Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Zk-260/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mireli Mijoč Kramar, sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja CE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv prveprotustranke ME, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], drugeprotustranke RE, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i trećeprotustranke IE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje zastupaju punomoćnici odvjetnici iz [trgovačko društvo] [adresa], radi uknjižbe, odlučujući o žalbi protustranaka protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, zemljišnoknjižni odjel u Solinu, poslovni broj Z-25584/2023 (Z-22939/23) od 26. lipnja 2024., dana 13. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba protustranaka i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, zemljišnoknjižni odjel u Solinu, poslovni broj Z-25584/2023 (Z-22939/23) od 26. lipnja 2024.
II. Nalaže se Općinskog suda u Splitu, zemljišnoknjižni odjel u Solinu brisanje zabilježbe žalbe u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod brojem Z-29812/2024.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem odbijen je prigovor protustranaka i potvrđeno je rješenje toga suda poslovni broj Z-22939/2023 od 17. svibnja 2023. (točka I. izreke), pod točkom II. izreke nalaže se upis zabilježbe odbijenog prigovora u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] do pravomoćnog okončanja postupka, a pod točkom III. izreke zemljišnoknjižnom odjelu se nalaže provedba tog rješenja.
2. Protiv tog rješenja žalbu su izjavili protustranke navodeći da je podnose zbog bitne povrede odredbe čl. 354. st. 1. u vezi čl. 8. , 219. i 221. te čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP), predlažu drugostupanjskom sudu preinačiti pobijano rješenje i odbiti prijedlog, podredno ukinuti.
3. Žalba je neosnovana.
4. Predmet postupka je upis prava vlasništva na nekretninama oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist predlagatelja CE za cijelo, zatražen na temelju presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž- 587/2022 od 22. ožujka 2023. i rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu poslovni broj O-1495/88 od 19. studenoga 1988. iza pokojnog RE pok. RE.
5. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, u postupku prvostupanjskoga suda nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog (zemljišnoknjižnog) postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a u svezi čl. 381. istog Zakona, a sve primjenom čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj: 63/2019., 128/2022., 155/2023., 127/2024., dalje: ZZK).
6.1. Ispitujući rješenje suda prvog stupnja, kao i postupak koji je prethodio njezinu donošenju, ovaj sud nije utvrdio niti da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, a na koju povredu određeno ukazuju protustranke u žalbi. Pobijana odluka sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama i ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava i zapisnika.
6.2. Nadalje, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi čl. 8., 219. i 221. ZPP-a, koja povrede postoje postoji ako sud u tijeku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu tog zakona, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne odluke, jer je prvostupanjski sud pobijano rješenje donio na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a žalitelji ne obrazlažu kojim (ne)postupanjem je prvostupanjski sud počinio bitne povrede na koje ukazuju u žalbi.
7. Pobijanim rješenjem donesenim po prigovoru predlagatelja odbijen je prigovor kao neosnovan s obrazloženjem da je presudom Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-587/2022 od 22. ožujka 2023, dakle odlukom koja predstavlja javnu ispravu, predlagatelj utvrđuje vlasnikom predmetnih nekretnina za cijelo te se ovlašćuje da temeljem navedene pravomoćne presude u zemljišnim knjigama za k. o. [katastarska općina] zatraži i postigne upis prava vlasništva predmetnih nekretnina na svoje ime za cijelo, uz istodobno brisanje tog prava s imena pravnog prednika prvo tužiteljice HE, RE za ½ idealnog dijela te sa imena RE OIB: [osobni identifikacijski broj] i IE pok. C OIB: [osobni identifikacijski broj], svakog po 12/48 dijela te budući da su za provedeni upis u času zaprimanja prijedloga bili ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti, pa da je ovlašteni zemljišnoknjižni referent pravilno prihvatio prijedlog predlagatelja za upis prava vlasništva predmetnih nekretnina na svoje ime za cijelo uz istodobno brisanje tog prava sa imena ranije upisanih suvlasnika.
8. Zemljišnoknjižni postupak je strogo formalan postupak u kojem je nastupanje pravnih učinaka zemljišnoknjižnog upisa uvjetovano ispunjenjem određenih pretpostavki propisanih čl. 117. ZZK-a i to; ako iz zemljišne knjige nije vidljivo da bi glede predmeta upisa postojala zapreka tom upisu (a.), ako nema osnove za sumnju u to jesu li osobe protiv kojih se zahtijeva upis sposobne raspolagati predmetom na koji se upis odnosi, niti u to je li osoba koja je prijedlog podnijela za to ovlaštena (b.), ako temeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava (c.) i ako isprave imaju potreban oblik (d.).
9. Prema stavku 2. članka 117. ZZK-a kad zemljišnoknjižni upis određuje drugi sud ili drugo nadležno tijelo, a ne zemljišnoknjižni sud, zemljišnoknjižni sud će se ograničiti na ispitivanje je li upis odredilo nadležno tijelo te je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, a glede ostalih pretpostavki odlučuje onaj sud ili drugo tijelo koje upis dopušta.
10. Odredbom čl. 333. ZPP-a je propisano da presuda koja se više ne može pobijati žalbom postaje pravomoćna ako je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protutužbe. S obzirom da se uknjižba provodi na temelju presude Županijskog suda u Dubrovniku koja odluka je postala pravomoćna danom donošenja, žalbeni navodi protustranaka da predlagatelj nije dostavio dokaz o pravomoćnosti presude nisu od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja.
11. Stoga, budući da je predmetnu odluku, kojom je naložena uknjižba, donio nadležan sud i da su u zemljišnim knjigama kao vlasnici predmetne nekretnine upisani prednik prvotužiteljice (prveprotustranke) te drugo i trećetužitelji (drugo i trećaprotustranka) u odnosu na koje je određeno brisanje upisa i upis prava vlasništva predlagatelja, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da su u smislu odredbe čl. 117. st. 2. ZZK-a ispunjene sve pretpostavke za predmetni upis.
12. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 149. st. 3. ZZK-a odbiti žalbu protustranaka i potvrditi pobijano rješenje, dok je temeljem iste zakonske osnove valjalo naložiti i brisanje zabilježbe žalbe u zemljišnim knjigama.
U Zagrebu 13. ožujka 2025.
Sutkinja:
Mirela Mijoč Kramar
