REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Posl.br.: P-10778/2019-34
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ireni Šafar, u pravnoj stvari tužiteljice IG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivica Ćutuk, odvjetnik, protiv tužene ŠG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Mate Manola, odvjetnik, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, temeljem čl. 335 st. 4 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/91, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP) dana 13. ožujka 2025. godine
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"Utvrđuje se da je tužiteljica IG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dosjelošću stekla pravo vlasništva zkč. br. [katastarska čestica], Oranica, površine 719 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pod RBR 1, u zemljišne knjige koje vodi Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, Općinskog građanskog suda u Zagrebu, što je tužena ŠG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužna priznati i trpjeti da tužiteljica temeljem ove presude, nakon njene pravomoćnosti zatraži uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tužene."
II Nalaže se tužitelju IG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tuženoj ŠG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime parničnog troška isplati iznos od 10.195,00 eura u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da su prednici, otac tužene ŠG, sada pok. JG iz [adresa] i njego brat sada pok. BG iz [adresa], kao sinovi u ostavinskom postupku iza pok. SG, rođenog **.**.1872. a umrlog **.**.1959., temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda I Zagreb, broj O-11/60 od 23. veljače 1960. ispravljenog rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. O-8989/1999 od 7. siječnja 2009., stekli pravo vlasništva nad nekretninama koje su upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica], vrt kod kuće u [adresa], 317 čhv i kč. br. [katastarska čestica] kuća br. 49, gospodarske zgrade i dvorište u [adresa] od 229 čhv svaki u ½ dijela. Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. O-3486/2010 od 8. srpnja 2010. utvrđena je kao naknadno pronađena ostavinska imovina iza pok. BG, sina SG iz [adresa], rođenog **.**.2019., umrlog **.**.1960. a koju između ostalog čini ½ nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] vrt kod kuće u [adresa], 317 čhv i kč. br. [katastarska čestica] kuća br. 49, gospodarske zgrade i dvorište u [adresa] od 229 čhv, te su te nekretnine temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju br. O-1081/1960 od 27. listopada 1960. i Zakona uručene sinu BG (pok. I iz [adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dok je rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj O- 3790/2010 od 25. listopada 2010. utvrđena kao naknadno pronađena ostavinska imovina iza pok. JG, sin SG iz [adresa], rođen **.**.1921. a umrlog **.**.1993., a koju između ostalog, čini ½ nekretnina koje su upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica], vrt kod kuće u [adresa], 317 čhv i kč. br. [katastarska čestica] kuća br. 49, gospodarske zgrade i dvorište u [adresa] od 229 čhv, a te su nekretnine temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju ovog suda br. O-9225/1997 od 9. prosinca 1997. uručene tuženoj ŠG rođenoj JG. Međutim, **.**.2011. BG (pok. AG) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŠG rođena AG, [adresa], sklopili si Diobeni ugovor u kojem su raspolagali nekretninama zkč. [katastarska čestica] i zkč. [katastarska čestica] upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], iako su znali da dio nekretnina nisu u njihovom posjedu niti na njih mogu polagati prava u pogledu vlasništva. BG (pok. BG), iz [adresa], temeljem Ugovora o prodaji od 10. listopada 1987. godine kao suvlasnik u ½ dijela, prodao je za života sada pok. HG iz [adresa], nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to dio kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], što odgovara novom broju kč. br. [katastarska čestica] u naravi vrt, tj. dijela navedene čestice površine 720 m2 ili 200 čhv, kč. br. [katastarska čestica]: kuća broj 49 gospodarske zgrade i dvorište u [adresa], kč. br. [katastarska čestica]: vrt kod kuće u [adresa], a koje nekretnine je nakon smrti pok. HG rođenog **.**.1947. a umrlog **.**.2008., naslijedila u cijelosti njegova supruga IG, tužiteljica u ovom predmetu temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Nenad Dolinar iz Zagreba br. O-4500/2008 od 22. listopada 2008. Nakon što je pok. HG sklopio navedeni Ugovor i stupio u posjed kupljenih nekretnina pristupio je izradi geodetskog elaborata i formiranja novih parcela, cijepanjem katastarske čestice kč. br. [katastarska čestica] površine 1900 m2 k. o. [katastarska općina] tako da su temeljem geodetskog elaborata RN 967/1988 k. o. [katastarska općina] nastale kč. [katastarska čestica] površine 1021 m2, kč. br. [katastarska čestica] površine 726 m2 i kč. br. [katastarska čestica] površine 153 m2, sve k. o. [katastarska općina], a rješenje Grada Zagreba, Zavoda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba i to Odjela za katastar i geodetsko tehničku dokumentaciju Zagreb, broj:
UP/I-02-1-2517/2-88 od 25. svibnja 1988. u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina], na temeljem geodetskog elaborata br. RN-967/1988 k. o. [katastarska općina] mijenjani su podaci o zemljištu i korisniku tako da je u posjedovnom listu 810 pod rubrikom "novo stanje" na novoformiranim kč. br. [katastarska čestica] površine 1021 m2 i kč. br. [katastarska čestica] površine 153m2, su ostali upisani kao dotadašnji korisnici sin SG BG iz [adresa] i sin SG JG, svaki u ½ dijela, dok je na novoformiranoj kč. br. [katastarska čestica] [adresa], zgrada – 28 m2, i oranica 698 m2, ukupne površine 726 m2, upisane u posjedovnom listu br. 3473 k. o. [katastarska općina] upisan kao korisnik i posjednik HG iz [adresa], pravni prednik tužiteljice. Međutim, rješenje Grada Zagreba i to Odjela za katastar zemljišta i nekretnina klasa: UP/I-932-07/2009-01/1103, ur.br. 251-15-02/1-2009-5 od 24. srpnja 2009. povodom prijave Grada Zagreba u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] mijenjani su podaci o zemljištu, između ostalog i na posjedovnom listu 3473 k. o. [katastarska općina], nositelja prava i korisnika HG iz [adresa], tako da je površina kč. br. [katastarska čestica], [adresa], ukupno 718 m2 (zgrada 28 m + oranica 690 m). Dakle, kao vlsnik i posjednik nekretnine kč. br. [katastarska čestica] [adresa] + oranica 690 m ukupno 718 m2, upisane u posjedovnom listu br. 3473 k. o. [katastarska općina] bio je upisan HG iz [adresa], pravni prednik, suprug tužiteljice koji je zajedno s tužiteljicom koristio predmetnu nekretninu do svoje smrti a nakon njegove smrti predmetnu nekretninu kao vlasnica i posjednica nastavila je koristiti tužiteljica, ona je više od 30 godina u posjedu navedene čestice, računajući i vrijeme pravnog prednika. U namjeri da svoje faktično stanje uskladi sa ZK stanjem, tužiteljica je u posjedovnom listu broj 3473 k. o. [katastarska općina] utvrdila da je mijenjano ime u pogledu korisnika kč. br. [katastarska čestica] [adresa], zgrade površine 28 m2 i oranica površine 690 m2, ukupno 718 m2, tako da je umjesto ranijeg korisnika HG iz [adresa], upisana ŠG iz [adresa], ovdje tužena, kao vlasnik kč. br. [katastarska čestica], [adresa], oranica, površine 719 m2 (u kojem je zgrada površine 28m2 ispuštena) i to temeljem rješenja Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove klasa: UP/I-932-07/17-02/3202, ur.br. 251-15-02-1-17-2 od 16. listopada 2017. a to rješenje nikada nije dostavljeno tužiteljici kao nasljednici iako se u obrazloženju navodi da je upisani korisnik HG, rođ **.**.1947., preminuo 2008. godine. Tužiteljica je 2. srpnja 2019. ishodila izvod iz posjedovnog lista broj 3473 k. o. [katastarska općina] u kojem je utvrđeno da se još i sada tužena neosnovano vodi kao vlasnik kč. br. [katastarska čestica] oranica površine 719 m2 k. o. [katastarska općina] a ta čestica odgovara zkč. br. [katastarska čestica] upisanoj u zemljišne knjige, ZK odjela Zagreb, u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kojoj se tužena neosnovano vodi kao vlasnica. Tužiteljica sa svojim pravnim prednikom nalazi u mirnom i kontinuiranom, odnosno kvalificiranom i materijalnom posjedu nekretnine, preko 30 godina a nju ni njenog pravnog prednika u tom posjedu nikada nitko nije ometao. Dakle, tužiteljica je kroz Zakonom određenom vrijeme i dosjelošću stekla vlasništvo predmetne nekretnine. U namjeri da uskladi zemljišno knjižno i faktično stanje predlaže u konačno uređenom tužbenom zahtjevu u podnesku od 17. rujna 2021. da sud donese presudu pobliže opisanu u točki I ove izreke te da naloži tuženiku da tužiteljici naknadi parnične troškove s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate sve u roku 15 dana.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je rješenjem o nasljeđivanju br. O-11/1960 Kotarskog suda u Zagrebu od 23. veljače 1960. i rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. O-8989/1999 od 7. siječnja 2009. te rješenjem broj O-3790/2010 Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 25. listopada 2010. stekla vlasništvo nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] od 317 hvati i kč. br. [katastarska čestica] od 229 hvati u ½ dijela. BG je rješenjem o nasljeđivanju br. O-11/1960 Kotarskog suda u Zagrebu od 23. veljače 1960., rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. O-8989/1999 od 7. siječnja 2009. i br. O-3486/2010 Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 8. srpnja 2010. stekao vlasništvo nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] od 317 hvati i kč. br. [katastarska čestica] od 229 hvati u ½ dijela. Dana 5. travnja 2011. kao isključivi vlasnici predmetnih nekretnina tužena i BG koje vlasništvo nekretnina je upisano u zemljišne knjige a nikada nije osporavano odlučili su razvrgnuti suvlasničku zajednicu i to Diobenim ugovorom ovjerenim kod javnog bilježnika pod br. Ov-4396/2011 od 5. travnja 2011. Tim ugovorom utvrđeno je da se u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] upisuje pravo vlasništva na zkč. br. [katastarska čestica] površine 943 m2 u korist tužene u 1/1 dijela a na zkč. br. [katastarska čestica] površine 1021 m2 u korist BG iz [adresa], u 1/1 dijela. O upisu vlasništva u korist tužene u zemljišne knjige obaviješten je i Gradski ured za katastar i geodetske poslove te Ministarstvo financija. Tužena navodi da nema saznanja o postojanju bilo kakvog ugovora između BG i HG kojim bi se moglo dovesti u pitanje vlasništvo nad nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na zkč. br. [katastarska čestica]. Nigdje nije citirani ugovor upisan u zemljišne knjige, tužena ne zna tko je HG. Tužena najprije kao suvlasnica a kasnije kao vlasnica nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nesporno i neprekidno ih koristi više od 30 godina. Tužena je kao vlasnica radi usklađenja katastarskog sa zemljišnoknjižnim stanjem uz prilog geodetskog elaborata RN br. 86/2017 za k. o. [katastarska općina] i rješenja ovog suda od 16. ožujka 2016. broj Z-53154/2011 i povijesnog izvatka iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] za zk. ul. [broj ZK uloška] podnijela zahtjev za promjenu na zemljištu prema odredbi čl. 63 Zakona o državnoj izmjeri i katastre nekretnina i čl. 41 Zakona o općem upravnom postupku. Rješenjem Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove klasa: UP/I-932-07/17- 02/3202 tužena je 1/1 vlasnik i korisnik katastarskih čestica [katastarska čestica] što odgovara posjedovnom listu broj 3473 k. o. [katastarska općina] i nekretninama iz zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Dakle, tužena osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Tvrdi da tužiteljica nije dostavila dokaz da je predmetnu nekretninu stekla dosjelošću a to svakako nisu dokazi iz posjedovnog lista. Ugovor o prodaji navodno sklopljen između prednika tužitelja HG i [adresa]. godine nije ovjeren od strane nadležnog tijela, tužitelji nisu zatražili upis prava vlasništva na nekretninama, tužitelj nije osporio Diobni ugovor sklopljen između BG i ŠG iz 2011. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. HG proizlazi da je ostavinska masa koja se odnosi na nekretninu utvrđena na temelju nedostatne dokumentacije i to na temelju Ugovora o prodaji i prijepisa posjedovnog lista. Dakle, tuženik prema izvatku iz zemljišnih knjiga je dokazao da je bio suvlasnik predmetne nekretnine a nakon potpisa Diobnog ugovora iz 2011. punopravni vlasnik i posjednik. Tuženik održava predmetnu nekretninu te tužitelj nije bio u neprekidnom i mirnom posjedu nekretnine preko 30 godina, predlaže da sud tužitelja sa tužbom i tužbenim zahtjevom odbije u cijelosti uz naknadu parničnog troška.
3. U provedenom postupku sud je izvršio uvid i pročitano je rješenje o nasljeđivanju br. O-11/1960 (list 4 spisa), rješenje o nasljeđivanju br. O-8989/1999 (list 7 do 8 spisa), ZK izvadak (list 9 do 12 spisa), rješenje na nasljeđivanju O- 3486/2010 (list 13 do 15 spisa), O-3790/2010 (list 16 do 19 spisa), O-4500/2008 (list 19 do 22 spisa), Diobeni ugovor (list 23 do 25 spisa), prijavni list za ZK (list 26 do 28 spisa), potvrda Odjela za katastari i geodetske poslove od 24.3.2011. (list 29 spisa), Diobni nacrt (list 30 do 32 spisa), Ugovor o prodaji (list 33 do 34 spisa), geodetski elaborat od 21.5.2019. (list 35 do 39 spisa), prijepis povijesnog lista (list 40 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 41 spisa), rješenja Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 24.7.2009. (list 42 do 44) i od 16.10.2017. (45 do 46 spisa), izvadak iz posjedovnog lista (list 47 do 48 spisa), ZK izvadak (list 50 spisa), provedba nadzora od strane komunalnog redara od 21.8.2019. (list 80 spisa), uvjerenje Komiteta za prostorno uređenje, komunalne i stambene poslove od 4.3.1989. (list 87 spisa) uplatnica (list 89 spisa), porezno rješenje od 14.10.2010. (list 89 spisa), Ugovor o darovanju od 19.10.2011. (list 98 do 100 spisa), saslušane su stranke u postupku (list 131 i 132 spisa), prijava o nastanku porezne obveze (list 141 do 143 spisa), saslušani su svjedoci VG (list 144 spisa), ZG (list 145 spisa), FG (list 146 spisa), RG (list 146 spisa), ĐG (list 147 spisa), DG (list 147 spisa), GG (list 156 spisa), ĆG (list 157 spisa), TG (list 158 spisa), MG (list 158 spisa), LG (list 162 spisa).
4. Cijeneći rezultate provedenih dokaza, u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/91, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
5. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Kotarskog suda u Zagrebu broj O- 11/1960 od 23. veljače 1960. godine proizlazi da su pok. SG sinovi JG i BG. Citirano rješenje ispravljeno je rješenjem ovog suda br. O-8989/1999 od 7. siječnja 2009. temeljem kojeg su JG i BG stekli svaki ½ dijela vlasništva nad nekretninama upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] vrt kuće u [adresa] čhv i kč. br. [katastarska čestica] kuća broj 49, gospodarske zgrade i dvorište u [adresa] čhv.
6. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju ovog suda br. O-3486/2010 utvrđeno je da naknadno pronađenu imovinu iza pok. BG, sin SG, nasljeđuje njegov sin BG iz [adresa], u cijelosti i to kč. br. [katastarska čestica] od 317 čhv i kč. br. [katastarska čestica] od 229 čhv u ½ dijela.
7. Uvidom u rješenje ovog suda br. O-3790/2010 utvrđeno je da se iza pok. BG JG ostavinska imovina uručuje nasljednici ŠG, kćerki pok. JG, i to između ostalog, i nekretnine koje su predmet ovog spora u ½ dijela.
8. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Nenad Dolinar, br. O- 4500/2008 od 22. listopada 2008. utvrđeno je da se iza pok. HG njegovim nasljednikom proglašava izvanbračna supruga tužiteljica iz ovog predmeta, te je utvrđeno da njegovu ostavinu predstavljaju nekretnine koje su predmet ovog postupka a temeljem Ugovora o kupoprodaji sklopljenog između PG i HG.
9. Uvidom u Diobeni ugovor o d 5. travnja 2011. godine utvrđeno je da je taj Ugovor sklopljen između BG i tužene iz ovog predmeta na način da kč. br. [katastarska čestica] vrt kod kuće u [adresa] površine 943 m2 treba upisati pravo vlasništva na tuženu iz ovog predmeta u 1/1 a nekretnine na zkč. br. [katastarska čestica] oranica u površini 1021 m2 u korist AG u 1/1. Citirani Ugovor ovjeren je kod javnog bilježnika Velimir Čerić iz Zagreba br. Ov-4396/2011 dana 5. travnja 2011. Temeljem citiranog Ugovora i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 6. ožujka 2016. godine broj Z-53154/2011 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjiženo je pravo vlasništva na zkč. br. [katastarska čestica] površine 943 m2 u korist tužene.
10. Temeljem citiranog Diobnog ugovora te naprijed navedenih rješenja o nasljeđivanju BG sin I je citiranu nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zkč. br. [katastarska čestica] površine 1021 m2 darovao I, te je Ugovor o darovanju ovjeren kod javnog bilježnika iz Zagreba, Velimir Čerić, broj Ov- 1228/2011 dana 19. listopada 2011. godine.
11. Tužiteljica u ovoj pravnoj stvari tvrdi da je dosjelošću stekla pravo vlasništva na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na zkč. br. [katastarska čestica] oranica, površine 719 m2, a ta nekretnina je temeljem Diobenog ugovora sklopljenog između BG i tužene iz ovog predmeta dana 5. travnja 2011. godine upisana u zemljišne knjige kao vlasništvo tužene.
12. Uvidom u Ugovor o prodaji nekretnine sklopljen između prednika tužitelja BG i HG iz 1997. godine utvrđeno je da citirani Ugovor nije ovjeren od strane nadležnog tijela, a HG nikad nije zatražio upis prava vlasništva na nekretninama iz tog Ugovora niti je osporavao Diobni ugovor sklopljen između BG i ŠG iz 2011. godine. Isto tako iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Nenad Dolinar iz Zagreba br. O-4500/2008 od 22. listopada 2008. godine proizlazi da je čestica koja je predmet spora ušla u ostavinsku masu ali samo deklaratorno, bez dokumentacije kojom se dokazuje pravo vlasništva, osim naprijed navedenog Ugovora o kupoprodaji i posjedovnog lista, te je u ostavinskom postupku utvrđeno da pok. HG nasljeđuje izvanbračna supruga, a tužiteljica u ovom predmetu.
13. Tužiteljica u iskazu navodi da joj nitko nije osporavao posjedovanje nekretnine koja je predmet ovog spora a nije se ni obraćala tuženoj radi razjašnjenja tog odnosa. Tvrdi da je suprug platio kupoprodajnu cijenu AG koji je bio njihov susjed te da je mislio na tom mjestu graditi kuću, tražio je građevnu dozvolu te je na to zemljište dovezao drvenu kućicu koja su u ratu prognanici uzeli za ogrjev, suprug se razbolio te je umro. Nije bila prisutna kod potpisa Kupoprodajnog ugovora.
14. S druge strane tužena u iskazu navodi da nije imala saznanja da je BG prodao predmetnu nekretninu te je do 1969. živjela s BG u istoj kući, nakon smrti pok. oca je dobila nasljedstvo u koje je bilo uključeno i predmetno zemljište te je sa, po Diobnom ugovoru, s BG fizički podijelila nekretnine. Nije imala saznanja da je BG prodao predmetnu nekretninu, ona ju je održavala na način da je angažirala UG.
15. Svjedok VG navodi da je susjed tužene od 2012. godine te da mu je tada dala tužena usmenu suglasnost da održava predmetnu nekretninu a prethodno ju je održavao njegov šogor FG. Nitko ga nije ometao u održavanju predmetne nekretnine te mu je bilo poznato ZK stanje a prije ovog spora nikad nije čuo za tužiteljicu. Poznat mu je sadržaj Diobnog ugovora između BG i tužene iz ovog predmeta iz 2011. godine, zna da su bili suvlasnici predmetne nekretnine te kako je BG darovao zemljište supruzi svjedoka, a svojoj kćeri, na kojoj su sagradili kuću, znao je da je BG zadržao dio gdje je kuća svjedoka a tužena onaj dio koji je predmet postupka. Dakle, svjedok tvrdi da je jedini koji u zadnjih 10 godina održava predmetnu nekretninu.
16. ZG je potvrdila da je tužena bila sestrična njezinog oca te da su bili suvlasnici nekretnine, tvrdi da predmetno zemljište nitko ne koristi ali ga održava njen suprug VG.
17. FG, zet pok. BG, navodi da mu BG nikad nije rekao da je predmetnu nekretninu prodao, da je taj dio održavao a kada je došao šogor VG i on je preuzeo održavanje. Uz suglasnost tužene iz ovog predmeta ogradio je oko 1000 m2 zemljišta ogradom.
18. RG navodi da je zemljište gdje se nalazi kuća VG, vlasnik VG a tko je vlasnik zemljišta do nema saznanja ali ga održava VG. Osoba HG mu nije poznata a nema saznanja da li poznaje tužiteljicu iz ovog predmeta.
19. Svjedok ČG je naveo da poznaje svjedoke i tuženu ali ne i tužiteljicu, prvi je susjed VG i ČG. Zna da VG održava zemljište koje je predmet ovog spora a prethodno ga je održavao FG.
20. Svjedok ĐG ne poznaje tužiteljicu iz ovog predmeta ali zna da je zemljište bilo u suvlasništvu AG i tužene koja je njena majka te zna da je polovina zemljišta u vlasništvu VG a drugi dio je u vlasništvu njene majke a zemljište održava ŽG. Nema saznanja o nekom rješenju katastra Grada Zagreba iz 2009. te ne zna za HG.
21. Svjedoku DG nije ništa poznato o zemljištu koje je predmet ovog spora, bila je supruga pok. AG te nema saznanja da je 1987. prodao zemljište HG, nije bila svjedok kod sklapanja predmetnog Ugovora te se ne sjeća nikakve drvene kućice na predmetnom zemljištu između 1987. i 1995. Zna da je dio zemljišta suprug dao ZG gdje su ona i suprug napravili kuću.
22. Svjedok GG, sestra tužiteljice, navodi da ima saznanja da su tužiteljica i pok. muž kupili predmetno zemljište te da su tu planirali graditi kuću, da je na zemljištu bila jedna kućica za alat ali je šogor otišao na ratište, razbolio se i umro. Kako je tužiteljica htjela prodati predmetno zemljište u katastru je utvrdila da je izbrisana kao posjednik a nakon toga je u njihovu kuću došla kćer BG s mužem da traži da pok. HG potpiše da mogu graditi kuću do tog gradilišta jer joj je otac dao pola čestice. Nije bila prisutna potpisu Ugovora između BG i HG, tvrdi da je svaki dan vidjela zemljište s autobusne stanice, tvrdi da joj je sestra, a tužiteljica, puno vremena provodila u Zagorju kod bolesne majke pa je to zemljište zanemareno ali zna da je kosio to jedan čovjek koji je umro.
23. Svjedok ĆG je s roditeljima živjela u zajedničkom kućanstvu te se sjeća da je suprug njezine tete a tužiteljice, HG, kupio to zemljište, da je planirao izgraditi kuću te da je tu stavio kućicu, otišao je u rat, nakon tog se razbolio i umro. Kućica je nestala u ratu jer su ljudi odnosili drvo za ogrjev, a kad je tužiteljica 2018. primijetila da je zemljište pokošeno mislila je da to napravilo komunalno poduzeće.
24. Svjedok TG tvrdi da je predmetno zemljište HG kupio od BG da je tu planirao sagraditi kuću, bila je na zemljištu mala baraka, tvrdi da je to zemljište kosio MG. Poznaje tuženu iz ovog predmeta.
25. Svjedok MG tvrdi da je njegov šogor HG kupio predmetno zemljište od BG, da ga je održavao ali da je zemljište sada pustoš i šikara iz razloga što je svjedok unatrag 8 godina kupio svoje zemljište i više ga ne održava.
26. Svjedok OG poznaje tužiteljicu a tuženu ne, te tvrdi da mu je pok. suprug tužiteljice rekao da je kupio zemljište na kojem bi gradio kuću, da je tu bila drvena kućica prije rata ali nema saznanja što se dogodilo nakon smrti HG. Nije svjedok potpisnika Ugovora niti je bio na tom zemljištu.
27. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu tužene, a to proizlazi i iz ostavinskih rješenja te Diobnog ugovora, ZK izvatka o načinu stjecanja vlasništva predmetne nekretnine, te održavanju te nekretnine od strane osoba koje su to potvrdile i to VG, ZG, FG. Sud je poklonio vjeru iskazu svjedoka RG, svjedoka ČG u dijelu u kojem navode da predmetno zemljište održava ZG. Isto tako sud je poklonio vjeru iskazu svjedoka CG, kćerki tužene, u kojem navodi da polovinu zemljišta koje je u vlasništvu njene majke održava ZG. Sud je poklonio vjeru iskazu svjedoka DG, supruzi pok. AG koja nema saznanja da je 1987. suprug prodao zemljište HG te se isto tako ne sjeća nikakve drvene kućice na predmetnom zemljištu.
28. Sud nije poklonio vjeru iskazu svjedoka GG, ĆG, TG, MG i OG iz razloga što oni nemaju neposrednog saznanja o eventualnom kupoprodajnom ugovoru između AG i HG, dakle, nisu prisustvovali potpisu Ugovora već očito tvrde što su čuli od tužiteljice te nemaju nikakvog saznanja o bitnim činjenicama za razrješenje predmeta ovog spora. Isto tako sud nije poklonio vjeru iskazu tužiteljice, ona nije bila prisutna kod potpisa Ugovora a nije se niti obratila tuženoj radi razjašnjenja činjeničnog stanja kada je prema vlastitim navodima utvrdila da u posjedovnom listu Odjela za katastar nije upisana kao posjednica predmetne nekretnine.
29. Prema odredbi čl. 159 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 81/15 i 94/17 – dalje ZV) propisano je u stavku 1 da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima Zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje Zakonom određeno vrijeme a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. U st. 2 isto članka je propisano da samostalni posjednik čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo nekretnine protekom od 10 godina neprekidnog samostalnog posjeda. U st. 3 istog članka je propisano da samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe posjed nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.
30. Prema odredbi čl. 160 st. 1 ZV vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari a u st. 2 je propisano da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti, samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici.
31. Iz dokaza koje je tužiteljica dostavila u spis, kao što je naprijed navedeno, proizlazi da se izvatkom iz posjedovnih listova te rješenjem o nasljeđivanju ne može utvrditi vlasništvo niti činjenica da se tužiteljica nalazi u kvalificiranom i mirnom posjedu preko 30 godina. Ugovor o prodaji nekretnina sklopljen između BG i HG, pravnog prednika tužiteljice, iz 1987. godine nije dokaz da su stranke tog Ugovora, osim što su na njega stavile potpis i sklopile taj Ugovor, on nije ovjeren od strane nadležnog tijela i nije proveden kroz zemljišne knjige. Treba navesti da tužiteljica isto tako nije osporavala Diobeni ugovor iz 2011. sklopljen između tužene i BG. Dakle, tužiteljica nije u ovom predmetu dokazala da je pravni prednik i tužiteljica dosjelošću stekla vlasništvo predmetne nekretnine, da je bila samostalni, zakoniti, pošten i istinit posjednik predmetne nekretnine. Činjenica da je pravni prednik tužiteljice bio upisan u posjedovni list Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove na predmetnoj čestiti (dokumentacija na listu 38 i 39 spisa), a temeljem Ugovora o kupoprodaji iz 1997. (neovjerenog od nadležnog tijela, a da nije u postupku tužiteljica dokazala da je plaćena kupoprodajna cijena osim što ona to tvrdi), nije dokaz da je posjed predmetne nekretnine bio zakonit, pošten i istinit.
32. S druge strane tužena je prema izvatku iz zemljišnih knjiga, Diobnom ugovoru iz 2012. te provedbi tog Ugovora kroz zemljišne knjige dokazala da je punopravni vlasnik i posjednik te nekretnine, da je angažirala osobe koje su nekretninu održavala u periodu do pokretanja ove tužbe. Tome u prilog ide i činjenica da je Grad Zagreb dostavio tuženoj dopis o provedbi nadzora nad provođenjem agrotehničkih mjera na poljoprivrednom zemljištu od 21. kolovoza 2019. te da je komunalni redar uputio posjedniku, a ovdje tuženiku, citirani dopis da predmetno zemljište sanira na način da ga raskrči od raslinja, trave i korova.
33. Dakle, tužena je vlasnica predmetne nekretnine koju i posjeduje samostalno, pošteno i zakonito. Tužena je predmetno zemljište upisala u zemljišne knjige, pa sukladno odredbi čl. 122 st. 1 ZV smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvan knjižnog stanja, uživa vezano uz taj opis zaštitu prava prema odredbama Zakona.
34. Slijedom navedenog sud je odlučio kao u izreci pod I.
35. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP i odredbi čl. 155 ZPP, a odnosi se na trošak zastupanja tužitelja i tužene po punomoćniku odvjetniku prema OT, VPS te uspjehu tužene u sporu.
36. Sud je tuženiku priznao trošak za sastav odgovora na tužbu prema Tbr. 8 točka 1 – 500 bodova, za zastupanje na ročištu 23.9.2019., 14.3.2022., 26.4.2023., 4.10.2023. i 3.6.2024. prema tbr. 9 točka 1 po 500 bodova, za zastupanje na ročištu 20.4.2021. i 20.9.2021. prema tbr. 9 točka 2 po 250 bodova, što ukupno iznosi 4.000 bodova ili 8.000,00 eura koje treba uvećati za 25% PDV ili 2.000,00 eura, te trošak sudske pristojbe odgovora na tužbu 195,00 eura, pa je sud tuženoj priznao trošak u ukupnom iznosu od 10.195,00 eura te je odlučeno kao u izreci pod II.
U Zagrebu, 13. ožujka 2025. godine
Sudac:
Irena Šafar
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo na žalbu u roku od 15 dana od dana zaprimanja prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda na županijski sud.
DNA:
1. tužitelju po punomoćniku
2. tuženiku po punomoćniku
