Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-201/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u Vijeću sudaca mr. sc. Krunoslava Barana, predsjednika vijeća, izvjestiteljice Vesne Bjelousov i članice vijeća, i sutkinje Jasne Bratek, članice vijeća, u građansko pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, koga zastupa punomoćnica AN, dipl. iur., protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska ulica 2, Podružnica Split, Varaždinska 54, OIB:94472454976, Split, koga zastupa Dinko Simoneli, odvjetnik iz Splita, radi naknade štete rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-4373/2023 od 15. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 13. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-4373/2023 od 15. listopada 2024.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju iznos od 3.797,38 eur/28.611,36 kn sve sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana podnošenja tužbe pa do 31.12.2022.god. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri (3) postotna poena."

II. Dužan je tužitelj u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 750,00 EUR."

2. Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužitelj zbog žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 2/07., 84/08., 96/08. – odluka USRH, 123/08., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 159/23., dalje ZPP). Predložio je uvažiti njegovu žalbu.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući prvostupanjsku presudu, kao i postupak koji je prethodio njenom donošenju, ovaj je sud utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. u svezi sa čl. 354. st. 2. ZPP-a.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete za koju tvrdi da mu je prouzročena isplatom mirovine radi ozlijeđivanja njegove osiguranice ZN u utuženom iznosu zbog prometne nesreće, a koju je prouzročio osiguranik tuženika. Osiguranici tužitelja nastao je gubitak radne sposobnosti, zbog čega joj je priznato pravo na invalidsku mirovinu.

6. Sporno je između parničnih stranaka tijekom prvostupanjskog postupka, a i sada u žalbi koje su odredbe mjerodavne za odluku u ovoj pravnoj stvari.

7. U odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Revd- 3181/2021-2 od 14. rujna 2022. godine izraženo je pravno shvaćanje da se u sporu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) protiv društva za osiguranje radi naknade štete nastale isplatom invalidske ili obiteljske mirovine koju je HZMO isplatio svom osiguraniku odnosno članovima osiguranikove obitelji primjenjuje Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u trenutku isplate mirovine.

8. U ovoj pravnoj stvari isplata mirovine odnosi se na razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2021.

9. Stoga do primjene dolazi Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14., dalje ZOOP).

10. Odredbom čl. 27. st. 1. ZOOP-a propisano je da je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenog, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju. Stavkom 2. istog zakonskog članka propisano je da se stvarnom štetom smatraju troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji, dok je stavkom 3. određeno, da se razmjerni iznos mirovine određuje prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.

11. Prema rezultatima postupka proizlazi da tužitelj na kojem je teret dokaza, nije u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva predložio financijsko – knjigovodstveno vještačenje, radi utvrđenja postoji li eventualna razlika u smislu čl. 27. st. 1. i 3. ZOOP-a. Stoga je pobijana presuda donesena na temelju stanja spisa.

12. Prvostupanjska presuda u skladu je s odredbom čl. 27. ZOOP-a, te odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Revd-3181/2021-2 od 14. rujna 2022.

13. Žalbeni navodi tužitelja su neosnovani, jer se njima ukazuje na potrebu primjene drugačijeg materijalnog prava.

14. Na osnovi izloženog, odlučeno je kao u izreci presude na temelju čl. 368. st. 1. u vezi sa čl. 166. st. 1. ZPP-a.

Osijek, 13.ožujka 2025.

Predsjednik vijeća

mr. sc. Krunoslav Baran