REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: 73 Pn-1041/2021-35.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ani Lovrinov, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ZT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Damir Kevilj, odvjetnik iz Zagreba i preuzimatelj ureda odvjetnika Dražena Letice, protiv tuženika ŽUPANIJSKE CESTE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE d.o.o., OIB: 86962125052, sa sjedištem u [adresa], uz sudjelovanje umješača na strani tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB: 26187994862, sa sjedištem u [adresa], radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave dana 11. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Dražena Letice, odvjetnika, i punomoćnika tuženika ŠT, a u odsutnosti uredno pozvanog umješača, dana 13. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku Županijskim cestama Zagrebačke županije da isplate tužitelju ZT iznos od 2.170,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19. travnja 2021. do isplate, kao i da mu naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 789,40 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 13. ožujka 2025. do isplate, po stopi koja se određuje od dospijeća do 31. prosinca 2022., za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate, za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
II. Odbija se zahtjev tužitelja kojim potražuje isplatu preostalog iznosa od 4.466,14 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19. travnja 2021. do isplate, kao i zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka u preostalom iznosu od 2.431,15 EUR, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da su u periodu između 12.9.2018. do 3.10.2018. djelatnici tuženika ispred adrese Veleševec 6, kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bez ovlaštenja porušili 27 stabala šljive "bistrica" starosti 50-ak godina i 5 stabala oraha starih 10-12 godina, te neutvrđen broj mladih stabala šljive sveukupne vrijednosti 6.636,14 EUR u vlasništvu tužitelja. Dana 26.11.2019. tužitelj se obratio tuženiku opomenom pred tužbu zbog nastale štete, a tuženik je svojim dopisom osporio odgovornost za štetu uz obrazloženje kako su stabla uklonjena temeljem čl. 28. Pravilnika o održavanju cesta odnosno zbog osiguranja sigurnosti prometa na cestama na području općine Orle. Nalazom i mišljenjem od 6.5.2020. stalni sudski vještak za cestovni i zračni promet Srećko Hlišć otklonio je navode tuženika, te je donio zaključak kako zbog potreba sigurnosti cestovnog prometa nije bilo nužno posjeći predmetna stabla. Budući je tuženik neosnovano i bez potrebe posjekao stabla u vlasništvu tužitelja, tužitelj od istog na ime naknade štete potražuje iznos od 6.636,14 EUR (=50.000,00 kn) sa zakonskim zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe do isplate, uz naknadu troškova parničnog postupka.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Osporava aktivnu legitimaciju tužitelja jer isti nije dostavio dokaz da je vlasnik predmetnih stabala. Nadalje navodi da kako su u jesenskom razdoblju 2018. radnici tuženika izvodili radove malčiranja tj. rezanja grana na cijelom području općine Orle prema nalogu te uz stalni nadzor komunalnog redara općine Orle. Sva stabla koja su bila posječena te sve odrezane krošnje stabala uklonjene su temeljem čl. 28. Pravilnika o održavanju cesta odnosno zbog osiguranja sigurnosti prometa na cestama na području općine Orle.
3. Tuženik je na pripremnom ročištu održanom 17. veljače 2022. učinio nespornim da je sječa stabala učinjena na nekretnini tužitelja te da je suglasan da se u ovom postupku kao dokaz pročita nalaz i mišljenje vještaka Srećka Hlišća, dipl. ing.
4. Umješač se pridružio navodima tuženika.
5. Tijekom dokaznog postupka sud je proveo sve po strankama predložene dokaze. Izvršen je uvid u prometno vještačenje izrađeno od stalnog sudskog vještaka Srećka Hlišća, dipl. ing. (list 3, 6-8 spisa), dopis tuženika od 28.11.2019. (list 4 spisa), opomenu pred tužbu (list 9 spisa), dopis tuženika od 4.12.2019. (list 10 spisa), potvrdu MUP-a od 31.1.2019. (list 11 spisa), prijepis posjedovnog lista 214 k. o. [katastarska općina] (list 24 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 25 spisa), z.k. izvadak za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 26-27 spisa), fotografije (list 28-30, 44-53 spisa), police osiguranja 078720021054 i 0787200020466 (list 33-35 spisa), prikaz cijena za grupu proizvoda (list 121 spisa), proveden je očevid na licu mjesta (list 56-57 spisa), provedeno je poljoprivredno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Tomislavu Vitkoviću, dipl. ing. (list 92-104 spisa), te je saslušan vještak Tomislav Vitković (list 119 spisa).
6. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.
7. Među parničnim strankama nesporna je aktivna i pasivna legitimacija tuženika te nastanak štetnog događaja, dok je sporna odgovornost tuženika te osnova i visina tužbenog zahtjeva.
8. Iz iskaza svjedoka BT proizlazi da je isti zaposlen kao komunalni redar u općini Orle i sjeća se da su izdali nalog za uklanjanje svih stabala koje su bile u cestovnom pojasu i time ometale sigurnost prometa. Ne može se više sjetiti o kojim se stablima radilo i koja je bila količina tih stabala. Po njihovom nalogu tuženik je postupio i posjekao ona stabala za koja su utvrdili da su bila u cestovnom pojasu. Naloženo je da se stabla uklone jer su bila u cestovnom pojasu, koliko se sjeća dosta zapuštena i na zavoju u time su ometala sigurnost prometa. Nije bio na licu mjesta kada su rušena stabla niti je označavao koja stabla treba ukloniti.
9. Iz iskaza svjedoka ĆT, zaposlenika tuženika, proizlazi da je isti zaposlen kao voditelj radne jedinice kod tuženika i u tom razdoblju su imali stroj kojim su sjekli grane koje su bile u zemljišnom pojasu koje je ometalo sigurnost prometa. Na preporuku komunalnog redara pristupili su i uređenju dijela pojasa gdje su se nalazila stabla tužitelja jer je komunalni redar preporučio da se to mora urediti, a sada se više ne može sjetiti da li je preporučio ukloniti samo grane ili cijela stabla. Ta stabla su bila zapuštena i suha i sumnja da su davali ikakvog ploda, a oni su ih uklonili. Navedena stabla nisu ometala preglednost ceste, ali su se nalazila unutar 7 m zemljišnog pojasa kojeg oni moraju održavati slobodnim i iz tog razloga su uklonjeni. Mislim da je za županijsku cestu propisano da slobodni profil, a to znači od bilo kakve vegetacije mora biti u širini od 15 m od osi ceste. Komunalni redar nije bio prisutan prilikom uklanjanja tih stabala niti ih je označio.
10. Iz iskaza tužitelja proizlazi da on otprilike svakih nekoliko tjedana odlazi u Veleševec na svoj posjed te je negdje ili krajem rujna 2018. ili početkom listopada 2018. došao i uočio da su mu uništena stabla na način da su bila zdrobljena sa strojem. Otišao je u Veliku Goricu na policiju to prijaviti i oni su izašli na očevid i zapisnik su poslali njegovom punomoćniku. On je redovito obrađivao svoj posjed i ta stabla su bila uređena i održavana, a nalazila su se otprilike najmanje 20 m od ruba ceste. Radilo se od 27 stabala šljive bistrice i 4-5 stabala oraha. Zadnji put je obrezivao te voćke negdje 4 godine prije štetnog događaja, ali radi se o stablima koja nisu viša od 10 m te nije bilo potrebe za njihovim obrezivanjem. Stabla su bila udaljena 20 m jer nakon ruba ceste je graba i potom je njegov posjed.
11. Sud vjeruje iskazima svjedoka BT i JT te tužitelja u dijelu u kojem iskazuju o sječi stabala jer su isti o toj činjenici iskazivali uvjerljivo, logično i međusobno suglasno te iz njihovih iskaza sud utvrđuje da je do sječe navedenih stabala došlo od strane djelatnika tuženika po nalogu komunalnog redara. Sud ne vjeruje iskazima svjedoka BT i JT u dijelu u kojem iskazuju da se radilo o zapuštenim stablima koji nisu davali nikakve plodove jer su njihovi iskazi u tom dijelu suprotni ostalim provedenim dokazima u spisu, kao niti iskazu tužitelja da su stabla bila udaljena 20 m od ceste jer suprotno proizlazi iz ostalih provedenih dokaza u spisu.
12. Na očevidu održanom 14. studenog 2022. utvrđeno je da se mjesto štetnog događaja nalazi uz cestu Stružec Posavski-Veleševec u dužini od oko 35 metara te su na istom zaostali panjevi koji se nalaze s druge strane odvodnog kanala tik uz oranicu.
13. Iz nalaza i mišljenja vještaka Srećka Hlišća proizlazi da se poljoprivredna parcela k. č. br. [katastarska čestica] nalazi u mjestu Veleševec neposredno pred ulazak u mjesto Stružec Posavski. Gledano od juga prema sjeveru, kolnik je položen u desnom zavoju koji prelazi u blagi lijevi zavoj na nasipu u odnosu na okolni teren pri čemu se s obje strane nalaze bankina i dovodni kanali. Tražena preglednost u horizontalnom smislu osigurava se uklanjanjem svih prepreka s unutarnje strane horizontalnog zavoja, odnosno potrebne širine preglednosti. Kolnik u bitnom prolazi kroz naseljeno mjesto u kojem je brzina ograničena na 50 km/h. Ortografski snimak pokazuje da su stabla voćaka bila posađena na najmanje 3-4 m od ruba kolnika, a minimalan slobodan prostor treba iznositi 2,5 m pa zbog potrebe sigurnosti prometa nije bilo nužno posjeći stabla tužitelja.
14. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Srećka Hlišća, dipl. ing. i to stoga što smatra da su je isti dan stručno i obrazloženo, a u skladu sa pravilima struke i prometne znanosti, a i stranke su se usuglasile da se navedeni nalaz i mišljenje koristi u ovom postupku.
15. Temeljem odredbe čl. 2. st. 1. toč. 19. Zakona o cestama ("Narodne novine" br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22 i 133/23, u daljnjem tekstu: ZC) "županijska uprava za ceste" je ustanova za upravljanje, građenje, rekonstrukciju i održavanje županijskih i lokalnih cesta. Temeljem odredbe čl. 26. st. 1. ZC-a poslovi održavanja javnih cesta su: planiranje održavanja i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima, redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta, stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta, ustupanje usluga stručnog nadzora i kontrole kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta, osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste i ophodnja, a temeljem odredbe st. 3. istog čl. popis poslova redovitog i izvanrednog održavanja, opseg pojedinih radova i rokove izvođenja tih radova, pravila i tehničke uvjete za izvođenje radova u ljetnom i zimskom razdoblju te pravila za ophodnju javnih cesta propisuje ministar. Temeljem odredbe čl. 28. Pravilnika o održavanju cesta ("Narodne novine" br. 90/14 i 3/21) upravitelj ceste u obvezi je osigurati da izvođač radova održavanja ceste na površinama koje čine sastavni dio javne ceste kosi vegetaciju, obrezuje i siječe vegetaciju po potrebi najmanje u području slobodnog profila javne ceste i propisanog trokuta preglednosti, da poduzima radove radi omogućavanja pregleda i dostupa do cestovnih objekata, osiguranja vidljivosti i dostupnosti prometnoj signalizaciji i opremi, te cestovnim napravama i uređajima, te da se drveće uz cestu održava na način da isto ne ugrozi cestu i promet na istoj. Upravitelj ceste u obvezi je osigurati da izvođač radova održavanja ceste osigura i korištenje površina izvan cestovnog zemljišta u skladu s potrebama i procjenama koje je donio, kao i da održava vegetaciju u skladu s pravilima struke, te da spriječi uporabu zabranjenih sredstava za regulaciju i suzbijanje rasta vegetacije štetne za okoliš.
16. Iz citiranih odredbi proizlazi da bi postojala ovlast tuženika za uklanjanje stabala na nekretnini tužitelja da su ista predstavljala ugrozu prometa. Međutim, kako iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da zbog potrebe sigurnosti prometa nije bilo nužno posjeći stabla tužitelja to su ista posječena protivno odredbi čl. 26. st. 1. ZC-a i čl. 28. Pravilnika pa postoji odgovornost tuženika za naknadu nastale štete tužitelju temeljem čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO).
17. Radi utvrđenja visine nastale štete provedeno je poljoprivredno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Tomislavu Vitkoviću, dipl. ing.
18. Iz nalaza i mišljenja vještaka agronoma proizlazi da je na nekretnini tužitelja ukupno bilo 27 stabala šljiva bistrica i 5 stabala oraha. Starost predmetnih stabala ne može se detaljno utvrditi jer ne postoje ostaci stabala na parceli. Uvidom u fotodokumentaciju i povijesne slike lokacije procjenjuje da su predmetna stabla šljiva starosti cca 40 godina, a stabla oraha starosti cca. 15 godina. Predmetna stabla nalazila su se neposredno uz zapadni rubni dio parcele kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nisu bila udaljena od prometnice 20 m kako navodi tužitelj, već u prosjeku maksimalno 5 m od rubnog dijela prometnice. Iz povijesnih slika lokacije proizlazi da su predmetna stabla šljiva i oraha bila su visine cca 6 m, bila su srednjeg vitaliteta i nisu bila dio intenzivnog voćarskog nasada, stoga je procijenjen srednji prinos plodova po stablu. Nesporni uzrok štetnog događaja je izvršena čista sječa od strane tuženika. Uvidom u povijesne slike lokacije utvrđeno je da je predmetni nasad uistinu postojao prije štetnog događaja, nalazio se uz rubni dio zapadne međe kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], neposredno uz prometnicu. Naknada za voćnjake i vinovu lozu određuje se ako su u stadiju davanja plodova - u visini čistog prihoda te vrste, za onoliko godina koliko je potrebno za podizanje i njegov razvoj do stadija davanja plodova, a ako nisu počela davati plodove - u visini troškova potrebnih za nabavke, sađenje i uzgoj takvih sadnica. 27 x ŠLJIVA x 10 kg/god x 1 EUR/kg x 6 – 20 % troškova berbe = 1.296,00 EUR . 5 x ORAH x 3 kg/god x 7 EUR/kg x 8 god – 20 % troškova berbe = 672,00 EUR. Trošak nabave i zamjenske sadnje iznosi 21 x ŠLJIVA SADNICA x 7 EUR/kom = 147,00 EUR
19. 5 x ORAH SADNICA x 11 EUR/kom = 55,00 EUR pa sveukupna naknada za štetu na predmetnim nasadima iznosi 2.170,00 EUR.
20. Saslušan na ročištu radi očitovanja na prigovore tužitelja vještak je iskazao da je očevidom na licu mjesta ustanovio da više nema biljnih ostataka na nekretnini stoga je procjenu izradio uvidom u google maps uspoređujući povijesne snimke sa sadašnjim stanjem nekretnine. Uzimajući lokaciju I habitus stabala procijenio je prosječni prinos, a na okolnost visine tržišne cijene koristio je podatke tržišnog sustava u informiranju u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede te se vide rasponi cijena za šljivu. Na okolnost vrijednosti drvne mase izjavljuje da je njena vrijednost zanemariva jer je ispod taksacijske granice (ispod 10 cm promjera) i kao takva se ne procjenjuje. Na okolnost samog uzgoja navedenih stabala koristio je izgubljenu dobit za period od 6 godina, odnosno 8 god za nasad oraha, a za izgubljenu dobit u periodu od 3 god koji je predmet prigovora tužitelja ne može se očitovati jer je metodologija procjene naknade za štetu uključuje kako je izražena period koji je potreban za podizanje zamjenskog nasada i njegov razvoj do stadija davanja plodova (6 godina za stablo šljive, odnos 8 godina za stablo oraha) te naknadu za zamjensku sadnju istom vrstom. Te dvije naknade predstavljaju naknadnu štetnu, odnosno izgubljenu dobit tužitelja. Ostaje u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja. Godišnja naknada za šljive bi iznosila 216,00 EUR, a godišnja naknada za orahe 84,00 EUR. Od nastanka štetnog događaja do utuženja bile bi 3 berbe.
21. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Tomislava Vitkovića, dipl. ing. i to stoga što smatra da su je isti dan stručno i obrazloženo, a u skladu sa pravilima struke i agronomske znanosti te je vještak svojim usmenim očitovanjem detaljno obrazložio metodologiju utvrđivanja visine nastale štete i u cijelosti otklonio prigovore tužitelja.
22. Budući iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da ukupna nastala šteta tužitelju iznosi 2.170,00 EUR, a koja predstavlja period koji je potreban za podizanje zamjenskog nasada i njegov razvoj do stadija davanja plodova (6 godina za stablo šljive, odnos 8 godina za stablo oraha) te naknadu za zamjensku sadnju istom vrstom, a što predstavlja izgubljenu dobit tužitelja to je tužitelju temeljem čl. 1085. st. 1. ZOO-a dosuđen navedeni iznos, dok je za preostali iznos od 4.466,14 EUR do ukupno zatraženih 6.636,14 EUR tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.
23. Tužitelj ima pravo na kamate sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a, a u vezi s čl. 1086. ZOO-a. Odredba čl. 1086. ZOO-a propisuje da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, a budući tužitelj zatezne kamate potražuje od dana podnošenja tužbe, iste su mu i dosuđene od 19. travnja 2021. do isplate, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a.
24. Ostali priloženi dokazi nisu posebno cijenjeni jer isti nisu odlučni za rješavanje u ovoj pravnoj stvari.
25. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a.
26. Temeljem odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.
27. Tužitelj je uspio u osnovi svog zahtjeva u cijelosti, a što se tiče visine svog zahtjeva uspio je sa 33% svog zahtjeva. Tuženik je u odnosu na tužitelja što se tiče visine tužbenog zahtjeva uspio sa 67%. Uzimajući u obzir omjer 100:33 u odnosu na 0:67, tužitelj je sukladno odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a uspio u sporu 66,5%, a tuženik 33,5% pa je sveukupni uspjeh tužitelja 33%.
28. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu s dostavljenim troškovnikom te prema vrijednosti predmeta spora (6.636,14 EUR), a prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23, u daljnjem tekstu: OT), i to temeljem tbr. 52/3 OT koja propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. Tužitelju je priznat trošak za sastav tužbe 100 bodova (tbr. 7/1), za sastav obrazloženih podnesaka od 21.3.2022. i 20.3.2024. po 100 bodova (tbr. 8/1), za sastav podnesaka od 25.2.2022., 17.11.2022. i 27.2.2023. po 25 bodova (tbr. 8/4), za pristup na ročišta 17.2.2022., 27.9.2022. i 11.2.2025. po 100 bodova (tbr. 9/1) te za pristup na očevid 14.11.2022. po 150 bodova (tbr. 9/7 u vezi s tbr. 39) odnosno sveukupno 825 bodova što pomnoženo s vrijednošću 1 boda od 2,00 EUR sukladno važećoj OT iznosi 1.650,00 EUR te što uvećano za 25% na ime PDV-a iznosi 2.062,50 EUR. Tužitelju je priznat trošak izlaska sudske komisije u iznosu od 49,48 EUR sukladno čl. 4. Pravilnika o naknadama za obavljanje službenih radnji izvan zgrade suda ("Narodne novine" br. 38/14, 127/19, 154/22 i 48/24), a budući tužitelj nije dostavio dokaz da je isti platio u zatraženom iznosu od 60,38 EUR, kao i trošak agronomskog vještačenja u iznosu od 280,30 UR, tako da mu je priznat parnični trošak u iznosu od 2.392,11 EUR. Kako je tužitelj u ovom sporu uspio sa 33% zahtjeva to je istom dosuđen trošak u iznosu od 789,40 EUR. Na tako dosuđen iznos parničnog troška tužitelju su dosuđene zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a, a u skladu s odredbom čl. 151. st. 3. ZPP-a.
29. Tužitelju nije priznat trošak prometnog vještačenja u zatraženom iznosu od 248,86 EUR jer isti nije dostavio račun kojim bi dokazao visinu traženog troška.
30. Utuženi iznosi preračunati su u službenu valutu euro temeljem čl. 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 57/22 i 88/22).
31. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 13. ožujka 2025.
Sutkinja:
Ana Lovrinov
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a).
DNA:
1. tužitelju po pun.
2. tuženiku
3. umješaču