REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] T 5

Poslovni broj: Us I-2770/2023-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužitelja TC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Tomi Miladinović, odvjetnik u Puli, Flanatička 11/III, protiv tuženika Državnog inspektorata, OIB: 33706439962, Građevinske inspekcije, Područnog ureda Rijeka, Ispostava Pazin, Pazin, Prolaz F. Matejčića 8, radi uklanjanja, 13. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/23-02/1142, URBROJ: 443-02-05-12-23-4 od 23. studenog 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja za određivanjem odgodnog učinka tužbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/23-02/1142, URBROJ: 443-02-05- 12-23-4 od 23. studenog 2023. pod toč 1. izreke naređeno je vlasniku, ovdje tužitelju, uklanjanje sljedećih građevina u izgradnji:

- st. prizemne građevine, tloc. dim. 8,30 x 7,7 m, ravni krov, visine h = 3,40 m i - terase, ab ploča, tloc. dim. 4,65 x 8,10 m, d = 0,15 m, obloga ker. pl., sve izvedeno na lokaciji k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja naselja Šišan, Općina Ližnjan, u roku od 15 (petnaest) dana od dana zaprimanja ovog rješenja. U toč. 2. utvrđeno je da je postavljanjem službenog znaka 28. listopada 2023. obustavljeno daljnje građenje/izvođenje radova na lokaciji k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], osin radova koji se izvode radi izvršenja ovog rješenja, na snazi je do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka izvršenja rješenja. Pod toč. 3. izreke upozoren je tužitelj da će se u slučaju nastavka građenja nakon zatvaranja gradilište posebnim službenim znakom, sprečavanje građenja/izvođenja radova provoditi izricanjem novčanih kazni. Pod toč. 4. izreke upozoren je tužitelj da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak izvršenika, ako ne postupe po naredbi iz točke 1. izreke rješenja. U toč. 5. do 7. izreke navedena su daljnja upozorenja.

2. Tužitelj osporava zakonitost rješenja tuženika ističući kako u istom nije pravilno primijenjeno materijalno pravo, odnosno kako u postupku koji je prethodio donošenju istog činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno, odnosno iz razloga što se tijekom tog postupka nisu poštivala pravila upravnog postupka. Pojašnjavajući predmetno navodi kako tijekom provođenja inspekcijskog nadzora lice mjesta i objekti nisu fotografirani te su zaključci o stanju izrađenosti i dovršenosti, dimenzijama objekata i materijalima doneseni jednostrano, bez prisustva stalnog sudskog vještaka građevinske struke. Nadalje, tužitelj ističe kako je u obrazloženju rješenja tuženika navedeno da je tužitelj u pisanom izjašnjenju naveo da je gradnja objekta započeta negdje početkom listopada 2018. Vezano za predmetno tužitelj navodi da se radi o netočnom podatku jer je gradnja objekta započeta mnogo ranije, a 2018. godine tužitelj je izvršio dogradnju objekta, a to bi sve bilo na prikladan način razjašnjeno da je tuženik pozvao tužitelja prilikom obavljanja očevida, uz prisustvo građevinskog vještaka. Slijedom navedenog, tužitelj smatra kako je došlo do povrede odredbe čl. 30. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP). Nastavno, tužitelj osporava da se ovdje radi o izgrađenoj i dovršenoj stambenoj građevini tlocrtnih dimenzija 8,30 m x 7,7 m visine h~3,40m, a na način da je zgrada građevinski dovršena. Ističe kako se u konkretnom slučaju ne radi o građevini sukladno Zakona o gradnji ("Narodne novine” broj: 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, dalje: ZG) te da se ne radi o jednom stambenom objektu dimenzija preciziranih u osporavanom rješenju. Naime, ovdje se radi o jednom objektu koji nije trajno i čvrsto povezan sa tlom da bi se mogao smatrati građevinom. Objekt naime nema čvrste temelje i u svakom trenutku se može izmjestiti bez opasnosti za svoje sućanstvo. Objekt položen na daske nije nastao građenjem, budući da glede istog nisu provedeni nikakvi pripremni, zemljani, konstruktivni itd. radovi, a niti je objekt napravljen od pravog građevinskog materijala. Dapače, isti je sastavljen od drvenih greda, tankog stiropora i drvenih dasaka. Ujedno tužitelj napominje kako je sami objekt male kvadrature te se potencijalno ima smatrati jednostavnim objektom te čak i da se prihvati da se radi o građevini (a ne radi se), za gradnju istog ne bi ni bila potrebna građevinska dozvola, budući da ima zaista malu kvadraturu, puno manju od one utvrđene u osporenom rješenju.

3. Slijedom svega navedenog, tužitelj tužbenim zahtjevom predlaže donošenje presude kojom će sud poništi osporeno rješenje tuženika uz obvezivanje tuženika na naknadu troškova ovog spora tužitelju.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja te je predložio da sud odbije tužbeni zahtjev.

5. U ovom sporu provedena je rasprava 12. ožujka 2025. čime je strankama, u smislu odredbe čl. 6. st. 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS) omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje predmetnog spora. Na navedenoj raspravi, koja je održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, opunomoćenik tužitelja ostao je u cijelosti kod navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva kao i svih dokaznih prijedloga te je predložio saslušanje svjedoka BC, [adresa], na okolnost vremena gradnje predmetne građevine. Pri tome je dodatno istaknuo da se radi o dogradnji predmetnog objekta, a ne o izgradnji u trenutku provođenja nadzora od strane građevinske inspekcije. Na poseban upit suda da li tužitelj raspolaže dokumentacijom kojom bi dokazao zakonitost jednog dijela objekta odnosno postojanje „postojeće građevine“ sukladno Zakonu o gradnji, opunomoćenik tužitelja molio je sud kraći rok radi dostave navedene dokumentacije. Na ročištu je izvršen uvid u podatke Državne geodetske uprave vezano za vrijeme izgrađenosti građevine odnosno uvid u prikaz DOF5 te je utvrđeno kako građevina nije vidljiva na DOF5/2011 kao niti na kasnijim DOF5 prikazima, sve do DOF5/2022.

6. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora. Sud je odbio u sporu provesti dokaze uviđajem na licu mjesta uz prisustvo vještaka građevinske struke, saslušanjem svjedoka i saslušanjem tužitelja, koje je predložio tužitelj, jer je sve odlučne činjenice za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari mogao nedvojbeno utvrditi na temelju postojeće dokumentacije sadržane u spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Odredbom čl. 3. st. 1. toč. 10. ZG-a propisano je da je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina, dok je toč. 11. istog stavka propisano da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

9. Odredbom čl. 106. st. 1. ZG-a propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom ili propisom donesenim na temelju tog Zakona nije drukčije propisano.

10. Odredbom čl. 103. st. 3. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj: 115/18, 117/2021, dalje: ZDI) propisano je da kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s tim Zakonom.

11. Odredbom čl. 106. st. 4. ZDI-a propisano je da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

12. Iz dokumentacije koja prileži spisu upravnog postupka i ovog spora proizlazi da je tuženik proveo inspekcijski nadzor bespravne gradnje na zemljištu oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužitelja, povodom kojeg je sačinjen zapisnik od 28. listopada 2023. Uvidom u fotografije koje prileže citiranom zapisniku razvidno je da se na predmetnoj čestici nalazi građevina opisa kao u toč. 1. izreke osporenog rješenja. Nadalje, proizlazi da je tuženik dopisom od 28. listopada 2023. zatražio od tužitelja da se očituje o zapisniku od 28. listopada 2023., a što je tužitelj i učinio podneskom od 21. studenog 2023. iskazavši kako je isti vlasnik i investitor građenja na zemljištu oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je gradnja započeta negdje početkom listopada 2018. Nastavno, proizlazi da je tuženik nakon provedenog inspekcijskog nadzora i očitovanja tužitelja donio osporeno rješenje.

13. Među strankama ovog spora nije sporno da se u vrijeme donošenja osporenog rješenja na predmetnom zemljištu nalazila nekretnina opisa kao u izreci osporenog rješenja.

14. Međutim, sporno je predstavlja li navedena nekretnina građevinu sukladno odredbama ZG-a.

15. Iz prethodno navedenih utvrđenja i citiranih zakonskih odredbi proizlazi da tužitelj neosnovano navodi da se u predmetnoj upravnoj stvari ne radi o građevini. Naime, iz citiranog čl. 3. st. 1. toč. 10. i 11. ZG-a nesporno proizlazi da se građevinom smatraju i objekti nastali postavljanjem gotovih elemenata, pri čemu mobilnost konstrukcije nije odlučna jer trajna povezanost konstrukcije s tlom nije zakonom propisani uvjet za određenje pojma građevine (tako i u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-3111/22 od 2. prosinca 2022). Dakle, mobilnost objekta, kao i njegova povezanost s tlom, ne utječe na činjenicu da se, sukladno citiranim odredbama ZG-a, predmetni objekt smatra građevinom, slijedom čega je za njegovu gradnju potrebno ishoditi zakonom propisani akt za gradnju. Na navedenu činjenicu ne utječe niti "mala kvadratura" objekta (tloc. dim. 8,30 x 7,7 m) kako to neosnovano ističe tužitelj u tužbi, pri čemu to čini samo paušalno, ne navodeći propis kojim bi predmetno bilo regulirano. Slijedom navedenog, cijeneći u tužbi iznesene navode tužitelja, sud je navod tužitelja iznesen tek na ročištu kojim isti ukazuje na djelomičnu zakonitost objekta, otklonio kao neosnovan te odbio odgađanje ročišta zbog možebitne pribave dokumentacije o legalnosti dijela objekta, smatrajući navedeni prijedlog usmjeren isključivo na odugovlačenje postupka. Ovdje valja još napomenuti kako točno vrijeme izgradnje građevine u konkretnoj stvari nije presudno jer tužitelj niti ne tvrdi da bi ista bila izgrađena prije stupanja na snagu ZG-a, pri čemu, iako neodlučno, valja reći kako navod u obrazloženju rješenja o izgradnji 2018. godine inspektor temelji na iskazu samog tužitelja, koji isti sada pobija ne dostavljajući nikakav dokaz.

16. Nadalje, neosnovano tužitelj navodi da mu je povrijeđeno pravo da sudjeluje u postupku te da iznosi činjenice i dokaze koji mu idu u prilog. Nesporno je da je tužitelj primio zapisnik s obavljenog očevida te da je pozvan da se o istom očituje, čime mu je omogućeno sudjelovanje u upravnom postupku. Na navedeno ne utječe činjenica da je inspekcijski nadzor proveden u odsutnosti tužitelja, a s obzirom da je tuženik u slučaju utvrđenja povrede propisa ovlašten donijeti rješenje i bez saslušanja stranaka sukladno čl. 106. st. 4. ZDI-a, pri tome cijenivši prethodno navedenu činjenicu, a koju tužitelj i sam priznaje, da je u predmetnom upravnom postupku pozvan da se očituje na provedeni inspekcijski nadzor.

17. Nastavno, što se tiče navoda kojima tužitelj osporava kompetentnost službene osobe tuženika na donošenje osporenog rješenja, odnosno pravilnost utvrđenja činjeničnog stanja, valja reći kako sud smatra da građevinski inspektor kao osoba građevinske struke ima dovoljno stručnih znanja da sam utvrdi odlučne činjenice. Naime, inspekcijske preglede provode građevinski inspektori koji posjeduju potrebna stručna znanja iz područja građevine te su i ovlašteni provoditi inspekcijske nadzore o primjeni odredaba kojima je uređena gradnja.

18. Slijedom navedenog, budući da iz svega iznesenog proizlazi da se osporeno rješenje temelji na pravilnoj primjeni materijalnog prava, sve u okviru zakonito provedenog postupka, to je tužbeni zahtjev na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti kao neosnovan, te riješiti kao pod toč. I. izreke ove presude.

19. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a, temeljem koje tužitelj, koji je u cijelosti izgubio predmetni upravni spor, nema pravo na naknadu troškova spora te je stoga odlučeno kao pod toč. II. izreke ove presude.

20. U odnosu na odgodni učinak tužbe, ističe se kako u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za određivanje odgodnog učinka. To stoga što je iz tužbe i osporenog rješenja tuženika razvidno da tužitelj ima prebivalište na drugoj adresi od one na kojoj se nalazi građevina glede koje je naloženo uklanjanje pa stoga izvršenjem osporenog rješenja tužitelju ne bi nastala šteta koja bi se teško mogla popraviti, budući da tužitelju ne bi bio ugrožen neki egzistencijalni interes (npr. stanovanje i slično), jer isti nije dokazao da se u konkretnom slučaju radi o osnovnoj građevini koja tužitelju služi za stanovanje. Stoga nije bilo uvjeta iz odredbe čl. 42. ZUS-a za određivanje odgodnog učinka tužbe radi čega je isti prijedlog tužitelja odbijen.

21. Stoga je u smislu odredbe čl. 42. ZUS-a odlučeno kao u izreci rješenja.

U Rijeci 13. ožujka 2025.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćeniku Tomiu Miladinoviću, odvjetniku u Puli, Flanatička 11/III

- Državnom inspektoratu, Građevinskoj inspekciji, Područnom uredu Rijeka, Ispostava

Pazin, Pazin, Prolaz F. Matejčića 8