REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1003/2020-53

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Eli Mišuri Stopfer, u pravnoj stvari tužitelja SS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnica Blaženka Musulin, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Musulin i suradnici, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje d.d. iz Zagreba, Martićeva 71, OIB: 38922958547, koga zastupa punomoćnik Hrvoje Lui, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mađarić i Lui u Zagrebu, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 12. veljače 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Gabrijela Domagoja Žimbreka, odvjetnika i zamjenice punomoćnika tuženika Linde Bilosnić, odvjetnice, dana 13. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev koji glasi: „Tuženik Hrvatski ured za osiguranje d.d., Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547 dužan je tužitelju SS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s naslova naknade štete isplatiti iznos od 6.218,06 Eur s tijekom kamata kako slijedi:

• iznos od 5.541,17 Eur od dana podnošenja tužbe;

• iznos od 278,72 Eur od 15.8.2018.g.;

• iznos od 398,17 Eur od 15.9.2018.g.

pa sve do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tnih poena, kao i naknaditi prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskom kamatom sa tijekom kamate od dana donošenja presude, pa sve do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tnih poena, a sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“

II Nalaže se tužitelju SS naknaditi tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje d.d. troškove postupka u iznosu od 2.312,50 Eur sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 13. ožujka 2025. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka tvrdi kako je 11. srpnja 2018. oko 19:25 sati u Zagrebu, u ulici kneza Branimira, u smjeru zapada kod kbr. 99., stradao kao vozač taxi vozila reg. oz. [registarska oznaka], kada je zbog neprilagođene brzine na njegovo vozilo naletjelo vozilo reg. oz. [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) kojim je upravljao CS, uslijed čega je vozilo tužitelja odbačeno na rubni kamen preko kojeg je sletjelo s kolnika i udarilo u stup javne rasvjete br. 1371-068, a potom na betonsko metalnu ogradu. U navedenoj nezgodi tužitelj je zadobio ozljede, zbog kojih je trpio fizičke bolove i strah, zadobivene ozljede smanjile su njegovu opću životnu i radnu sposobnost, zaostalo je naruženje te mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Tužitelj priznaje suodgovornost za nastanak štetnog događaja u omjeru od 50 % slijedom čega od tuženika tužbenim zahtjevom iz tužbe potražuje iznos od 30.250,00 kn zajedno sa zateznom kamatom od podnošenja tužbe, a potražuje i naknadu imovinske štete zbog izgubljene zarade za vrijeme bolovanja u srpnju i kolovozu 2018. u visini (umanjenoj za 50% doprinosa) od 5.100,00 kn sa zateznom kamatom.

Podneskom od 24. lipnja 2020. tužitelj povisuje tužbeni zahtjev zbog izmjene Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda Republike Hrvatske, tako da potražuje ukupan iznos od 6.218,06 Eur sa zateznom kamatom. Sud je, unatoč protivljenju tuženika, takvu preinaku dopustio, s obzirom je smatrao da je ista svrsishodna za konačno rješenje spora među strankama.

Podneskom od 25. listopada 2024. tužitelj je smanjio tužbeni zahtjev na iznos od 2.734,39 Eur sa zateznom kamatom. Tuženik se takvom djelomičnom povlačenju protivio.

S obzirom da je Vrhovni sud Republike Hrvatske na sjednici Građanskog odjela pod poslovnim brojem SU – IV-16/2021-8 od 26. travnja 2021. donio shvaćanje koje glasi: „Smanjenje tužbenog zahtjeva (iako nije preinaka tužbe) djelomično je povlačenje tužbe iz čl. 193.ZPP za koje je, ako je do toga došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, (uvijek) potreban pristanak tuženika.“, to je sud u ovome predmetu odlučivao o tužbenom zahtjevu postavljenom podneskom od 24. lipnja 2020., a koji glasi na isplatu iznosa od 6.218,06 Eur sa zateznom kamatom. Uz navedeno, tužitelj potražuje i naknadu troškova postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka priznaje nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju (obzirom je u nezgodi sudjelovalo vozilo strane registarske oznake), no osporava odgovornost vozača vozila strane reg. oznake, smatrajući da iz cjelokupne dokumentacije proizlazi da je isključivi krivac za nezgodu tužitelj, koji je neoprezno vršio prestrojavanje u prometnu traku kojom se prethodno kretao osiguranik tuženika, koji je zadržavao smjer kretanja te mu je tužitelj svojim postupkom oduzeo prednost prolaska zbog čega je protiv tužitelja i pokrenut prekršajni postupak, a ističe i doprinos tužitelja nastanku štete, jer prema policijskom izvješću nije bio vezan sigurnosnim pojasom. Osporava stoga osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti, a posebno u pogledu izgubljene zarade, smatrajući kako ne postoje relevantni podaci niti objektivni dokazi iz kojih bi se mogla utvrđivati visina ove štete. Predlaže, stoga, odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troškova postupka tuženiku sa zateznom kamatom.

3. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja niti pasivna legitimacija. Sporna je odgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja preko 50%, u kojemu postotku tužitelj svoj doprinos priznaje, kao i činjenica je li tužitelj doprinio visini štete zbog nevezivanja sigurnosnim pojasom. Sporna je i visina štete, osobito u dijelu imovinske štete zbog izgubljene zarade.

4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u Potvrdu MUP-a (list 5-6 spisa), skicu mjesta događaja i fotografije (list 7-29 spisa), medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 32-46 spisa), izvješća o bolovanju (list 50-52 spisa), Izvješća o paušalnom dohotku (list 69 spisa), spis MUP-a (list 85-101 spisa), saslušani su svjedok CS (list 105- 106) i tužitelj (list 106-107), provedeno je kombinirano sudsko medicinsko prometno vještačenje (list 121-127 i 130-132 spisa), vještak dipl. ing. Berislav Šimunović usmeno je obrazložio nalaz i mišljenje (list 143-144 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku dr. Jakši Filipoviću (list 164-165 spisa).

5. Time su izvedeni svi dokazi koje su stranke predložile u ovome postupku, osim dokaznog prijedloga tužitelja za provođenjem financijskog vještačenja, koji sud nije izveo, smatrajući da isti nije potreban iz razloga koji slijede, a imajući u vidu načelo ekonomičnosti i efikasnosti postupka.

6. Na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene (čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje u tekstu: ZPP) utvrđeno je da je tužbeni zahtjev neosnovan.

7. Na okolnost odgovornosti tuženika te postoji li doprinos tužitelja samom nastanku štetnog događaja preko omjera kojega sam priznaje, izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu, saslušan je tužitelj i svjedok te je provedeno prometno vještačenje.

8. Iz iskaza svjedoka CS u bitnome proizlazi kako se sjeća predmetne prometne nezgode koja se dogodila 11.7.2018. navečer te da je još uvijek bio dan budući da je bilo ljeto. Vozio je desnom trakom i ispred njega se vozio tužitelj u taxi vozilu. Taxi vozilo prestrojilo se u lijevu traku, on je potom ubrzao kada je taxi vozilo s tužiteljem, u trenutku dok mu je svjedok bio u mrtvom kutu, skrenuo natrag u desnu traku i tada je došlo do kontakta njihovih vozila te je taxi završio na stupu, a vozilo svjedoka zabijeno u vozilo tužitelja. Do kontakta je došlo između vozila svjedoka u lijevom prednjem djelu sa vozilom taxija na desnoj strani na dijelu spoja između prednjeg kraja i suvozačkih vrata. Svjedok nije vozio prebrzo, zna da je tamo ograničenje brzine 60 km/h, vozio je najviše 65 km/h. Sjeća se još da je ispred taxija u lijevoj traci vozilo drugo vozilo. Nije vidio da bi taxi dao pokazivač smjera prije skretanja natrag u desnu traku. Čini mu se da je tužitelj vozio regularnom brzinom, možda malo nižom od propisane, koja je 60 km/h.

9. Iz iskaza tužitelja u bitnome proizlazi da je toga dana vozio taxi budući da je tada bio vlasnik obrta za prijevoz putnika te je išao po stranku. Uključio se na Branimirovu i kretao se prema gradu desnom prometnom trakom, potom se prestrojio u lijevu traku - ne zna iz kojeg razloga i zatim se ponovno htio vratiti u desnu traku jer je htio skrenuti u Zvonimirovu te je dao pokazivač smjera i pogledao u retrovizor, nije vidio nikoga u retrovizoru i prestrojio se u desnu traku kada je došlo do naleta i sudara s vozilom svjedoka CS, a nakon toga ničega se ne sjeća. Bio je vezan sigurnosnim pojasom. Ne sjeća se točno kojom brzinom je vozio svjedok, a on je vozio možda 50 do 60 km/h, a vjeruje da je ograničenje 60 km/h. Odvezen je na Rebro i pušten istu večer nakon što su mu sašili prst i slikali ga. Dosta dugo ležao je kod kuće u bolovima, pomagali su mu djevojka i roditelji, budući da nije mogao samostalno niti do kuhinje niti do WC-a. Bio je vlasnik obrta i sam je sebi isplaćivao plaću u visini od otprilike netto 6.000,00 kn mjesečno. Budući da nakon nesreće nije mogao kupiti novo vozilo, zatvorio je obrt. Nije za vrijeme bolovanja primao naknadu.

10. Iskazi svjedoka i tužitelja prihvaćeni su, osim dijela u kojemu tužitelj iskazuje da je bio vezan sigurnosnim pojasom, s obzirom da drugačije proizlazi iz nalaza i mišljenja vještakinje sudske medicine, no ta okolnost nije ni relevantna za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, s obzirom da su sve ozljede koje su tužitelju nastale, mogle nastati neovisno o činjenici vezivanja sigurnosnim pojasom. Nije prihvaćen niti iskaz tužitelja u kojemu navodi kako je dao pokazivač smjera prije prestrojavanja u desnu prometnu traku kojom je vozio osiguranik tuženika, s obzirom da iz iskaza tuženika proizlazi da on nije vidio da bi tužitelj upalio pokazivač smjera, a iz drugih izvedenih dokaza navedenu činjenicu nije bilo moguće utvrditi pa, kako je teret dokazivanja te činjenice na tužitelju, o njenu postojanju odnosno nepostojanju odlučeno je primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 221.a ZPP-a.

11. Iz spisa MUP-a, kao i iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića, proizlazi da je vozilo tužitelja najprije sa stražnjim desnim bočnim dijelom došlo u kontakt sa prednjim lijevim bočnim dijelom vozila stranih registarskih oznaka. Može se zaključiti da je do sudara došlo u desnoj prometnoj traci, kojom se kretalo vozilo stranih registarskih oznaka. Za izračun brzina kretanja oba vozila neposredno prije i u trenutku sudara nema elemenata, no iz dinamike odigravanja štetnog događaja proizlazi da je brzina vozila stranih registarskih oznaka bila veća od brzine kretanja vozila tužitelja. Neposredno prije sudara vozilo tužitelja se kretalo lijevom prometnom trakom sjevernog kolnika u smjeru zapada. Kod kbr. 99 tužitelj je poduzeo radnju prestrojavanja iz lijeve u desnu prometnu traku. Prilikom prestrojavanja vozilo stranih registarskih oznaka, koje se kretalo desnom prometnom trakom sjevernog kolnika, je s prednjim lijevim bočnim dijelom naletjelo na stražnji desni bočni dio vozila tužitelja. U nastavku štetnog događaja vozilo tužitelja je odbačeno prema naprijed i desno kojom prilikom se s prednjim kotačima popelo preko rubnog kamena na sjeverni nogostup pri čemu je s prednjim lijevim dijelom naletio na stup javne rasvjete, a u nastavku i betonsko metalnu ogradu kada se i zaustavio. Kako je kolnik na mjestu štetnog događaja ravan i pregledan, da je tužitelj neposredno prije poduzimanja radnje prestrojavanja pogledao u unutarnji i vanjski desni bočni retrovizor te okretanjem glave straga u desnu stranu provjerio svoj desni tzv. "mrtvi kut" vidio bi vozilo stranih registarskih oznaka kako se kreće desnom prometnom trakom. Pa da je tužitelj tada odustao od radnje prestrojavanja i propustio vozilo stranih registarskih oznaka, do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Ukoliko je tužitelj radnju prestrojavanja pravovremeno najavio paljenjem desnog pokazivača smjera, tada je vozač vozila stranih registarskih oznaka zvučnim signalom mogao upozoriti tužitelja na svoje kretanje. Tužitelj bi u tom slučaju odustajanjem od radnje prestrojavanja i nastavkom vožnje u lijevoj prometnoj traci sjevernog kolnika izbjegao ovaj štetni događaj. Ovom radnjom prestrojavanja, vozilo tužitelja je presjeklo put kretanja vozilu stranih registarskih oznaka.

12. Nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića prihvaćen je u cijelosti, s obzirom da je jasan i razumljiv, a izrađen je na temelju iscrpne dokumentacije koja prileži spisu te je detaljno usmeno obrazložen na glavnoj raspravi, na kojoj je vještak i odgovorio na sva pitanja stranaka te nakon toga usmenog obrazloženja niti jedna od stranaka nije imala daljnjih dokaza na okolnost dinamike prometne nezgode.

13. Na temelju tako izvedenih i prihvaćenih dokaza, utvrđeno je kako je tužitelj skrivio predmetni štetni događaj na način da je radnju prestrojavanja poduzeo bez da se prethodno uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za sebe i druge sudionike u prometu, odnosno, bez da je izvršio provjeru „mrtvog kuta“ u kojemu se nalazio osiguranik tuženika. Postupivši na taj način tužitelj je postupio protivno odredbi čl. 43. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015 i 108/2017, dalje: ZOSPC), kojom je propisano da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Prije započinjanja tih radnji, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.

14. S obzirom da je tužitelj u nesreći sudjelovao u svojstvu vozača, za štetu nastalu tužitelju tuženik odgovara po načelu krivnje (čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima - "Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., dalje: ZOO), prema kojemu je onaj tko drugome prouzroči štetu dužan naknaditi je, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. U ovome postupku utvrđeno je kako je šteta tužitelju nastala upravo krivnjom samog tužitelja, a bez krivnje osiguranika tuženika. Naime, šteta nastala tužitelju posljedica je isključivo njegove protupravne radnje mijenjanja trake iz lijeve u desnu, bez da je prethodno obavio sve provjere pa tako i provjeru tzv. mrtvoga kuta. Navedeno niti sam tužitelj ne spori, jer u svome iskazu navodi kako je prije te radnje pogledao u retrovizor, a ne navodi da je provjerio i tzv. mrtvi kut. Tako utvrđena činjenica proizlazi i iz iskaza svjedoka, kao i iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka.

15. S obzirom na tako utvrđenu činjenicu da je protupravna radnja tužitelja u kojoj on mijenja prometnu traku bez da se uvjerio da to može učiniti vez dovođenja u opasnost druge sudionike u prometu, dovela do nastanka štetnog događaja te da ga osiguranik tuženika nije mogao izbjeći; to je u ovome postupku utvrđeno kako je šteta tužitelju nastala bez krivnje osiguranika tuženika pa, posljedično u smislu odredbe čl. 1045. st. 1. ZOO-a, tuženik nije odgovoran za štetu koja je nastala tužitelju.

16. Kako je tužitelj predložio na ročištu za glavnu raspravu održanom 24. travnja 2023. da se na njegov rizik i na njegov trošak provede medicinsko vještačenje na okolnost visine nastale neimovinske i nenovčane imovinske štete, to je sud proveo dokaz medicinskim vještačenjem po liječniku vještaku dr Jakši Filipoviću te je nalaz i mišljenje i prihvaćen, a ni stranke mu nisu prigovarale. Iz takvog nalaza i mišljenja proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju zadobio prijelom metatarzalne kosti lijevog stopala, natučenje prsnog koša i lijevog ramena i ranu prsta desne šake. Vještak je izvršio i klinički pregled tužitelja i uvid u medicinsku dokumentaciju te donio zaključak da je liječenje tužitelja završeno 31. svibnja 2022., a po kojemu su tužitelju zaostale trajne posljedice od 4%. Tužitelj je pretrpio bol jakog intenziteta u trajanju od jednog dana, srednjeg intenziteta u trajanju od pet dana i manjeg intenziteta u trajanju od 55 dana. Strah je bio jačeg intenziteta i kratkotrajan, no sekundarni strah je bio jačeg intenziteta u trajanju jedan dan, srednjeg intenziteta pet dana, a stanje kasnog straha trajalo je 45 dana. Tuđa pomoć i njega tužitelju bila je potrebna 2 sata dnevno kroz 50 dana, a naruženje mu nije nastalo.

17. Prihvaćen je i nalaz i mišljenje dr IS koja je s aspekta sudske medicine dala mišljenje da bi sve ozljede tužitelja nastale neovisno o korištenju sigurnosnog pojasa, dok iz dokumentacije koja prileži spisu proizlazi da on nije koristio sigurnosni pojas.

18. Uzevši u obzir sve izvedene dokaze, sud je utvrdio kako je tužitelj isključivo odgovoran za nastanak samog štetnog događaja, a time i štete koja mu je u tom događaju nastala te kako mu tu štetu niti u omjeru od 50% koliko tužitelj potražuje tužbom u ovome postupku, nije dužan naknaditi tuženik na temelju odredbe čl. 1045. ZOO-a.

19. S obzirom na navedeno, nije izveden dokaz provođenjem financijskog vještačenja na okolnost visine izgubljene zarade tužitelja, imajući u vidu načelo ekonomičnosti i efikasnosti postupka iz čl. 10. ZPP-a te je odlučeno kao u izreci pod točkom I. na način da je tužbeni zahtjev u cijelosti odbijen kao neosnovan.

20. S obzirom na neuspjeh u sporu, tužitelj je tuženiku, u skladu s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP-a dužan naknaditi troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice u skladu s odredbom čl. 155. ZPP i u visini određenoj Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, 138/23, dalje: Tarifa). Tuženiku je tako priznat trošak sastava odgovora na tužbu i četiri obrazložena podneska od 29.11.2022., 1.12.2022., 14.10.2024. i 23.1.2025. u visini 100 bodova za svaki (Tbr. 7/1 i 8/1 Tarife), trošak pristupa na ročišta 10.11.2021., 28.4.2022., 24.4.2023. i 12.2.2025. u visini 100 bodova za svako (Tbr. 9/1 Tarife) te za sastav podneska od 4.11.2024. u visini 25 bodova (Tbr. 8/4 Tarife), što ukupno čini 925 bodova, a uz vrijednost boda od 2,00 Eur i uvećano za PDV od 25%, čini iznos od 2.312,50 Eur.

21. Na tako određen trošak tuženiku je dosuđena zatezna kamata tekuća od dana donošenja ove presude do isplate, temeljem čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a.

U Zagrebu 13. ožujka 2025.

Sutkinja:

Ela Mišura Stopfer

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku, uz rj o prist na presudu 107,51 Eur

2. Tuženiku po punomoćniku