REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 8

Poslovni broj: Pp-1948/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog DČ, radi prekršaja iz članka 51. stavka 5. u vezi članka 293. stavka 2., 199. stavka 8. i 163. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a povodom Prekršajnog naloga Policijske postaje Čazma Klasa: 211-07/24-3/6494, Urbroj: 511-02-06-24-1 od 27.5.2024., nakon održane usmene, javne i glavne rasprave u prisutnosti okrivljenika, a u odsutnosti podnositelja Optužnog prijedloga, na temelju članka 183. u vezi članka 160. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 13. ožujka 2025.,

p r e s u d i o j e

OKRIVLJENI DČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Ratka i D, r. K, rođen **.**.1993. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., trgovac, 950,00 eura, neoženjen, bez djece, državljanin Republike Hrvatske, srednja stručna sprema, pismen, prekršajno osuđivan,

k r i v j e

I što je dana 5. svibnja 2024., u 19:25 sati, u mjestu Narta, upravljao osobnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka] od pravca centra mjesta Narta u pravu Bjelovara, te dolaskom u blizinu kućnog broja 371., po izlasku iz blagog lijevog zavoja, uslijed neprilagođene brzine stanju i osobinama kolnika te karakteristikama ceste, i izlazeći iz blagog lijevog zavoja zahvatio desnu putnu bankinu te sišao na proširenje uz desni rub kolnika po kojem se nastavio kretati do metalnog odbojnika u kojeg je udario sa bočnim dijelom vozila, te se nastavio kretati do mosta koji vodi preko rijeke Česme gdje je prednjim dijelom vozila udario u betonsko povišenje na mostu te u metalnu zaštitnu ogradu gdje je došlo do rotiranja zadnjeg dijela vozila prema sredini ceste gdje se zaustavilo, time da je zadobio tjelesne povrede,

dakle, kao vozač u prometu na cesti brzinu kretanja svog vozila nije prilagodio osobinama i stanju ceste, uslijed čega je izazvao prometnu nesreću,

II što je istog dana u isto vrijeme i na istom mjestu upravljao istim vozilom opisanim kao pod točkom I, pod utjecajem alkohola, a što je utvrđeno primjenom alkometra marke «Drager» u koncentraciji od 2,47 g/kg,

dakle, kao vozač u prometu na cesti upravljao motornim vozilom pod utjecajem alkohola,

III što je istog dana u isto vrijeme i na istom mjestu upravljao istim vozilom opisanim kao pod točkom I, a nije bio vezan sigurnosnim pojasom,

dakle, kao vozač u prometu na cesti upravljao vozilom iako nije bio vezan sigurnosnim pojasom,

pa je time počinio prekršaje iz članka 51. stavka 1. i 5. u vezi 293. stavka 2. i 199. stavka 2. u vezi stavka 8. i 163. stavka 1. u vezi stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu se na temelju istih propisa, a uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. u odnosu na svaki prekršaj i članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona u t v r đ u j u novčane kazne za svako djelo prekršaja i to:

za prekršaj pod točkom I, u iznosu od 240,00 eura (dvjesto četrdeset eura), za prekršaj pod točkom II, u iznosu od 1.200,00 eura (tisuću dvjesto eura) i za prekršaj pod točkom III, u iznosu od 60,00 eura (šezdeset eura), te mu se za navedena djela prekršaja

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA OD 1.500,00 EURA (tisuću petsto eura).

IV Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 90 dana od dana pravomoćnosti presude.

Ako okrivljenik u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plati izrečenu novčanu kaznu, ista će se na temelju članka 34. stavka 1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilnim putem.

Ako okrivljenik plati 2/3 izrečene novčane kazne i to iznos od 1.000,00 eura (tisuću eura) u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.

V Na temelju članka 58. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, u vezi članka 199. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, okrivljeniku se izriče zaštitna mjera ZABRANE UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM « B « KATEGORIJE U TRAJANJU OD 4 (četiri) MJESECA, time da zaštitna mjera počinje teći od dana izvršnosti presude.

VI Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 45,00 eura (četrdeset pet eura), u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. POLICIJSKA POSTAJA ČAZMA, Prekršajnim nalogom Klasa: 211-07/24-3/6494, Urbroj: 511-02-06-24-1 od 27.5.2024., oglasila je okrivljenika krivim radi prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Na navedeni Prekršajni nalog okrivljenik je pravodobno uložio prigovor, nakon čega je pobijani nalog stavljen van snage i proveden je redovni postupak.

3. Okrivljenik se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se smatra krivim za svaki prekršaj stavljen mu na teret.

4. Ispitani DČ navodi da je kritične zgode u 19:25 sati, u mjestu Narta, upravljao osobnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka] kojom je prilikom sudjelovao u prometnoj nesreći na način da je predmetnim vozilom sletio s prometnice udarom u zaštitnu ogradu izvan kolnika, a vozilo se zaustavilo tek udarom u zaštitnu metalnu ogradu mosta preko rijeke Česme. Naime, navedenog dana više sati se nalazio na takmičenju u ribolovu gdje je konzumirao alkohol, a kasnije se uputio u matično sportsko društvo čiji je član i tamo je nastavio s konzumacijom alkohola i popio je veću količinu piva. U takvom stanju zbog etiliziranosti nije bio samokritičan i odlučio je upravljati navedenim vozilom prema kući u [adresa]. Zbog stupnja opijenosti je nakon kraćeg vremena za vrijeme vožnje zasigurno zaspao za upravljačem i to dok se kretao u nizbrdici, tako da nije bilo njegove reakcije vezano za praćenje uzdužne osi kolnika ili poduzimanja radnje kočenja, što je dovelo do slijetanja s prometnice u desno i udara u zaštitnu ogradu gdje se vozilo nastavilo kretati i zaustavilo se udarom u zaštitnu ogradu preko mosta na rijeci. Time nema sumnje da je neprilagođena brzina kretanja bila ključan uzrok nastaloj štetnoj posljedici zbog izostanka njegove reakcije prije slijetanja s prometnice. Također, na njegov status kao vozača je utjecala alkoholiziranost, čiji stupanj ne spori zbog popijene velike količine alkohola tokom dana. I na kraju, zbog povreda koje je zadobio teške naravi za vrijeme vožnje nije bio vezan pojasom, iako se ne sjeća u potpunosti te činjenice i ukupnog upravljanja vozilom. Stoga prekršaje priznaje te ističe da mu je žao što je takvim postupanjem ugrozio sebe, ali i druge sudionike u prometu. Nakon toga je u znatnoj mjeri promijenio način života i ponašanje i ne postoji više mogućnost da ponovi takve prekršaje u prometu.

5. Na temelju priznanja okrivljenika, koje je stavljeno u usporedbu sa zapisnikom o očevidu, dokumentacijom očevida, zapisnikom o alkoholiziranosti te bolničkom prijavom, sud je sa sigurnošću utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaje opisane u izreci ove presude koji mu se stavljaju na teret, pa je proglašen krivim te mu je nakon utvrđivanja pojedinačnih novčanih kazni i to blažih za svaki prekršaj, izrečena ukupna novčana kazna u skladu sa zakonom.

6. U postupku nije bilo sporno da je okrivljenik počinio prekršaje opisane u izreci presude, jer osim što prvotno izjasnio da se smatra krivim za svaki od prekršaja te je potom jasno i obrazloženo u obrani opisao svoj protupravan način vožnje i priznao prekršaje, ujedno su spomenuti dokazi potpuno sukladni sa sadržajem njegove obrane.

7. Prvotno se iz spomenutog zapisnika o očevidu uviđa da je do prometne nesreće došlo u naseljenom mjestu na kolniku gdje se promet odvija u oba smjera u dnevnim uvjetima vožnje gdje je kolnik širok 6,6 m te je ograničenje brzine 50 km/h. Nakon toga se spominje sudionik prometne nesreće i to okrivljenik koji je upravljao osobnim vozilom [registarska oznaka], pa se ponajprije ističu višestruke ozlijede teške naravi koje je on zadobio u nesreći, a nakon čega se spominju oštećenja predmetnog vozila koja su znatne naravi i radilo se o totalnoj šteti na automobilu koji je potpuno uništen uslijed siline udara u zaštitnu ogradu izvan kolnika te metalnu ogradu mosta prije rijeke Česme. Isto tako se spominju oštećenja metalnog odbojnika i zaštitne metalne ograde u koju je vozilom naletio okrivljenik, a potom se spominju tragovi vožnje desnih kotača navedenog vozila po proširenju uz desni rub kolnika nakon čega se spominje mjesto i položaj zaustavljenog spomenutog vozila i to nakon sekundarnog udara u metalnu ogradu mosta preko rijeke. Na kraju se uz zapisniku spominje da je okrivljenik tempore criminis bio teže etiliziran s koncentracijom alkohola od 2,47 g/kg.

8. Nadalje, iz dokumentacije očevida se razabire mjesto nastupanja prometne nesreće i radi se o konfiguraciji kolnika u nizbrdici gdje okrivljenik zbog statusa opijenosti i neprilagođene brzine nije mogao pratiti uzdužnu os kolnika već je pod blagim kutom sletio s prometnice u desno izvan kolnika i nastavio se kretati proširenjem do udara u zaštitnu metalnu ogradu prije rijeke Česme. Dalje se uočava d je vozilo kojim je upravljao odbijeno od navedene ograde i nastavilo se kretati do početka mosta preko rijeke česme gdje je udarilo u zaštitnu metalnu ogradu mosta i nakon rotacije se tamo zaustavilo. Jasno se uočava da je cijela prednja strana automobila kao i lijeva bočna stran vozila u potpunosti smrskana i uništena dok je u izvjesnoj mjeri oštećena i zaštitna ograda uz prometnicu te metalna ograda mosta preko rijeke. Izgled i težina spomenutih oštećenja neupitno navodi na zaključak da se radilo o iznimnoj silini udara, što znači da se okrivljenik do naleta na navedenu ogradu kretao znatnom brzinom koja nije mogla biti prilagođena za uvjete i karakteristike ceste niti je u bilo kojem trenutku pokušao usporiti vozilo kao bi ga zadržao unutar prometne trake kojom se kretao.

9. Isto tako, iz samog zapisnika o provedenom alkotestiranju je vidljivo kako je okrivljenik u svojstvu vozača bio sudionik u prometu u stanju etiliziranosti od 2,47 g/kg, što znači da se radilo o teže opitom stanju, time da nije bilo stavljanja primjedbi na utvrđeni stupanj opijenosti, nakon čega sadržaj samog zapisnika nije potpisao samo zbog povreda na rukama koje su nastupile u predmetnoj prometnoj nesreći.

10. I na kraju, uvidom u bolničku prijavu na ime okrivljenika proizlazi kako je on samoj prometnoj nesreći zadobio izvjesne tjelesne povrede i to višestruke naravi u vidu prijeloma ležišta karlice desno, prijeloma proksimalnog članka V prsta desne šake s pomakom, prijeloma IV metakarpalne kosti desne šake, kao i otvorenu ranu III prsta desne šake i zatiljnog dijela glave, pa su navedene povrede kvalificirane kao teške, kako je to utvrdio ovlašteni liječnik prilikom pregleda neposredno nakon same nesreće.

11. Dakle, neupitno je uzrok nastupanju štetne posljedice protupravan način vožnje od strane okrivljenika koji se odnosi na neprilagođenu brzinu kretanja vozila, jer je okrivljenik po izlasku iz blagog lijevog zavoja uslijed neprilagođene brzine stanju i osobinama kolnika te karakteristikama ceste i izlazeći iz blagog lijevog zavoja zahvatio desnu putnu bankinu te sišao na proširenje uz desni rub kolnika po kojem se nastavio kretati do metalnog odbojnika u kojeg je udario sa bočnim dijelom vozila. Prema tome, bez obzira što nije utvrđeno o kojoj se brzini kretanja radilo prilikom slijetanja s prometnice, treba reći da prilagođena brzina kretanja predstavlja svaku brzinu kod koje vozač na siguran način može kontrolirati i po potrebi zaustaviti vozilo nailaskom na neku prepreku, a što okrivljenik u konkretnom slučaju nije mogao učiniti. S druge strane, dodatna činjenica njegove teže etiliziranosti u navedenom stupnju svakako je utjecala na njegov način vožnje i reakciju kod koje nije uspio kontrolirati vozilo na prometnici i pravovremeno donijeti zaključak da se ne kreće brzinom koja nije primjerena i prilagođena za osobine i stanje ceste.

12. Kako postoji izričito priznanje okrivljenika za prekršaje stavljene mu na teret, sud je jedino provodio dokaze koji se odnosi isključivo na odluku o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, sukladno članku 171a stavka 3. Prekršajnog zakona i u tom smislu je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju za okrivljenika iz koje proizlazi da je u jednom navratu kažnjavan za prekršaj iz članka 199. stava 7. zakona o sigurnosti prometa na cestama.

13. Dakle, cijeneći detaljnu i uvjerljivu obranu okrivljenika kojom izričito i u cijelosti priznaje protupravan način vožnje, sud ga je oglasio krivim za spomenute prekršaje te mu je nakon utvrđivanja pojedinačnih novčanih kazni i to blažih za svaki prekršaj, izrečena ukupna novčana kazna u skladu sa zakonom.

14. Prilikom odmjeravanja kazne sud nije uzeo u obzir obiteljsko i imovno stanje okrivljenika, obzirom da se tokom postupka o tome nije izjašnjavao, ali se kao olakotna okolnost cijeni priznanje prekršaja, usprkos tome da se protupravna radnja mogla utvrditi drugim dokazima, te činjenica da ima niska mjesečna primanja, a primjereno je kritičan za svoje ponašanje u prometu i izrazio je žaljenje, time da sud nije kao posebno otegotno cijenio njegovu kažnjavanost u jednom navratu za prekršaj iz prometa koji je počinjen prije više od dvije godine, što ne ukazuje d je sklon čestom kršenju prometne discipline. Stoga uzevši u obzir raspon novčane kazne prekršaj pod točkom II, u odnosu na njegov socijalni status, bilo je uvjeta za izvjesno ublažavanje novčane kazne za svaki prekršaj, tako da je izrečena ukupna novčana kazna primjerena načinu počinjenja prekršaja i njihovoj težini odnosno stupnju krivnje. Upravo takvom novčanom kaznom može se utjecati na svijest okrivljenika da ubuduće izbjegava takvo i slično neprimjereno ponašanje u prometu, na koji način će se postići zakonska svrha kažnjavanja u smislu individualne prevencije.

15. Također, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenik u roku koji mu je određen u presudi može platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak mora platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne.

16. Za prekršaj opisan u izreci presude pod točkom I, propisana je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima. Međutim, Zakonom se određuje da se takva vrsta zaštitne mjere može odrediti ovisno o težini počinjenog prekršaja i objektivne mogućnosti daljnjeg ugrožavanja sigurnosti drugih sudionika u prometu i imovine. Ovdje je sud takvu mjeru odredio za počinjeno djelo prekršaja iz članka 199. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te smatra primjerenim i svrsishodnim izreći mu tu vrstu zaštitne mjere. Kako je okrivljenik počinio prekršaj izravnom namjerom i dobrovoljno se stavio u stanje teže opijenosti kod koje je bio potpuno nesposoban na siguran način upravljati vozilom, te je direktno ugrožavao sebe i druge sudionike u prometu, tada je zbog težine prekršaja i razloga specijalne prevencije, svakako bilo uputno i svrsishodno isključiti ga iz prometa na izvjesno vrijeme, kako bi zbog te zaštitne mjere bio spriječen u novom kršenju prometnih propisa i dovođenja u opasnost ljudi i imovine, a dužina trajanja mjere u skladu je sa utvrđenim stupnjem alkoholiziranosti i činjenicom da je već u jednom navratu izvršio istovrsni prekršaj.

17. Navedena zaštitna mjera počinje teći danom izvršnosti ove presude.

18. Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona dužan platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, kao i stvarni trošak koji se odnosi na upotrebu alkometra te izradu fotoelaborata prometne nesreće, jer je zaposlen i time može platiti naznačeni trošak bez da ugrožava vlastitu egzistenciju.

U Bjelovaru, 13. ožujka 2025.

Zapisničar

SUDAC

Andrea Hudoletnjak v.r.

Ratko Laban v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenik i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, time da se žalba može podnijeti samo zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku

2. Izdavatelju Prekršajnog naloga

• Po pravomoćnosti

3. Referadi za promet