REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P Ob-1330/23-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Nataši Marahovec Kantarević, u pravnoj stvari tužiteljice GĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Matija Duk, odvjetnik u Zagrebu, protiv I tuženika CĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnica Miljenka Polanović, odvjetnica u Zaboku i II tuženika RĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Ilija Boić, odvjetnik u Zaboku, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon održane i zaključene glavne i nejavne rasprave 28. siječnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnice I tuženika te u odsutnosti uredno pozvanog II tuženika, 13. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je između tužiteljice GĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i pok. ĆĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], postojala izvanbračna zajednica, a koja je izvanbračna zajednica trajala od veljače 2016. do smrti pok. ĆĆ, **.**.2021.

II Nalaže se I tuženiku CĆ i II tuženiku RĆ solidarno nadoknaditi tužiteljici GĆ troškove parničnog postupka u iznosu od 2.453,08 EUR sa zateznim kamatama tekućima od 13. ožujka 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi u bitnome navodi da je rješenjem Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku poslovni broj S O-638/21 od 19. kolovoza 2021. određen prekid ostavinskog postupka iza pok. EĆ, umrlog **.**.2021., i upućena je tužiteljica na pokretanje parničnog postupka protiv I i II tuženika, radi utvrđenja nasljednog prava, odnosno da li je postojala izvanbračna zajednica ili ne između ostavitelja EĆ i tužiteljice te je određeno da će prekid postupka trajati do pravomoćnog okončanja postupka. Navodi da su se u ostavinskom postupku iza pok. ĆĆ prijavili I i II tuženici i tužiteljica kao izvanbračna supruga ostavitelja, a u kojem je postupku I tuženik ŠĆ tužiteljici osporio postojanje izvanbračne zajednice s pok. ĆĆ, navodeći da to nije istina, odnosno da se pok. EĆ s tužiteljicom susretao samo kod svoje klijeti i u parku u [adresa] te da nije bilo obilježja izvanbračne zajednice sukladno Obiteljskom zakonu. Nadalje navodi da je pok. ĆĆ upoznala 13. rujna 2013. , te da su ubrzo i započeli svoju vezu, tako da je tužiteljica već krajem 2013. počela učestalo dolaziti kod pok. EĆ te kod njega često boraviti tijekom dana i prespavati, da bi se početkom veljače 2016. preselila pok. EĆ, u njegovu kuću na adresu [adresa], te su od tada živjeli zajedno, a u to vrijeme oboje su bili udovci. Navodi da ima kuću u [adresa], ali da su najveći dio vremena živjeli u kući pokojnog, jer je njegova kuća bila veća i tamo su se osjećali slobodnije i komotnije, kao i iz razloga što obitelj tužiteljice (kćer, zet i unuci) žive u [adresa], s time da su nekoliko puta godišnje znali zajedno boraviti i u kući tužiteljice u [adresa], te su se tamo znali družiti sa susjedama tužiteljice. Zajednički su planirali i odlazili na putovanja i druženja s prijateljima i rodbinom, a naročito sa članovima Matice umirovljenika grada Zaboka, i to u Svetište Marija Bistrica, Kumrovec, Brezovica i dr., odlazili su na organizirane dočeke Nove godine, te na okupljanja povodom obilježavanja Dana žena u organizaciji Matice umirovljenika grada Zaboka. Pozivali su rodbinu i prijatelje na ručkove i događanja, a isto tako su zajedno odlazili u goste te su tako odlazi kod obitelji SĆ, FĆ i HĆ, te prijateljima. Bili su izuzetno bliski, sve vrijeme su provodili zajedno, odlazili u šetnje, na putovanja, izlete, izložbe, odlazili na groblja, zajedno su odlazili na sahrane, rođendane obitelji i prijatelja. Za blagdane bi zajedno pozivali prijatelje i rodbinu na ručak koji su pripremili. Zajedno su odlazili u kupovinu, pospremali, čistili i uređivali obje kuće, međusobno su jedan o drugome brinuli, kuhali si, jedan drugome bili podrška, njegovali se, zajedno brinuli o kućanstvu, angažirali majstore radi uređenja kuće, jedan dugome financijski potpomagali. Navodi da su bili izuzetno povezani, iz ljubavi prema tužiteljici pok. EĆ pisao je tužiteljici ljubavne pjesme, međusobno su si pomagali i bili podrška jedan drugome u raznim životnim situacijama. Imali su partnersku, ekonomsku, emocionalnu i seksualnu zajednicu kroz 7 godina zajedničkog života. Pok. EĆ upoznao je tužiteljicu sa svojim sinom BĆ, s kojim je bila u dobrim odnosima, a u prilog tome govori i činjenica da je bilo svima sasvim normalno da na parti iza pokojnog BĆ stoji i navod „pomajka ČĆ“. Navodi da su na samom početku svoje veze, kada su već počeli živjeti zajedno, razgovarali o eventualnom sklapanju braka, ali su zaključili da oboje smatraju kako „papir ništa ne znači“, odnosno da im je bitno da se slažu i pomažu, smatrajući da je brak bitan za mlade, i to prvenstveno zbog zajedničke djece. Nadalje navodi da su istovremeno oboljeli od korone, ali su, usprkos tome, jedan drugoga njegovali, sve dok se zdravstveno stanje pok. ĆĆ nije toliko pogoršalo da je morao biti premješten u bolnicu, gdje ga tužiteljica nije mogla posjećivati, jer je i sama bila jako bolesna, zbog čega su je, nakon odlaska pokojnog u bolnicu, preselili kćeri na brigu i njegu, ali se svakodnevno čula s njim i s medicinskim osobljem, slala mu je odjeću, hranu, voće i vitamine. Nakon što je pok. EĆ preminuo, o njegovoj smrti obavijestila je I tuženika ŠĆ, s kojim pokojni nije održavao nikakve odnose, a po saznanju I tuženika o smrti pokojnog JĆ, I tuženik je uz prijetnje i vrijeđanja, uzeo od tužiteljice ključ od kuće na adresi [adresa], te se od tada nalazi u posjedu te kuće, kao i automobila, koji je ostao iza pokojnog BĆ. I tuženik je tužiteljici jedino dozvolio da iz kuće uzme svoju odjeću i kvarljive stvari iz hladnjaka i zamrzivača, te stoga tužiteljica nije u posjedu nikakvih fotografija, niti dragih uspomena koje je imala s pok. ĆĆ. Slijedom navedenoga, pozivom na odredbu čl. 11 obiteljskog zakona, predlaže sudu utvrditi da je između tužiteljice i pok. ĆĆ postojala izvanbračna zajednica koja je započela u veljači 2016., a završila smrću EĆ **.**.2021. Potražuje troškove parničnog postupka koje predlaže solidarno nadoknaditi sa zateznim kamatama tekućima od zaključenja glavne rasprave do isplate.

2. I tuženik u odgovoru na tužbu priznaje navode pod II i III tužbe. Osporava da bi se tužiteljica početkom veljače 2016. preselila pok. EĆ na adresu [adresa], da bi tužiteljica i pok. EĆ zajedno živjeli u njegovoj kući, iz razloga jer pok. BĆ, sin pok. EĆ, nije dozvolio tužiteljici da dolazi u kuću, niti da u istoj živi te da se tužiteljica preselila u kuću pok. ĆĆ tek nakon smrti BĆ, koji je umro **.**.2021., te je u kući živjela svega nešto više od dva mjeseca. Navodi da su se tužiteljica i pok. EĆ sastajali kod klijeti u „ [adresa] i u [adresa] u gradskom parku gdje su znali konzumirali veću količinu alkohola. Ne osporava da su tužiteljica i pok. EĆ odlazili na zajednička druženja s Maticom umirovljenika, jer su bili u prijateljskoj vezi, vjerojatno i u nekoj emotivnoj vezi. Osporava da bi tužiteljica i pok. EĆ organizirali ručkove za blagdane, da bi zajedno odlazili u kupovinu, pospremali, čistili i uređivali obje kuće. U kući u kojoj je živio pok. EĆ da je bio veliki nered i tu kuću tužiteljica sigurno nije pospremala, a velikom neredu u kući da je svjedočio I tuženik i njegova supruga kada su došli do pok. EĆ kada mu je umro sin BĆ te da tužiteljica u vrijeme smrti sina BĆ nije živjela u kući, niti je bila prisutna u kući kada je on umro. Nadalje osporava da bi tužiteljica financijski potpomagala pok. EĆ, jer on nije imao potrebu za financijskim potpomaganjem, jer je imao mirovinu koja mu je bila dovoljna za jedan normalan život. Osporava da bi tužiteljica bila u dobrim odnosima sa sinom ZĆ. Navodi da je osobno snosio troškove pogreba pok. BĆ i pok. EĆ te da mu je tužiteljica nakon smrti EĆ rekla da je on njegov brat i da je on u obvezi sahraniti brata i da tužiteljica nema ništa s time. Tužiteljica nije imala niti prijavljeno prebivalište niti boravište na adresi pok. EĆ što dokazuje da zajedničko domaćinstvo nikada nisu uspostavili. Dakle, da se u ovom konkretnom slučaju radilo o prijateljskoj i emotivnoj vezi koju nije moguće izjednačiti s bračnom zajednicom. Stoga, predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama tekućima od donošenja presude do isplate.

3. II tuženik u odgovoru na tužbu protivi se postavljenom tužbenom zahtjevu te opreza radi istog osporava. Navodi da nema neposrednih ili preciznih saznanja o eventualnoj vezi između pok. ĆĆ i tužiteljice, ali ono što zna po čuvenju preko osoba od povjerenja u suprotnosti je sa tužbenim navodima, a poglavito na navode da bi pok. EĆ i tužiteljica živjeli zajedno. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova parničnog postupka.

4. Tužiteljica tijekom postupka navodi da pok. EĆ sa svojim bratom, I tuženikom, nije bio u dobrim odnosima dugi niz godina, da nisu kontaktirali, nisu se međusobno posjećivali, niti viđali, sve dok nije preminuo sin od pok. ĆĆ, kada se I tuženik ukazao nakon dugog niza godina u kući pok. ĆĆ. Osporava navode I tuženika sin da BĆ nije dozvolio tužiteljici da dolazi u kuću, niti da u istoj živi, jer I tuženik nije bio u nikakvom kontaktu s BĆ, dok su tužiteljica i pok. BĆ bili u dobrim odnosima, jedan drugoga su uvažavali i poštivali, a u prilog tome govori i činjenica da je bilo svima sasvim normalno da na parti iza pok. BĆ stoji i navod „pomajka ČĆ“. Nadalje osporava da su se tužiteljica i pok. EĆ sastajali u gradskom parku gdje da bi konzumirati veću količinu alkohola, a koje tvrdnje više govore o I tuženiku, koji je po saznanju o smrti pokojnog, nakon dugog niza godina, ponukan samo stjecanjem imovine iza pokojnog brata. Ujedno navodi da je zlonamjerna i neistinita tvrdnja da bi tužiteljica rekla I tuženiku da je isti u obvezi sahraniti pokojnog JĆ i da tužiteljica s time nema ništa, a da je upravo suprotno I tuženik sam, bez ičijeg pitanja ili dogovora s tužiteljicom, odlučio podmiriti troškove sahrane pokojnog JĆ, smatrajući se jedinim nasljednikom, poduzimajući sve radnje nužne da se domogne bratove imovine, koju je i onako, barem što se pokretnina tiče, već prisvojio i njima samostalno neovlašteno raspolaže. Osporava da bi I tuženik podmirio troškove pokopa iza pok. BĆ, a s obzirom je pok. EĆ novac potreban za pokop svoga sina imao te ga je predao I tuženiku, kako bi I tuženik uplatio novac TD Fiola, jer je bio u jako lošem psihičkom i fizičkom stanju uslijed smrti sina. Dakle, I tuženik je samo uplatio novac koji mu je predao pokojni JĆ, a ne nikako da bi I tuženik dao svoj novac.

5. Presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku poslovni broj P Ob-174/21-23 od 5. svibnja 2023. utvrđeno je postojanje izvanbračne zajednice između tužiteljice i pok. ĆĆ (točka I izreke), naloženo je I i II tuženiku nadoknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka (točka II izreke) i odbijeni su zahtjevi I i II tuženika za naknadu troškova parničnog postupka (točka III i IV izreke).

6. Rješenjem Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž Ob-124/23-2 od 16. studenoga 2023. ukinuta je presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku poslovni broj P Ob-174/21-23 od 5. svibnja 2023. u cijelosti i predmet vraćen istom sudu na ponovni postupak.

7. Dopisom poslovni broj R2-291/23-2 od 29. studenog 2023. Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku dostavio je svoj spis poslovni broj P Ob-174/21, u pravnoj stvari tužiteljice GĆ protiv tuženika CĆ i dr., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, ovom sudu kao nadležnom sukladno odredbi čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine broj 21/22).

8. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku poslovni broj S O-638/21 od 19. kolovoza 2021. (list 7- 8), potvrdu Matice umirovljenika Grada Zaboka od 18.10.2021. (list 9), fotografije (list 14-15, 17-19), osmrtnicu pok. Ljudevita Tršinski(list 16), pjesme (list 20), račune pogreba (list 27-29), saslušao je svjedoke FĆ,

IĆ, NĆ, SĆ, KĆ (list 50-60), ŽĆ, TĆ, LĆ (list 65-69), MĆ,

ĐĆ, VĆ, OĆ, UĆ (list 72-80), AĆ, HĆ, PĆ, DĆ (list 83-89), GC (list 93-95), te je saslušao stranke (list 96-104, 15-18, 22).

9. Sud pri donošenju odluke nije uzeo u obzir izjave PĆ, OĆ i HĆ (list 10-12), a s obzirom sud u ovoj pravnoj stvari odlučuje na temelju iskaza svjedoka koji se neposredno saslušavaju, s time da su u ovom postupku navedene osobe i saslušane kao svjedoci.

10. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio tužbeni zahtjev u cijelosti osnovanim.

11. Predmet spora je zahtjev za utvrđenjem izvanbračne zajednice tužiteljice i pok. ĆĆ u razdoblju od veljače 2016. do smrti pokojnog, 21. ožujka 2021.

12. Među strankama nije sporno da se iza pok. ĆĆ, umrlog **.**.2021., vodi ostavinski postupak pred Općinskim sudom u Zlataru, Stalna služba u Zaboku poslovni broj S O-638/21, u kojem su se postupu kao zakonski nasljednici prijavili tužiteljica kao izvanbračna supruga ostavitelja te I tuženik ŠĆ, brat pokojnog i II tuženik RĆ, nećak pokojnog, a u kojem je postupku I tuženik osporio postojanje izvanbračne zajednice tužiteljice i pok. ĆĆ te je pravomoćnim rješenjem istoga suda od 19. kolovoza 2021. upućena tužiteljica na pokretanje parničnog postupka radi utvrđenja nasljednog prava, odnosno da li je postojala izvanbračna zajednica ili ne između ostavitelja EĆ i tužiteljice te je određeno da će prekid postupka trajati do pravomoćnog okončanja parničnog postupka.

13. Sporno je da li su tužiteljica i pok. EĆ u razdoblju od veljače 2016. do smrti EĆ zajedno živjeli na adresi [adresa] te da li njihov zajednički život u navedenom razdoblju ima obilježja izvanbračne zajednice.

14. Odredbom čl. 8. st. 2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine, broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 – dalje ZN) propisano je da na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim, a izvanbračnom zajednicom u smislu tog Zakona smatra se životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka.

15. Odredbom čl. 11. st 1. i 2. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 97/19, 47/20 – dalje ObZ) propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka, a izvanbračna zajednica koja ispunjava te pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

16. U smislu citiranih zakonskih odredbi učinci izvanbračne zajednice imaju potpuno isti pravni režim kao i učinci faktične bračne zajednice, te ovakvi pravni odnosi u izvanbračnoj zajednici upućuju na zaključak da je temeljna pretpostavka izvanbračne zajednice postojanje zajednice života sadržajno iste bračnoj zajednici ako traje preko tri godine, što znači da mora postojati uzajamna briga i pomaganja između izvanbračnih drugova, zajedničko stanovanje, zajedničko plaćanje režijskih troškova, troškova domaćinstva i svih drugih zajedničkih troškova, odnosno postojanje ekonomske zajednice koja se očituje u dogovornom raspolaganju zajedničkim prihodima, zajedničko održavanje domaćinstva, te druge okolnosti koje označavaju odnose u braku.

17. Da bi se odnos neudate žene i neoženjenog muškarca mogao izjednačiti s bračnom zajednicom mora postojati visoki stupanj međusobne povezanosti izvanbračnih drugova uvjetovan intenzitetom njihovih odnosa, što podrazumijeva zajedničko stanovanje, zajedničku svakodnevnicu, zajedničke financije i intimnu odanost, kao i namjeru da takva zajednica bude trajna. U takvoj zajednici izvanbračni drugovi zadovoljavaju složene životne potrebe, primjerice psihičke, emocionalne, ekonomske i druge. Pri tome činjenica da je emotivna zajednica između neudate žene i neoženjenog muškarca trajala dulje vrijeme ne znači automatski da se radi o izvanbračnoj zajednici koja bi bila u svojim imovinskopravnim učincima izjednačena s bračnom zajednicom, jer izvanbračna zajednica, osim u emocionalnom, mora u voljnom i ekonomskom smislu, ispunjavati preduvjete za izjednačavanje s bračnom zajednicom.

18. Uvidom u potvrdu Matice umirovljenika Grada Zaboka od 18. listopada 2021. sud je utvrdio je tužiteljica član Matice umirovljenika grada Zaboka od 2015., a pok. EĆ od 2009. te da su isti za vrijeme članstva prisustvovali zajedno na događanjima Matice umirovljenika, sve do smrti pok. ĆĆ. Da su tužiteljica i pok. EĆ prisustvovali zajedno na događanjima Matice umirovljenika sud je utvrdio i uvidom u fotografije (list 17- 19).

19. Uvidom u fotografije (list 14-15) sud je utvrdio da se odnose na pogreb pok. ZĆ, a kojem je pogrebu bila prisutna i tužiteljica, i to uz odar pokojnog. Ujedno je uvidom u osmrtnicu iza pok. BĆ Tršinski sud utvrdio da je preminuo iznenada u 50. godini života, da je pogreb održan 5. siječnja 2021. te da je između tugujućih, uz oca ĆĆ, strica CĆ i ostalu tugujuću rodbinu i prijatelje, iza oca ĆĆ navedena pomajka ČĆ, ovdje tužiteljica. Da je riječ upravo o tužiteljici I i II tuženici nisu osporili tijekom postupka.

20. Uvidom u pjesme sud je utvrdio da je skriptor istih pok. EĆ, a s obzirom da navedeno nije osporeno po I i II tuženicima tijekom postupka, da iste datiraju od 22. veljače i 14. ožujka 2014., da su pisane rukom, da pjesme nose nazive " G" i " C", a da je pok. EĆ iste pisao tužiteljici, a što je posebno razvidno iz sadržaja pjesama čiji stihovi započinju slovima koja čine osobno ime i prezime tužiteljice (ČĆ). Ujedno je iz sadržaja pjesama sud utvrdio da je riječ o ljubavnim pjesmama.

21. Uvidom u račune sud je utvrdio da se račun br. 56/20 odnosi za troškove pogreba pok. BĆ, umrlog **.**.2021., u iznosu od 5.408,80 kn, a koji su troškovi podmireni po kupcu ŠĆ, ovdje I tuženiku, dok je u preostale račune sud utvrdio da se odnose na troškove pogreba pok. R u iznosima od 700,00 kn i 7.140,00 kn, a koji su troškovi podmireni po kupcu ŠĆ, ovdje I tuženiku.

22. Nadalje, a vezano za između stranaka sporne činjenice, sud je proveo dokaz saslušanjem mnogobrojnih svjedoka i stranaka. S obzirom na opsežnost iskaza stranaka i svjedoka, sud u ovoj odluci neće iznositi cjelokupne iskaze istih, već utvrđenja koja proizlaze iz iskaza u odnosu na odlučne činjenice u konkretnoj pravnoj stvari.

23. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da se 2003. preselila iz [adresa], gdje je stanovala sama, u [adresa] kako bi živjela s kćeri AĆ i zetom MĆ. Upoznala je pok. Ljudevita Tršinskog 2013. kada je započela njihova veza. U početku su se viđali povremeno, no s vremenom su postajali sve bliskiji, provodeći sve više vremena zajedno, a krajem 2013. počela je dolaziti u kuću pok. EĆ i povremeno prenoćiti, s time da je BĆ, sina pok. EĆ upoznala u listopadu 2013. kada je i prvi puta bila u kući i klijeti pok. EĆ, te da je odnos tužiteljice i BĆ bio jako dobar i temeljen na uzajamnom poštovanju. Tužiteljica se u veljači 2016. trajno preselila kod pok. EĆ kada je donijela svoje osobne stvari i određene pokretnine (manje uređaje i alate), s time da je i nadalje imala prijavljeno prebivalište na adresi kćeri i zeta, jer niti tužiteljica, niti pokojni nisu smatrali bitnim da promjeni adresu prebivališta, a s obzirom da su obje adrese u [adresa]. Bili su kao suprug i supruga, voljeli su se, pomagali jedan drugome, govorili da će do kraja svog života živjeti zajedno. Pok. EĆ pisao je tužiteljici pjesme, kupovao slatkiše, bombonjere i donosio cvijeće, kada se vraćao iz trgovine donio bi tužiteljici neku sitnicu, a kupovao je poklone i unuku i praunuci tužiteljice. Zajedno su odlazili u šetnje i trgovine, na putovanja, a zajedno su bili i članovi Matice umirovljenika i Udruge antifašista, kao i na obiteljske proslave i druženja, a posjećivali su ih obitelj tužiteljice i prijatelji. Poznavala je sestru pok. EĆ. Nisu se namjeravali vjenčati, jer su oboje bili mišljenja da papir nište ne znači, a pok. EĆ zaprosio je tužiteljicu 17. prosinca 2016. i tom prilikom poklonio joj lančić i prsten, što je znala obitelj tužiteljice i njihovi prijatelji, s time da su odluku o vjenčanju donijeli tek kasnije, točnije 2019., odnosno 2020., a namjeravali su se vjenčati u svibnju 2021. kada je bila firma unuka tužiteljice, ali zbog financijskih poteškoća, a kasnije i smrti Ljudevitova sina BĆ, do formalizacije braka nije došlo. Tužiteljica je istaknula da su imali odnos temeljen na međusobnom povjerenju, poštovanju i brizi, baš kao bračni supružnici. Što se tiče njihove ekonomske zajednice tužiteljica je iskazala da je pok. EĆ primao mirovinu u iznosu od 3.600 kn, dok je tužiteljica imala mirovinu od 2.700 kn te da su te prihode koristili zajednički, podmirujući troškove života, odnosno zajedno su kupovali hranu (namirnice je znao kupiti i BĆ), kao i plaćali režije (zimi, kada je trošak bio veći, u plaćanju plina znao bi im pomoći BĆ) i ulagali u održavanje kuće, kako u održavanje kuće pok. EĆ, tako i održavanje kuće tužiteljice u [adresa] gdje bi znali otići dva puta godišnje po tjedan ili dva. Namjeravali su urediti kuću od pok. EĆ, od novaca od prodaje kuće tužiteljice u [adresa] koju su i oglasili za prodaju, kuća se nije nikako mogla prodati te su korona i smrt EĆ prekinuli te njihove planove. Pok. EĆ često je isticao kako sve što imaju, imaju zajedno, te da smatra da sve pripada oboma. Vezano za njihovu zajedničku imovine, uz zajedničke novce koje su imali, imali su dogovor da bi za se slučaj smrti bilo kojega od njih imovina dijelila između njihove djece, odnosno kćeri tužiteljice i BĆ po pola, i to kako kuće pok. EĆ, tako i kuće tužiteljice. Tužiteljica je aktivno doprinosila domaćinstvu ne samo financijski, već i svojim radom. Tako je obavljala kućanske poslove, kuhajući, perući rublje i čisteći dom, dok je pok. EĆ obavljao fizički zahtjevnije poslove, poput održavanja okućnice, rezanja drva i popravaka na kući, a većinom su zajednički pripremali hranu, radili u vrtu i vinogradu. Pok. EĆ bio je kolekcionar i skupljao je stare novine, ostatke starih trsova te je radio „lampice“ (svjetiljke), kuća je bila uredna, ali su stvari pok. EĆ bile „razmetane“ po svuda. Znali bi povremeno zajedno čuvati praunuku tužiteljice, voditi je u parku i trgovine, a inače bi je tužiteljica čuvala sama. U dućane ili kod doktora tužiteljicu i pok. EĆ ponekada bi znali voziti unuka tužiteljice i njezin suprug, kao i BĆ. Tužiteljica je iskazala da su jedan o drugome međusobno skrbili i jedan drugome bili podrška, pogotovo u teškim trenucima, te kada bi pok. EĆ bio bolestan, ona bi se o njemu skrbila tako da bi mu kuhala posebne obroke, donosila lijekove, pomagala mu oko higijene i njegovala ga, a tako je i pok. EĆ brinuo o njoj, a posebice kada je 2018. uganula nogu i završila u bolnici gdje ju je posjećivao i brinuo za nju po izlasku iz bolnice, kao i tijekom rehabilitacije tijekom 2018. i 2020. gdje ju je pok. EĆ gotovo svakodnevno posjećivao. Tužiteljica je imala problema s alkoholizmom do 2003., od tog problema liječila se u bolnici „Sestre milosrdnice“, kao što se liječila i uzimala tablete protiv PTSP (sudjelovala je u Domovinskom ratu), a kada je slomila nogu kod klijeti nije bila pod utjecajem alkohola, Bila je podrška pok. EĆ kada je preminuo njegov sin BĆ, a koji je preminuo **.**.2021. , na pogrebu je uz tužiteljicu bila i njezina obitelj (kćer i zet te unuka sa suprugom), a u troškovima pogreba je sudjelovala, jer je dio troškova plaćen od zajedničkih novaca tužiteljice i pok. EĆ, dok je dio troškova platio I tuženik ŠĆ, a kojemu je inače pok. EĆ dao novce da plati troškove pogreba BĆ, kao i škola u kojoj je BĆ radio. Tužiteljica u vrijeme smrti BĆ nije bila u kući, jer je otišla kod unuke koja je imala temperaturu, s time da ju je pok. EĆ telefonom javio o smrti. 2021. oboje su se zarazili virusom COVID-19, od kojega je pok. EĆ preminuo ubrzo po dolasku u bolnicu, dok se tužiteljica oporavila. Kada je pok. EĆ završio u bolnici tužiteljica je nazvala kćer i zeta da dođu po nju i po većinu stvari stvari, jer nije mogla biti sama u kući, imala je visoku temperaturu i bolovala od korone, te su je kćerka i zet odvezli u svoju kuću. O smrti pok. EĆ tužiteljicu je obavijestio zet MĆ kojega je obavijestila medicinska sestra NĆ, a tužiteljica je o smrti obavijestila I tuženika. Nakon smrti pok. EĆ predala je ključ od njegove kuće I tuženiku radi slike za osmrtnicu (koja nije niti bila na osmrtnici), a kako po njezinu traženju ključ nije htio vratiti, nije htjela I tuženiku predati ključ od klijeti, a koja oba ključa je tužiteljici pok. EĆ dao krajem 2013., s time da je nakon smrti pok. EĆ samo jednom otišla u kuću kako bi odnijela osobne stvari koje su joj ostale. I tuženik je po smrti odvezao i automobil. U organizaciji i plaćanju troškova pogreba nije sudjelovala, jer joj to nije dopustio I tuženik, od kojega je tražila da na osmrtnici bude navedena kao nevjenčana supruga, dok je I tuženik napisao prijateljica. Na pogrebu je stajala iza ŠĆ, a koji je bio odmah kraj lijesa pok. EĆ. Što se tiče odnosa pok. EĆ i I tuženika tužiteljica je iskazala da nisu bili u dobrim odnosima 20 godina. I tuženik je došao u kuću pok. EĆ tek nakon smrti sina BĆ, a tako nije dolazila niti I tuženikova supruga TĆ, s time da je BĆ odlazio kod ŠĆ, a jednom prilikom ŠĆ je došao pred kuću sa vatrogascima kako bi srezali dva stabla bora koja su smetala nadstrešnici za auto od BĆ, a ni tada pok. EĆ nije htio izaći iz kuće, kako je to tužiteljici rekao sam pok. EĆ.

24. Iz iskaza I tuženika CĆ proizlazi da je doživio veliki šok nakon smrti svog nećaka BĆ, a s kojim je bio u odličnom odnosima, te čiji je pogreb organizirao. Na dan njegove smrti u kući je zatekao pok. EĆ, dok tužiteljicu nije vidio, a da ga je mrtvog u sobi pronašao pok. EĆ. Savjetovao je BĆ da ne dopušta tužiteljici ulazak u kuću, jer bi nakon tri godine mogla polagati prava na imovinu „kao da su vjenčani“, a koji je prihvatio njegov savjet i postavio uvjet pok. EĆ da tužiteljica može boraviti u kući samo ako mu prepiše vlasništvo kuće. U to vrijeme tužiteljica nije bila u kući pok. EĆ, to je bilo otprilike 2017. ili 2018., a kada je povremeno dolazio pomoći BĆ oko gradnje nadstrešnice ili kupnje automobila, kao i kada je došao sa vatrogascima da porežu dva stabla bora zbog opasnosti da stabla padnu na garažu, nikada nije zatekao tužiteljicu u kući. Vezano za odnos tužiteljice i pok. EĆ iskazuje da nije vidio da tužiteljica dolazi u njegovu kuću, već da su se sastajali izvan nje, kod raspela i u parku, koji je po mišljenju I tuženika bio njihov „dnevni boravak“, a prema njegovom saznanju tužiteljica se mogla doseliti u kuću nakon smrti BĆ. Čuo je da pok. EĆ nije dolazio u kuću tužiteljice, jer je ona konzumirala alkohol. Odnos JĆ i BĆ opisuje kao „na daljinu“, a što se tiče odnosa tužiteljice i BĆ, da je BĆ, a prema njegovim riječima, govorio da se neće dijeliti s tužiteljicom te ju je ignorirao. Nikada nije čuo da bi BĆ govorio o vjenčanju tužiteljice i pok. EĆ, a kada bi nešto rekao u vezi njihova odnosa da bi tada rekao da je pok. EĆ valjda u pubertetu. Kada je dolazio u kuću, uvijek ju je nalazio u neurednom i razbacanom stanju. Na osmrtnici pok. EĆ bila je njegova slika, a pokojni prema mišljenju I tuženika nije preminuo od koronavirusa, već od embolije pluća. Tužiteljica ga je nazvala i obavijestila o smrti pok. EĆ, što je on znao, a organizirao je pogreb pok. EĆ, dok mu je tužiteljica rekla da ona „s time nema ništa“ i da nema novca te je slično bilo s pogrebom BĆ, gdje su dio troškova pokrili škola i on sam, dok tužiteljica i pok. EĆ nisu sudjelovali u troškovima pogreba. Svoj odnos s bratom pok. EĆ naziva „poluslužbenim“, ističući razlike u njihovim ideološkim svjetonazorima, da je njegov brat čak „proslavio“ smrt njihove majke, ali je, usprkos svemu, pomagao bratu u različitim situacijama, uključujući kupnju šljunka i automobila „Moskvich“. Nakon smrti pok. EĆ u kući je pronašao neplaćene račune, struja i plin bili su isključeni te dugovi iznose oko 400 EUR, a omogućio je tužiteljici da uzme svoje stvari iz kuće (dvije vrećice osobnih stvari). Pok. BĆ rekao mu je da su tužiteljica i pok. EĆ odlazili u [adresa]. Sa tužiteljicom i pok. ĆĆ nije išao na izlete, kave, niti je s njima slavio blagdane. Nakon smrti pok. EĆ nije iznosio stvari iz kuće, osim automobila BĆ, koji se nalazi kod njega u dvorištu, jer bi kod kuće pokojnog bio izložen mogućoj šteti. Na osmrtnici pok. BĆ tužiteljica je navedena kao pomajka ČĆ, a što je učinio na nagovor pok. EĆ kada mu je pok. EĆ rekao da se misli vjenčati s tužiteljicom, pa da je ona pomajka BĆ, s time da pok. EĆ nije govorio o ljubavnoj vezi s tužiteljicom. Da je prema riječima BĆ on plaćao režije u kući za plin i struju, a ostale režije pok. EĆ. Na pogrebu njegove sestre bili su pok. JĆ i BĆ.

25. Iz iskaza II tuženika RĆ proizlazi da isti nema neposrednih saznanja o predmetu spora, već samo na temelju priča njegove majke, sestre pok. EĆ i bratića pok. BĆ. Nakon smrti njegove majke, a koja je preminula **.**.2019., BĆ pokazao mu je novi automobil, rekao mu je da je čuo da mu tata ima "frendicu“ i da će im sada biti lakše jer su sada tri osobe u kući, a na što je BĆ odgovorio da nema druge žene u njihovoj kući dok je on živ i da promijeni temu. Na pogreb njegovoj majci 27. prosinca 2019. došli su pok. EĆ, pok. BĆ i I tuženik ŠĆ. Osobno nikada nije vidio niti upoznao tužiteljicu, a u dobrim je odnosima sa njezinim zetom MĆ, još od djetinjstva. S pok. ĆĆ imao je „neutralan“ odnos, što znači da niti je pok. EĆ dolazio kod njega, niti II tuženik kod pokojnog, dolazio je kod pok. EĆ dok je bila živa njegova supruga. Nakon smrti pok. EĆ s I tuženikom je otišao u kuću pokojnog, ono što je vidio ga je iznenadilo, jer unutra ne bi niti „svinje živjele“, sve je izgledalo užasno. Nema saznanja o plaćanju troškova pogreba pok. JĆ i BĆ, a na pogrebima nije bio zbog korone.

26. Sud prihvaća iskaze FĆ (unuke tužiteljice), IĆ (supruga unuke tužiteljice), AĆ (kćeri tužiteljice), MĆ (zeta tužiteljice), SĆ (majke zeta tužiteljice), PĆ (kuma pok. BĆ iz [adresa]), ĐĆ i HĆ (prijatelja) te NĆ i KĆ (susjeda), kao istinite i životno logične, a s obzirom da su iskazi istih u suglasju i međusobno se nadopunjuju, te s obzirom da su navedeni svjedoci iskazivali o onome o čemu imaju neposrednih saznanja (posebice o odnosu tužiteljice i pok. EĆ kojemu su osobno svjedočili), kao i posrednih saznanja, pri čemu valja istaknuti da su njihovi iskazi u dijelovima u kojima su iskazivali prema posrednim saznanjima također u suglasju. Sud pri ocjeni njihovih iskaza uzima u obzir protek vremena od događaja o kojima su iskazivali do davanja njihovih iskaza, te nalazi životno logičnom da se svjedoci ne sjećaju točno određenih detalja (primjerice točnih godina, kada i koliko puta su se desili određeni događaji o kojima pričaju i slično), s time da također valja uzeti u obzir da određene osobe imaju bolje i dugoročnije pamćenje od drugih, da pojedine događaje svjedoci vežu uz određene situacije koje su im bitne u njihovom životu te sve navedene okolnosti sud uzima u obzir pri ocjeni iskaza svjedoka. Također, valja istaknuti da iako su određeni svjedoci obitelj tužiteljice, sud isključivo iz navedenog razloga ne izražava sumnju u njihovu istinitost, a s obzirom da su njihovi iskazi dodatno osnaženi iskazima navedenih prijatelja i susjeda, a koji ni na koji način nisu zainteresirani za ishod ovog postupka, i u međusobnom su suglasju.

27. Tako je iz iskaza navedenih svjedoka sud utvrdio da su se tužiteljica i pok. EĆ upoznali 2013. kada su počeli biti u vezi i družiti se, odlaziti na izlete i proslave, da je tužiteljica počela povremeno odlaziti u kuću pok. EĆ, a ponekad i prenoćiti, da je pok. JĆ EĆ na početku njihove veze upoznao tužiteljicu sa svojim sinom ZĆ s kojim je i živio, da je tužiteljica preselila u kuću pok. EĆ u veljači 2016. (do tada je živjela u kući sa kćeri i zetom, a kod kojih je doselila iz svoje kuće u [adresa] gdje je živjela sama do 2003.). Preseljenjem tužiteljice kod pok. EĆ započeli su svoj zajednički život, a koji je trajao neprekidno sve do smrti pok. EĆ, s time da u to vrijeme niti jedan, niti drugi nisu bili u braku, niti u emotivnoj vezi sa drugom osobom. Živjeli su zajedno sa sinom pok. EĆ, sada pok. BĆ, u kući na kat u kojoj su tužiteljica i pok. EĆ imali svoju zajedničku sobu, a pok. BĆ svoju sobu. Između tužiteljice i pok. EĆ postojala je emotivna povezanost, međusobno poštovanje, briga i podrška. Pok. EĆ zaprosio je tužiteljicu krajem 2016., s time da im formalno ozakonjenje njihove životne zajednice nije bilo odlučno, odlučili su pričekati s vjenčanjem, a koje su planirali tijekom 2021., međutim, u konačnici do istoga nije došlo (financijske poteškoće, smrt pok. BĆ, a u konačnici zbog smrti pok. EĆ). Tužiteljica i pok. EĆ voljeli su se i namjeravali biti zajedno do kraja života, pok. EĆ bio je pažljiv prema tužiteljici (npr. donosio bi cvijeće tužiteljici), sve su zajedno dijelili i zajednički dogovarali i planirali zajednički život, kao i izmjenjivali nježnosti pred drugima (npr. poljubili se i držali za ruke). Dijelili su sve zajedničke financije (režijske troškove i troškove za kućanstvo), zajedno su odlazili u kupovinu namirnica, zajedno su odlazili u [adresa] u kuću tužiteljice gdje su zajedno istu održavali i koju su namjeravali prodati, tužiteljica je brinula o kućanskim poslovima, dok su zajedno obrađivali vrt oko kuće i vinograd, imali su planove za uređenje kuhinje u kući u kojoj su živjeli (tijekom 2020.), a inače da je stanje kuće pok. EĆ bilo takvo da je bila potrebna obnova. Kuća i nije baš bila u urednom stanju, jer je pok. EĆ skupljao razne stvari (posebice stare novine koje su znale biti po kući), a nije dopuštao da se iste bace. Povremeno su zajedno znali brinuti o praunuci tužiteljice tako da bi je odvodili u park. Brinuli su jedan o drugome za vrijeme bolesti, pok. EĆ bolovao je od plućne embolije i bio dva puta u bolnici gdje bi ga tužiteljica gotovo svakodnevno posjećivala (znao bi je voziti zet MĆ i pok. BĆ), a tako je i pok. EĆ posjećivao tužiteljicu u bolnicu i vodio brigu o njoj nakon izlaska iz bolnice od ozljede noge zadobivene od pada kraj klijeti 2018. Posjećivali su ih rodbina i prijatelji na ručku ili kavi, a povremeno su tužiteljica i pok. EĆ znali otići zajedno kod obitelji i prijatelja. Inače, tužiteljica je imala problema s alkoholom iz vremena Domovinskog rata, od kojega se liječila i izliječila puno godina prije nego što je upoznala pok. EĆ, kao što je i bolovala od PSTP-a. Tužiteljica, pok. EĆ i njegov sin pok. BĆ kroz cijelo vrijeme zajedničkog života očito su funkcionirali kao obitelj i imali normalan odnos, s time da je tužiteljica na osmrtnici pok. BĆ bila navedena među ožalošćenima kao pomajka. Kada bi tužiteljica i pok. EĆ odlazili u trgovinu ili liječniku, znao bi ih povremeno odvesti netko od obitelji tužiteljice, kao i pok. BĆ. Tužiteljica je sa pok. EĆ živjela u kući kroz cijelo vrijeme neprekidno, a tako i u vrijeme smrti pok. BĆ, pa sve do smrti pok. EĆ, odnosno točnije kada je pok. EĆ završio u bolnici zbog oboljenja od korone, a s obzirom da je istovremeno od korone oboljela i tužiteljica, te kako je u kući bila sama i nije mogla zbog bolesti voditi brigu o sebi odselila je kod kćeri i zeta, tada je odnijela i većinu svojih osobnih stvari, a u kuću pok. EĆ se nije vraćala, jer je isti u međuvremenu ubrzo preminuo u bolnici od korone, dok je po ostatak svojih stvari (manji dio stvari) došla sa kćeri i zetom nakon smrti pok. EĆ. U organizaciji i plaćanju troškova pogreba pok. EĆ tužiteljica nije sudjelova, jer I tuženik ŠĆ nije dopustio tužiteljici da u tome sudjeluje, s time da je tužiteljica u tom vrijeme bila i zaražena covidom. U konačnici sud je utvrdio da pok. EĆ i I tuženik, iako braća, nisu bili u dobrim odnosima dugi niz godina, a svakako ne od kada su se tužiteljica i pok. EĆ upoznali, da nisu niti razgovarali, niti se posjećivali, da je I tuženik u kući pok. EĆ bio tek nakon smrti BĆ (s kojim je bio u dobrim odnosima i pok. BĆ posjećivao je I tuženika), dok je za života BĆ došao samo do kuće kako bi pomogao posjeći borove, a vezano za dogovor oko organizacije pogreba pok. BĆ, te da su troškove pogreba snosili oboje, s time da je novac za pogreb pok. EĆ odnio u kuću I tuženika.

28. Iskaze svjedoka VĆ, OĆ, UĆ, DĆ i CC sud prihvaća kao istinite, jer se radi o susjedima i poznanicima pok. EĆ i tužiteljice, koji su iskazivali ono što su vidjeli u svakodnevnom životu bilo tužiteljice, bilo pok. EĆ. Iz njihovih iskaza sud je utvrdio da nemaju nikakvih posebnih saznanja o odnosu tužiteljice i pok. EĆ i njihovom zajedničkom životu. Iz iskaza svih svjedoka sud je utvrdio da su često vidjeli zajedno tužiteljicu i pok. EĆ u šetnji po ulici i parku, s time da su svjedoci UĆ i DĆ iskazali da su ih vidjeli kako se drže za ruke tijekom šetnje, a više svjedoka (OĆ, UĆ, DĆ) iskazali su da su ih vidjeli kako zajedno nose vrećice iz trgovine. Nitko od svjedoka nije izravno vidio tužiteljicu da stalno boravi u kući pok. EĆ, s time da navedeni svjedoci nisu dolazili u kuću pok. EĆ, a svjedok GC u kući je bio dva puta u posjetu BĆ i tada nije vidio tužiteljicu u kući. Svjedok DĆ pretpostavlja da je tužiteljica boravila u kući, jer je vidio da su tužiteljica i pok. EĆ zajedno radili u vrtu, da je tužiteljica prala prozore, da su zajedno nosili vrećice, a tada je pok. BĆ bio živ, kao i jer ga je pok. Ljudevit Tršinski 2020. zamolio za pomoć oko elektroinstalacija, jer da on i tužiteljica namjeravaju urediti kuhinju, a i da su ljudi govorili da si je pok. EĆ našao ženu. Svjedok OĆ smatra da su tužiteljica i pok. EĆ djelovali kao bračni par i zaljubljeno, dok svjedok UĆ i DĆ također kažu da su tužiteljica i pok. EĆ djelovali zaljubljeno. Svjedok UĆ iskazao je i da je čuo da pok. EĆ i I tuženi ŠĆ nisu bili u dobrim odnosima. Sud prihvaća i iskaz svjedoka ŽĆ, susjede pok. EĆ, u dijelu kada navodi da je vidjela da su tužiteljica i pok. JĆ EĆ zajedno išli u trgovinu i nosili vrećice, da nema drugih saznanja o njihovom odnosu, da je pok. EĆ bolovao od plućne embolije, kao i da je vidjela I tuženika ŠĆ da dolazi kod pok. EĆ radi rušenja drva, a koji je dio iskaza u suglasju sa iskazima ostalih svjedoka, dok ne prihvaća kao istinit njezin iskaz u dijelu kada navodi da bi pok. EĆ živio sam, kao i da bi tužiteljica živjela kod osobe prezimena MĆ, jer sama svjedokinja u svom iskazu navodi da nije poznavala niti pok. EĆ kod kojega nije dolazila u kuću, niti tužiteljicu (istu zapravo poznaje dvije godine), te stoga nije jasno po kojoj osnovi bi svjedokinja mogla izvesti takav zaključak, kao niti njezin dio iskaza da je čula od BĆ da bi zabranio tužiteljici dolazak u kuću, s time da ne precizira kada bi taj razgovor točno dogodio, jer su ostali svjedoci vidjeli tužiteljicu da živi u kući s pok. EĆ i da je u dobrim odnosima s pok. BĆ, te stoga navedeni dio iskaza sud ne nalazi životno logičnim. Također, sud prihvaća iskaz svjedoka LĆ u dijelu u kojem je isti u suglasju sa iskazima ostalih prihvaćenih svjedoka, dok u preostalom dijelu iskaz svjedok ne prihvaća kao istinit i životno logičan, a posebice da bi dobro poznavao pok. EĆ, jer primjerice svjedoku nije poznato da bi pok. EĆ bolovao od plućne embolije, a što je čak poznato i susjedima pok. EĆ koji se s njime nisu niti družili, a s obzirom da iz iskaza svjedoka proizlazi da s pok. ĆĆ nije ulazio u neke intimnije razgovore, te sud nalazi da je njihov odnos bio temeljen više na poslovnoj suradnji. Naime, kako i sam svjedok navodi on je bio predsjednik društva "Josip Broz Tito", dok je pok. EĆ bio blagajnik i član tog društva u kojem smislu je i dolazio u kuću pok. EĆ kako bi riješili financijska pitanja i članarinu, pri čemu valja istaknuti proturječnosti u njegovom iskazu kada navodi da je kod pok. EĆ dolazio samo dok je funkcioniralo navedeno društvo, dok naknadno govori da je dolazio i kasnije (da ga je pok. EĆ zvao da ne dolazi kod njega, jer da je obolio od korone), kao i da bi odnos tužiteljice i pok. EĆ, prema njegovoj ocjeni, bio prijateljski, kada i sam navodi da mu nije poznato kakav je bio njihov odnos, te sud ne prihvaća takvu ocjenu svjedoka koju smatra proizvoljnom. S obzirom na navedene proturječnosti, kao i činjenicu da se svjedok koji je bio predsjednik društva ne može točno sjetiti kada je navedeno društvo prestalo raditi, dok se jasno sjeća drugih detalja iz života njemu zapravo nepoznatih i nebitnih osoba (primjerice što mu je točno rekao MĆ, kada je tužiteljica došla živjeti u [adresa]), te s obzirom da spominje razdoblje četiri do pet godine od prestanka društva, to je očito da je do prestanka poslovanja društva došlo otprilike u razdoblju kada su tužiteljica i pok. EĆ počeli zajedno živjeti, a što sud ne može sa sigurnošću utvrditi, te sve i da je svjedok dolazio u kuću pok. EĆ kada je tužiteljica u istu već uselila, isti je očito dolazio kada tužiteljica za vrijeme njegova dolaska nije trenutačno bila u kući. Ujedno valja istaknuti da s obzirom na prihvaćeni iskaz svjedoka RC, a koji je osporio navode svjedoka LĆ da bi tužiteljica došla u Zabok 1994., kao i da bi MĆ rekao kakav je pok. EĆ čovjek koji ne želi uzeti punicu, te s obzirom na gore navedena obrazloženja iskaza svjedoka LĆ, to sud i navedene navode ne prihvaća kao istinite. S obzirom na sve iznijeto, očito je da je iskaz svjedoka LĆ u navedenim dijelovima usmjeren na postizanje uspjeha I i II tuženika u ovom postupku (navedeni svjedok predložen je po II tuženiku RĆ).

29. S obzirom na prihvaćene iskaze svjedoka, sud prihvaća u cijelosti iskaz tužiteljice kao istinit i životno logičan, a s obzirom da je isti u suglasju s iskazima prihvaćenih svjedoka, kao i iskaze I i II tuženika te svjedoka TĆ (supruge I tuženika) u dijelu u kojem su isti u suglasju s prihvaćenim iskazima tužiteljice i svjedoka, dok u preostalom dijelu njihove iskaze ne prihvaća kao istinite, smatrajući iste prvenstveno usmjerenima na postizanje uspjeha u ovom postupku. Prvenstveno valja istaknuti da II tuženik RĆ nema neposrednih saznanja o odnosu tužiteljice i pok. EĆ, jer isti živi i radi u Njemačkoj, već posrednih saznanja o onome što je čuo od trećih osoba. Tako sud ne prihvaća njihove iskaze u dijelu kada govore o odnosu tužiteljice i pok. EĆ, jer o tome nemaju nikakvih saznanja, nisu ih posjećivali, niti se s njima družili, dok je odnos I tuženika ŠĆ i njegovog brata pok. EĆ bio znatno narušen puno ranije od kada je pokojni upoznao tužiteljicu (kako navodi sam I tuženik bili su različitih ideoloških svjetonazora i njihov odnos je bio poluslužbeni), I tuženik je prije smrti pok. BĆ došao do kuće 2017. ili 2018. pok. EĆ samo kada su se rušila dva bora kada tužiteljica nije bila u kući, a što je i sama tužiteljica navela u svom iskazu i što su potvrdili drugi svjedoci, međutim, iz prihvaćenih iskaza svjedoka i tužiteljice razvidno je da je I tuženik u kuću pok. EĆ došao tek po smrti pok. BĆ. Nadalje, sud ne prihvaća dijelove njihova iskaza da bi tužiteljica bila u alkoholiziranom stanju u druženjima s pok. EĆ, jer navedeno ne proizlazi iz iskaza niti jednog svjedoka, a koji su znali često viđati tužiteljicu i pok. EĆ u kafićima, na ulici i parku. Također, sud ne prihvaća dijelove njihovih iskaza da bi pok. BĆ branio tužiteljici ulazak u kuću, jer navedeno ne proizlazi iz iskaza ostalih svjedoka na osnovu čijih je iskaza sud nedvojbeno utvrdio da je tužiteljica živjela u kući pok. EĆ i da su njih troje funkcionirali normalno kao obitelj. Sud može prihvatiti činjenicu da je pok. BĆ pružao određeni otpor činjenici da je njegov otac u kasnijim godinama svog života našao žensku osobu s kojom je želio provesti život i koju je u konačnici doveo da živi s njima u kući, a i sam BĆ je već bio u svojim srednjim godinama života što mu je moglo stvarati i određenu nelagodu, posebice prema vanjskom svijetu i u tom smislu pričama obitelji, prijatelja i susjeda, ali očito je da je u konačnici takvu situaciju prihvatio, jer je zajedno sa tužiteljicom i pok. ĆĆ odlazio u posjet svojom kumi u [adresa] PĆ koja je vidjela familijarni odnos i poštovanje između tužiteljice i pok. BĆ, kao što ih je i vozio u trgovine i liječniku. U konačnici tužiteljica je na osmrtnici pok. BĆ bila navedena kao pomajka, a koju je osmrtnicu sastavljao sam pok. JĆ i inzistirao je na tome kako je to naveo sam I tuženik i svjedok TĆ u svom iskazu, dakle, razvidno je da su svi troje funkcionirali kao obitelj uz moguće određene razmirice koje postoje u svakoj obitelji.

30. Na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su se tužiteljica i pok. EĆ upoznali 2013. i počeli biti zajedno, odlazili su zajedno na izlete, družili se s prijateljima, da je tužiteljica povremeno dolazila u kuću i klijet pok. EĆ, a koji ju je u samom početku veze upoznao sa svojim sinom pok. BĆ, gdje bi pomagala u kućanskim poslovima i vinogradu te bi povremeno znala prenoćiti, da bi njihova veza kroz određeno vrijeme postajala ozbiljnija tako da je tužiteljica u veljači 2016. preselila u kuću pok. BĆ na adresu [adresa], s time da na navedenu adresu nije prijavila prebivalište, jer to nije smatrala potrebnim (prebivalište je imala prijavljeno kod kćeri AĆ i zeta RC na adresi [adresa], ĆC, a gdje je doselila 2003. iz [adresa]), a krajem 2016. pok. EĆ je i zaprosio tužiteljicu, a s vjenčanjem su odlučili pričekati (na inicijativu tužiteljice), jer niti jednom, niti drugom, formalno ozakonjenje braka nije bilo odlučno, te su u konačnici odlučili da će se vjenčati u svibnju 2021., a do kojeg vjenčanja nije došlo zbog smrti pok. BĆ (preminuo **.**.2021.) i u konačnici pok. JĆ

BĆ

(preminuo

21.

ožujka

2021.).

Tužiteljica i pok. EĆ živjeli su zajedno bez prekida sve do njegove smrti, a za vrijeme njihova zajedničkog života niti jedan od njih nije bio u braku (bili su udovci), niti u drugoj emotivnoj vezi s drugom osobom, a koja okolnost tijekom postupka nije niti bila sporna. Između tužiteljice i pok. EĆ postojala je emotivna veza te su namjeravali provesti zajedno ostatak života, a pok. EĆ kao znak svoje ljubavi i pažnje često je donosio tužiteljici cvijeće i druge sitnice. Nadalje je sud utvrdio da su se za vrijeme njihova zajedničkog života družili s obitelji i prijateljima koji su ih posjećivali, kao što su i tužiteljica i pok. EĆ posjećivali obitelj i prijatelje, da je pok. EĆ zajedno sa tužiteljicom znao pričuvati praunuku tužiteljice i odvesti je u park, da je tužiteljica upoznala sestru pok. EĆ, iako se nisu posjećivali, da su se tužiteljica i pok. BĆ, a s kojim su živjeli (BĆ je imao svoju sobu, a tužiteljica i pok. EĆ svoju na prvom katu kuće) poštovali i imali obiteljski odnos, da je tužiteljica obavljala kućanske poslove (kuhala, prala, čistila, s time da kuća i nije bila baš uredna, a s obzirom da je pok. EĆ skupljao razne stvari i novine koje nije dao baciti, pri čemu valja istaknuti da je sam pojam čistoće individualna stvar svake osobe), da su tužiteljica i pok. EĆ zajedno obrađivali vrt i vinograd, kao i zajedno odlazili u kuću tužiteljice u [adresa] (jednom do dva puta godišnje, na razdoblje od otprilike tjedan do dva) radi održavanja, a gdje su se također družili s prijateljima. Nadalje, tužiteljica i pok. EĆ dijelili su zajedničke financije na način da bi odlazili zajedno u banku podići svoje mirovine koje bi stavili zajedno u kući od kojih bi podmirivali režijske troškove i kupovali sve potrebno za kućanstvo (ponekad im je u tome pomagao pok. BĆ). Pok. EĆ plaćao je u svojstvu jamca dug prema osobi imena Ć, a koji je dug nastao prije zajedničkog života s tužiteljicom, te bi od svoje mirovine odvojio iznos od 800,00 kn koji je plaćao na ime tog dugovanja, dok tužiteljica nije imala obvezu plaćanja ikakvog dugovanja nastalog prije njihova zajedničkog života. Tužiteljica i pok. EĆ imali su zajedničke planove, te su tako namjeravali urediti donji dio u kući u kojoj su živjeli u koju svrhu su namjeravali podići umirovljenički kredit, a koji nisu uspjeli dobiti, a oglasili su, prema suglasnom dogovoru, i za prodaju kuću tužiteljice u [adresa] koji su novac namjeravali utrošiti također za uređenje, a do koje prodaje nije došlo, uslijedila je korona, a zatim i smrt pok. EĆ. Također, dogovarali su se vezano za podjelu imovinu za slučaj smrti bilo kojega od njih, a prema kojoj bi osim njih, polovicu imovine svakoga od njih naslijedila i njihova djeca, a čak su razgovorali i o sastavljanju oporuke, kao i da bi zajedno bili pokopani. Utvrđeno je da su se tužiteljica i pok. EĆ međusobno pomagali i brinuli jedan o drugome, i u onim dobrim i lošim stvarima, a tako su se brinuli jedan o drugome za vrijeme bolesti i posjećivali jedan drugoga u bolnicima, kao i kada je pok. EĆ završio u bolnici nakon oboljenja od korone tužiteljica se informirala zajedno sa obitelji o njegovom zdravstvenom stanju, u koje vrijeme su posjete u bolnici bile zabranjene, s time da je i sama tužiteljica istovremeno oboljela od korone. Tužiteljica i pok. EĆ zajedno su podmirili dio troškova pogreba pok. BĆ na kojem je tužiteljica stajala zajedno sa pok. EĆ uz odar pokojnog kao obitelj (na pogrebu je bila prisutna i kćer tužiteljice sa zetom, kao i unuka tužiteljice sa suprugom) te bila potpora pok. EĆ u tim teškim trenucima, kao i zajedno s njim dočekivala susjede i prijatelje koji su nakon smrti pok. BĆ dolazili u kuću izražavati sućut. U organizaciji pogreba i plaćanju troškova pogreba pok. EĆ tužiteljica nije sudjelovala, a s obzirom da se tome protivio I tuženik ŠĆ, dok je na pogrebu bila prisutna, a stajala je iza I tuženika koji je stajao odmah kraj odra pokojnog. Sa I tuženikom nije u dobrim odnosima, a kojemu je nakon smrti pok. EĆ predala ključeve od kuće koje joj nije vratio, jer smatra da tužiteljica pok. EĆ nije ništa, ne ključeve i od klijeti, a nakon smrti pok. EĆ bila je u kući kako bi preuzela ostatak stvari (dio stvari odnijela je nakon što je pok. EĆ završio u bolnici nakon što je obolio od korone, jer je i tužiteljica oboljela od korone i nije mogla brinuti o sebi, te je otišla kod kćeri i zeta).

31. Iz navedenih utvrđenja razvidno je da je odnos tužiteljice i pok. EĆ postupno prerastao iz poznanstva u duboku emocionalnu i životnu povezanost, s obilježjima trajne izvanbračne zajednice. Njihov odnos bio je ispunjen međusobnom ljubavi, poštovanjem, brigom i podrškom, posebno u kasnijim godinama njihova života, sve do smrti pok. EĆ, dakle, razvili su snažnu emocionalnu povezanost i funkcionirali su kao obitelj, unatoč tome što nisu bili formalno u bračnoj zajednici. Također, između njih je postojala ekonomska zajednica – dijelili su troškove i zajedno vodili domaćinstvo. Sve to ukazuje na odnos koji je nadilazio običnu prijateljsku ili susjedsku povezanost te se može usporediti s izvanbračnom zajednicom u smislu uzajamne brige i životnog zajedništva.

32. Ujedno valja istaknuti da za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice nije presudno da li je tužiteljica imala formalno prijavljeno prebivalište ili boravište na adresi pok. EĆ, već je nužno utvrditi da li je doista postojala zajednica života, a što je u konkretnom slučaju sud utvrdio.

33. Slijedom navedenog, primjenom odredbe čl. 8. ZN i čl. 11. ObZ-a sud je utvrdio da su tužiteljica i pok. EĆ živjeli u izvanbračnoj zajednici od veljače 2016. do smrti pokojnog, 21. ožujka 2021. te stoga tužbeni zahtjev utvrdio osnovanim.

34. Stoga je odlučeno kao u točki I izreke presude.

35. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 – dalje ZPP), i tužiteljici su utvrđeni troškovi zastupanja po punomoćniku odvjetniku, prema vrijednosti predmeta spora određenoj u tužbi u iznosu od 1.459,95 EUR (11.000,00 kn), i to za sastav tužbe od 27.10.2021. 100 bodova (Tbr. 7/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, Narodne novine broj 138/23

- dalje OT), za sastav podneska od 24.6.2022. 100 bodova (Tbr.8/1 OT), za zastupanje na ročištu 1.7.2022., 21.9.20222., 28.10.2022., 2.12.2022., 23.1.2023., 6.3.2023., 21.3.2023., 2.7.2024., 14.11.2024., 28.1.2025. 100 bodova za svaku radnju (Tbr.9/1 OT), što uvećano za važeću vrijednost jednog boda od 2,00 EUR (Tbr.54 OT) iznosi 2.400,00 EUR. Priznat je i trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 26,54 EUR i presudu u iznosu 26,54 EUR. Ukupno je, dakle, utvrđen trošak u iznosu od 2.453,08 EUR koji iznos su I I II tuženik dužan platiti tužiteljici sa zateznim kamatama tekućima od donošenja presude, 13. ožujka 2025. do isplate po stopi određenoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22).

36. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki II izreke presude.

37. Nisu priznate zatražene zatezne kamate na dosuđeni trošak tekuće od zaključenja glavne rasprave sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a.

U Zagrebu 13. ožujka 2025.

Sudac

Nataša Marahovec Kantarević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna strana može podnijeti u roku 15 dana od dana dostave presude žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda u četiri primjerka za sud i protivnu stranu.

DN-a

1. Pun. tužitelja uz rj. o naplati pristojbe za presudu

2. Pun. I tuženika

3. Pun. II tuženika