dr.sc. Živko Gnjidić, a vezano za prigovore, odnosno navode iz podneska tuženika od 14. ožujka 2024. navodi da je pri ocjeni kvalifikatornih okolnosti vodio jasnu distinkciju između prethodnih bolesti i ozljeda i njihovih posljedica koje su isključivo posljedica štetnog događaja 19. travnja 2021. Vještak pojašnjava da je ocjena straha i bola vrlo subjektivna kategorija za koju nemamo egzaktne mjerne instrumente i jedinice nego ih ocjenjujemo na konkretnoj osobi koristeći se nizom unakrsnih pitanja i analizom oštećenikovih odgovora te generalnim iskustvom medicinskog vještaka. U svakom slučaju ove kvalifikatorne okolnosti su redovito izraženije po svom intenzitetu i trajanju kod osoba koje već imaju prethodnu anamnezu bolesti i ozljeda nego kod oštećenika koji su do štetnog događaja bili posve zdravi ljudi. Slijedom svega navedenoga, vještak ostaje u cijelosti kod nalaza i mišljenja.
13. Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. Živka Gnjidića s pisanim i usmenim očitovanjem, sud je u cijelosti prihvatio jer su dani na temelju priložene liječničke dokumentacije, pregleda tužitelja te nepristrano, u skladu s pravilima struke te je vještak naveo jasne razloge kojima se rukovodio prilikom ocjene stupnja smanjenja životne aktivnosti. Nadalje, stalni sudski vještak je na temelju priložene liječničke dokumentacije, pregleda tužitelja te nepristrano, u skladu s pravilima struke naveo jasne razloge u nalazu i mišljenju kao i u pisanom i usmenom očitovanju kojima se rukovodio prilikom ocjene jačine i trajanja pretrpljenih fizičkih boli i straha te potrebe za tuđom pomoći i njegom. Stoga sud nije proveo vještačenje po drugom vještaku, a kako je to predlagao tuženik.
14. Na temelju rezultata provedenog medicinskog vještačenja te na temelju rezultata provedenog postupka ovaj sud nalazi pouzdano utvrđenim da je tužitelj u svezi u štetnom događaju zadobivenih tjelesnih ozljeda pretrpio bolove i strah, uslijed čega je došlo i do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 3%, pa da je time povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, čime je tužitelju nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u svezi čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08. i 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje ZOO)), a prema ocjeni ovog suda utvrđena težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade tužitelju za nastalu neimovinsku štetu.
15. Cijeneći, u okviru i na način predviđen odredbom čl. 1100. st. 2. ZOO-a, prirodu zadobivene ozljede, intenzitet i trajanje fizičkih bolova koje je trpio tužitelj te imajući u vidu tijek i liječenja te popratne neugodnosti kojima je tužitelj bio izložen tijekom liječenja, vrstu i intenzitet pretrpljenog straha i dužinu istog, kao i prirodu trajnih posljedica koje su kod tužiteljice zaostale zbog ozljeđivanja u štetnom događaju, kao i životnu dob tužitelja (rođen 1963.), primjenom čl. 1100. st. 2. ZOO-a, sud je tužitelju utvrdio pravičnu novčanu naknadu s osnove neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 4.100,00 EUR, dok tužitelj smatra kako mu pripada 3.500,00 EUR.
16. Na temelju nalaza i mišljenja liječnika vještaka utvrđeno je da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega (za vrijeme liječenja kod kuće) i to u prosjeku 2 sata dnevno kroz mjesec dana (ukupno 60 sati). Budući da među strankama nije bilo sporno da su tuđu pomoć i njegu tužitelju pružali ukućani, kao i visina naknade, po cijeni jednog sata tuđe pomoći od 3,00 EUR, a kako su se stranke usuglasile na pripremnom ročištu održanom 15. siječnja 2024., dakle tužitelju za potrebnih 60 sati tuđe pomoći novčana naknada utvrđena je novčana naknada u iznosu od 180,00 EUR (čl. 1095. st. 1. ZOO-a).
17. Slijedom navedenog utvrđena je pravična novčana naknada neimovinske štete u iznosu od 3.500,00 EUR i naknada imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 180,00 EUR, odnosno sveukupno 3.680,00 EUR.
18. Budući nije sporno da je tuženik prethodno pokretanju predmetne parnice tužitelju s navedenih osnova isplatio nesporni iznos naknade od ukupno 1.061,78 EUR, to je tužitelju dosuđen daljnji iznos naknade od ukupno 2.618,22 EUR, na temelju odredbe čl. 1103. ZOO-a, dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Jednako tako, sud smatra da i kamate na imovinsku štetu na ime tuđe pomoći i njege dospijevaju u isto vrijeme kada i neimovinska šteta (navedeno stajalište zauzeto i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev-1606/2015 od 15. listopada 2019.).
19. Naime, sukladno odredbi čl. 12. st. 4. u vezi sa st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05., 36/09., 75/09. i 96/13., dalje: ZOOP), odgovorni osiguratelj dužan je u slučaju imovinske štete najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja odštetnog zahtijeva oštećenoj osobi dostaviti obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporni, odnosno u istom roku dostaviti utemeljeni odgovor - ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporni (st. 1.). Uz navedeno, sukladno odredbi čl. 12. st. 4. ZOOP-a, u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku od 30 dana kod neimovinske štete, a u roku od 14 dana kod imovinske štete i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.
20. Budući nije sporno da se tužitelj obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete od odštetni zahtjev od 22. srpnja 2021. (list 27 spisa), kao i da je isti zahtjev tuženiku dostavljen istog dana (navedeno tuženik nije osporio), to se ima uzeti da je tada šteta i dospjela, jer je tuženik u tom trenutku mogao i morao procijeniti samu štetu i njen obujam, obzirom da je već tada raspolagao sa svim relevantnim podacima, kao i sa stručnim i kvalificiranim službama.
21. S obzirom da je tuženik povodom tog zahtjeva isplatio tužitelju nesporni iznos naknade neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u ukupnom iznosu od 1.061,78 EUR (čime neimovinska i imovinska šteta tužitelju nije u cijelosti naknađena), to tužitelju pripada pravo na isplatu zateznih kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, kako u dijelu koji se odnosi na naknadu za pretrpljenu neimovinsku štetu tako i u odnosu na naknadu za nenovčanu imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu, slijedom čega su tužitelju na dosuđeni iznos naknade neimovinske i nenovčane imovinske štete zakonske zatezne kamate priznate sukladno postavljenom zahtjevu počevši od 22. srpnja 2021. do isplate.
22. Odluka o kamatnoj stopi za razdoblje do 29. prosinca 2023. temelji se na odredbi 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/2022.), a za razdoblje od 29. prosinca 2023. pa do isplate na odredbi Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23.).
23. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP-a.
24. Tužitelju su, u svezi zastupanja po ovlaštenoj punomoćnici odvjetnici, primjenom važeće primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23.), kao osnovano zatraženi priznati sljedeći troškovi postupka: za sastav odštetnog zahtjeva u mirnom postupku, prema Tbr. 28- 100 bodova, za sastav tužbe, prema Tbr. 7/1 – 100 bodova, za sastav 2 podneska (19. travnja 2023. i 4. ožujka 2024.), prema Tbr. 8/1-po 100 bodova te za zastupanje na 2 ročišta (15. siječnja 2024. i 4. veljače 2024.), prema Tbr. 9/1- po 100 bodova. Ukupno je tužitelju priznato 600 bodova što uzimajući u obzir vrijednost 1 boda od 2,00 EUR (prema Tbr. 54. Tarife) i uvećano za PDV od 25% (Tbr. 46) iznosi 1.500,00 EUR. Navedenom iznosu valjalo je pribrojiti trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu 58,00 EUR, trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu 60,00 EUR i trošak medicinskog vještačenja po vještaku kirurgu (što uključuje naknadu vještaku za izradu pisanog nalaza i mišljenja) u iznosu od 199,08 EUR, tako da ukupno dosuđeni parnični trošak tužitelju iznosi 1.817,08 EUR (toč. II/ izreke).
25. Odluka o zateznim kamatama, koje su tužitelju na dosuđeni iznos troška priznate od dana presuđenja pa do isplate, temelji se na odredbama čl. 151. st. 3. ZPP-a i čl. 29 st. 2. ZOO-a.
26. Tužitelju nije priznati zatraženi trošak za sastav podnesaka od 21. veljače 2021. jer je tužitelj uplatu tuženika u mirnom postupku zaprimio skoro dva tjedna prije podnošenja tužbe, pa je navedeno mogao navesti već u tužbi.
27. S obzirom da je tuženik u cijelosti izgubio predmetni spor, to je odbijen kao neosnovan njegov zahtjev za naknadu parničnog troška (toč. III/ izreke).
U Zagrebu 13. ožujka 2025.
Sutkinja:
Zrinka Berečki
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.
DNA:
1. tužitelju po punomoćnici uz rješenje o pristojbi na presudu
2. tuženiku po punomoćniku
