Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Kralja Tomislava 2 A, Biograd na Moru

Poslovni broj: P-1041/2023-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sucu toga suda Ivici Marinoviću, u pravnoj stvari tužitelja ĆV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Boži Vrkiću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika ŽV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava služnosti, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 15. siječnja 2025. u nazočnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja i tuženika, te nakon objave presude dana 13. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbijaju se kao neosnovani tužbeni zahtjevi tužitelja koji glase:

"I. Utvrđuje se da u korist čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, postoji pravo služnosti prolaza i provoza na teret dijela čest. zem. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, i to krajnjeg sjeverozapadnog dijela ove nekretnine koji dio je u Skici sudskog očevida , koju skicu ja sačinio ing.geod. IV dana 16. siječnja 2024. godine, označen likom i točkama A-B-C-D-E-A i koja skica je sastavni dio ove presude, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude uknjiži opisanu služnost u zemljišnim knjigama na teret čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, a u korist čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, te dozvoliti tužitelju nesmetano izvršavanje sadržaja opisane služnosti prolaza i provoza, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da prestane uznemiravati tužitelja u vršenju sadržaja stvarne služnosti prolaza i provoza koji se proteže preko dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, i to krajnjeg sjeverozapadnog dijela ove nekretnine koji dio je u Skici sudskog očevida , koju skicu ja sačinio ing.geod. IV dana 16. siječnja 2024. godine, označen likom i točkama A-B-C-D-E-A i koja skica je sastavni dio ove presude i to na način da sa ovog dijela ukloni postavljene prepreke te mu se zabranjuje ubuduće da počini svako takvo li slično uznemiravanje tužitelja u izvršavanju sadržaja ove stvarne služnosti, sve u roku od 15 dana."

II. Odbija se zahtjev tuženika da mu tužitelj naknadi parnični trošak u iznosu od 500,00 EUR.

i

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za donošenjem rješenja o privremenoj mjeri u sadržaju kako glasi:

"I. Zabranjuje se tuženiku poduzimanje radnji na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to krajnjem sjeverozapadnom dijelu ove nekretnine koji dio je Skici sudskog očevida, koju skicu ja sačinio ing.geod. IV dana 16. siječnja 2024. godine, označen likom i točkama A-B-C-D-E-A, koja skica je sastavni dio ovog rješenja, a kojim radnjama bi se spriječio tužitelj u prolazu i provozu preko ove nekretnine, pod prijetnjom izricanja novčane kazne u iznosu od 3.000,00 eura te pod prijetnjom daljnjeg novčanog kažnjavanja za slučaj nepridržavanja ovog rješenja o privremenoj mjeri.

II. Ova privremena mjera ostaje do pravomoćnog okončanja ovog postupka ili drugačije odluke suda."

Obrazloženje

1.1. Tužitelj u tužbi zaprimljenoj kod ovog suda 8. svibnja 2023. navodi da je vlasnik i posjednik dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to dijela koji u naravi predstavlja plastenik te dio vrta što u naravi predstavlja zapadnu stranu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je vlasnik preostalog dijela, koji odgovara udjelu od ½ dijela, tuženik ŽV, s tim da su vlasništvo naprijed navedene nekretnine tužitelj i tuženici stekli nasljeđivanjem svojeg pok. oca HV pok. Ć i ta činjenica između njih nije sporna, a uostalom, svaki od njih u nesmetanom posjedu i vlasništvu drži svoj dio već dugi niz godina odnosno svakako duže od 20 godina. Tužitelj nadalje navodi da je tuženik vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi put površine 101 m2 te oranica površine 2459 m2, za cijelo, te tvrdi da do svojeg dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dolazi pješke, autom ili pak radnim strojevima poput traktora i dr. odkad zna za sebe i to preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i preko dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to krajnjeg sjeverozapadnog dijela ove nekretnine koji dio je u Skici iskolčenja koju je sačinio dipl.ing.geod. ŠV u [adresa] **.**.2023., šrafiran crvenom bojom, a koja činjenica da nije bila sporna niti je oko izvršavanja opisane služnosti bilo ikakvog spora sve do pred nešto više od mjesec dana kada je tuženik, iz tužitelju nepoznatih razloga, onemogućio tužitelju prolaz preko opisanog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Kako tužitelj želi da se pravo služnosti prolaza i provoza u korist čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, upiše na teret dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sve kako bi se tuženik, ubuduće, onemogućio da ga ometa u izvršavanju te služnosti, to je isti prisiljen ustati ovom tužbom. Međutim, kako je zbog ponašanja tuženika ugrožena egzistencija tužitelja i članova njegove obitelji koji ne mogu obavljati poljoprivredne poslove u plasteniku zbog čega postoji opasnost od propadanja povrtlarskih kultura i gubitka očekivane zarade, pa kako bi se i spriječilo nasilje kojim tuženik prijeti tužitelju, to tužitelj predlaže donošenje rješenja o privremenoj mjeri.

1.2. Tužitelj je u podnesku zaprimljenom 15. svibnja 2024., uredio tužbeni zahtjev kao i predloženo rješenje o privremenoj mjeri, sve sukladno zaprimljenoj skici sudskog očevida od 16. siječnja 2024. sačinjenoj od vještaka ing.geod. IV.

2. Tuženik je u spis dana 26. srpnja 2023. dostavio odgovoru na tužbu, dok je na pripremnom ročištu održanom 25. listopada 2023. isticao da u cijelosti osporava predmetnu tužbu navodeći kako tužitelj nije vlasnik kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je u zemljišnim knjigama i dalje upisan njihov pok. otac HV za cijelo, s tim da je vlasnik te čestice kao nasljednik iza svog pok. oca upravo tuženik.

3. U dokaznom postupku sud je pročitao neslužbenu kopiju izvatka iz BZP-a za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 23. veljače 2023. (ls 5), neslužbenu kopiju izvatka iz BZP-a za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 23. veljače 2023. (ls 6), izvršen je uvid u skicu iskolčenja od 18. siječnja 2023. (ls 7), pročitan je zapisnik od 23. siječnja 2019. broj Z-10211/2015/2159 (ls 8-10), izvršen je uvid u skicu sudskog očevida te je pročitan nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju ing.geod. IV od 16. siječnja 2024. (ls 42-47), saslušani su svjedoci NV (ls 55), JV (ls 55-56), BV (ls 59-60), saslušani su tužitelj ĆV (ls 60-61), tuženik ŽV (ls 61), saslušani su svjedoci MV (ls 64-65) i LV (ls 65-66), te je izvršen uvid u priložene spise Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-1546/2014 i Z-13024/2023.

4. Sukladno odredbi čl. 219 st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23, dalje ZPP) svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, dok iz čl. 221. a ZPP-a proizlazi da ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može utvrditi neku činjenicu da će o postojanju te činjenice zaključiti primjenom pravila o teretu dokazivanja. Prethodno citirane zakonske odredbe ukazuju da je upravo tužitelj onaj koji je ovome sudu na nedvojben način morao dokazati osnovanost navoda koje je isticao tijekom postupka, a koji su bitni za njegov uspjeh u ovoj parnici, s tim da će se sud u daljnjem tijeku obrazloženja ove presude najprije osvrnuti na zakonske odredbe kojima su regulirane stvarne služnosti.

5. Odredbom čl. 186. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/08 i 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZV) propisano je da je stvarna služnost stvarno pravo svagdašnjega vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina) čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti, dok iz st. 2. te odredbe proizlazi da se stvarna služnost osnovana u korist neke nekretnine kao povlasne ne može razdvojiti od vlasništva te nekretnine, te njezin pripadak, prenosiv samo zajedno s tom nekretninom.

6. Odredbom čl. 190. st. 1. ZV propisano je da je vlasnik povlasne nekretnine koja ima pravo staze ovlašten time hodati tom stazom te tako tuda k sebi puštati druge ljude; ima li pravo progoniti stoku, ovlašten je time i služiti se kolcima; a ima li pravo kolnika, ovlašten je voziti se po poslužnoj nekretnini jednom ili više zaprega, motornim vozilom i biciklom.

7. Prema odredbi čl. 218. st. 1. ZV proizlazi se da se na temelju pravnoga posla vlasnika poslužne nekretnine, odluke suda ili druge vlasti, ili samoga zakona, osniva pravo stvarne služnosti kao pripadak povlasne stvari za njezina svagdašnjega vlasnika, a na teret određene stvari kao poslužne.

8. Prema odredbi čl. 229. st. 1. ZV proizlazi da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.

9. Prema odredbi čl. 233. st. 1. ZV proizlazi da ovlaštenik prava služnosti ima pravo zahtijevati od vlasnika poslužne nekretnine da prizna i trpi njegovo pravo služnosti kao teret na poslužnoj stvari, te da trpi izvršavanje ovlaštenikova prava na njoj, odnosno da propušta činiti na njoj ono što je zbog ovlaštenikova prava dužan propuštati; isto ima pravo zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim činima niječe njegovo pravo služnosti ili ga samovlasno onemogućuje ili uznemirava u izvršenju toga prava.

10. Prema odredbi čl. 234. ZV proizlazi da bi ovlaštenik prava služnosti mogao u postupku pred sudom, odnosno drugim nadležnim tijelom, ostvariti svoje pravo iz čl. 233. ovoga Zakona, mora dokazati svoje pravo služnosti i tuženikov čin onemogućavanja ili uznemiravanja izvršavanja toga prava.

11. Prema odredbi čl. 235. st. 1. ZV proizlazi da pravo na zaštitu svojega predmnjevanoga prava služnosti ima, poput onoga koji je dokazao svoje pravo služnosti, i onaj koji u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istiniti način svoga stjecanja posjeda te služnosti (predmnjevani ovlaštenik služnosti).

12.1. Ne bi se među strankama, barem po mišljenju ovog suda, trebale ukazivati sporne slijedeće činjenice:

12.2. Da je u zemljišnoj knjizi u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica], Pod Jaretine, put površine 101 m2 i oranica površine 2459 m2, ukupne površine 2560 m2, a u kojem zemljišnoknjižnom ulošku je u B Vlastovnici kao vlasnik za cijelo upisan ovdje tuženik ŽV,

12.3. Da je u zemljišnoj knjizi u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica], Crkvina, vrt-plastenik površine 1588 m2, put površine 187 m2, oranica površine 2751 m2, vrt-plastenik površine 1212 m2 i pomoćna zgrada površine 17 m2, ukupne površine 5755 m2, a u kojem zemljišnoknjižnom ulošku je u B Vlastovnici kao vlasnik za cijelo upisan HV pok. Ć (napomena suda: radi se o ocu tužitelja i tuženika),

12.4. Da se kod Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru pod poslovnim brojem O-1546/2014 (ranije O-1739/2013) vodio ostavinski postupak iza smrti HV (Niko), rođenog **.**.1929., a umrlog **.**.2013., a iz kojeg predmeta u bitnome proizlazi:

- rješenjem poslovni broj O-1739/2013 od 20. siječnja 2014. prekinut je ostavinski postupak te je nasljednik ĆV upućen na pokretanje parnice protiv zakonskih nasljednika ŽV, AV, PV i KV, radi dokazivanja da je ostavitelj za života darovao čest. zem. br. [katastarska čestica] dio, 1/2 dio, 18 dio, 19 dio, 20 dio, 51/2 dio, 51/3 dio, 131 dio, 132 dio, 133 dio, 134/1 dio, 225/10 dio, 258/7, 258/8, 259/3, 259/4, k. o. [katastarska općina] posjedovni list 75, njemu i bratu ŽV, a za što je nasljedniku ĆV ostavljen rok od 30 dana od dana pravomoćnosti toga rješenja,

- iz dopisa od 1. rujna 2014. sa ls 20 ostavinskog spisa proizlazi da je ovlašteni službenik suda provjerom parničnog upisnika utvrdio da nije pokrenut parnični postupak,

- rješenjem o nasljeđivanju od 13. travnja 2015. u kojem su kao ostavinska imovina ostavitelja navedene nekretnine u zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], te kao izvanknjižno vlasništvo nekretnine prema posjedovnim listu 75 k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 27. studenog 2013. i to čest. zem. br. [katastarska čestica] dio, 1/2 dio, 18 dio, 19 dio, 20 dio, 51/2 dio, 51/3 dio, 131 dio, 132 dio, 133 dio, 134/1 dio, 225/10 dio, 226/2 dio, 226/3 dio, 258/7, 258/8, 259/3, 259/4, 265/1 i 265/4, a na kojoj ostavinskoj imovini su nasljednicima ostavitelja na temelju zakona i ustupa proglašeni sin ĆV za 3/10 dijela i sin ŽV za 7/10 dijela,

- protiv gore navedenog rješenja o nasljeđivanju od 13. travnja 2015. zaprimljena je žalba nasljednika ĆV dana 29. travnja 2015., a koja žalba je odbijena kao neosnovana rješenjem Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž- 3303/15 od 8. ožujka 2017.

12.5. Da je po prijedlogu predlagatelja ŽV dana 26. travnja 2023. formiran zemljišnoknjižni predmet poslovni broj Z-13024/2023 u kojem je kao protustranka označen HV pok. Ć i u kojem prijedlogu se predlaže glede nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], ukupne površine 5755 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], ukupne površine 1536 m2, sve k. o. [katastarska općina], ispraviti zemljišnoknjižno stanje na način da se kao suvlasnik navedenih nekretnina uknjiži predlagatelj ŽV za 7/10 dijela, s tim da iz uvida u prije navedeni zemljišnoknjižni predmet u bitnome proizlazi:

- da je kao prilog prijedloga za ispravak zaprimljen i zapisnik broj Z- 10211/2015/964 sastavljen 7. ožujka 2017. povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] i koji zapisnik se odnosi na novoformiranu čest. zem. [katastarska čestica] ukupne površine 5755 m2 iz kojeg zapisnika proizlazi da novoformirana čestica odgovara "starim" čest. 225/10, površine 3844 m2, dijelu čest. 226/2, površine 6998 m2 i dijelu čest. 226/3, površine 863 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženog prava vlasništva u korist RV. Ž za cijelo, a na kojem ročištu je nazočni ĆV naveo da je on isključivi vlasnik predmetne nekretnine koju da je stekao usmenim darovanjem od svojih roditelja HV i TV, dok je nazočni ŽV naveo da se protivi navodima ĆV te je naveo da je predmetna nekretnina vlasništvo njegova oca HV, odnosno svih njegovih zakonskih nasljednika, potom je od strane suda na zapisnik konstatirano da je HV pok. Ć u posjedovnom listu 75 upisan kao posjednik dijela kat. čest. [katastarska čestica] površine 3000 m2, dijela 226/2 površine 2698 m2 i dijela 226/3 površine 263 m2 za cijelo, nakon čega sud zaključno na zapisnik određuje uknjižbu prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] u korist

HV pok. Ć za cijelo,

- da je rješenjem poslovni broj Z-13024/2023 od 8. svibnja 2023. prihvaćen prijedlog ŽV za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina],

- da je u spis 26. svibnja 2023. zaprimljen podnesak – prigovor ĆV u kojem se osporavaju navodi predlagatelja ŽV te se predlaže odbiti prijedlog predlagatelja za upis njegova suvlasništva od 7/10 dijela na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je rješenjem poslovni broj Z-13024/23 od 29. travnja 2024. odbijen prijedlog ŽV za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka (koji prijedlog da je podnesen 26. travnja 2023.), s tim da bi iz obrazloženja toga rješenja proizlazilo da je utvrđeno da između sunasljednika pok. HV (u tome predmetu predlagatelja ŽV i njegovog brata ĆV) postoji spor u pogledu prava vlasništva kao i u opsegu vlasništva, dok je na terenu utvrđeno da je predlagatelj u posjedu realnog dijela nekretnine.

13. Imajući u vidu rezultate provedenog dokaznog postupka, posebice činjenice na koje je sud ukazao ranije u obrazloženju ove presude i za koje se drži da ne bi trebale biti sporne među strankama, ovaj sud izvodi zaključak da tužitelj, na kojem je bio teret dokazivanja odlučnih činjenica, nije uspio dokazati jednu od tih činjenica nužnih za njegov uspjeh u parnici ovakve vrste, a koja se odnosi na pitanje koga se ima smatrati svagdašnjim vlasnikom nekretnine koja bi trebala biti u statusu povlasne, tj. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naime, sudu nije sporno da bi se vlasnikom za cijelo, i to zemljišnoknjižnim, nekretnine koja bi se u konkretnoj situaciji trebala smatra poslužnom, tj. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] imao smatrati ovdje tuženik ŽV. Sud ukazuje na svoju dvojbu glede toga tko se ima smatrati svagdašnjim vlasnikom čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obzirom zakonodavac sukladno ranijoj citiranoj odredbi iz čl. 186. st. 1. ZV upravo toj osobi da je ovlaštenje glede osnivanja prava služnosti u korist neke konkretne povlasne nekretnine. Potom je ovdje za ukazati da je u svojoj tužbi i to u povjesnici iste tužitelj ĆV isticao da bi on bio suvlasnik za 1/2 dijela na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (i to zapadnog dijela koji u naravi predstavlja plastenik te dio vrtla), dok bi suvlasnik na preostalih 1/2 dijela bio ovdje tuženik ŽV, a obojica da su to svoje pravo suvlasništva stekli nasljeđivanjem svog pok. oca HV pok. Ć. Međutim, imajući u vidu stanje ovdje predmetnog parničnog spisa uključujući i priloženog ostavinskog spisa iza smrti oca stranaka pok. HV pok. Ć koji je, ponavlja se i dan danas u zemljišnoj knjizi upisan vlasnik za cijelo na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ovaj sud izvodi zaključak da se suvlasnicima te nekretnina, doduše u ovom trenutku još uvijek izvanknjižnim, imaju smatrati tužitelj ĆV za 3/10 dijela, a tuženik ŽV za 7/10 dijela, dakle, ovaj sud upravo tuženika u ovome trenutku drži većinskim suvlasnikom te čestice.

14. Nastavno na zaključivanje suda iz prethodnog odlomka po kojem on drži da bi se suvlasnicima, doduše izvanknjižnima, na nekretnini za koju tužitelj tvrdi da bi trebala imati povlasni status, tj. na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] imali smatrati tužitelj za 3/10 dijela te tuženik za 7/10 dijela, ovaj sud smatra kraj takvog stanja stvari potrebitim ukazati na odredbu čl. 39. st. 1. ZV po kojoj svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju u svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima, kao i na st. 2. te odredbe iz koje proizlazi da kada je neki suvlasnik poduzeo posao glede suvlasničke stvari bez potrebne suglasnosti ostalih, primjenjuju se pravila o poslovodstvu bez naloga. Sud ukazuje na potonju citiranu zakonsku odredbu jer je u konkretnoj situaciji razvidno da ne postoji potrebna suglasnost svih suvlasnika povlasne nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da se u njenu korist osnuje stvarna služnost, a koja potrebna suglasnost svih suvlasnika je nužna obzirom na odredbu čl. 41. st. 1. ZV u kojoj je definirano što predstavlja poslove izvanredne uprave na stvari koje je na suvlasništvu, a među kojim poslovima je izrijekom navedeno i osnivanje stvarnih i osobnih služnosti.

15. Nadalje, čak i kada bi se izveo zaključak po kojem omjer suvlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne bi bio u korist tuženika za 7/10 dijela, a u korist tužitelja za 3/10 dijela, odnosno da su njih dvojica suvlasnici svaki za 1/2 dijela na toj čestici kako je to tvrdio tužitelj u povjesnici njegove tužbe, ovaj sud smatra da je i u tom slučaju potrebna suglasnost svih suvlasnika, dakle, neovisno o visini njihovih suvlasničkih udjela, za osnivanje stvarne služnosti na cijeloj stvari, odnosno na konkretnoj nekretnini. No, kada bi se i uzela dokazanom tvrdnja tužitelja iz povjesnice njegove tužbe iz koje bi proizlazilo da je on posjednik zapadnog realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojem se nalaze vrt i plastenik, a tuženik da je posjednik ostalog dijela te čestice, što bi posljedično značilo da svaka od stranaka drži u svome posjedu točno određeni realni dio te čestice, da čak ni tada, obzirom to suvlasništvo nije u pravnom smislu razvrgnuto, ne bi bilo moguće donijeti sudsku odluku kojom bi se usvojio predmetni tužbeni zahtjev pod točkom I., a što bi neizravno proizlazilo i iz recentne sudske prakse, kao npr. iz odluke Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž- 394/10-2 od 15. travnja 2010., a sukus koje je odluke je taj da je za posao izvanredne uprave na nekretnini na kojoj suvlasnici jesu podijelili posjed i način uživanja te neovisno o tome što bi tim izvanrednim poslom bio zahvaćen samo dio te nekretnine, za poduzimanje tog posla izvanredne uprave potrebna je suglasnost drugog suvlasnika, a u slučaju njegova protivljenja, tu suglasnost drugog suvlasnika nije moguće nadomjestiti sudskom odlukom.

16. Sud nadalje u potkrjepu ispravnosti svog stava po kojem je u sporovima o postojanju služnosti na nekretninama gdje na povlasnom zemljištu ima više suvlasnika nužna suglasnost svih suvlasnika želi ukazati i na još jednu relevantnu odluku iz sudske prakse, doduše nešto starijeg datuma, a radi se o odluci Vrhovnog suda Hrvatske broj Rev-2224/81 od 7. travnja 1982. čija sentenca glasi:

"U sporovima o postojanju služnosti na nekretninama i opsegu služnosti, ako na povlasnom ili poslužnom zemljištu ima i više suvlasnika, tada su oni bilo kao tužitelj bilo kao tuženi po naravi pravnoga odnosa jedinstveni suparničari, ali su ujedno i nužni suparničari, pa su tek svi suvlasnici zajedno ovlašteni zahtijevati utvrđenje postojanja služnosti u korist svoga povlasnog zemljišta, i obrnuto: postojanje služnosti na njihovim nekretninama kao poslužnom dobru može se utvrditi samo protiv svih suvlasnika.".

17. Dakle, obzirom slijedom svega navedenog u nekoliko prethodnih odlomaka obrazloženja presude sud zaključuje da je nekretnina za koju tužitelj tvrdi da bi u ovoj parnici trebala biti u statusu povlasne nekretnine, a radi se o čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u suvlasništvu tužitelja i tuženika, doduše u ovome trenutku izvanknjižnom suvlasništvu po kojemu bi se temeljem pravomoćne odluke donesene u ostavinskom postupku iza smrti oca stranaka HV pok. Ć (vidjeti točku 12.4. obrazloženja) ovdje tužitelj imao smatrati suvlasnikom za 3/10 dijela, a tuženik suvlasnikom za 7/10 dijela, te kraj daljnje činjenice da u ovome trenutku ne egzistira potrebna suglasnost svih suvlasnika za osnivanje prava služnosti u korist te nekretnine, a kako se to izričito traži u odredbi čl. 41. st. 1. ZV, ovaj sud je neovisno o svim drugim provedenim dokazima, bilo personalne bilo materijalne naravi, izveo zaključak da njemu ne preostaje ništa drugo nego kraj takvog stanja stvari ocijeniti neosnovanim tužbeni zahtjev pod točkom I. te odlučiti kao u točki I. izreke ove presude.

18. Kraj činjenice da je sud ovom svojom odlukom ocijenio neosnovanim tužbeni zahtjev tužitelja usmjeren na utvrđenje postojanja prava stvarne služnosti prolaza i provoza u korist povlasne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u suvlasništvu stranaka ovog postupka, a na teret poslužne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu tuženika za cijelo, da samim time nije bilo prostora da sud tužitelju pruži zaštitu sukladno odredbi čl. 233. st. 1. ZV jer da bi se netko smatrao ovlaštenikom prava služnosti na nekoj nekretnini isti prethodno sukladno odredbi čl. 234. ZV mora, između ostalog, dokazati to svoje pravo služnosti, radi čega je ocijenjen neosnovanim tužbeni zahtjev tužitelja pod točkom II. te je i tome dijelu odlučeno kao pod točkom I. izreke ove presude.

19. Što se tiče tužiteljeva prijedloga za donošenjem rješenja o privremenoj mjeri u sadržaju kako je to navedeno u izreci ove odluke, za napomenuti je da su pretpostavke za određivanjem privremene mjere prema odredbi čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12 i dr. – dalje OZ) i koje kumulativno moraju biti ispunjene takve da predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine s jedne strane te da s druge strane učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Kako je u ovoj pravnoj stvari sud svojom presudom odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja, to bi posljedično značilo da isti nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, pa samim time nisu ispunjene sve pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere, a kako to imperativno popisuje odredba čl. 346. st. 1. OZ, radi čega je u ovome dijelu odlučeno kao u izreci rješenja ove odluke.

20. Obzirom je u predmetnoj pravnoj stvari u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, to bi značilo da je tuženik ona stranka koja je uspjela u ovoj parnici. Tuženik jeste popisao parnični trošak prema podnesku kojeg je predao u spis na ročištu od 15. siječnja 2025. (ls 69) i u kojem je naveo "radi sudskih troškova parničenja bratom ĆV u 3 navrata sa svjedocima 500 E". Međutim, obzirom iz čl. 164. st. 1. ZPP proizlazi da će sud o naknadi parničnih troškova odlučiti temeljem određenog zahtjeva stranke, pa obzirom tuženik u svome podnesku sa ls 69 nije precizirao svoj popis troška na način da bude razvidno temeljem čega bi njegov parnični trošak u ovoj pravnoj stvari trebao iznositi baš 500,00 EUR, samim time nije bilo prostora tuženiku dosuditi bilo kakav parnični trošak, radi čega je u ovome dijelu odlučeno kao pod točkom II. izreke ove odluke.

Biograd na Moru, 13. ožujka 2025.

S U D A C

Ivica Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka otpravka iste, putem ovog suda na Županijski sud kojemu će se dodijeliti u rad elektroničkom nasumičnom dodjelom s primjenom odgovarajućeg algoritma, sukladno odredbama Sudskog poslovnika.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku Boži Vrkiću, odvjetniku u Zadru,

2. Tuženiku osobno.