Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31 000 Osijek

Broj: Ovr-817/2025-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Renati Kuna, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Addiko Bank d.d., Slavonska avenija 6, Zagreb, OIB: 14036333877, protiv ovršenika GE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Jadranki Čuljak-Duvnjak, odvjetnici iz Osijeka, odlučujući o pravnim sredstvima ovršenika u postupku izravne naplate, odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodom ovrhe, dana 13. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Odgađa se ovrha u ovom predmetu do pravomoćnog okončanja parnice radi proglašenja ove ovrhe nedopuštenom, koja se vodi kod ovog suda pod brojem P- 2532/2019.

Obrazloženje

1. Dana 28. listopada 2024. godine ovršenica je po punomoćnici, dostavila Općinskom sudu u Pazinu, koji se oglasio mjesno nenadležnim i dostavio spis ovom Sudu kao mjesno nadležnom, prijedlog za odgodu ovrhe kod Financijske agencije, povodom izravne naplate ovrhovoditelja Addiko Bank d.d. Zagreb, prema ovršnoj ispravi Običnoj zadužnici od dana 10.07.2007.g., koja je sredstvo osiguranja Ugovoru o kreditu broj: 116-137/2007 sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine sklopljenim između Hypo Alpe-Adria-bank d.d. i GE iz [adresa], a zadužnica je ovjerena kod javnog bilježnika Mirjane Borić iz Osijeka, dana 12. 7. 2007.g. pod brojem OV-22969/07, radi naplate novčane tražbine. U prijedlogu se poziva na to da je pred Općinskim sudom u Osijeku pokrenuta parnica radi utvrđenja ništetnim cijelog Ugovora o kreditu od 10.7.2007.g., a koja parnica se vodi pod poslovnim brojem P-2532/201, te se poziva na predmet C-407/18 Kuhar c/a Addiko Bank d.d., na Direktivu Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993.g., te na zaključak usvojen na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 11. ožujka 2022.g..

2. Navedeni prijedlog za odgodu dostavljen je ovrhovoditelju na očitovanje i isti se do dana pisanja ove odluke na prijedlog nije očitovao.

3. Prijedlog za odgodom je osnovan.

4. Na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 11. ožujka 2022. usvojen je zaključak da je obveza ovršnog suda u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnica, javnobilježnički akti i solemnizirani privatne isprave i sl), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe.

5. Dakle, sudovi koji postupaju po među ostalim, vjerodostojnim ispravama, zadužnicama, javnobilježničkim aktima, solemniziranim privatnim ispravama koje proizlazi iz potrošačkih ugovora, u ovom slučaju ovršni sud, imaju ovlaštenje i dužnost po službenoj dužnosti paziti na ništetnost ugovornih odredbi potrošačkih ugovora, neovisno o inicijativi stranke potrošačkog ugovora. Na taj način nacionalni sudovi u Republici Hrvatskoj osiguravaju sudsku kontrolu koju zahtjeva pravo Europske unije.

6. U tom smislu ukazuje se na pravno shvaćanje koju je izrazio Sud Europske unije u slučaju C-407/2018 (slučaj Kuhar protiv Slovenije, presuda od 26. lipnja 2019) po kojom su sudovi dužni ispitati jesu li odredbe sadržajne u javnobilježničkom aktu (potrošačkom ugovoru), nepoštene odnosno ništetne u smislu Direktive 93/13 EEZ od 5. travnja 1993.

7. U Smjernicama za tumačenje i primjenu Direktive vijeća 93/13 EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL. C 323, 27.rujna 2019. str.4-92) jasno je istaknuto da je Nacionalni sud obvezan ispitati, po službenoj dužnosti, nepoštenost ugovorne odredbe kada su dostupni pravni i činjenični elementi potrebni za to. Ako smatra da je određena ugovorna odredba nepoštena, ne smije se primijeniti, osim ako se potrošač tome protivi ( C-243/08 Pannon GSM). To znači da je potrebno uzeti u obzir zaštitu od nepoštenih ugovornih odredaba u različitim fazama postupka, koja se osigurava nacionalnim pravilima, na primjer u fazi prije izdavanja platnog naloga ili u fazi izvršenja ili opozicije ili u vezi s pravnim lijekovima protiv ovrhe na temelju hipoteke koja se temelju na javnobilježničkoj ispravi (C-49/14 Finanmadrid; C-176/17 Profi Credit Polska; C-632/17 PKO i C-448/17 EOS KSI Slovensko i C-32/14 Erstebank Hungary).

8. Sukladno zaključku usvojenom na naprijed spomenutom zajedničkom sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske u postupku preispitivanja postojanja nepoštenih (ništetnih) ugovornih odredaba, ovršni sud je u predmetnom postupku dužan primarno provjeriti je li ovršenik potrošač, a za slučaj utvrđenja da se radi o potrošaču provjeriti radi li se o potrošačkom ugovoru koji sadrži nepoštene ugovorne odredbe. S tim u vezi, prvostupanjski sud ima mogućnost da, po potrebi, u tu svrhu može zakazati i ročište, s time da mora potrošače izvijestiti o eventualno utvrđenoj ništetnosti ugovornih odredaba te o posljedicama ništetnosti, te ako se potrošač ne očituje, to se ne može smatrati izjavom o odricanju od zaštite. Pri tome, ako je sud u sumnji da li su pojedine odredbe potrošačkog ugovora nepoštene, isti će uputiti ovršenika u parnicu radi nedopustivosti ovrhe, te odgoditi ovrhu po službenoj dužnosti dok se ne odluči je li ovrha dopuštena. Ovaj zaključak ističe se iz razloga jer ukazuje na značaj prava potrošača u današnjem društvu odnosno jer ukazuje na potrebu što šire zaštite prava potrošača, a u skladu s takvim trendom zaštite jest i zaključak o potrebi odgode ovrhe u kojoj se ovrha provodi na nekretnini u kojoj ovršenik živi u situaciji kada ovršenik istovremeno vodi postupak radi utvrđenja ništetnosti dijela ili cijelog ugovora o kreditu temeljem kojega je ovrhovoditelj zasnovao založno pravo i temeljem kojeg i provodi ovrhu na ovršenikovoj nekretnini.

9. U ovom predmetu ovrha je određena temeljem Zadužnice koja je sredstvo osiguranja Ugovora o kreditu koji nije prošao sudsku kontrolu. Parnični postupak već je pokrenut zbog proglašenja ove ovrhe nedopuštenom i vodi se pod poslovnim brojem P-2532/2019.

10. Dakle,u ovom predmetu nije sporno da je ovršenik potrošač i da je ovršna isprava potrošački ugovor (ugovor o kreditu sklopljen između ovrhovoditelja Hypo Alpe-Adria-bank d.d. Zagreb i ovršenice GE kao korisnice kredita).

11. Ovaj sud je u sumnji jesu li pojedine odredbe nepoštene odnosno ništetne, jer se radi o potrošačkom ugovoru u CHF.

12. Budući je ovršenik pokrenuo parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, i parnični postupak se vodi pod poslovnim brojem P-2532/2019, sud je odgodio ovrhu po službenoj dužnosti, dok se ne odluči je li ovrha dopuštena.

13. Slijedom navedenog, slijedeći pravni stav iz presude EU C-407/18, ovršenik nije bio dužan, u konkretnoj situaciji u smislu čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona, učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu budući da takva vjerojatnost proizlazi iz pravnog stava presude Europskog suda C-407/18 od 26. lipnja 2019. o tumačenju Direktive Vijeća 93/13 EEZ od 5. travnja 1993.

14. Presude Suda Europske unije predstavljaju izvor prava Europske unije te su obvezujuće za sve države članice, njihova državna tijela i nacionalne sudove, u okvirima njihove nadležnosti, pri čemu presuda koja se odnosi na jednu državu članicu obvezuje i sve druge države članice. Kako je ovršenik ispunio pretpostavke za odgodu ovrhe temeljem čl. 65 st.1. t. 4 Ovršnog zakona i to neovisno o ispunjenju pretpostavke o teško nadoknadljivoj ili nenadoknadivoj šteti, odlučeno je kao u izreci rješenja.

15. Naime, odgoda ovrhe predstavlja odluku suda kojom se određuje privremeno nepoduzimanje ovršnih radnji s ciljem sprječavanja nastanka štetnih posljedica za ovršenika čime mu se pruža privremena zaštita, ali u svakom slučaju omogućuje da se u slučaju ispunjenja razloga radi kojih se ovrha odgađa od ovršenika otkloni nastanak šteta koja bi nastala provedbom ovrhe. U situaciji da ovršenik u parnici ne ostvari svoje pravo za koje tvrdi da mu pripada, ovrhovoditelj nastavlja ovrhu i ostvaruje svoju tražbinu bez ikakvih štetnih posljedica.

16. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Osijek, 13. ožujka 2025.

Sutkinja

Renata Kuna

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu.

Dostaviti:

- ovrhovoditelju

- ovršeniku, po punom.

- Financijskoj agenciji