Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Gž Ovr-56/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, po sucu Vesni Vrkić Perak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I. predlagatelja osiguranja FM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. predlagateljice osiguranja LM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Davoru Popović, odvjetniku u Karlovcu, protiv I. protivnika osiguranja BM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. protivnika osiguranja GM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi izdavanja privremene mjere osiguranjem nenovčane tražbine, a odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu broj: Ovr- 118/2025-2 od 7. veljače 2025., 13. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Žalba predlagatelja osiguranja odbija se kao neosnovana te se prvostupanjsko rješenje Općinskog suda u Karlovcu broj: Ovr-118/2025-2 od 7. veljače 2025., potvrđuje.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbijen je kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja za izdavanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja koji glasi:

"I.Zabranjuje se protivnicima osiguranja DM OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i NM OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] otuđenje i opterećenje i to: -kč. br. [katastarska čestica] oranica Svinjarica od 296 čhv. upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II.Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Karlovcu da u zemljišnim knjigama izvrši upis zabilježbe ove privremene mjere na nekretnini iz točke I.

III.Ova privremena mjera vrijedi do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka koji se vodi kod Županijskog suda u Karlovcu pod poslovnim brojem Kir- 912/2024, odnosno do kaznenog postupka koji će se nastaviti na navedeni kazneni postupak ili do drugačije odluke suda.

IV.Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu istoga."

2. Predlagatelji osiguranja su po punomoćniku protiv navedenog rješenja u zakonskom roku podnijeli žalbu zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 88/01., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – u nastavku teksta: ZPP) koji zakon se ovdje primjenjuje sukladno odredbi članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj:

112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22 i 6/24 - u nastavku teksta: OZ).

Predlaže drugostupanjskom sudu uvažiti žalbu kao osnovanu, pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Odgovor na žalbu nije izjavljen.

4. Žalba predlagatelja osiguranja nije osnovana.

5. Razmatrajući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, te navode predlagatelja osiguranja iznesene u žalbi, ovaj sud smatra kako ta odluka nema nedostataka zbog kojih se ne može valjano pravno ispitati, niti su njome povrijeđene odredbe OZ-a.

6. U ovom postupku predlagatelji osiguranja predložili su da sud primjenom odredbe članka 347. stavak 1. točka 4. odredi privremenu mjeru radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja koju smatraju nužnom tvrdeći da protivnici osiguranja dolaze upisani u zemljišnim knjigama kao suvlasnici na jednake dijelove kč. br. [katastarska čestica] oranica Svinjarica od 296 čhv. upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Zatim tvrde, da je u vezi nekretnine iz prijedloga za osiguranje, a po tužbi ovdje predlagatelja osiguranja, vođen parnični postupak u kojem su predlagatelji osiguranja tražili isplatu ostatka kupovnine za navedenu nekretninu u iznosu od 32.000,00 EUR-a, a alternativno kojim su tražili raskid kupoprodajne pogodbe i uspostavu ranijeg zemljišno-knjižnog stanja na način da se navedena nekretnina upiše kao suvlasništvo na jednake dijelove predlagatelja osiguranja. Pravomoćnom presudom Općinskog suda u Karlovcu broj: P-567/2020. od 17. lipnja 2021. predlagatelji osiguranja su odbijeni s tužbenim zahtjevom. Pravomoćnim rješenjem broj: P-567/2020. od 4. rujna 2024. ukinuta je privremena mjera koja je za vrijeme vođenja parničnog postupka bila određena na nekretnini koja je bila predmet postupka osiguranja. Nadalje tvrde, da su predlagatelji osiguranja protiv protivnika osiguranja, ali i svjedoka u parničnom postupku MM, SM i ZM preuzeli kao oštećeni kazneni postupak po prijavi koju su protiv njih podnijeli radi postojanja osnovane sumnje da su i to protivnici osiguranja počinili kazneno djelo prijevare i kazneno djelo davanja lažnog iskaza. Obzirom na navode ovog prijedloga, a u slučaju osuđujuće kaznene presude, predlagatelji smatraju da će biti ispunjeni zakonski uvjeti za obnovu parničnog postupka u predmetu broj: P- 567/2020., te da postoji realna mogućnost da protivnici osiguranja prodaju nekretninu iz točke 1. ovog prijedloga, a istovremeno da postoji vjerojatnost obnove parničnog postupka i u krajnjem slučaju vraćanja nekretnine na suvlasništvo predlagatelja osiguranja te da su ispunjene pretpostavke za određivanjem privremene mjere iz članka 346. OZ-a.

7. Nakon provedenog postupka, uvidom u preslik spisa Općinskog suda u Karlovcu broj: P-567/2020. prvostupanjski sud odbio je prijedlog predlagatelja osiguranja za izdavanjem privremene mjere jer smatra da nisu ispunjeni zakonski uvjeti propisani odredbama članka 344. stavak 1., 346. stavak 1. i članka 347. stavak 1. OZ-a za izdavanjem privremene mjere s obzirom da predlagatelji osiguranja nisu dokazali vjerojatnost postojanja svoje novčane niti vjerojatnost postojanja nenovčane tražbine (pravomoćno su odbijeni sa zahtjevom). Nadalje, da predlagatelji osiguranja nisu dokazali da postoji opasnost da im u slučaju proglašenja krivim protivnika osiguranja i navedenih svjedoka po kaznenoj prijavi predlagatelja osiguranja, te podredno u tom slučaju i ponavljanja pravomoćnog završenog parničnog postupka, protivnici osiguranja neće moći isplatiti potraživani novčani iznos iz parničnog postupka, a niti su dokazali postojanje vjerojatnosti da će protivnici osiguranja otuđiti ili opteretiti nekretninu (npr. da su oglasili prodaju nekretnine, da im navedena nekretnina nije jedini dom, da su lošeg imovnog stanja).

8. S utvrđenjima, zaključcima i primjenom materijalnog prava u cijelosti je suglasan i ovaj sud.

9. Člankom 346. stavak 1. OZ-a je propisano da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se priječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

Odredbom članka 347. stavak 1. točka 1. OZ-a je propisano da se može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha osiguranja, a osobito zabrana protivniku osiguranja da otuđi ili optereti nekretnine na koje je upravljena tražbina, uz zabilježbu zabrane u zemljišnoj knjizi.

10. Prvostupanjski sud u pobijanom rješenju detaljno je obrazložio zbog čega prijedlog za određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja nije osnovan.

10.1. Omaškom je u obrazloženju pod točkom 7. obrazloženja prvostupanjske odluke prvostupanjski sud naveo da se radi o osiguranju novčane tražbine iako je jasno, s obzirom da se sud pozvao na odredbu članka 346. stavak 1. OZ-a (kojim članak se odnosi na osiguranje nenovčanih tražbina) da je riječ o prijedlogu za osiguranjem nenovčane tražbine.

Stoga iz navedenih razloga ovaj sud pobijano rješenje ne smatra kontradiktornim samom sebi kako to u žalbi neosnovano navode predlagatelji osiguranja, pa postupanjem prvostupanjskog suda iz navedenog razloga nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

11. Nadalje, protivno navodima u žalbi sud u ovom postupku za izdavanjem privremene mjere nije bio dužan prijedlog za privremenu mjeru dostaviti na očitovanje protivniku osiguranja niti njegovo očitovanje dostaviti predlagateljima osiguranja prije donošenja odluke o tom prijedlogu.

Naime, postupak za izdavanjem privremene mjere je izvanparnični postupak, pa dakle ne radi se o kontradiktornom parničnom postupku, a s obzirom na hitnost u postupanju i sam smisao instituta izdavanja privremenih mjera propisanih OZ-om sam prijedlog predlagatelja osiguranja treba biti takav da sudu pruži uvjerenje o ispunjenu pretpostavki za određivanje predložene privremene mjere.

12. Osim toga prvostupanjski sud odbio je prijedlog za osiguranje privremenom mjerom jer smatra da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, a s kojim zaključkom je suglasan i ovaj sud.

Pozivanje predlagatelja osiguranja na kazneni postupak istoga suda broj:

Kir-912/2024. koji se vodi kod toga suda ne čini vjerojatnim postojanje njegove tražbine, pa njegove tvrdnje da je sud trebao u postupku za izdavanjem privremene mjere utvrditi razloge vođenja tog kaznenog postupka kao i voditi računa o pravnim posljedicama koje bi izazvala osuđujuća presuda u kaznenom postupku nisu od utjecaja na zakonitost rješenja prvostupanjskog suda. Stoga ovaj sud neosnovanim smatra i žalbeni razlog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

13. Skreće se pozornost predlagateljima osiguranja na činjenicu da je postupak osiguranja koji se provodi radi određivanja privremene mjere izvanparnični postupak u kojem sud nije niti dužan utvrđivati do kraja istinitost pojedinih činjenica. Naime, u ovom postupku predlagatelj osiguranja dužan je učiniti vjerojatnim postojanje pretpostavki za određivanje mjera osiguranja a sudac je dužan slijedom toga uvjeriti se u postojanje činjenica na temelju kojih donosi zaključak o postojanju pretpostavki do stupnja vjerojatnosti.

14. Budući predlagatelji osiguranja nisu učinili vjerojatnim postojanje pretpostavki iz članka 346. OZ-a koje moraju biti kumulativno ispunjenje da bi sud odredio predloženu privremenu mjeru, pravilnom primjenom materijalnog prava odbijen je njihov prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine izdavanjem privremene mjere.

15. Kako prvostupanjski sud donoseći pobijano rješenje nije povrijedio odredbe parničnog niti ovršnog postupka, utvrdio je sve činjenice bitne za donošenje zakonite odluke, te je pravilno primijenio materijalno pravo valjalo je primjenom odredbe članka 380. stavak 1. točka 2. ZPP-a odlučiti kao u izreci.

Vukovar, 13. ožujka 2025.

SUDAC

Vesna Vrkić Perak