REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-2712/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Mili Meštrović, uz sudjelovanje Jadranke Povoljnjak, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice IĆ, zbog prekršaja iz čl. prekršaj iz čl. 10. točka/alineja 3., 4. i 5. kažnjiv po čl. 11. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po čl. 22.st.5. istog Zakona (Narodne novine", broj 20/17., 126/19., 84/21., 114/22 i 36/24) povodom optužnog prijedloga žrtve SĆ, zastupan po opunomoćeniku odvjetnici Dolores Svitlanović, iz Zagreba, bez punomoći u spisu, 13. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I. Na temelju čl. 161. stavak. 6. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)
Okrivljenica: IĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], nekažnjavana,
oslobađa se optužbe
da bi 19. svibnja 2021. odmah po ulasku žrtve u u posjed stana na adresi [adresa] u [adresa] (dalje: "predmetni stan"), a nakon provođenja postupka sudske ovrhe uvođenjem žrtve u predmetni stan te nakon što je okrivljenica samovoljno osamnaest godina uzrupirala posjed tog stana, nastavila provoditi sustavno psihičko i ekonomsko nasilje nad žrtvom, i to osobito na način da je okrivljenica negirala žrtvino suvlasništvo predmetnog stana u jednopolovinskom suvlasničkom udjelu a koje žrtvino suvlasništvo je uknjiženo u zemljišnim knjigama kontinuirano od 2003. g. nadalje a pri čemu je okrivljenica onemogućavala žrtvi suposjedovati taj stan, zatim na način da je žrtvinom ulasku u suposjed predmetnog stana 19.5.2021. g. prethodilo punim osamnaest godina psihičkog i ekonomskog nasilja okrivljenice nad žrtvom, zatim da okrivljenica nikada nije pristala na geometrijsku podjelu predmetnog stana te se i po uvođenju žrtve u suposjed predmetnog stana okrivljenica nastavila ponašati kao jedini i isključivi vlasnik cjelokupnog predmetnog stana (koji ima površinu od 200 m2), na način da je okrivljenica bez ikakvog dogovora s žrtvom samovoljno određivala gdje se žrtva smije kretati po stanu te na način da mu je rekla da žrtva smije koristiti samo jednu sobu od svih soba u stanu, zatim na način da je 20.5.2021. g. okrivljenica bez znanja i
suglasnosti žrtve i dalje se ponašajući kao jedini vlasnik cijelog stana izdala nalog HEP-u (Elektri) za raskidom ugovora tj. za isključenje struje u stanu a čime je faktično
onemogućila žrtvu suposjedovati i sukoristiti predmetni stan te čime je nastavila vršiti ekonomsko nasilje nad žrtvom onemogućavajući žrtvi sukorištenje stana, a koji stan nije bio upotrebljiv bez struje i bez grijanja i bez tople vode, zatim na način da je u razdoblju od 19.5.2021. g. do danas u cijelosti devastirala predmetni stan te ga time učinila neupotrebljivim za korištenje, zatim na način da je svaki puta u blizini žrtve okrivljenica imala ispade koji su varirali od seksualnih napada na žrtvu (trljanjem okrivljeničine stražnjice o žrtvino tijelo) pa do verbalnih iskazivanja (izljeva) navodne ljubavi pa do agresivnih pokušaja okrivljenice prisiliti žrtvu na komunikaciju izravno s okrivljenicom te i čudnih pokušaja verbalnog i fizičkog kontakta glede žrtvine supruge BĆ, a u čiju se poziciju okrivljenica često nastoji uživjeti i s istom se poistovjetiti, a da bi to kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenosti,
pa da bi time počinila fizičko, psihičko i ekonomsko nasilje prema žrtvi
čime bi počinila prekršaj iz čl. 10. točka/alineja 3., 4. i 5. kažnjiv po čl. 11. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po čl. 22.st.5. istog Zakona
II. Na temelju čl. 140. st.2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138. st.2. toč. 2. do 5. i točka 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Žrtva SĆ, iz [adresa], zastupan po opunomoćenici odvjetnici Dolores Svitlanović, bez punomoći u spisu, podnio je dana 06.03.2025. godine optužni prijedlog protiv okrivljenice, koji je zaprimljen kod ovog Suda dana 10.03.2025. godine, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.
2. Ispitujući optužni prijedlog, sud je utvrdio da djelo na način kako je okrivljenici optužnim prijedlogom stavljeno na teret, po propisu nije prekršaj. Naime, u optužnom prijedlogu nije navedeno u kakvom su svojstvu osobe žrtva SĆ i okrivljenica IĆ.
3. Čl. 8.st.1. i 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je "1) da osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje su bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca, te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi, zaključno do 3. stupnja, srodnici po tazbini do zaključno 2. stupnja, posvojitelj i posvojenik."
4. Nadalje, U čl.8.st.2. istog Zakona navedeno je da se odredbe ovog Zakona primjenjuju i na bivšeg bračnog druga, bivšeg izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera, bivšeg neformalnog životnog partnera, sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete, te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.
5. U optužnom prijedlogu poziva se na Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, a nije u činjeničnom opisu navedeno u kakvom su odnosu osobe koje su navedene u optužnom prijedlogu, a što je bitno obilježje djela prekršaja.
6. Ispitujući optužni prijedlog sudac je utvrdio da u konkretnom slučaju nema uvjeta za pokretanje i vođenje prekršajnog postupka s obzirom da optužni prijedlog nije sastavljen u skladu s odredbom čl.160.st.2.toč.5. Prekršajnog zakona, budući da činjenični opis djela prekršaja ne sadrži radnju prekršaja iz koje proističe zakonsko obilježje prekršaja, jer u istom nisu navedene sve odlučne činjenice koje moraju biti navedene u činjeničnom opisu prekršaja.
7. Dakle, Sud je našao da u opisu djela prekršaja iz optužnog prijedloga odlučne činjenice nisu konkretizirane, budući je samo navedeno da je okrivljena u blizini žrtve imala ispade, koji su varirali od seksualnih napada na žrtvu, pa do verbalnih iskazivanja (izljeva navodne ljubavi), pa do agresivnih pokušaja okrivljenice prisiliti žrtvu na komunikaciju izravno s okrivljenicom, ali nije navedeno kada i gdje se sve to dešavalo i način na koji eventualno bila izvršena radnja.
8. Činjenični opis djela prekršaja mora sadržavati konkretan način počinjenja prekršaja, iz kojeg proizlaze sva zakonska obilježja djela prekršaja, s obzirom da je sudac isključivo i strogo vezan činjeničnim opisom djela prekršaja u optužnom prijedlogu koji je napisao tužitelj (žrtva), a koji činjenični opis je i buduća izreka presude.
9. Napominje se da žrtva-tužitelj u ovom predmetu, osim što nije konkretno opisao eventualno protupravno ponašanje okrivljenice, nije precizirao niti mjesto počinjenja eventualnog prekršaja (pa je tako samo navedeno da je svaki puta u blizini žrtve).
10. Ovaj Sud nije ovlašten samostalno iz obrazloženja ili dokaza sastavljati opis optužbe niti dodavati određene konkretne bitne činjenice u činjenični opis, jer bi time činio apsolutno bitnu povredu iz članka 195. stavak 1. točka 6. Prekršajnog zakona, odnosno povrijedio bi propise prekršajnog postupka o pitanju postoji li optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja. Tužitelj je ovlašten i obvezan sastaviti konkretiziran opis optužbe s mjestom, vremenom, načinom te konkretnim opisom prekršaja koji sadrži sva bitna obilježja i odlučne činjenice, kao i navod o kakvom su odnosu žrtva i okrivljenica, a dokazi koje tužitelj dostavi i predloži Sud je ovlašten provesti kako bi na temelju istih utvrdio da li je optužba osnovana.
11. Obzirom da optužba protiv okrivljenice ne sadrži bitna obilježja prekršaja koji se pravnom kvalifikacijom okrivljenici stavlja na teret, odnosno nedostaje konkretan opis prekršaja, valjalo je okrivljenicu osloboditi optužbe.
12. Stoga je Sud temeljem članka 161. stavak 6 Prekršajnog zakona donio presudu kojom se okrivljenica oslobađa od optužbe jer djelo koje se okrivljenici stavlja na teret po propisu nije prekršaj.
13. Kako je okrivljenica oslobođena optužbe, to je shodno tome odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
U Zagrebu, 13. ožujka 2025.
Zapisničar
Sudac
Jadranka Povoljnjak
Mila Meštrović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostavna naredba:
1. Okrivljenica IĆ, [adresa]2
2. tužitelj žrtva SĆ, [adresa],
3. Odvjetnica Dolores Svitlanović, Zagreb, Hrvatskog proljeća 65
4. Spis
