Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Osijeku

    Poslovni broj Gž-1166/2023-2

    Osijek, Europska avenija 7

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E P R E S U D A

    I

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Snježane Androš, predsjednika vijeća, Drage Grubeše, suca izvjestitelja i člana vijeća i Sanje Sušilović, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Pavlu Škare, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika: 1. Rudar društvo s ograničenom odgovornošću za unutrašnju i vanjsku trgovinu, proizvodnu i uslužnu djelatnost iz [adresa], OIB 07479795034, zastupanog po punomoćnici Marijani Tomić, odvjetnici iz Zagreba i 2. Hrvatska poštanska banka d.d. iz Zagreba, Jurišićeva 4, OIB 87939104217, zastupanog po punomoćniku po zaposlenju RA, radi isplate, rješavajući žalbe tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-6639/2012-86 od 13. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj 13. ožujka 2025.,

    p r e s u d i o  j e  i  r i j e š i o  j e

    I. Žalbe tuženika djelomično se odbijaju kao neosnovane, a djelomično uvažavaju kao osnovane, pa se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-6639/2012-86 od 13. ožujka 2023.:

    - potvrđuje u dosuđujućem dijelu pod toč. I. i III. izreke,

    - ukida u dosuđujućem dijelu pod toč. II. izreke, te u odluci o trošku (toč. IV.) i u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje

    II. Trošak žalbe ostavlja se za konačnu odluku.

    Obrazloženje

    1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

    "I Nalaže se I-tuženiku RUDAR d.o.o. iz [adresa], ABC da tužitelju ČA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], plati iznos od ukupno 53.820,90 EUR/405.513,58 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana dospijeća pojedinog iznosa do isplate, za razdoblje od 1. studenog 2007. do 31. prosinca 2007. u visini zatezne kamate određene čl. 1. Uredbe o visini zatezne kamate, od 1. siječnja 2008. do 31. srpnja 2015. u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećana za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvoga kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, na iznose kako slijedi:

    - 1.714,25 EUR / 12.915,98 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. studenog 2007.,

    - 1.714,25 EUR / 12.915,98 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. prosinca 2007.,

    - 1.750,62 EUR / 13.190,04 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. siječnja 2008.,

    - 1.750,62 EUR / 13.190,04 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. veljače 2008.,

    - 1.750,62 EUR / 13.190,04 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. ožujka 2008.,

    - 1.737,20 / 13.088,91 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. travnja 2008.,

    - 1.737,20 / 13.088,91 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. svibnja 2008.,

    - 1.737,20 / 13.088,91 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. lipnja 2008.,

    - 1.771,83 EUR / 13.349,84 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. srpnja 2008.,

    - 1.771,83 EUR / 13.349,84 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. kolovoza 2008.,

    - 1.771,83 EUR / 13.349,84 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. rujna 2008.,

    - 1.758,40 EUR / 13.248,70 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. listopada 2008.,

    - 1.758,40 EUR / 13.248,70 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. studenog 2008.,

    - 1.758,40 EUR / 13.248,70 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. prosinca 2008.,

    - 1.685,66 EUR / 12.700,58 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. siječnja 2009.,

    - 1.685,66 EUR / 12.700,58 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. veljače 2009.,

    - 1.685,66 EUR / 12.700,58 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. ožujka 2009.,

    - 1.708,20 EUR / 12.870,44 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. travnja 2009.,

    - 1.708,20 EUR / 12.870,44 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. svibnja 2009.,

    - 1.708,20 EUR / 12.870,44 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. lipnja 2009.,

    - 1.653,64 EUR / 12.459,35 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. srpnja 2009.,

    - 1.653,64 EUR / 12.459,35 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. kolovoza 2009.,

    - 1.653,64 EUR / 12.459,35 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. rujna 2009.,

    - 1.594,31 EUR / 12.012,36 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. listopada 2009.,

    - 1.594,31 EUR / 12.012,36 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. studenog 2009.,

    - 1.594,31 EUR / 12.012,36 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. prosinca 2009.,

    - 1.593,03 EUR / 12.002,72 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. siječnja 2010.,

    - 1.593,03 EUR / 12.002,72 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. veljače 2010.,

    - 1.593,03 EUR / 12.002,72 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. ožujka 2010.,

    - 1.544,57 EUR / 11.637,60 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. travnja 2010.,

    - 1.544,57 EUR / 11.637,60 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. svibnja 2010.,

    - 1.544,57 EUR / 11.637,60 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. lipnja 2010., do isplate,

    sve to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

    II Nalaže se prvotuženiku RUDAR d.o.o. iz [adresa], ABC i drugotuženiku HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d. iz Zagreba, Jurišićeva 4, OIB: 87939104217 da tužitelju ČA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] solidarno plate iznos od 32.340,70 EUR/243.670,99 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana dospijeća pojedinog iznosa do isplate, za razdoblje od 1. srpnja 2010. do 31. srpnja 2015. po stopi u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećana za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvoga kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena na iznose kako slijedi:

    - 1.146,83 EURA / 8.640,76 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. srpnja 2010. ,

    - 1.146,83 EURA / 8.640,76 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. kolovoza 2010. ,

    - 1.146,83 EURA / 8.640,76 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. rujna 2010. ,

    - 1.170,77 EURA / 8.821,14 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. listopada 2010. ,

    - 1.170,77 EURA / 8.821,14 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. studenog 2010. ,

    - 1.170,77 EURA / 8.821,14 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. prosinca 2010. ,

    - 1.145,77 EURA / 8.632,80 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. siječnja 2011. ,

    - 1.145,77 EURA / 8.632,80 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. veljače 2011. ,

    - 1.145,77 EURA / 8.632,80 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. ožujka 2011. ,

    - 1.114,61 EUR / 8.398,06 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. travnja 2011. ,

    - 1.114,61 EUR / 8.398,06 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. svibnja 2011. ,

    - 1.114,61 EUR / 8.398,06 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. lipnja 2011. ,

    - 1.140,99 EURA / 8.596,79 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. srpnja 2011. ,

    - 1.140,99 EURA / 8.596,79 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. kolovoza 2011. ,

    - 1.140,99 EURA / 8.596,79 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. rujna 2011. ,

    - 1.152,98 EURA / 8.687,15 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. listopada 2011. ,

    - 1.152,98 EURA / 8.687,15 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. studenog 2011. ,

    - 1.152,98 EURA / 8.687,15 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. prosinca 2011. ,

    - 1.208,07 EURA / 9.102,26 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. siječnja 2012. ,

    - 1.208,07 EURA / 9.102,26 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. veljače 2012. ,

    - 1.208,07 EURA / 9.102,26 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. ožujka 2012. ,

    - 1.172,15 EURA / 8.831,53 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. travnja 2012. ,

    - 1.172,15 EURA / 8.831,53 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. svibnja 2012. ,

    - 1.172,15 EURA / 8.831,53 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. lipnja 2012. ,

    - 1.155,37 EURA / 8.705,16 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. srpnja 2012. ,

    - 1.155,37 EURA / 8.705,16 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. kolovoza 2012. ,

    - 1.155,37 EURA / 8.705,16 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. rujna 2012. ,

    - 1.118,06 EURA / 8.424,04 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. listopada 2012., pa do isplate,

    sve to u roku od 15 dana.

    III Nalaže se prvotuženiku RUDAR d.o.o. iz [adresa], ABC da tužitelju ČA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], plati iznos od ukupno 8.555,50 EUR / 64.461,38 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana dospijeća pojedinog iznosa do isplate, a koja kamata od 1. srpnja 2010. godine do 31. srpnja 2015. teče po stopi u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećana za 5 postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvoga kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena kako slijedi na iznos od:

    - 303,38 EUR / 2.285,85 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. srpnja 2010. ,

    - 303,38 EUR / 2.285,85 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. kolovoza 2010. ,

    - 303,38 EUR / 2.285,85 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. rujna 2010. ,

    - 309,72 EUR / 2.333,56 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. listopada 2010. ,

    - 309,72 EUR / 2.333,56 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. studenog 2010. ,

    - 309,72 EUR / 2.333,56 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. prosinca 2010. ,

    - 303,10 EUR / 2.283,74 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. siječnja 2011. ,

    - 303,10 EUR / 2.283,74 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. veljače 2011. ,

    - 303,10 EUR / 2.283,74 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. ožujka 2011. ,

    - 294,86 EUR / 2.221,66 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. travnja 2011. ,

    - 294,86 EUR / 2.221,66 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. svibnja 2011. ,

    - 294,86 EUR / 2.221,66 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. lipnja 2011. ,

    - 301,84 EUR / 2.274,22 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. srpnja 2011. ,

    - 301,84 EUR / 2.274,22 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. kolovoza 2011. ,

    - 301,84 EUR / 2.274,22 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. rujna 2011. ,

    - 305,01 EUR / 2.298,13 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. listopada 2011. ,

    - 305,01 EUR / 2.298,13 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. studenog 2011. ,

    - 305,01 EUR / 2.298,13 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. prosinca 2011. ,

    - 319,59 EUR / 2.407,94 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. siječnja 2012. ,

    - 319,59 EUR / 2.407,94 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. veljače 2012. ,

    - 319,59 EUR / 2.407,94 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. ožujka 2012. ,

    - 310,08 EUR / 2.336,31 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. travnja 2012. ,

    - 310,08 EUR / 2.336,31 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. svibnja 2012. ,

    - 310,08 EUR / 2.336,31 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. lipnja 2012. ,

    - 305,64 EUR / 2.302,88 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. srpnja 2012. ,

    - 305,64 EUR / 2.302,88 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. kolovoza 2012. ,

    - 305,64 EUR / 2.302,88 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. rujna 2012. ,

    - 295,77 EUR / 2.228,51 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. listopada 2012. pa do isplate, sve to u roku od 15 dana.

    IV Nalaže se prvotuženiku RUDAR d.o.o. iz [adresa], ABC i drugotuženiku HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d. iz Zagreba, Jurišićeva 4, OIB: 87939104217, da tužitelju ČA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno naknade prouzročeni parnični trošak u iznosu 35.415,01 EUR/266.834,43 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 13. ožujka 2023. do isplate, po stopi koja se određuje se, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."

    2. Ovu presudu u cijelosti pobija I. tuženik zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači u smislu žalbenih navoda ili ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i naknadi trošak sastava žalbe.

    3. Drugotuženik prvostupanjsku presudu pobija pod toč. II. i IV. izreke (odluka o trošku) zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan.

    4. Žalbe su djelomično osnovane.

    5. Nasuprot žalbenim navodima I. tuženika prvostupanjska presuda sadržava iscrpne i valjane razloge o odlučnim činjenicama, a između razloga presude i sadržaja isprava i sadržaja zapisnika danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika nema proturječnosti, pa stoga prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

    6. Prvostupanjski sud je utvrdio da je tužitelju u postupku o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine po Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme Jugoslavenske komunističke vladavine ("Narodne novine" broj 92,96., 39/99., 42/99., 92/99, 43/00, 131/00, 27/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02., dalje: Zakon o naknadi) vraćeno u vlasništvo 43,78/100 dijela nekretnine poslovnog prostora u podrumu zgrade, [adresa] u [adresa], ukupne površine 409,00 čhv, poslovni prostor u dijelu zgrade desno od kolnog ulaza [adresa], zajedno s dijelom zgrade čiji je ulaz iz dvorišta, ukupne površine 20 m2, zajedno s dijelom zgrade desno od kolnog ulaza na adresi [adresa], zajedno s dijelom zgrade čiji je ulaz iz dvorišta ukupne površine 154,92 m2, jednosobni stan na četvrtom katu ukupne površine 31,00 m2, soba površine 6,00 m2, a s kojim suvlasničkim dijelom su neodvojivo povezani odgovarajući suvlasnički dijelovi, u naravi kuća i dvorište u [adresa], u [adresa], izgrađenoj na zk. kč. br. [katastarska čestica], površine 266,1 čhv ili 957 m2, koja je uknjižena u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je rješenjem Odjela za upravno-pravne poslove od 30. travnja 2007. po čl. 77. Zakona o naknadi preostali suvlasnički dio od 56,22/100 dijela vraćen Republici Hrvatskoj.

    7. U zemljišnim knjigama pod poslovnim brojem Z-15341/07 uknjiženo je suvlasništvo tužitelja na temelju djelomičnog rješenja od 9. lipnja 2003. u 43,78/100 dijela, a u korist Republike Hrvatske uknjiženo je suvlasništvo u 56,22/100 dijela u predmetu Z- 43246/07.

    8. Utvrđeno je da je I. tuženik s II. tuženikom zaključio Ugovor o zakupu poslovnog prostora 2. lipnja 2010. na neodređeno vrijeme za dio prizemlja površine 193,31 m2 i dio I. kata površine 360,87 m2 bez naknade (zakupnine), te da je II. tuženik predao zakupljeni prostor I. tuženiku 1. veljače 2013., što je na održanom očevidu utvrđeno da su poslovni prostori prazni, ali da se još uvijek nalaze u posjedu I. tuženika, te da tužitelj od tuženika nije zahtijevao sudskim putem predaju u posjed nekretnine.

    9. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke Ing expert d.o.o. (Žarko Željko) prvostupanjski sud je utvrdio da za poslovni prostor u podrumu zgrade, ukupne površine od 409,00 čm i za poslovni prostor na I. katu zgrade, površine 42,35 čm tužitelj ima pravo zahtijevati zakupninu u iznosu od 1.630,073,00 kn za razdoblje od studenog 2007. pa do prosinca 2012., što s obzirom na suvlasnički dio tužitelja od 43,78/100 dijela iznosi 713.645,95 kn.

    10. Tužitelj zahtijeva da mu I. tuženik isplati iznos od 405.513,58 kn od srpnja 2007. pa do lipnja 2010. (toč. I. izreke), od 1. srpnja 2010. do 1. listopada 2021. tužitelj zahtijeva da mu I. i II. tuženik isplate solidarno iznos od 243.670,99 kn tj. za vrijeme trajanja zakupnog odnosa između I. i II. tuženika (toč. II. izreke), te od 1. srpnja 2010. pa do 1. listopada 2012. da mu I. tuženik isplati 64.461,38 kn (toč. III. izreke).

    11. Prvostupanjski sud je zaključio da o sporu između stranaka treba odlučiti sukladno pravnom shvaćanju Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Su-IV-127/13-8 od 14. studenoga 2013. koje glasi: Ako je određena stvar još uvijek u nepromijenjenom obliku (očuvanog identiteta) u posjedu nevlasnika, valja primijeniti odredbe čl. 164. st.1. i čl. 165. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine” broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09.,153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., u daljnjem tekstu: ZV) prema kojim odredbama je samo nepošten posjednik dužan naknaditi koristi od uporabe tuđe stvari. Ako je određena stvar uporabljena na način da je promijenila identitet (radi čega nije moguće i gospodarski nije opravdano vraćanje te stvari), te u takvoj situaciji valja primijeniti čl. 1120. ZOO prema kojem je osoba koja je uporabila tuđu stvar u svoju korist dužna vlasniku naknaditi koristi i bez obzira na svoje poštenje odnosno nepoštenje.

    12. Prvostupanjski sud je zaključio da tuženici nakon što je tužitelj postao suvlasnikom poslovnog prostora pravomoćnošću rješenja od 9. lipnja 2003., ispravljenim zaključkom od 10. siječnja 2008. nisu imali valjani pravni temelj za posjedovanje poslovnog prostora, zatim da su tuženici nepošteni posjednici u smislu čl. 165. st. 1. ZV-a. Nadalje, prvostupanjski sud je zaključio da su tuženici za utvrđeno vremensko razdoblje stekli korist za iznos zakupnine koju bi inače za taj prostor trebali plaćati, da je to upravo korist koju su dužni tuženici naknaditi tužitelju i to u visini njegovog suvlasničkog dijela, sa zateznim kamatama od dana stjecanja te koristi, tj. od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa najamnine, pa do isplate.

    13. Prvostupanjski sud je na temelju nalaza i mišljenja vještaka Žarka Željka utvrdio da bi zakupnina za utuženo razdoblje iznosila 218.801,00 EURA / 1.630.067 kn, ali je tužitelju dosudio iznos od 53.820,90 EURA / 405.513,58 kn (toč. I. izreke), 32.340,70 EURA / 243.670,99 kn (toč. II. izreke), 8.555,00 EURA / 64.461,38 kn, što predstavlja ukupan iznos od 94.717,10 EURA / 713.643,95 kn.

    14. Člankom 165. st. 1. ZV-a propisano je: Nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svog posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario.

    15. Člankom 1120. ZOO propisano je: Kada je netko tuđu stvar uporabio u svoju korist, vlasnik može zahtijevati, nezavisno od prava na naknadu štete i ako nje nema, da mu ovaj naknadi korist koju je imao od uporabe.

    16. Člankom 18. st. 3. ZV-a propisano je: Posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

    17. Prvotuženik od odlučnih žalbenih navoda prigovara da nije nepošten posjednik jer tužitelj, a niti Republika Hrvatska nije tražila predaju u posjed poslovnih prostora, da je tužitelj samo zahtijevao da mu se daje zakupnina, te da je tek na održanom očevidu od 19. prosinca 2016. tražio predaju u posjed predmetnih nekretnina, te da poslovni prostori ne čine samostalnu uporabnu cjelinu jer su bili spojeni s prostorom u vlasništvu I. tuženika, te nemaju zaseban ulaz, te da je vještak Žarko Željko naveo da prostor u podrumu ne bi mogao biti predmet zakupa dok se ne izvrši razdvajanje istog od ostatka i da je onemogućen u raspravljanju jer je prvostupanjski sud odbio izvođenje dokaza saslušanjem direktora I. tuženika.

    18. Drugotuženik u žalbi prigovara da prvostupanjski sud nije razmotrio da tužitelj nije zahtijevao predaju podruma u posjed tijekom trajanja zakupnog odnosa, da je s I. tuženikom imao zaključen Ugovor o zakupu, te da I. tuženik nije imao razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed jer mu nisu bili poznati odnosi između tužitelja i I. tuženika.

    19. Na žalbene navode I. tuženika valja odgovoriti da nije onemogućen u raspravljanju time što je prvostupanjski sud odbio prijedlog za saslušanjem direktora I. tuženika jer su odlučne činjenice utvrđene saslušanjem svjedoka ZA i tužitelja.

    20. U svezi prigovor I. tuženika da prostori nisu bili podobni za zakup valja odgovorit da su ovi žalbeni prigovori neosnovani, jer je vještak građevinske struke Žarko Željko prilikom neposredno saslušanja dao stručno mišljenje da su prostori bili podobni za zakup, jer svaki zakupac poslovne prostore uređuje prema namjeni za koju ih koristi, kao i da je I. tuženik poslovne prostore davao u zakup Hrvatskoj narodnoj banci i zakupcu RE-RA-CO d.o.o.

    21. Na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 1. ožujka 2021. zauzeto je sljedeće pravno shvaćanje: U odnosima između suvlasnika (vlasnika i posjednika), kada jedan suvlasnik onemogući drugoga u korištenju suvlasništva stvari primjenjuju se odredbe čl. 164. i 165. ZV-a.

    22. U parnici u kojoj je predmet spora zahtjev su(vlasnika) protiv posjednika koji koristi i posjeduje tuđu stvar (ili tuđi suvlasnički dio stvari), za isplatu naknade za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi, odnosno naknade za sve koristi koje je tuženik imao za vrijeme svojega posjedovanja, na temelju čl. 164. i 165. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP), za odluku o tužbenom zahtjevu odlučno je utvrditi pravni položaj posjednika, pritom nije nužno da se tužbenim (vlasničkim) zahtjevom istodobno traži i predaja te stvari u (su)posjed, ako je (su)vlasnik na odgovarajući način izrazio volju za posjedovanjem stvari.

    23. Pošteni posjednik u svakom slučaju postaje nepošten od trenutka kada je primio tužbu na predaju u posjed ili suposjed, ali se njegovo nepoštenje može dokazivati i u odnosu na vrijeme prije podnošenja tužbe ako ga je tužitelj na odgovarajući način pozvao na predaju stvari.

    24. Stoga na žalbene navode I. tuženika valja odgovoriti da nije od značaja što tužitelj nije podnio tužbu za predaju u suposjed nekretnina s obzirom na citirano pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 1. ožujka 2021.

    25. Naime, po ocjeni ovog suda tužitelj je izrazio volju za posjedovanjem nekretnina i samim isticanjem zahtjeva prema I. tuženiku za sklapanje ugovora o zakupu poslovnih prostora, jer bi tužitelj sklapanjem ugovora o zakupu poslovnog prostora s I. tuženikom imao svojstvo posrednog posjednika a I. tuženik svojstvo neposrednog posjednika.

    26. Nadalje, prema usvojenoj sudskoj praksi smatra se da je suvlasnik izrazio volju za posjedovanjem stvari i kada postavi zahtjev isplatu naknade koristi.

    27. Stoga, po ocjeni ovog suda I. tuženik je nepošteni posjednik nekretnina, pa je stoga prvostupanjski sud polazeći od pravnog shvaćanja Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Su-IV-127/13-8 od 14. studenoga 2013., i pravnog shvaćanja Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 1. ožujka 2021. prihvaćanjem tužbenog zahtjeva pod toč. I. i III. izreke ispravno primijenio materijalno pravo, te pravilno naložio I. tuženiku da tužitelju isplati iznos od 53.820,00 EURA (toč. I. izreke) i iznos od 8.550,50 EURA (toč. II. izreke) sa zateznim kamatama kao pod toč. I. i III. izreke.

    28. Iz pregleda Ugovora o zakupu poslovnog prostora zaključenog 2. lipnja 2010. između I. i II. tuženika proizlazi da je I. tuženik dao II. tuženiku u zakup dio prizemlja površine 193,31 m2, dio I. kata površine 360,87 m2 uz naknadu, a dio podruma zgrade bez naknade. Prvotuženik je jamčio zakupniku da će bilo koje potraživanje trećih osoba s naslova korištenja dijela podruma namiriti o svom trošku.

    29. Razmatrajući žalbene navode II. tuženika, ovaj sud smatra da se ne može za sada prihvatiti pravilnim zaključak prvostupanjskog suda da bi za utuženo razdoblje II. tuženik bio nepošteni posjednik kao i da bi II. tuženik koji je plaćao zakupninu I. tuženiku bio u obvezi naknaditi tužitelju koristi kao nepošteni posjednik po odredbi čl. 165. st. 1. ZV-a, a niti se može prihvatiti zaključak da kod naknade koristi može postojati solidarnost jer se ne radi o zahtjevu tužitelja za naknadu štete.

    30. S obzirom da je uvažena žalba II. tuženika, valjalo je uvažiti i žalbu I. tuženika jer su tuženici obvezani na solidarnu isplatu iznosa od 32.340,70 EURA (toč. II. izreke).

    31. U nastavku postupka prvostupanjski sud će ponovno razmotriti da li se II. tuženik može prije podnošenja tužbe smatrati nepoštenim posjednikom, da li je u obvezi tužitelju naknaditi korist kao zakupnik po odredbi čl. 165. st. 1. ZV-a i potom o zahtjevu pod toč. II. izreke donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku.

    32. Budući su djelomično uvažene žalbe tuženika, valjalo je ukinuti i odluku o trošku jer odluka o trošku ovisi o konačnom uspjehu stranaka u parnici.

    33. Prvostupanjskom sudu se ukazuje da kao vrijednost predmeta spora za odluku o trošku odredi iznos od 713.645,95 kn.

    34. Temeljem čl. 368. st. 1. i čl. 370. ZPP-a valjalo je odlučiti kao u izreci.

    Osijek, 13. ožujka 2025.

    Predsjednik vijeća

    Snježana Androš

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.