Posl.br. P-2739/2021
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
STALNA SLUŽBA U SINJU
Sinj, Petrovac 3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sucu tog suda Jagodi Matić, u pravnoj stvari tužitelja IS OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]., zastupanog po punomoćniku Mirku Roguljiću, odvjetniku u Kaštel Lukšiću, protiv tuženika Republika Hrvatska OIB:52634238587.,zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Stalna služba u Sinju, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 16. siječnja 2025. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenice z.z. tužene ES, dana 13. ožujka 2025. godine,
p r e s u d i o j e
I.
1. Utvrđuje se da je tužitelj FS vlasnik za cijelo fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela nekretnine označenog kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i to baš na onom dijelu koji je u Skici ovlaštenog inženjera geodezije dipl. ing. Petar Garmaz označen točkama D, E, A3, A4, A5, A6, A7, A8, A9 u površini od 120 m², a koja se geodetska Skica smatra sastavnim dijelom izreke ove presude.
2. Ovlašćuje se tužitelj da temeljem ove presude zatraži provođenje postupka parcelacije nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na način da se iz navedene nekretnine odvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio iste, pobliže označen i preciziran u točki 1. izreke ove presude i navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta sa novim brojem kao i na provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za K. O. [katastarska općina].
3. Ovlašćuje se tužitelj da na temelju ove presude i prijavnog lista temeljem kojeg će se provesti parcelacija nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] opisane u točki 2. izreke ove presude u zemljišnim knjigama izvrši uknjižba prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta nastaloj tim prijavnim listom na ime tužitelja za cijelo.
II.
Dužna je tužena Republika Hrvatska u roku od 15 dana naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u visini od 1.533,67 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana 13. ožujka 2025. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
Obrazloženje
1.Tužitelj u tužbi navodi da je u zemljišnim knjigama za K. O. [katastarska općina] na čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] upisana tužena Republika Hrvatska za cijelo i da se obratio Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali je navedeni zahtjev u cijelosti odbijen. Upis na Republiku Hrvatsku da je djelomično pogrešan jer je on stekao pravo vlasništva dijela navedene nekretnine na kojoj je sagrađena stojna kuća od svog oca, sada pok. FS ZS pok. I i to prema rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika Josipa Bradarića broj O-393/09 od 30. studenog 2009. godine. Obzirom da je navedena stojna kuća na dijelu čest. zem [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] građena od strane njegovog oca ZS pok. I još 1950. godine, to se on, računajući i vrijeme prednika nalazi u nesmetanom posjedu dijela navedene nekretnine na kojoj je stojna kuća sagrađena unatrag 70 godina, pa je pravo vlasništva stekao dosjelošću. Sastavljena je i skica predmetne nekretnine od strane ovlaštenog inženjera geodezije dipl. ing. Petar Garmaz na kojoj je prikazan realni dio u njegovom posjedu i vlasništvu i to stojna kuća na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označena točkama D, E, A3, A4, A5, A6, A7, A8, A9 u površini od 120 m².
2. Obzirom da je tužena odbila zahtjev za mirno rješenje spora, pa kako nema
2. Obzirom da je tužena odbila zahtjev za mirno rješenje spora, pa kako nema ispravu podobnu za upis prava vlasništva na utuženoj nekretnini na svoje ime, ispravu podobnu za upis prava vlasništva na utuženoj nekretnini na svoje ime, stoga postavljeni tužbeni zahtjev.
stoga postavljeni tužbeni zahtjev.
3. U odgovoru na tužbu tužena se usprotivila tužbenom zahtjevu u cijelosti
3. U odgovoru na tužbu tužena se usprotivila tužbenom zahtjevu u cijelosti navodeći da tužitelj kao osnovu stjecanja prava vlasništva dijela utužene navodeći da tužitelj kao osnovu stjecanja prava vlasništva dijela utužene nekretnine navodi nasljeđivanje od oca i dosjelost, ali da osnova stjecanja prava nekretnine navodi nasljeđivanje od oca i dosjelost, ali da osnova stjecanja prava vlasništva navedene nekretnine može biti samo jedna. Nadalje, obzirom da je vlasništva navedene nekretnine može biti samo jedna. Nadalje, obzirom da je riječ o nekretnini u vlasništvu države da bi tužitelj trebao dokazati, ukoliko se riječ o nekretnini u vlasništvu države da bi tužitelj trebao dokazati, ukoliko se poziva na dosjelost, sve pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću poziva na dosjelost, sve pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (koji se u RH primjenjuje prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (koji se u RH primjenjuje temeljem odredbi Zakona o načinu primjene propisa donesenih prije 6. travnja temeljem odredbi Zakona o načinu primjene propisa donesenih prije 6. travnja 1941.–Narodne novine 73/91), odnosno da je posjed njegovih prednika na 1941.–Narodne novine 73/91), odnosno da je posjed njegovih prednika na predmetnoj nekretnini neprekidno trajao zakonom određeno vrijeme (40 godina predmetnoj nekretnini neprekidno trajao zakonom određeno vrijeme (40 godina do 6. travnja 1941.), uz sposobnost istih za stjecanje, te da je stvar sposobna do 6. travnja 1941.), uz sposobnost istih za stjecanje, te da je stvar sposobna biti objektom stjecanja prava vlasništva, da bi se radilo o samostalnom, biti objektom stjecanja prava vlasništva, da bi se radilo o samostalnom, neprekinutom posjedu predmetne nekretnine i da je taj posjed imao kakvoću neprekinutom posjedu predmetne nekretnine i da je taj posjed imao kakvoću koja se traži za dosjelost. Također, da je uvidom u PL. 3664 k. o. [katastarska općina] vidljivo koja se traži za dosjelost. Također, da je uvidom u PL. 3664 k. o. [katastarska općina] vidljivo da je kao posjednik i vlasnik cijele čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana da je kao posjednik i vlasnik cijele čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana tužena, te da iz rješenja o nasljeđivanju iza smrti oca tužitelja proizlazi da tužena, te da iz rješenja o nasljeđivanju iza smrti oca tužitelja proizlazi da predmetna nekretnina nije bila dio njegove ostavine ni kao izvan knjižno predmetna nekretnina nije bila dio njegove ostavine ni kao izvan knjižno vlasništvo, a tužitelj ničim nije dokazao da bi se „ stojna kuća“ odnosila upravo vlasništvo, a tužitelj ničim nije dokazao da bi se „ stojna kuća“ odnosila upravo na navedenu nekretninu, te da je potrebno dostaviti povijest promjena iz na navedenu nekretninu, te da je potrebno dostaviti povijest promjena iz katastra za navedenu čest. zem., kao i povijesni zemljišnoknjižni izvadak za katastra za navedenu čest. zem., kao i povijesni zemljišnoknjižni izvadak za istu.
istu.
4. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom izvatka iz zemljišne knjige, 4. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom izvatka iz zemljišne knjige, skice vještaka Petra Garmaza, dopisa ODO Split, Stalna služba u Sinju broj N- skice vještaka Petra Garmaza, dopisa ODO Split, Stalna služba u Sinju broj N- DO-4030/2021 od 30. lipnja 2021. godine, rješenja o nasljeđivanju javnog DO-4030/2021 od 30. lipnja 2021. godine, rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Josipa Bradarića broj O-393/09 od 30. studenog 2009. godine, bilježnika Josipa Bradarića broj O-393/09 od 30. studenog 2009. godine, povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka, uvjerenja Odjela za katastar nekretnina povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka, uvjerenja Odjela za katastar nekretnina od 7. siječnja 2025. godine, kopije snimke iz zraka, uviđajem na licu mjesta uz od 7. siječnja 2025. godine, kopije snimke iz zraka, uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog vještaka Dušana Biuka, saslušanjem svjedoka ZS sudjelovanje mjerničkog vještaka Dušana Biuka, saslušanjem svjedoka LS i ĆS, kao i tužitelja u svojstvu parnične stranke.
LS i ĆS, kao i tužitelja u svojstvu parnične stranke.
5. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da je na predmetnoj
5. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da je na predmetnoj nekretnini kao vlasnik upisana tužena.
nekretnini kao vlasnik upisana tužena.
6. Pregledom rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Josipa Bradarića broj O-
6. Pregledom rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Josipa Bradarića broj O- 393/09 od 30. studenog 2009. godine utvrđeno je da je tužitelj naslijedio svog 393/09 od 30. studenog 2009. godine utvrđeno je da je tužitelj naslijedio svog oca ŠS, između ostalog i u odnosu na "stojnu kuću".
oca ŠS, između ostalog i u odnosu na "stojnu kuću".
7. Uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog vještaka Dušana Biuka
7. Uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog vještaka Dušana Biuka utvrđeno je da je predmetna nekretnina locirana u mjestu [adresa] i da u naravi utvrđeno je da je predmetna nekretnina locirana u mjestu [adresa] i da u naravi predstavlja kuću tužitelja, koju nekretninu je mjernički vještak Dušan Biuk predstavlja kuću tužitelja, koju nekretninu je mjernički vještak Dušan Biuk identificirao kao dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 120 m2. identificirao kao dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 120 m2.
8. Svjedoci LS i NS naveli su da se radi o kući koja je ranije
8. Svjedoci LS i NS naveli su da se radi o kući koja je ranije bila vlasništvo tužiteljevog oca ZS, a danas je vlasništvo tužitelja i tužitelj u toj bila vlasništvo tužiteljevog oca ZS, a danas je vlasništvo tužitelja i tužitelj u toj kući živi sa svojom obitelji nakon što se podijelio sa braćom koja imaju svoje kući živi sa svojom obitelji nakon što se podijelio sa braćom koja imaju svoje kuće na drugom mjestu. Treće osobe nisu polagale pravo na istu, niti su tužitelj i kuće na drugom mjestu. Treće osobe nisu polagale pravo na istu, niti su tužitelj i njegovi prednici ometani u korištenju.
njegovi prednici ometani u korištenju.
9. Navode svjedoka potvrdio je tužitelj koji je iskazao da je rođen u navedenoj
9. Navode svjedoka potvrdio je tužitelj koji je iskazao da je rođen u navedenoj kući, koju je sagradio njegov otac ZS unatrag 70-80 godina i u kojoj i danas kući, koju je sagradio njegov otac ZS unatrag 70-80 godina i u kojoj i danas živi, nakon što su riješeni imovinski odnosi sa braćom i sestrom, te je kuću i živi, nakon što su riješeni imovinski odnosi sa braćom i sestrom, te je kuću i legalizirao.
legalizirao.
10. Prema odredbi članka 28. stavak 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim
10. Prema odredbi članka 28. stavak 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (“Narodne novine” broj 53/91, 9/92, 77/92) savjesni i zakoniti odnosima (“Narodne novine” broj 53/91, 9/92, 77/92) savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. U članku 30. istog vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. U članku 30. istog Zakona navodi se da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada Zakona navodi se da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana je posjednik stupio u posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, time da se u vrijeme potrebno za dosjelost vremena potrebnog za dosjelost, time da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali uračunava i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno kao savjesni posjednici. stvar kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno kao savjesni posjednici.
11. Prema odredbi članka 159. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17-dalje ZV) propisano da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari. Odredbom stavka 2. istog članka predviđeno je da samostalni posjednik čiji je posjed zakonit, istinit i pošten, stječe nepokretnu stvar dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a prema odredbi stavka 3. tog članka samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina.
12. Nadalje je propisano da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovog članka.
13. Dakle, pretpostavke za dosjelost su posjed određene kakvoće, vrijeme zakonom određeno, te sposobnost stvari da bude u vlasništvu, odnosno sposobnost biti vlasnikom te stvari.
14. Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.
15. Kod dosjelosti prava vlasništva dugotrajnim posjedom treba utvrditi vlasnički posjed tj. miran posjed s voljom da se stvar drži kao svoja, te vrijeme takvog posjedovanja od strane prednika, time da pravni učinci dosjelosti nastupaju čim se ispune pretpostavke dosjelosti, pa ako netko stekne nekretninu putem dosjelosti postaje njezin vlasnik bez obzira što nije upisan u zemljišne knjige kao jedini vlasnik.
16. Prema odredbi čl. 388. st. 2. ZV, stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZV prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih učinaka.
17. Po ocjeni ovog suda tužbeni zahtjev tužitelja osnovan je u cijelosti.
18. Ocjenjujući izvedene dokaze – iskaze svjedoka i tužitelja, ovaj sud nalazi da je tužitelj dokazao da je njegov prednik-otac bio vlasnik realnog dijela utužene nekretnine - u naravi obiteljske kuće i da se tužitelj, računajući i vrijeme prednika nalazi u samostalnom i poštenom posjedu iste više od 70 godina, čemu u prilog govori činjenica da je kuća građena od strane tužiteljevog oca ZS unatrag više od 70 godina.
19. Naime, pravni učinci dosjelosti kao izvornog načina stjecanja prava vlasništva nastupaju po samom pravu istekom potrebnog vremena za stjecanje prava vlasništva dosjelošću ako su ispunjeni i ostali uvjeti koje propisuje zakon o stjecanju putem dosjelosti, u konkretnom slučaju savjesnost posjeda.
20. Dakle, da bi se vlasništvo moglo steći dosjelošću, mora, osim isteka potrebnog vremena, biti ispunjena pretpostavka savjesnosti (poštenja) posjeda i to kako po odredbama ZV (čl. 159.) koji je na snazi u vrijeme podnošenja tužbe, tako i prema odredbama ZOVO koji se primjenjuje od 1. rujna 1980. do 31. prosinca 1996., tako i prema pravnim pravilima OGZ-a.
21. Pri ocjeni savjesnosti posjeda neke osobe, činjenica da je posjedovana nekretnina u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo neke druge osobe te saznanje o upisu te osobe samo po sebi ne čini posjed nepoštenim, kao što do nepoštenja ne dovodi ni propust posjednika da provjerava stanje upisa u zemljišnoj knjizi, osobito ako prema svim ostalim okolnostima u kojima je vršen posjed, nije imao ozbiljnog razloga sumnjati u pravo na svoj posjed, a kao što je upravo slučaj u ovom predmetu.
22. Prema odredbi čl. 18. st. 5. ZV posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, prema odredbi čl. 72. st. 3. ZOVO savjesnost se pretpostavlja, a prema pravnim pravilima paragrafa 328. OGZ-a u dvojbi se uzima da je posjed pošten.
23. Slijedom navedenog, a obzirom da tuženik ne tvrdi niti dokazuje da bi posjed tužitelja bio nepošten, te obzirom da iz izvedenih dokaza proizlazi da je tužitelj bio pošteni posjednik u smislu navedenih odredbi jer je držao da je stvar koju posjeduje njegova, to je tužitelj, s obzirom na protek vremena više od 70 godina, stekao pravo vlasništva sporne nekretnine dosjelošću.
24. Sud je poklonio vjeru saslušanim svjedocima koji su suglasno i uvjerljivo iskazivali o posjedu spornog dijela predmetne nekretnine u vremenskom razdoblju o kojemu su imali neposrednih saznanja, posebice cijeneći da ti svjedoci nisu imali interes svjedočiti u korist tužitelja, u prilog čijim iskazima govori i stanje na terenu, odnosno činjenica da se radi o obiteljskoj kući tužitelja, te uvjerenje Odjela za katastar nekretnina Sinj u kojem se navodi da je građevina prikazana na avio snimku iz 1960. godine.
25. Slijedom navedenog, temeljem iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja, te temeljem uviđaja na licu mjesta utvrđeno je da su tužitelj i njegovi pravni prednici u dugogodišnjem nesmetanom posjedu predmetnog dijela nekretnine koji u naravi predstavlja kuću tužitelja, radi čega je tužbeni zahtjev prihvaćen u cijelosti.
26. Nadalje, za navesti je da je stajalište Europskog suda za ljudska prava zauzeto u predmetu Trgo protiv Hrvatske primjenjivo i na konkretan slučaj jer se radi o nekretnini koja je uknjižena kao vlasništvo tužene, a prihvaćanjem tužbenog zahtjeva ne vrijeđaju se prava trećih osoba na toj nekretnini budući u postupku nije utvrđeno da bi se itko pozivao na postojanje takvih prava. Stajalište izraženo u presudi Trgo protiv Hrvatske zastupa i Vrhovni sud Republike Hrvatske pa se tako u rješenju Rev 4243/2019-2 od 3. ožujka 2020. pozvao na stajališta iznesena u revizijskim odlukama Rev-1480/2016 od 5. studenog 2019., Rev-2771/2013 od 13. kolovoza 2013., Rev-291/14 od 17. travnja 2018., u kojima je izraženo sljedeće shvaćanje: „Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela, mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba.“
27. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1.
27. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14) time da 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14) time da je tužitelju priznat trošak zastupanja po punomoćniku i to trošak sastava tužbe je tužitelju priznat trošak zastupanja po punomoćniku i to trošak sastava tužbe 100 bodova, trošak zastupanja na ročištima od 24. svibnja 2022.g., 6. veljače 100 bodova, trošak zastupanja na ročištima od 24. svibnja 2022.g., 6. veljače 2023.g., 3. rujna 2024.g., 7. studenoga 2024.g. i 16. siječnja 2025.g. po 100 2023.g., 3. rujna 2024.g., 7. studenoga 2024.g. i 16. siječnja 2025.g. po 100 bodova, plus sastav jednog obrazloženog podneska 100 bodova, dakle ukupno bodova, plus sastav jednog obrazloženog podneska 100 bodova, dakle ukupno 700 bodova, odnosno 1.400,00 eura, plus trošak uviđaja 133,67 eura, pa 700 bodova, odnosno 1.400,00 eura, plus trošak uviđaja 133,67 eura, pa parnični trošak tužitelja iznosi ukupno 1.533,67 eura.
parnični trošak tužitelja iznosi ukupno 1.533,67 eura.
Radi navedenog, odlučeno je kao u izreci.
U Sinju, 13. ožujka 2025. godine
SUDAC
SUDAC
Jagoda Matić
Jagoda Matić
Pouka o pravu na žalbu:
Pouka o pravu na žalbu:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste preko ovog suda za Županijski sud. Podnosi se pisano u tri primjerka. iste preko ovog suda za Županijski sud. Podnosi se pisano u tri primjerka.
DN-a:
DN-a:
1. Mirko Roguljić odvjetnik u Kaštel Lukšiću, Cesta dr. F. Tuđmana 770
1. Mirko Roguljić odvjetnik u Kaštel Lukšiću, Cesta dr. F. Tuđmana 770
2. ODO Split Stalna služba u Sinju
2. ODO Split Stalna služba u Sinju
