REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREB
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8
Poslovni broj: Us I-6056/2023-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu po sutkinji Janji Topol te zapisničarki Dajani Mihelčić, u upravnom sporu tužitelja JB iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Igor Sokolar, odvjetnik u Zagrebu, Ilica 183, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, OIB 36162371878, Zagreb, Ilica 335, radi primitka u hrvatsko državljanstvo, 13. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I. Poništava se rješenje tuženika Ministarstva unutarnjih poslova KLASA: UP/I- 224-02/22-01/2483, URBROJ: 511-01-203-23-8 od 12. listopada 2023. i predmet se vraća tuženiku na ponovni postupak.
II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak ovog upravnog spora u iznosu od 2.000,00 eura (dvijetisućeeura) u roku od 15 dana od dana dostave pravomoćne presude.
III. Zahtjev tužitelja za naknadu troška upravnog spora se u preostalom dijelu odbija.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-224-02/22-01/2483, URBROJ: 511-01-203-23-8 od 12. listopada 2023. odbijen je zahtjev tužitelja za primitak u hrvatsko državljanstvo.
2. Tužitelj u tužbi osporava zakonitost osporavanog rješenja te u bitnom ističe da iz svih dostavljenih isprava jasno proizlazi da su njegovi roditelji bili pripadnici hrvatskog naroda te hrvatski državljani (za majku OB dostavljen je izvadak iz matične knjige rođenih od **.**.2022. u kojoj je navedeno da je po narodnosti J te za oca GB preslika svjedodžbe iz 1958. u kojoj je u rublici narodnost upisan kao O). Nadalje, ističe da se u izvatku iz matice rođenih od **.**.2022. izjasnio kao O te da je od 2011. redoviti i aktivni član Zajednice Hrvata Beograd „Tin Ujević“ te da tako sudjeluje u očuvanju hrvatskog identiteta u Republici Srbiji. Smatra da tijekom upravnog postupka od njega nije traženo da se očituje u smislu odredbe članka 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu. Zahtijeva poništavanje rješenja tuženika te vraćanje predmeta na ponovni postupak.
3. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio tužbu i tužbeni zahtjev te je u cijelosti ostao kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja.
4. Sud je održao usmenu i javnu raspravu, čime je strankama dana mogućnost izjasniti se o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24., dalje ZUS).
5. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja sud je pročitao u sudski spis i spis tuženika.
6. Tužbeni zahtjev je osnovan.
7. Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu (Narodne novine br. 53/1991, 70/1991, 28/1992, 113/1993, 4/1994, 130/2011, 110/2015, 102/2019, 138/2021) propisano je: Pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u [adresa], može steći hrvatsko državljanstvo ako udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona. Pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje se ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu. Iznimno od stavka 2. ovoga članka, dokaze o pripadnosti hrvatskom narodu ne mora priložiti osoba za čije je roditelje nesporno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu.
Dakle, odredba članka 16. stavka 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu omogućuje pripadniku hrvatskog naroda stjecanje hrvatskog državljanstva pod povoljnijim uvjetima, a odredbom stavka 2. istog članka propisano je koga se može smatrati pripadnikom hrvatskog naroda, odnosno načini dokazivanja navedene pripadnosti. Na temelju članka 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu u hrvatsko državljanstvo mogu se primati samo osobe koje udovoljavaju, uz ostalo, pretpostavci da jesu pripadnici hrvatskog naroda.
8. Je li neka osoba pripadnik hrvatskog naroda utvrđuje se ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu. Pod ranijim deklariranjem treba smatrati kontinuirano i neproturječno osobno izražavanje te pripadnosti u pravnom prometu, a navođenje te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama je jedan od vidova deklariranja pripadnosti u pravnom prometu (tako Visoki upravni sud u presudi Usž- 1180/23-3 od 23. ožujka 2023.).
Nadalje, pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje se na temelju aktivnog sudjelovanja u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu, što podrazumijeva ne samo članstvo u takvoj udruzi, već aktivno sudjelovanje. Pojam „aktivno sudjelovanje“ treba tumačiti u kontekstu stjecanja državljanstva, odnosno da se na temelju te činjenice utvrđuje pripadnost hrvatskom narodu (tako Visoki upravni sud u presudi Usž-1180/23-3 od 23. ožujka 2023.).
Prilikom ocjenjivanja pretpostavki iz članka 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu, osim ranijeg nacionalnog izjašnjavanja podnositelja zahtjeva, sukladno svrsi i smislu odredbe članka 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu, koji propisuje privilegirane uvjete naturalizacije upravo za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu, treba uzeti u obzir i etničko podrijetlo podnositelja zahtjeva. Zbog toga je uz osobno izjašnjavanje pripadnikom hrvatskog naroda u pravnom prometu kroz određeno vremensko razdoblje, a ne samo u trenutku podnošenja zahtjeva, od značaja dokazati i pripadnost hrvatskom narodu podrijetlom (tako Visoki upravni sud u presudi Usž-43/23-3 od 15. veljače 2023.).
Relevantnost etničke pripadnosti roditelja podnositelja zahtjeva za primitak u hrvatsko državljanstvo na temelju članka 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu potvrđuje zakonodavac Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu (Narodne novine, broj 102/19.) kojim je u članku 16. Zakona dodan stavak 3., prema kojem iznimno od stavka 2. ovoga članka, dokaze o pripadnosti hrvatskom narodu ne mora priložiti osoba za čije je roditelje nesporno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu.
Uvjerenje javnopravnog tijela o pripadnosti hrvatskom narodu mora biti takvo da isključuje svaku sumnju u njegovu istinitost (tako Visoki upravni sud u presudi Usž-1180/23-3 od 23. ožujka 2023.) kako bi se onemogućilo stjecanje državljanstva pod povoljnijim uvjetima na temelju nevjerodostojnog nacionalnog izjašnjavanja.
9. Primjenjujući navedena pravna shvaćanja u okolnostima konkretnog slučaja ovaj Sud ne prihvaća obrazloženje tuženika koji je naveo razloge za svoje uvjerenje da tužitelj ne ispunjava pretpostavke za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem na temelju odredbe članka 16. stavka 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu.
10. Iz obrazloženja osporavanog rješenja proizlazi da je tuženik utvrdio da nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje hrvatskog državljanstva na temelju članka 16. stavka 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu (Narodne novine, broj 53/91., 28/92., 113/93., 130/11. i 110/15.), jer tužitelj nije dokazao svoju pripadnost hrvatskom narodu. Tuženik je obrazložio da je tužitelj zahtjevu priložio popunjeni upitnik, životopis, izvadak iz matične knjige rođenih izdan **.**.2022. u [adresa] u kojem je u rubriku narodnost upisan podatak Hrvatska, izvatke iz matične knjige rođenih i vjenčanih izdane na međunarodnom obrascu, uvjerenje o državljanskom statusu Republike Srbije, ovjerenu presliku putne isprave Republike Srbije, uvjerenja o nekažnjavanju, presliku radne knjižice, zapisnika o prijavi namjere sklapanja braka, presliku prijave rođenja djeteta iz 1985. u kojem rubrika narodnost nije popunjena, preslike domovnica i rodnih listova za roditelje, izvadak iz matične knjige rođenih za majku OB (otac G) izdan 2.08.2022. godine u Beogradu u kojem je u rubriku narodnost upisan podatak Hrvatska, te presliku očeve svjedodžbe iz 1958. godine Industrijske škole „Đuro Đaković“ u Slavonskom brodu u kojoj je u rubriku narodnost upisan podatak Hrvatska. Utvrđeno je da, osim izvatka iz matične knjige rođenih od **.**.2022., u kojem je u rubriku narodnost upisan podatak Hrvatska, tužitelj nije dostavio druge isprave i dokaze iz kojih bi bilo razvidno da se tijekom života izjašnjavao kao pripadnik hrvatskog naroda. Isto tako, podatak o hrvatskoj narodnosti u izvatku iz matične knjige rođenih upisan je nakon podnošenja zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva, pa je na formiranje takvog dokaza stranka imala neposredan utjecaj, te se stoga ne može smatrati dokazom ranijeg nacionalnog izjašnjavanja stranke, već izrazom želje za stjecanjem hrvatskog državljanstva po povlaštenoj pravnoj osnovi, namijenjenoj isključivo pripadnicima hrvatskog naroda. Stoga samo okolnost da se podnositeljica zahtjeva u spomenutoj ispravi, izjasnila kao pripadnica hrvatskog naroda, ne može biti temelj za primitak imenovane u hrvatsko državljanstvo. Prema stajalištu ovog Ministarstva nacionalna pripadnost se u pravilu izražava kontinuiranim izjašnjavanjem tijekom života, što kod podnositeljice zahtjeva nije slučaj. Osim toga, JB se i u prilici kad je mogla nije izjasnila kao J. Naime, rubrika narodnost u prijavi rođenja djeteta iz 1985. godine, nije popunjena. Pripadnost hrvatskom narodu stranka nije dokazala niti sudjelovanju u radu nekog od brojnih hrvatskih kulturnih i sportskih udruga u sredini u kojoj živi, a koje svojim aktivnostima doprinose očuvanju hrvatskog nacionalnoj identiteta u inozemstvu. Okolnost što su roditelji stranke hrvatski državljani podrijetlom te što je ocu u svjedodžbi iz 1958. godine, a majci u izvatku iz matice rođenih iz 2022. godine upisan podatak Hrvatska, ne utječe na drugačije rješavanje ove upravne stvari jer je za stjecanje hrvatskog državljanstva na temelju članka 16. navedenog Zakona potrebno dokazati osobnu pripadnost hrvatskom narodu.
11. Prema stavu ovog suda, rješenje nije u dostatnoj mjeri obrazloženo, a niti je valjano utemeljeno na dostavljenim ispravama. Naime, iz svjedodžbe (Industrijska škola „Đuro Đaković“ u Slavonskom Brodu) za oca tužiteljice razvidno je da se isti još 1938. godine izjašnjavao da je po narodnosti O, rođen je u Glini te oba roditelja tužiteljice imaju hrvatsko državljanstvo. Nadalje, majka tužiteljice izjasnila se kao J prilikom izdavanja izvatka iz matice rođenih **.**.2022. Ističe se da je iz isprava u spisu razvidno da je osporeno rješenje doneseno 12. listopada 2023. no da je tužitelju dostavljeno tek 16. studenog 2023. , a da je tužitelj još 24. listopada 2023. tuženiku dostavio Uvjerenje Zajednice Hrvata Beograda Knjižnica i čitaonica „ CB“ od 21. veljače 2023., iz kojeg proizlazi da je tužiteljica redoviti i aktivni član Zajednice još od 2011. godine te da kao član osobno i s članovima obitelji sudjeluje putem donacija i osobnog sudjelovanja u organiziranju održavanja više kulturnih manifestacija. Radi navedenog, sud smatra da je navedenu ispravu tuženik morao uzeti u obzir prilikom odlučivanja te ju ocijeniti u ukupnosti u skladu s preostalim dokazima.
12. Slijedom svega navedenog, sud je osporavano rješenje tuženika ocijenio nedostatno argumentiranim i obrazloženim, radi čega je na temelju odredbe članka 117. stavka 1. ZUS-a odlučio kao u izreci. U ponovljenom postupku će tuženik na temelju provedenih dokaza i na temelju eventualnih drugih dokaza koje će dostaviti tužitelj utvrditi da li su ispunjeni uvjeti propisani odredbom članka 16. ZD-a te zatim donijeti novu odluku o zahtjevu tužitelja.
13. Tužitelju je, s obzirom na potpuni uspjeh u sporu na temelju članka 147. ZUS- a, uz primjenu Tbr. 27., 46. i 52. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), sud priznao trošak zastupanja po opunomoćeniku odvjetniku za: sastav tužbe i za pristup na jedno ročište za svaku radnju iznos od 1.000,00 eura. Preostali dio zahtjeva za naknadu troška je odbijen, jer trošak s osnove pristojbe nije niti nastao.
Zagreb, 13. ožujka 2025.
Sutkinja:
Janja Topol
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv toče I izreke ove presude žalba nije dopuštena. Protiv točaka II i III izreke presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu republike hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
DNA:
1. tužitelju po odvj.
2. tuženiku
3. u spis
