Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, J. Jelačića 3

Posl.br. R1 Ob-255/2024-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Bjelovaru po sucu Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice IR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Bojan Doneski, Perica Medaković, Nera Panjkret, Antonio Mihoci i Kristina Burcar Štargl, odvjetnicima sa sjedištem ureda u Garešnici, protiv protustranke FR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 13. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica IR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i sada pok. JR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici u razdoblju od 29. listopada 2004. pa do njegove smrti 14. prosinca 2015.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog radi donošenja odluke kojom će se utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica između nje i sada pok. JR, a koja je prestala njegovom smrću 14. prosinca 2015. i koja je trajala od 29. listopada 2004. pa sve do njegove smrti 14. prosinca 2015.

1.1. U prijedlogu predlagateljica navodi da su ona i sada pok. JR živjeli su u bračnoj zajednici od 16. prosinca 1978. u kojem braku je rođen tuženik, sve do dana 28. listopada 2004. kada je brak razveden presudom Općinskog suda u Sv. Ivan Zelini, broj: P-18/04-3, a od kada su predlagateljica i pok. JR nastavili živjeti u izvanbračnoj zajednici koja je neprekidno trajala sve do smrti pok. JR, **.**.2015.

1.2. Za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice predlagateljica i sada pok. JR prvotno su živjeli su u zajedničkoj obiteljskoj kući u [adresa] od 1984. do 2013., a potom u obiteljskoj kući predlagateljice u [adresa] od 2013. do 2015., odnosno do smrti pok. JR, gdje je njihova zajednica u potpunosti imala sve kvalitete bračne zajednice zbog emocionalne i egzistencijalne povezanosti.

1.3. Činjenica da su predlagateljica i pok. JR živjeli u izvanbračnoj zajednici proizlazi iz rješenja javnog bilježnika Dubravke Grgurić Rukavina, broj: O-3389/15 (UPP/OS-375/15-10) od 26. siječnja 2016.

1.4. Predlagateljica, kao izvanbračna supruga, u odnosu na protustranku ima pravni interes za utvrđenje izvanbračne zajednice za pok. ĐR radi ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu iza pok. JR koju je istu primao kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

1.5. Slijedom naprijed iznesenog predlagateljica predlaže da se donese rješenje kojim će se utvrditi da je ona živjela sa pok. JR u izvanbračnoj zajednici u razdoblju od 29. listopada 2004. sve do njegove smrti 14. prosinca 2015.

2. U odgovoru na prijedlog od 24. lipnja 2024. protustranka je navela da u cijelosti prihvaća navode predlagateljice koja je njegova majka, a pok. JR je njegov otac, te se s njima kao roditeljima živio pa su mu poznati razlozi razvoda braka i da su nakon toga nastavili živjeti zajedno u izvanbračnoj zajednici do smrti njegova oca.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u vjenčanih list za predlagateljicu i JR izdan od Matičnog ureda Lipik od 7. studenog 2022. (list 4 spisa), izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Lipik 7. studenog 2022. (list 5-6 spisa), rodni list za JR izdan od Matičnog ureda sv. Ivan Zelina od 28. travnja 2003. (list 7 spisa), izvadak iz matice umrlih za JR izdan od Matičnog ureda Lipik od 7. studenog 2022. (list 8-9 spisa), rodni list za protustranku izdan od Matičnog ureda Pakrac od 20. ožujka 2024. (list 10 spisa), preslik osobne iskaznice za predlagateljicu (list 11-12 spisa), uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu i pok. JR od 7. studenog 2022. (list 13-14 spisa), izvršen je uvid u spis Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Pakracu posl.br. O- 3389/2015 te spis Općinskog suda u Bjelovaru R1 Ob-640/2022, odnosno u svu dokumentaciju koja prileži ovom spisu.

3.1. U svrhu dokazivanja saslušani su na ročištu održanim pred ovim sudom 25. studenog 2024. (list 37-40 spisa) predlagateljicu i svjedoke ŠR (sestrična predlagateljice) i LR (bivši suprug ŠR).

4. Rezultate izvedenih dokaza sud je analizirao svakog zasebno kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, dovodeći ih u vezu s rezultatima cjelokupnog postupka, čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23), u vezi s čl. 1. i 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj 59/2023) te je odlučeno da je prijedlog predlagateljice osnovan.

5. Uvidom u izvadak iz matice umrlih utvrđeno je da je JR umro **.**.2015.

5.1. Uvidom u spis Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Pakracu broj O- 3389/15, utvrđeno je da je u ostavinskom postupku iza pok. JR predlagateljica utvrđena izvanbračnom suprugom ostavitelja JR, dok je nasljednikom proglašen sin FR, budući se predlagateljica odrekla nasljedstva.

6. Uvidom u spis Općinskog suda u Bjelovaru posl.br. R1 Ob-640/2022 utvrđeno je da je doneseno rješenje kojim se priznaje predlagateljici postojanje izvanbračne zajednice s pok. JR, ali je navedeno rješenje ukinuto s obzirom na to da se postupak vodio protiv Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koji nije pasivno legimitiran u ovim postupcima.

7. Iz uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu i pok. JR proizlazi da su predlagateljica i sada pok. JR imali prijavljeno prebivalište na istoj adresi u [adresa] od 1984. do 2013., a od 2013. na istoj adresi [adresa], gdje predlagateljica i danas ima prijavljeno prebivalište.

8. Iz izvatka iz matice rođenih predlagateljice (list 15-16) proizlazi da je ista zaključila brak sa JR **.**.1978., pri tom uzela prezime supruga, koji brak je razveden 28. listopada 2004.

8.1. Iz izvatka matice rođenih sada pok. JR (list 38-39) proizlazi da je isti zaključio brak sa predlagateljicom 16. prosinca 1978., da je brak razveden 28. listopada 2004.

9. Iz iskaza predlagateljice, te svjedoka ŠR (sestrična predlagateljice) i LR (bivši suprug ŠR), a koje iskaze je sud prihvatio kao jasne, određene i sukladne, iskazivane prema neposrednim saznanjima, proizlazi sljedeće:

- predlagateljica je živjela neprekidno sa sada pok. JR od 29. listopada 2004. do 14. prosinca 2015. kada je on umro i to na adresi u [adresa], a što proizlazi iz iskaza predlagateljice i svjedoka te priložene dokumentacije,

- za vrijeme zajedničkog života predlagateljica sa sada pok. JR živjela u emotivnoj zajednici, zatim da su se slagali, imali zajednički društveni život odnosno da su živjeli kao muž i žena, imali su zajedničko dijete ovdje protustranku te su ujedno i posjećivali rodbinu,

- osim zajedničkog stanovanja, između predlagateljice i pok. JR postojala je ekonomska zajednica koja se očituje u dogovornom raspolaganju zajedničkim prihodima i zajedničko održavanje domaćinstva (plaćanje režija, troškova prehrane i održavanja kuće, vođenje zajedničkih poslova), uređivali su zajedničku kuću te druge okolnosti koje označavaju odnose u braku, zajedno odlazili na zajedničke proslave, obiteljska okupljanja i imali zajedničke prijatelje,

- predlagateljica i pok. JR su nastavili živjeti zajedno nakon razvoda braka, a koji brak su razveli zbog neslaganja oko dugova koje je imao pok. JR, a predlagateljica je o njemu brinula kad se razbolio, hranila ga je, presvlačila, sve do njegove smrti, napravili su i kuću za sina,

- za vrijeme zajedničkog života zajednica predlagateljice i sada pok. JR bila nevjenčana odnosno da nakon razvoda braka nisu bili u braku i nisu imali druge partnere, te da nisu sklapali brakove, a izvanbračna zajednica je trajala do njegove smrti,

- predlagateljica je iskazala pravni interes za utvrđenje izvanbračne zajednice sa sada pok. JR radi ostvarenja imovinskih i mirovinskih primanja iza pok. JR.

10. Sud je prihvatio u cijelosti iskaze predlagateljice i saslušanih svjedoka kao istinite i vjerodostojne, jer su iskazi logični, životni i uvjerljivi i u potpunosti suglasni u pogledu relevantnih činjenica u ovom postupku.

10.1. S tim u vezi, ističe se da su svjedoci dali iskaz prema svojim neposrednim saznanjima o izvanbračnoj zajednici predlagateljice i sada pok. JR. Svi su suglasno iskazali da su oni živjeli kao bračni supružnici, sve do smrti pok. JR te da se predlagateljica brinula o njemu do smrti i organizirala mu sahranu.

11. Njihova izvanbračna zajednica nije se prekidala i nisu imali drugih partnera te je predlagateljica bila s pok. JR do njegove smrti, a što su potvrdili saslušani svjedoci. S tim u vezi, svjedoci i predlagateljica su suglasno iskazivali u dijelu u kojem se navodilo da su predlagateljica i pok. JR imali zajedničko kućanstvo, domaćinstvo i sve drugo što čini bračnu zajednicu, kao i da su se dobro slagali. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je između predlagateljice i pok. JR postojala emotivna zajednica koja je trajala godinama i u kojoj su živjeli zajedno, provodili zajedno vrijeme, družili se i imali zajedničke prijatelje te posjećivali svoje obitelji i međusobno se poštivali, kao i zajedno odgajali i živjeli sa svojim sinom dok se nije odselio.

11.1. S tim u vezi, a imajući u vidu značenje izvanbračne zajednice kao zajednice dvoje ljudi, muškarca i žene koja je po svojim obilježjima istovjetna bračnoj zajednici, a u kojoj nema formalnog sklapanja braka, te da ju obilježuje trajnost, proizlazi da je tijekom postupka predlagateljica dokazala da je njezina zajednica s pok. JR obilježena ekonomskom, emocionalnom, intimnom i svakom povezanošću te zajedničkim životom, uz svijest i volju žene i muškarca da žive u takvoj zajednici.

12. Prema stavu ovog suda izvanbračna zajednica koju je moguće izjednačiti i pravno tretirati kao bračnu zajednicu podrazumijeva osim postojanja emocionalne veze, međusobne ljubavi, podrške, ekonomske i intimne povezanosti, treba sadržavati i volju da se takva zajednica prema svima (posebice najbližoj rodbini) prezentira kao takva. Odnosno izvanbračna zajednica, kao i bračna pretpostavlja prvenstveno obiteljsku povezanost što je i utvrđeno da su predlagateljica i pok. JR zajednički posjećivali svoje dijete, ovdje protustranku i rodbinu.

13. S obzirom na navedeno proizlazi da su predlagateljica kao neudana žena i sada pok. JR kao neoženjen muškarac živjeli u životnoj zajednici koja je trajala više od tri godine, te da je kao takva imala učinke izvanbračne zajednice kako je propisano člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona (“Narodne novine”, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23).

14. U skladu s utvrđenjima iz točke 10. ovog obrazloženja rješenja, sud je utvrdio da je predlagateljica dokazala da ima pravni interes za donošenje odluke kojom će se utvrditi da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. JR i to od 29. listopada 2004. do 14. prosinca 2015. kada je on umro, jer prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvaruje određena prava iza smrti izvanbračnog druga.

15. Prema odredbama čl. 22. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 (slovima: tri) godine.

15.1. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je i da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

16. Imajući u vidu da se ovaj postupak vodi prema odredbama Zakona o izvanparničnom postupku, u smislu odredbe čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju, a ne prema odredbi čl. 463. Obiteljskog zakona, kojim je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, kao i pravni stav koji je zauzet u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, sud je kod donošenja odluke utvrđivao jesu li ispunjeni uvjeti za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice u ovom postupku.

16.1. Naime, iako je zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno, pozivom na odredbe čl. 43. i čl. 438. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15., 98/19. i 47/20.), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice to se međutim, ne odnosi na situacije kada je pokretanje takvog postupka predviđeno posebnim propisom.

17. Člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

17.1. Člankom 11. stavak 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

17.2. S obzirom na to da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona prema kojoj se odredbe Obiteljskog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

18. Podnositeljica je u ostavinskom postupku naslijedila pok. JR, zajedno s protustrankom. Neovisno o provedenom ostavinskom postupku, predlagateljica je označila i nasljednika u ovome postupku kao protustranku, iako je i ona sama nasljednica.

18.1. Status izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. JR potrebno je bilo u smislu čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, za potrebe ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, utvrditi u posebnom izvanparničnom postupku u kojem će nadležni sud o tom pitanju odlučiti izrekom rješenja, pa kako do sada predlagateljica takvim rješenjem ne raspolaže, ona ima pravni interes za vođenje ovog posebnog izvanparničnog postupka.

19. Iz navedenoga proizlazi da je u provedenom postupku utvrđeno da je predlagateljica kao izvanbračni drug živjela u zajedničkom kućanstvu sa sada pok. JR dulje od 3 (slovima: tri) godine, odnosno u razdoblju od 29. listopada 2004. do 14. prosinca 2015. kada je on umro, zatim da su imali zajedničku adresu stanovanja i to u [adresa], a što proizlazi iz dokumentacije i iskaza svjedoka i predlagateljice. Iz provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je njihova izvanbračna zajednica u svakom pogledu nalikovala bračnoj zajednici jer se radilo o ekonomskoj, emotivnoj, intimnoj i obiteljskoj zajednici.

20. Prema tome, nedvojbeno je da je između predlagateljice i pok. JR postojala i nakon njihovog razvoda zajednica života sadržajno ista bračnoj zajednici, s obzirom na to da je očito da je između izvanbračnih drugova postojalo zajedničko stanovanje, zajednička ekonomska i emocionalna zajednica koja se očitovala i u dogovornom raspolaganju zajedničkim prihodima jer su oni nastavili zajednički živjeti u istoj kući u kojoj su živjeli i za vrijeme braka, te je očito da su postojale sve okolnosti koje označavaju odnose u braku, što znači da je izvanbračna zajednica osim u emocionalnom smislu ispunjavala preduvjete i u voljnom i u ekonomskom smislu za izjednačavanje s bračnom zajednicom.

21. Slijedom navedenoga, a imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

22. S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, sud nije donosio odluku o troškovima postupka.

U Bjelovaru, 13. ožujka 2025.

Sudac

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka, u roku 15 dana računajući od dana dostave prijepisa ovoga rješenja.

Dostaviti:

1. Predlagateljici po punomoćnicima

2. Protustranci

3. Spis