Republika Hrvatska

Ž upanijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-1607/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sutkinje Krunoslave Dropulić predsjednice vijeća, sutkinje Štefice Bukvić izvjestiteljice i članice vijeća i sutkinje Anđele Bošković Rajković članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Gabrijel Domagoj Žimbrek, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Musulin i suradnici d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Triglav osiguranje d.d., OIB:29743547503, iz Zagreba, Antuna Heinza 4, kojeg zastupa punomoćnik Tvrtko Dobrinić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, rješavajući žalbe tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-2083/21-41 od 22. kolovoza 2024., u sjednici vijeća održanoj 13. ožujka 2025.,

p r e s u d i o j e i r i j e š i o j e

I. Žalbe tužitelja i tuženika odbijaju kao djelomično neosnovane i uvažavaju kao djelomično osnovane te se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-2083/21-41 od 22. kolovoza 2024.

- potvrđuje u dijelu pobijane točke I. izreke kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev za naknadu imovinske štete na vozilu za iznos od 245,74 EUR-a sa pripadajućim zateznim kamatama, za naknadu neimovinske štete i nenovčane imovinske štete za tuđu pomoć u ukupnom iznosu od 980,05 EUR-a sa zateznim kamatama,

- potvrđuje u pobijanoj točki II. izreke u kojoj je odbijen tužbeni zahtjev za naknadu imovinske štete na vozilu za iznos od 4.256,48 EUR-a sa zateznim kamatama, imovinske štete za mobitel za iznos od 159,00 EUR-a sa zateznim kamatama, kao i zahtjev za isplatom zateznih kamata na iznos imovinske štete na vozilu i mobitelu od ukupno 616,74 EUR-a u razdoblju od 22. siječnja 2021. do 9. kolovoza 2021.,

- ukida u dijelu pobijane točke I. izreke kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev za naknadu imovinske štete za mobitel u iznosu od 371,00 EUR-a sa zateznim kamatama i u tom dijelu predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

- ukida u dijelu pobijane točke II. izreke kojim je odbijen tužbeni zahtjev za naknadu neimovinske štete i nenovčane imovinske štete za tuđu pomoć u ukupnom iznosu od 3.470,00 EUR-a sa zateznim kamatama i u tom dijelu predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

- ukida u pobijanoj odluci o troškovima postupka iz točke III. izreke i u tom dijelu predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O zahtjevima tužitelja i tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

I. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I Nalaže se tuženiku Triglav osiguranje d.d. isplatiti tužitelju DŽ daljnji iznos od 1.596,79 Eur sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 10. kolovoza 2021. do isplate po stopi koja se do 31. prosinca 2022. obračunava po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 28. prosinca 2023. po stopi koja se dobije uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 29. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II Odbija se, kao djelomično neosnovan, tužbeni zahtjev u preostalom dijelu za iznos od 7.885,48 Eur sa zatraženom zateznom kamatom, kao i zahtjev za isplatom zatezne kamate na iznos od 616,74 Eur u razdoblju od 22. siječnja 2021. do 9. kolovoza 2021.

III Nalaže se tuženiku Triglav osiguranje d.d. naknaditi tužitelju DŽ troškove postupka u iznosu od 1.976,58 Eur sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 22. kolovoza 2024. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana."

2. Navedenu presudu u dijelu pod točkom II. izreke i u odluci o trošku postupka iz točke III. izreke, pravovremenom žalbom, pobija tužitelj zbog žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.; u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da sud drugog stupnja žalbu uvaži i preinači presudu u pobijanom dijelu sukladno žalbenim navodima. Traži trošak sastava žalbe i sudske pristojbe za žalbu.

3. Navedenu presudu u dijelu pod točkom točke I. izreke i u odluci o trošku postupka iz točke III. izreke, pravovremenom žalbom, pobija tuženik zbog žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. ZPP-a, s prijedlogom da sud drugog stupnja žalbu uvaži i preinači presudu u pobijanom dijelu sukladno žalbenim navodima. Traži trošak sastava žalbe i sudske pristojbe za žalbu.

4. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

5. Žalba tužitelja, kao i žalba tuženika djelomično su osnovane.

6. Ispitujući presudu u pobijanim dijelovima, postupak koji je prethodio njezinom donošenju, žalbene navode tužitelja i tuženika, ovaj sud nalazi da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti prema odredbi iz čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6.1. Nije počinjena bitna povreda postupka iz članka 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju neosnovano u žalbama ukazuju tužitelj i tuženik jer je presuda jasna, može se ispitati i sadrži razloge o odlučnim činjenicama.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu

- imovinske štete na vozilu u iznosu 4.502,22 EUR-a i na mobitelu u iznosu od 530,00 EUR-a sa zateznim kamatama od 22. siječnja 2021. do isplate,

- neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i nenovčane imovinske štete za tuđu pomoć u ukupnom iznosu od 4.450,05 EUR-a sa zateznim kamatama od 10. kolovoza 2021. do isplate,

a koju je pretrpio u prometnoj nesreći dana 22. siječnja 2021.

8. Na osnovu provedenih dokaza sud prvog stupnja utvrdio je odlučne činjenice i to:

- da se vozilo tužitelja neposredno prije štetnog događaja kretalo južnom prometnom trakom kolnika D 205, od zapada prema istoku,

- teretno vozilo osiguranika tuženika se uključivalo s nerazvrstane ceste koja se nalazila sa sjeverne strane kolnika D 205, radnjom skretanja u lijevo, u južnu prometnu traku kolnika D 205 u smjeru istoka, ispred vozila tužitelja,

- u trenutku kada se teretno vozilo osiguranika tuženika uključilo i izravnalo u južnoj prometnoj traci kolnika D 205, tužitelj koji je s vozilom nailazio iza teretnog vozila osiguranika tuženika je radnjom skretanja u lijevo pokušao izbjeći nalet na vozilo osiguranika tuženika, međutim u tome nije uspio, pa je s prednjim desnim vrhom i bočnim dijelom naletio na stražnji lijevi vrh teretnog vozila osiguranika tuženika,

- u trenutku sudara vozilo tužitelja se kretalo brzinom oko 111,5 km/h, dok za izračun brzine kretanja teretnog vozila osiguranika tuženika nema elemenata,

- da se osiguranik tuženika zaustavio i propustio vozilo tužitelja da prođe raskrižjem i da je tek nakon toga poduzeo radnju uključivanja na kolnik D 205, do ovog štetnog događaja ne bi došlo,

- da je osiguranik tuženika u raskrižje ušao kontinuiranim kretanjem, bez prethodnog zaustavljanja, tada tužitelj radnjom intenzivnog kočenja nije mogao izbjeći prometnu nesreću. U tom slučaju tužitelj je za zaustavljanje imao na raspolaganju put od oko 93 m dok mu je zaustavni put radnjom intenzivnog kočenja bio dulji i iznosio oko 101,8 m. Na raspoloživom putu od oko 93 m tužitelj bi radnjom intenzivnog kočenja uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta sudara, čime bi ovaj štetni događaj bio izbjegnut, da se kretao brzinom manjom od 106 km/h,

- da je osiguranik tuženika u raskrižje ušao iz zaustavnog položaja, tužitelj je na raspolaganju imao dovoljno prostora da radnjom intenzivnog kočenja zaustavi svoje vozilo prije mjesta sudara i time izbjegne predmetni štetni događaj. Tužitelj je za zaustavljanje imao na raspolaganju put od oko 127,1 m dok mu je zaustavni put radnjom intenzivnog kočenja bio kraći i iznosio oko 101,8 m. - na dijelu kolnika na kojem je došlo do štetnog događaja brzina kretanja vozilima je bila ograničena prometnim znakom na 70 km/h,

- da je visina štete na vozilu tužitelja u trenutku štetnog događaja iznosila 7.117,65 EUR-a (53.627,97 kn), s obzirom da je tržna vrijednost vozila 10.170,28 EUR-a (76.627,97 kn) od koje je oduzeta vrijednost ostatka vozila koja iznosi 3.052,63 EUR-a (23.000,00 kn),

- da je u predmetnoj prometnoj nesreći oštećen mobitel tužitelja,

- da je tužitelj u predmetnoj prometnoj nesreći zadobio natučenje glave, područja čela; natučenje leđa; natučenje lijevog ramena. Po završenom kirurškom liječenju i fizikalnoj terapiji zaostale su trajne posljedice, tj. došlo je do oštećenja tjelesnog zdravlja. Tužitelj je na psihičkom planu prvotno razvio simptomatiku Akutne stresne reakcije (F43.0), te nastavno Mješovitog anksioznog i depresivnog poremećaja (F41.2). Navedeno proizlazi iz priložene medicinske dokumentacije. Naime, tužitelj je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, što je i dovelo do razvoja psihičkih poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi se opisana simptomatika. Tužitelj je trpio bolove jakog intenziteta, trajnog karaktera sumarno 1 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 8 dana, a bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 45 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životne aktivnosti. Tužitelj je pri štetnom događaju trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je umjereni do jaki oscilirajući strah sveukupno do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 2 tjedna. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 8 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni, oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj. Uvažavajući dob tužitelja, rođen 1996.g., predmetno ozljeđivanje je utjecalo na njegov svakodnevni život i kvalitetu života jer navedene ozljede dovode do bolova i ograničene pokretljivosti u području lijevom ramena i vratne kralješnice, te bolova u području gornjeg dijela leđa. S psihijatrijskog stajališta ima smanjenu slobodu u osobnom, obiteljskom i socijalnom funkcioniranju na način kako je opisano u psihičkom statusu. U navedenom štetnom događaju zadobivene ozljede natučenje glave, istegnuće mišića područja čela vratne kralješnice; natučenje leđa; natučenje lijevog ramena, umanjile su njegovu životnu aktivnost za 5% trajno s kirurškog motrišta, a s psihijatrijskog motrišta 5%, objedinjeno i realno 9%, te će tužitelj u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu. Trajne posljedice potiču od više organskih sustava, jer je došlo do oštećenja duševnog i tjelesnog zdravlja. Nakon predmetnog štetnog događaja tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 15 dana po 2 sata dnevno, te još 15 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku na tržnicu, trgovinu i slično ukupno sati tuđe nestručne pomoći.

9. Na osnovu utvrđenih činjenica sud prvog stupnja je na temelju odredaba čl. čl. 12. st. 4., čl. 51., čl. 57. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020; u daljnjem tekstu: ZSPC), čl. 19. st. 2., čl. 1045., čl. 1046., čl. 1085., čl. 1095., čl. 1100. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; u daljnjem tekstu: ZOO) djelomično prihvatio tužbene zahtjeve tužitelja.

9. Suprotno žalbenim navodima tuženika pravilno je sud prvog stupnja na temelju svih utvrđenih činjenica, a posebno onih koje proizlaze iz nalaza i mišljenja vještaka prometne struke, zaključio da je osiguranik tuženika odgovoran za nastanak prometne nesreće jer suprotno odredbi čl. 57. ZSPC nije propustio vozilo tužitelja koje mu je dolazilo s desne strane cestom s prednošću prolaska, a što je bio dužan učiniti. Da je osiguranik tuženika propustio vozilo tužitelja, a ne mu presjekao put kretanja, do prometne nesreće ne bi došlo.

9.1. Suprotno žalbenim navodima tužitelja i tuženika pravilno je sud prvog stupnja zaključio da je tužitelj doprinio nastanku prometne nesreće sa 30% jer protivno odredbi čl. 51. ZSPC brzinu kretanja vozila kojim je upravljao nije prilagodio prometnoj situaciji na cesti tako da se u svakom trenutku može zaustaviti pred svakom zaprekom u ovom slučaju vozilom osiguranika tuženika koje je vidio prije nego se sa nerazvrstane (sporedne) ceste uključio u promet na njegovu kolnu traku i u koje je udario kada je već bilo uključeno u prometnu traku kojom se kretao tužitelj. Tužitelj je vozio brzinom od 111,5 km/h na cesti na kojoj je brzina bila ograničena na 70 km/h, te bi radnjom intenzivnog kočenja uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta sudara, čime bi ovaj štetni događaj bio izbjegnut, da se kretao brzinom manjom od 106 km/h. Da se tužitelj kretao brzinom od maksimalno dopuštenih 70 km/h tužitelj ne bi imao potrebu poduzimati kočenje bez obzira je li osiguranik tuženika stajao prije uključivanja u prometnicu ili se kontinuirano kretao, odnosno u najnepovoljnijoj varijanti za tuženika bilo bi dovoljno maknuti nogu s papučice gasa što nije kočenje već prilagođavanje prometnoj situaciji na kolniku.

10. Nesporno je da protivno odredbi čl. 163. st. 1. ZSPC tužitelj nije bio vezan sigurnosnim pojasom u trenutku prometne nesreće, te je sud prvog stupnja pravilno zaključio da je zbog nevezivanjem pojasom tužitelj doprinio šteti koju je pretrpio sa 20 %. Iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje doc. dr. sc. Marije Baković dr. med. proizlazi da tužitelj ne bi zadobio natučenje glave u čeonom području da je bio vezan sigurnosnim pojasom. Natučenje leđa i lijevog ramena, istegnuće mišića vrata, uz dinamiku predmetne prometne nesreće, mogao je zadobiti i u slučaju da je koristio sigurnosni pojas. Dakle nevezivanje sigurnosnim pojasom je u uzročnoj vezi sa nastalom štetom i to onom koja je nastala zbog natučenja glave u čeonom području.

10.1. Stoga s pravom tužitelj u žalbi navodi da se omjer suodgovornosti zbog nevezivanja sigurnosnim pojasom može cijeniti isključivo na vidove štete koji su u vezi s nevezivanjem sigurnosnim pojasom. Sud prvog stupnja nije mogao cjelokupni iznos neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć umanjiti za 20% zbog nevezivanja tužitelja sigurnosnim pojasom. Vještaci medicinske struke dr. Gordan Makarić i dr. RŽ nisu se očitovali na okolnosti koliko je tužitelj pretrpio fizičkih boli i straha zbog natučenja glave u čeonom području, da li je i koliko došlo do smanjenja životne aktivnosti kod tužitelja zbog te ozljede, da li mu je trebala tuđa pomoć zbog te ozljede, a koliko je tužitelj pretrpio fizičkih boli i straha, te koliko je kod njega smanjena životna aktivnost zbog drugih ozljeda, koliko je tužitelju bilo potrebno tuđe pomoći zbog drugih ozljeda koje je zadobio u predmetnoj prometnoj nesreći. Stoga je činjenično stanje odlučno za utvrđenje neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć ostalo nepotpuno utvrđeno pa je valjalo uvažiti žalbu tužitelja kao djelomično osnovanu, ukinuti presudu suda prvog stupnja u dijelu točke II. izreke koji se odnosi na neimovinsku štete i imovinske štete za tuđu pomoć i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

11. Suprotno žalbenim navodima tužitelja i tuženika pravilno je sud prvog stupnja na temelju odredbe čl. 1100. ZOO-a prema kriteriju pretrpljenih fizičkih boli, pretrpljenog straha i smanjenja životnih aktivnosti, imajući u vidu dob tužitelja rođenog 1996., koji je po zanimanju slastičar, te imajući u vidu izmjene Orijentacionih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete Vrhovnog suda RH (donesene na drugoj sjednica Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Su-IV-47/2020-5 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020.) odmjerio visinu pravične novčane naknade za neimovinsku štetu od ukupno 4.700,00 EUR-a od kojeg iznosa je odbio doprinos tužitelja nastanku prometne nesreće, doprinos tužitelja pretrpljenoj šteti zbog nevezivanja sigurnosnim pojasom, kao i iznos koji je tuženik isplatio tužitelju s te osnove.

12. Suprotno žalbenim navodima tuženika pravilno je sud prvog stupnja utvrđenu visinu imovinske štete na vozilu umanjio sa 30% tužiteljevog doprinosa nastanku prometne nesreće i na temelju odredbe čl. 1085. st. 4., čl. 1092. st. 1. ZOO- a tužitelju uz već isplaćeni iznos od 4.982,35 EUR-a dosudio daljnji iznos od 245,74 EUR-a

13. Sud prvog stupnja je prihvatio iskaz tužitelja da mu je u predmetnoj prometnoj nesreći oštećen mobitel. Osnovano tuženik osporava presudu suda prvog stupnja u dijelu kojim je tužitelju dosuđena imovinska štete za mobitel koju je sud odmjerio primjenom odredbe čl. 223. ZPP-a jer nije proveden nijedan relevantan dokaz. Tužitelj u svom iskazu nije naveo koliko je taj mobitel bio star u vrijeme prometne nesreće, odnosno kada i za koju cijenu je kupio mobitel. Slobodna ocjena ne znači proizvoljnost već je sud prvog stupnja dužan obrazložiti zašto smatra da konkretne okolnosti opravdavaju njegovu odluku odnosno visinu dosuđene štete za mobilni telefon.

13.1. Stoga je i u dijelu koji se odnosi na naknadu štete za mobitel valjalo uvažiti žalbu tuženika, ukinuti presudu suda prvog stupnja u dijelu točke I. izreke i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

14. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će utvrditi činjenice odlučne za utvrđivanje visine neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć, a na koju utječe nevezivanje tužitelja sigurnosnim pojasom, te će na osnovu pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja donijeti novu odluku o odbijenom dijelu zahtjevu za neimovinsku štetu i imovinsku štetu tuđu pomoć, kao i za mobilni telefon. Uz to će voditi brigu i o pravilnoj primjeni odredaba prema kojima se odlučuje o troškovima postupka, posebno odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a.

15. Budući je presuda ukinuta u dijelu koji se odnosi na glavnu stvar ukinuta je i u odluci o troškovima postupka iz točke III. izreke jer uspjeh tužitelja u odnosi na glavnu stvar utječe na odluku o troškovima postupka.

16. Prema navedenom, na temelju odredbe čl. 368. st. 1. i čl. 370. ZPP-a, odlučeno je kao u točki I. izreke ove odluke.

17. Na temelju odredbe čl. 166. st. 4. ZPP-a odlučeno je kao u točki II. izreke ove odluke.

Osijek, 13. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća

Krunoslava Dropulić