Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Poslovni broj: Gž-154/2025-2

Vukovar, Županijska 33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, po sutkinji Marijani Žulj Jakovljević kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza pok. BZ, povodom prigovora predlagatelja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, odlučujući o žalbi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici broj O-696/2019-13 od 12. ožujka 2021., dana 13. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje,kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici broj O- 696/2019-13 od 12. ožujka 2021.

Obrazloženje

1.Pobijanim rješenjem odbijen je prigovor predlagatelja i potvrđeno je rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici broj O-696/2019-11 od 14. siječnja 2021.

2. Pravovremeno podnesenom žalbom predlagatelj Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje pobija rješenje zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava, te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže usvojiti žalbu, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak, a podredno preinačiti pobijano rješenje kojim se tužitelj oslobađa plaćanja sudske pristojbe.

3. Žalba predlagatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio kao i žalbene navode predlagatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ovaj sud je utvrdio kako pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05,2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 u daljnjem tekstu ZPP), na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, a nisu počinjene ni bitne povrede koje žalitelj ističe u žalbi.

5. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor predlagatelja i potvrđeno rješenje kojim je naloženo predlagatelju platiti sudsku pristojbu za razmatranje spisa u iznosu od 100,00kn. Prvostupanjski sud u obrazloženju rješenja navodi kako je predlagatelj tijelo koje obavlja javne ovlasti, ali kako bi predlagatelj bio oslobođen u plaćanju sudskih pristojbi, potrebno je i da se radi o postupku proizašlom iz obavljanja javne oblasti. Kako se u konkretnom slučaju radi o naplati duga po zaključenom Ugovoru o dopunskom zdravstvenom osiguranju, uvjet vršenja javnih ovlasti ne postoji pa nisu ispunjeni uvjeti za oslobođenje predlagatelja od plaćanja sudskih pristojbi.

6. Žalbenim navodima predlagatelja nisu dovedena u sumnju činjenična utvrđenja i zaključak prvostupanjskog suda, koji u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

7. Predmet ovog postupka je odlučivanje o tome je li predlagatelj oslobođen od plaćanja sudske pristojbe u postupku naplate potraživanja predlagatelja na ime neplaćenih premija dopunskog zdravstvenog osiguranja.

8. Odredbom čl. 11. st. 1. t. 2. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18) propisano je kako su od plaćanja pristojbi oslobođene osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti.

9. Nadalje, odredbom čl. 8. i 10. Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj 85/06, 150/08, 151/10 i 53/20) propisano je da predlagatelj uz druga osiguravajuća društva koja za to ishode potrebno odobrenje provodi i dopunsko zdravstveno osiguranje, ali navedenim Zakonom nije propisano da predlagatelj u provedbi dopunskog osiguranja ima javne ovlasti za razliku od poslova u provedbi obveznog zdravstvenog osiguranja, a koja ovlast je propisana predlagatelju izričito temeljem odredbe čl. 97. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ( Narodne novine broj 80/13, 137/13 i 98/19).

10. Prema tome, predlagatelju nije dana javna ovlast u obavljanju poslova naplate neplaćenog iznosa dopunskog zdravstvenog osiguranja, pa takvu ovlast ne može uspostaviti ni odredbom čl. 3. st. 4. statuta Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kako to pogrešno tumači predlagatelj u žalbi.

11. Slijedom navedenog, a kako za oslobođenje predlagatelja o plaćanju sudske pristojbe nisu kumulativno ispunjeni uvjeti iz čl. 11. st. 1. t. 2. Zakona o sudskim pristojbama jer predlagatelj ne obavlja javne ovlasti u konkretnom slučaju, predlagatelj je dužan platiti sudsku pristojbu na način kako ga je prvostupanjski sud obvezao.

17. Dakle, kako nije osnovana žalba predlagatelja, valjalo je temeljem čl. 380. st. 1. t. 2. ZPP-a odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

Vukovar, 13. ožujka 2025.

Sutkinja

Marijana Žulj Jakovljević