REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: P-61/2021-56

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Sesvetama po sucu toga suda Ivi Raos, u pravnoj stvari 1. tužiteljice ČP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice ŽP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćnici Miri Matuško Blažević, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika Grad Zagreb, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 29. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 13. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku GRAD ZAGREB, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937 da 1. tužiteljici ČP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 58.300,00 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe 05.02.2021. pa do isplate i to od dana podnošenja tužbe do dana 31.12.2022.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023.g. do 29.12.2023.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od dana 30.12.2023.g., pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku GRAD ZAGREB, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937 da 2. tužiteljici ŽP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 58.300,00 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe 05.02.2021. pa do isplate i to od dana podnošenja tužbe do dana 31.12.2022.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023.g. do 29.12.2023.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od dana 30.12.2023.g., pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku GRAD ZAGREB, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937 da 1. i 2. tužiteljicama ČP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŽP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 20.160,67 Eur, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 13. ožujka 2025. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe kao u podnesku od 29. listopada 2024.

Obrazloženje

1. Tužiteljice su 05.02.2021. podnijele ovom sudu tužbu u kojoj navode kako su tužiteljice suvlasnice svaka u ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao “Zk.č. br. 570/3 – Dubec, oranica Dubec – pov. 1455 m2”. Tuženik je neutvrđenog dana tijekom mjeseca svibnja ili lipnja 2020.g. asfaltirao dio nekretnine u vlasništvu tužiteljica i to u površini od 236 m2. Navedena površina označena je plavom bojom na situacijskom planu koji je izradilo ZEMLJOMJERSTVO d.o.o. za geodetsku djelatnost, trgovinu i usluge dana 02. rujna 2020. Navode kako je time tuženik de facto oduzeo tužiteljicama taj dio zemljišta, koji je postao dio gradske ulice-nerazvrstane ceste i time postao vlasništvo tuženika, a da nije pokrenut nikakav postupak izvlaštenja, niti se tužiteljicama kao vlasnicama predmetne nekretnine itko obratio iz nadležnih ureda tuženika. Dakle, tuženik je bez osnove stekao pravo vlasništva predmetne čestice u površini od 236 m2. Predmetnu nekretninu tužiteljice su stekle u postupku povrata oduzete imovine i to pravomoćnim djelomičnim rješenjem Grada Zagreba, Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove br. Klasa:

UP/I-942-01/97-12/73, Ur.br.: 251-18-02/801-01-31 od 22. listopada 2001.g. kojim je bivšim vlasnicima dano u vlasništvo (vraćeno) neizgrađeno građevinsko zemljište u k. o. [katastarska općina] i to: - dio k. č. br. [katastarska čestica], pov. 1716 m2 (477 čhv) koji odgovara dijelu eksproprirane k. č. br. [katastarska čestica], a za zemljišnu knjigu dio zk.č. br. 957/6 u istoj površini, - k. č. br. [katastarska čestica], pov. 79 m2 odnosno zk.č. br. 957/13 sa 22 čhv. Uslijed obnove dijela zemljišne knjige k. o. [katastarska općina], zona VIII u zemljišnim knjigama se brisala zk.č. br. 957/6 k. o. [katastarska općina] te je rješenjem br. Z-1165/2012 upisana nova zk.č. br. 570/3 k. o. [katastarska općina], a vlasništvo tužiteljica je prenijeto sa stare čestice na novu. Dakle, predmetna nekretnina vraćena je tužiteljicama u vlasništvo kao neizgrađeno građevinsko zemljište, a tuženik se u tom postupku nije protivio naturalnom povratu neizgrađenog dijela ekspropriranog zemljišta. S obzirom a to da je tuženik oduzeo tužiteljicama dio nekretnine oznake zk.č. br. 570/3 k. o. [katastarska općina] i to u površini od 236 m2, a da nije za to isplatio nikakvu naknadu, to tužiteljice ustaju ovom tužbom i traže naknadu tržišne vrijednosti za oduzeti dio nekretnine. Predmetni dio zk.č. br. 570/3 k. o. [katastarska općina] nalazi se u površinama mješovite-pretežito stambene namjene (oznaka M1) sukladno Generalnom urbanističkom planu [adresa] i Urbanističkom planu uređenja “ [adresa] – zapad”. Asfaltiranjem dijela zk.č. br. 570/3 u površini od 236 m2 tuženik je obezvrijedio i ostatak predmetnog zemljišta te je zbog toga tužiteljicama nastala šteta na ostatku zemljišta. Naime, predmetno zemljište se prema UPU Novo Brestje - zapad nalazi dijelom u površinama mješovite- pretežito stambene namjene (oznaka M1) i to u površini od 470 m2, dijelom u javnim zelenim površinama – javni park (oznaka Z1) i to u površini od 665 m2, a dijelom u površinama infrastrukturnih sustava (oznaka IS) u površini od 320 m2. Upravo je dio zemljišta kojeg je tuženik asfaltirao predstavljao dio predmetnog građevinskog zemljišta u M1 zoni površine 470 m2 na kojem se mogao graditi tržišni objekt. Kako se sada nakon asfaltiranja dijela zemljišta na preostaloj površini zemljišta u M1 zoni (470 – 236 = 234 m2) više ne može graditi to je ta površina od 234 m2 obezvrijeđena te tužiteljice potražuju naknadu i za taj dio zemljišta. Također, i dijelovi predmetne čestice koji se nalaze unutar Z1, odnosno IS namjene imali su vrijednost samo kao dio građevne čestice koju je ranije bilo moguće formirati bez izgrađene ceste, no kako sada formiranje građevne čestice nije moguće, to niti taj dio zemljišta više nema praktički nikakvu vrijednost, čime je za tužitelja nastala materijalna šteta. Da je tuženik pokrenuo postupak izvlaštenja tužiteljice bi sukladno odredbi čl. 50. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina imale pravo na povećanje naknade za posljedične gubitke na preostalom dijelu zemljišta. Tužiteljice stoga za naknadu tržišne vrijednosti zemljišta pod. toč. 4/. tužbe te za posljedičnu štetu pod toč. 5/. tužbe potražuju od tuženika isplatu iznosa od 490.000,00 kn, odnosno, svakoj isplatu iznosa od 245.000,00 kn (32.517,09 Eur).

2. Tužiteljice su nakon izrade nalaza i mišljenja vještaka dipl.ing.građ. HP u podnesku od 29.10.2024. preinačile tužbu na način da su povisile tužbeni zahtjev.

2.2. Tuženik se protivio preinaci tužbe navodeći kako su tužiteljice tužbom i tužbenim zahtjevom zahtijevale naknadu tržišne vrijednosti nekretnine dok je preinačenom tužbom predmet tužbenog zahtjeva zbroj vrijednosti nekretnine i iznos gubitka za interes za daljnje korištenje koji iznosi su zbrojeni pa su podijeljeni na tužiteljice te u odnosu na isto istaknuo prigovor zastare.

2.3. Primjenom odredbe čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje u tekstu: ZPP) dopuštena je preinaka tužbe iz podneska od 29.10.2024. učinjena nakon zaključenja prethodnog postupka, kako je odlučeno u izreci rješenja. Naime, tom je odredbom određeno da iznimno od odredbe st. 1. toga članka, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave, ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Kako je u predmetnoj pravnoj stvari prethodni postupak zaključen, a s obzirom da tužiteljice preinakom tužbe nisu postavile novi, drugačiji tužbeni zahtjev jer su tužiteljice suprotno navodima tuženika već u tužbi zahtijevale naknadu štete te naknadu posljedične, refleksne štete te su specificirale tužbeni zahtjev imajući u vidu nalaz i mišljenje vještaka; to je sud dopustio preinaku tužbe i nakon zaključenja prethodnog postupka jer se radi o bitnoj činjenici (tržišna vrijednost zemljišta, posljedična šteta) za koju tužiteljice prije nisu mogle imati saznanja. Također, iz navedenih razloga neosnovan je prigovor zastare vezano uz povišeni zahtjev tužiteljica, s obzirom da tužiteljice preinakom tužbe nije postavila novi, drugačiji tužbeni zahtjev.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti navodeći kako iz tužbe nije razvidno kada je tužiteljima nastala šteta. Ovo stoga jer tužitelji u ad. 2. iznose tvrdnju da je tuženik neutvrđenog dana tijekom mjeseca svibnja ili lipnja 2020. asfaltirao dio nekretnine u vlasništvu tužitelja i to u površini od 236 m2. Tužitelji iznose paušalnu tezu da je tuženik obezvrijedio i ostatak predmetnog zemljišta asfaltiranjem dijela zk.č.br. 570/3 u površini od 236 m2, čime je tužiteljicama nastala šteta. Tuženik ističe prigovor zastare predmetne tražbine te prigovor promašene pasivne legitimacije na strani tuženika. U konkretnom slučaju tužitelji nisu dokazali da za konkretnu štetu odgovara tuženik, kao ni protupravnost štetne radnje tuženika, napose nezakonito i nepravilno postupanje tuženika koje je u uzročno posljedičnoj vezi s nastankom utuženom štetom. U tijeku postupka navodi kako tužiteljice u tužbi iznose tvrdnju kako su nekretninu oznake k. č. br. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], čije su vlasnice, stekle u postupku povrata sukladno rješenju Klase: UP/I-942-01/97-012/73 od 22.10.2001.g. i to kao neizgrađeno građevinsko zemljište dok se u navedenom rješenju spomenuta čestica nigdje ne spominje te stoga nije jasan identitet nekretnine koja je predmet spora, a radi se o pravno relevantnoj činjenici za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva. Navodi kako je spomenutim rješenjem o povratu, po provedenom očevidu dana 31.03.2000.g., utvrđeno između ostalog (osim tko je posjednik k. č. br. [katastarska čestica] koje su bile predmet povrata) da postoji put koji je neasfaltiran, nejednake širine, da nije ucrtan u katastarski operat, ali da je taj put jedini prilaz kućama sagrađenim na k. č. br. [katastarska čestica]. S web stranice ZG Geoportal, spomenuti put koji se proteže dijelom čestice k. č. br. [katastarska čestica] te se spušta južno do k. č. br. [katastarska čestica], u jednakom je obliku i duljini bio vidljiv i na HOK karti iz 1998.g., kao i na karti CDOF 2018. Opisani put je nastavak [adresa] koji je po sadašnjem stanju djelomično upisan u katastar i zemljišne knjige kao k.č.br. odnosno z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grada Zagreba. Štoviše, iz Zapisnika 36. sjednice Vijeća mjesnog odbora od 26.05.2020.g, proizlazi da je potrebno asfaltiranje [adresa] do kraja (do k. č. br. [katastarska čestica]), što tužiteljice ne spore, te navode da na k. č. br. [katastarska čestica] [adresa], dakle gore opisani put, završava kao slijepa ulica. Ističu kako nije istinita tvrdnja tužiteljica da na zemljištu tužiteljica ranije nije postojala prometnica. Asfaltiranjem zemljišta nije faktično izgrađen javni put pristupačan većem broju korisnika, kako to navode tužiteljice, već je taj put postojao i prije više od 20 godina, te činjenica da je jedan dio puta asfaltiran prije, a drugi dio kasnije, ne mijenja činjenicu da je riječ o istom putu/cesti, odnosno javnom dobru u vlasništvu tuženika. Prema mišljenju tuženika, jedna od najvažnijih činjenica je ta da se asfaltiranjem puta nije promijenila njegova dotadašnja namjena, jer se taj put, i prije i nakon asfaltiranja koristi/o na jednak način. U sudskoj je praksi zauzeto shvaćanje da određena nekretnina ili njezin dio, može postati javno dobro u općoj uporabi ako se dugi niz godina iskorištava na taj način (kao javno dobro), odnosno ako je iskorištavanjem na taj način nekretnina to faktički postala. Faktičnim korištenjem u svrhu puta, navedeni dio nekretnine tužiteljica je korišten kao nerazvrstana cesta i takav je faktično postao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu tuženika u smislu čl. 101.st.1. Zakona o cestama. – tako i Županijski sud u Varaždinu, rješenje posl.br. Gž 728/2019 od 23.03.2020.g. Dakle, nesporno se radi o putu koji se kao put i kao jedini prilaz kućama sagrađenim na kč. br. [katastarska čestica], ali i kao pristupni put preostalim suvlasnicima okolnih čestica, pa i onoj ovdje tužiteljica, 570/3, koristi najmanje od 1998.g. otkad je vidljiv na HOK 1998. Osim toga, upravo na spornom dijelu navedenog puta koji prolazi zemljištem tužiteljica je kućni broj [adresa], 30 te 18C te su njihovi stanari, upravo za kuće sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] podnijeli, te i ishodili rješenje o izvedenom stanju, dakle legalizirali kuće i ostale objekte na navedenim česticama, što svakako ne bi ni uspjeli da nisu imali pristupni put svojim parcelama. Sve navedeno dokaz je da sporni dio zemljišta oznake k. č. br. [katastarska čestica], za koji tužiteljice smatraju da im je isti oduzet asfaltiranjem 2020.g. te traže naknadu, zapravo predstavlja put odnosno nerazvrstanu cestu koja je to faktično postala prije više od 20 godina, tako što se upravo na taj način koristila, dakle i prije stupanja na snagu Zakona o cestama. Sukladno čl. 131.st.1. Zakona o cestama, ceste koje se na dan stupanja na snagu Zakona koriste za promet vozilima po bilo kojoj osnovi i koje se pristupačne većem broju korisnika, a nisu razvrstane kao javne ceste postaju nerazvrstane ceste. Sukladno gore navedenom, dio nekretnine tužiteljica označene kao z. k. č. br. [katastarska čestica] predstavlja nerazvrstanu cestu koja nije niti mogla biti predmetom vlasništva tužiteljica niti za nju tužiteljice imaju pravo na isplatu naknade s obzirom na protek trogodišnjeg, odnosno najkasnije petogodišnjeg zastarnog roka. Navodi kako s obzirom na to da je rješenjem Klasa: UP/I-942-01/97- 012/73 od 22.10.2001.g. nesporno utvrđeno da postoji put koji je neasfaltiran, nejednake širine, da nije ucrtan u katastarski operat, ali da je taj put jedini prilaz kućama sagrađenim na kč. br. [katastarska čestica], i da je citirano rješenje postalo pravomoćno 29.08.2002.g., o čemu su tužiteljice imale saznanja kao stranke u postupku, to je zastarni rok za isplatu naknade za dio oduzetog zemljišta počeo teći od 29.08.2002. te je isti protekao 29.08.2005. odnosno najkasnije 29.08.2007. Glede navoda tužiteljica da je asfaltiranjem dijela sporne čestice k. č. br. [katastarska čestica], obezvrijeđeno zemljište u cijelosti jer se na preostalom dijelu zemljišta u površini 234m2 ne može više graditi, tuženik ističe da tužiteljice tu tvrdnju ničim ne dokazuju Jednako je paušalna i tvrdnja tužiteljica, i da je preostali dio čestice koji se dijelom nalazi u zoni javne zelene površine, a dijelom u zoni infrastrukturnih sustava, jer da su ti dijelovi čestice imali vrijednost samo kao dio građevne čestice. Riječ je dakle o zonama u kojima nije moguće građenje stambenih objekata, pa prema tome ne može niti biti govora o promjeni njihove vrijednosti. Nekretnina koja je predmet ovog postupka se i u katastru i u zemljišnim knjigama vodi kao oranica, a tužiteljice nikada nisu podnijele prijedlog za promjenu namjene zemljišta u građevinsko, pa se eventualna procjena visine vrijednosti zemljišta može vršiti samo sukladno njegovoj upisanoj namjeni u vrijeme podnošenja tužbe, a ne prema željama i idejama tužiteljica. Osim toga, put koji je predmet ovog postupka je ujedno pristupni put i do nekretnine tužiteljica, te je njegovim postojanjem uvećana vrijednost ostatka zemljišta, koje bez pristupnog puta može imati samo manju vrijednost. Tuženik također osporava izmjeru tužiteljica u pogledu površine oduzetog zemljišta kako su to navele tužiteljice u tužbi, kao i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva u cijelosti. Slijedom svega iznesenog, tuženik ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije odnosno prigovor promašene pasivne legitimacije, jer je vlasnik dijela nekretnine za koji tužiteljice traže naknadu upravo tuženik, osporava postojanje štete kao i uzročnu

-posljedičnu vezu između utužene štete i postupanja tuženika, te prigovor zastare, a budući da nisu ispunjene odnosno dokazane niti pretpostavke odgovornosti po osnovi naknade štete, a niti po osnovi stjecanje bez osnove, a nesporno je protekao zastarni rok po svakoj od navedenih osnova, tuženik predlaže da sud odbije tužiteljice s tužbenim zahtjevom kao neosnovanim.

4. Sud je u tijeku dokaznoga postupka izvršio uvid u zk izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 7 i 8 spisa), situacijski plan Zemljomjerstvo d.o.o. (list 9 spisa), djelomično rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove br. Klasa: UP/I-942-01/97-12/73, Ur.br.: 251-18-02/801-01-31 od 22. listopada 2001. (list 10-15 spisa), povijesni izvadak zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], povijesni izvadak zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 16-17 spisa), lokacijsku informacija br, Klasa: 350-05/2019-010/1612, Ur.br.: 251-13- 21-1/27-19-02 od 19. rujna 2019. (list 18-20 spisa) situacijski plan prema UPU Novo Brestje – zapad (list 21-47 spisa), vijest objavljenu na web stranici Grada Zagreba dana 5. 6. 2020. (list 59 spisa), p.l. br. K4192 k. o. [katastarska općina] (list 60 spisa), zapisnik 36. Sjednice Vijeća Mjesnog odbora Novo Brestje održane dana 26. 5. 2020 (list 62-65 spisa), isprint s web stranice karte CDOF 2018 i HOK 1998 (list 70-72 spisa), rješenje o izvedenom stanju Klasa: UP/I 350-05/2013-007/681 od 15.10.2014.(list 76-78 spisa), rješenje o izvedenom stanju Klasa: UP/I 350-05/2013-007/8813 od 31.12.2015. (list 79-82 spisa), rješenje o izvedenom stanju Klasa: UP/I 350-05/2013-007/2714 od 30.06.2015.(list 83 i 85 spisa) pravomoćna presuda Općinskog suda u Sesvetama br. P-12/07 od 27. srpnja 2009.g. te presuda Županijskog suda u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici br. Gž-123/11 od 15. studenog 2011. (list 96-106 spisa), žalba od 3. rujna 2009. (list 107-108 spisa). katastarski plan za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 112 spisa), očitovanje Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Sektor za cesta, KP, dipl. ing. prom., Voditelj odsjeka od 11. 03. 2021 izvornike, prijepis posjedovnog lista: K4764 k. o. [katastarska općina], prijepis posjedovnog lista: K4763 k. o. [katastarska općina], prijepis posjedovnog lista: K4766 k. o. [katastarska općina] (list 140-142 spisa), e-mail poruka od 16.03.2021. (list 143 spisa), očitovanje Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet klasa: 340-01/22-001/91 od 25. siječnja 2022. (list 148 spisa), zapisnik br. Z-1165/2012/4192 od 26. ožujka 2012.g. (list 157- 162 spisa), proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodeta (list 171-174 spisa), pročitan je nalaz i mišljenje vještaka dipl.ing.geo. BP od 27.06.2022. (list 176-201 spisa), saslušani su svjedoci LP (list 223- i 204 spisa), DP (list 224 i 225 spisa), ĐP (list 205 i 206 spisa), ZP (list 251-252 spisa), VP (list 252 spisa), GP (list 253 i 254 spisa), JP (list 253 i 254 spisa), pročitan je nalaz i mišljenje vještaka dipl.ing.građ. HP od 16.07.2024. (list 265-298 spisa).

5. Primjenom odredbe čl. 220. st. 2. ZPP-a, kojom je propisano da sud odlučuje koje će od dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica, sud nije izveo dokaz saslušanjem svjedoka FP predložene od strane tužitelja i to stoga što je sud utvrdio, a imajući u vidu odredbu čl. 10. st. 1. ZPP kojom je propisano da je sud dužan postupak provesti bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova, kako je moguće utvrditi odlučne činjenice za rješenje konkretnog spora temeljem već provedenih dokaza u postupku. U postupku nije saslušana kao svjedok SP obzirom na to da je ista preminula.

6. Na temelju provedenih dokaza, cijeneći svaki provedeni dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti u smislu čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio činjenice iz kojih proizlazi da je tužbeni zahtjev osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljica za naknadu tržišne vrijednosti zemljišta u suvlasništvu tužiteljica i to dijela nekretnine oznake zk.č.br. 570/3, k. o. [katastarska općina] u površini od 230 m2, koje je tuženik oduzeo tužiteljicama bez da im je za isto isplatio naknadu kao i zahtjev za isplatom naknade posljedične štete koja da je nastala tužiteljicama asfaltiranjem dijela zk.č.br. 570/3 u površini od 236 m2 od strane tuženika, čime je obezvrijeđen ostatak predmetnog zemljišta u suvlasništvu tužiteljica.

U konkretnom slučaju stoga nije sporno da se radi o zahtjevu za naknadu štete te refleksne štete radi neovlaštenog oduzimanja nekretnine (čl. 1046. u vezi čl. 1045. ZOO)

8. Predmet spora valja raspraviti u smislu odredbe čl. 1. Protokola broj 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a koja je preuzeta Zakonom o njezinom potvrđivanju ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst i 8/99 - ispravak), prema kojoj svaka fizička i pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva - i nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva osim u javnom interesu i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava, ali i primjenom odredbe čl. 3. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97 - 8/98 pročišćeni tekst, 113/00 - 124/00 pročišćeni tekst, 28/01 - 41/01 pročišćeni tekst, 55/01 i 76/10 - 85/10 pročišćeni tekst) kojom je nepovredivost prava vlasništva proklamirana jednom od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, a sve s temeljnim pravilom (iz smisla odredaba čl. 48. st. 1. i čl. 50. st. 1. Ustava) da je zabranjeno zadiranje u pravo vlasništva bilo oduzimanjem bilo ograničavanjem ovlasti koje predstavljaju sadržaj ovoga prava, i to neovisno radi li se o javnoj vlasti ili drugim osobama – nevlasnicima.

7. U postupku su utvrđene slijedeće odlučne činjenice:

- iz zemljišnoknjižnog izvatka Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Sesvete proizlazi kako su tužiteljice upisane kao suvlasnice svaka u ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao zk.č. br. 570/3 – Dubec, oranica Dubec – pov. 1455 m2

- iz pravomoćnog djelomičnog rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove br. Klasa: UP/I-942-01/97-12/73, Ur.br.: 251-18-02/801- 01-31 od 22. listopada 2001. proizlazi kako je istim bivšim vlasnicima pa tako i ovdje 1. i 2. tužiteljicama dano u vlasništvo (vraćeno) neizgrađeno građevinsko zemljište u k. o. [katastarska općina] i to: - dio k. č. br. [katastarska čestica], pov. 1716 m2 (477 čhv) koji odgovara dijelu eksproprirane k. č. br. [katastarska čestica], a za zemljišnu knjigu dio zk.č. br. 957/6 u istoj površini, - k. č. br. [katastarska čestica], pov. 79 m2 odnosno zk.č. br. 957/13 sa 22 čhv sve sukladno odredbi čl. 17. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, kojim je propisano kako neizgrađeno građevinsko zemljište koje je u društveno vlasništvo preneseno na temelju propisa iz čl. 2 te akata i načina propisanih čl. 3. Zakona i koje je na temelju pravomoćne odluke oduzeto iz posjeda prijašnjih vlasnika, a kojim općina odnosno grad do stupanja na snagu Zakona nije dalje raspolagala ili koje do donošenja Zakona nije privedeno namjeni, dat će se u vlasništvo prijašnjem vlasniku. Iz obrazloženja predmetnog rješenja proizlazi da je na provedenom očevidu dana 31. 03. 2000.g. utvrđeno da na zemljištu postoji put koji je neasfaltiran, nejednake širine i nije ucrtan u katastarski operat iako je na očevidu utvrđeno da je jedini prilaz kućama s kućnim brojem Ulice kaktusa 25/1 i 25/2, sagrađenim na kč. br. [katastarska čestica]; da je zemljište u cijelosti neizgrađeno i komunalno neopremljeno (str. 4. alineja 2); da je u spis povrata oduzete imovine dostavljena obavijest Gradskog ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove, promet i veze od 13. 9. 2000.g. u kojoj se navodi da se predmetno zemljište nalazi izvan izgrađenog naselja gdje nema izgrađene komunalne infrastrukture i prometnica (str. 4. alineja 3); da je u spis dostavljena obavijest Gradskog ureda za upravljanje imovinom Grada u kojoj se navodi da je samo za dio površine predmetnog zemljišta tadašnje oznake k. č. br. [katastarska čestica] sklopljen ugovor o zakupu sa Č GP, koji ugovor nije produljen za 2001.g., a da preostali dio k. č. br. [katastarska čestica] nije davan u zakup, niti je na njemu ustanovljena služnost puta (str. 4. alineja 3); da je iz iznijetog utvrđeno da Općina Sesvete i Grad Zagreb nisu raspolagali dijelom ekspropriranog zemljišta koji se danas nalazi u k. č. br. [katastarska čestica] i da je taj dio ekspropriranog zemljišta bespravno zauzet (str. 4. alineja 4); da se punomoćnik gradonačelnika očitovao u ime ovdje tuženika Grada Zagreba kao obveznika naknade u naravi, te da se nije usprotivio naturalnom povratu neizgrađenog dijela ekspropriranog zemljišta (str. 4. alineja 8); da su Općina Sesvete kao korisnik eksproprijacije i njen pravni slijednik Grad Zagreb raspolagali samo dijelom ekspropriranog zemljišta u površini od 746 m2 koji je dio danas izgrađen i u vlasništvu trećih fizičkih osoba, a da preostalim dijelom u površini od 1795 m2 Općina Sesvete i Grad Zagreb nisu dalje raspolagali te taj dio zemljišta nije priveden namjeni za koju je ekspropriran jer nije na njemu izgrađeno naselje, a niti je izvršena priprema za izgradnju (str. 5. alineja 3.), da je na očevidu uočeno bespravno korištenje zemljišta jer Grad Zagreb nije poduzeo radnje u cilju pripreme tog zemljišta, a postojanje Generalnog urbanističkog plana nije samo za sebe dovoljno da bi se smatralo da je izvršena priprema zemljišta za gradnju (str. 5. alineja 4.)

- iz povijesnog izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] proizlazi kako je uslijed obnove dijela zemljišne knjige k. o. [katastarska općina], zona VIII u zemljišnim knjigama brisana zk.č. br. 957/6 k. o. [katastarska općina] te je rješenjem br. Z-1165/2012 upisana nova zk.č. br. 570/3 k. o. [katastarska općina], a vlasništvo tužiteljica je prenijeto sa stare čestice na novu.

- iz zapisnika br. Z-1165/2012/4192 od 26. ožujka 2012. sastavljenog u postupku identificiranja nove čestice i to zk.č. br. 2130/1 k. o. [katastarska općina], Ulica Mikuš Stjepana, pov. 5475 m2 proizlazi da je prijavnim listom br. RN-5994/12 (putevi) tada formirana posebna čestica [adresa] drugih čestica od kojih niti jedna nije čestica u vlasništvu tužiteljica.

- iz lokacijske informacije Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet br, Klasa: 350-05/2019-010/1612, Ur.br.: 251-13- 21-1/27-19-02 od 19. rujna 2019. za zemljište oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi kako sukladno Generalnom urbanističkom planu [adresa] i Urbanističkom planu uređenja “ [adresa] – zapad”, predmetno zemljište se prema UPU Novo Brestje - zapad nalazi dijelom u površinama mješovite-pretežito stambene namjene (oznaka M1), dijelom u javnim zelenim površinama – javni park (oznaka Z1), a dijelom u površinama infrastrukturnih sustava (oznaka IS).

- iz pravomoćne presude Općinskog suda u Sesvetama br. P-12/07 od 27. srpnja 2009.g., potvrđene presudom Županijskog suda u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici br. Gž-123/11 od 15. studenog 2011. proizlazi kako su presude donijete u postupku u kojem su vlasnici susjednih čestica podnijeli tužbu protiv ovdje tužiteljica radi utvrđenja postojanja prava stvarne služnosti provoza i prolaza pješice preko predmetne čestice, a u cijeloj dužini međe sa česticom 957/12 (danas 572/2) i 957/14 (danas 572/4) jer da je takvo pravo stečeno dosjelošću, te su sa takvim tužbenim zahtjevom pravomoćno odbijeni dok je ujedno prema protutužbi ovdje tužiteljica tužiteljima-protutuženicima naloženo predati u posjed tužiteljicama dio zk.č.br. 957/6 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koja odgovara dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

- iz žalbe koju su vlasnici susjednih čestica podnijeli protiv cit. prvostupanjske presude izričito je navedeno da kč. br. [katastarska čestica] nema dodira s javnom površinom

- iz rješenja o izvedenom stanju Klasa: UP/I 350-05/2013-007/681 od 15.10.2014., rješenja o izvedenom stanju Klasa: UP/I 350-05/2013-007/8813 od 31.12.2015. te rješenje o izvedenom stanju Klasa: UP/I 350-05/2013-007/2714 od 30.06.2015. proizlazi kako su ozakonjene nekretnine koje se nalaze na adresi [adresa] te [adresa]

- iz zapisnika 36. Sjednice Vijeća Mjesnog odbora Novo Brestje održane dana 26. 5. 2020.g. proizlazi kako je na istoj donijet zaključak kojim od Vijeća Gradske četvrti Sesvete traže cit.: “obavezno asfaltiranje [adresa] do kraja (do k. č. br. [katastarska čestica]). Naime, s obzirom da se [adresa] asfaltira smatramo neophodnim da se asfaltira do navedene čestice.”

- iz vijesti objavljene na web stranici Grada Zagreba dana 5. 6. 2020. proizlazi kako je Zagrebački gradonačelnik PP pustio u promet rekonstruiranu [adresa] u [adresa], makadam je zamijenjen asfaltom, da dužina rekonstrurane ulice iznosi 4000 m, a da su radovi započeli početkom prošlog tjedna

- iz zk izvatka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi kako [adresa] ima svoju formiranu česticu – k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pov. 5469 m2, a koja odgovara zemljišnoknjižnoj čestici 2130/1, [adresa], pov. 5469 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao Javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba. Navedena čestica u tom obliku je upisana prilikom postupka upisa u novoosnovanu zemljišnu knjigu za Sesvete Novo (zona VIII.) tijekom 2012.g. temeljem zapisnika br. Z-1165/2012/4192 te je tom prilikom uknjižena kao Javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba.

- uvidom u katastarski plan za navedenu česticu [adresa] k. o. [katastarska općina] razvidno je da je čestica formirana na način da u svom sjevernom dijelu završava i graniči sa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

- iz očitovanja Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 25.01.2022. proizlazi kako dio predmetnog zemljišta označenog kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi javno dostupni dijelovi prometne površine [adresa], dana 28. 07. 2011., stupanjem na snagu Zakona o cestama, evidentirano je bilo i ostalo kao dio oranice, na čijem je u to vrijeme bila izvedena ulica i kao takva u smislu odredbe čl. 131. ZC-a u bazi podataka i katastru nerazvrstanih cesta i cestovnih objekata vodi kao dio nerazvrstane ceste – javno dobro u općoj uporabi. Napominje se da je za provedbu promjena u katastru i u zemljišnim knjigama, u svrhu upisa dijelova predmetne čestice kao nerazvrstane ceste NP, neophodno snimiti i izraditi geodetski elaborate izvedenog (zatečenog) stanja, što je u Programu Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Sektor za cesta, Odjela za pripremu dokumentacije, investicijsko održavanje, vođenje baze podataka i katastra

8. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl.ing. geod. Vladimira Zelenike od 27.06.2021. proizlazi kako je zk.č.br. 570/3, oranica površine 1455 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a suvlasnice su ČP u dijelu ½ i ŽP u dijelu ½. Zk.č.br. 2130/1, [adresa], površine 5469 m2, upisana je u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a vlasnik je javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba u dijelu 1/1. Na kopiji katastarskog plana za zemljišnu knjigu prikazane su predmetne zk.č.br. 570/3 i zk.č.br. 2130/1 koje kao takve ne čine jednu cjelinu, odnosno nisu međašne dok je asfaltirana [adresa] (zk.č.br. 2130/1) neprekinuta i završava na južnom dijelu čestice I i II tužitelja, zk.č.br. 570/3. na skici lica mjesta točkama od 4 do 27 označen je asfaltirani dio koji se nalazi na zk.č.br. 570/3 površine 236 m2. nalazu je priložen HOK iz 1998. koja se nalazi na Geo Portalu zagrebačke infrastrukture prostornih podataka te skicu lica mjesta priklopljenu s DOF-om.

9. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl.ing.građ. HP proizlazi kako nekretnina koja je predmet postupka građevinsko zemljište označeno kao zk.č.br. 570/3 k. o. [katastarska općina] na adresi u [adresa]. U naravi zemljište je neizgrađeno (osim dijela susjedne prizemne pomoćne zgrade uz jugistočnu među) i neuređeno građevinsko zemljište sa asfaltiranom prometnicom na predmetnoj površini od 236 m2 kako je prikazano na situaciji po geodetskom vještaku. U izvadak iz BZP-a broj zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u posjedovnicu A upisana je na zk.č.br. 570/3 Dubec, oranica površine 1.455 m2. U vlastovnicu B upisani su suvlasnici ČP (NP) rođ. AP u 1/2 dijela i ŽP (NP) rođ. AP u 1/2 dijela. U drugi odjeljak upisana je zabilježba vidljiva iz priloženog izvatka iz BZP-a. U teretovnici C nema vidljivih tereta. Čestica zemljišta upisana je u Bazu zemljišnih podataka na temelju čega se utvrđuje da katastarska čestica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara zemljišnoknjižnoj čestici zk.č.br. 570/3 k. o. [katastarska općina]. U katastarskom planu k. o. [katastarska općina] vidljiva je oblik i položaj katastarske čestice k. č. br. [katastarska čestica], a kako je identificirano i po geodetskom vještaku u spisu predmeta. Položaj nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] je u zagrebačkoj gradskoj četvrti [adresa], mjesni odbor [adresa] na adresi [adresa], istočno od kućnih brojeva 28 i 30. Lokacija nekretnine je u zapadnom dijelu gradske četvrti [adresa], istočno od glavne gradske ulice Zagrebačke ceste u rubnom dijelu naselja, dobra prometna povezanost. Sama lokacija je dobra obzirom na vrstu i namjenu zemljišta i okolne zone, općenito dobra prometna povezanost, u blizini je izlaz na glavnu cestu kroz naselje. Infrastruktura je prosječno uređena, [adresa] je u dijelu do sjeverno k. č. br. [katastarska čestica] dvosmjerna asfaltirana prometnica bez rubnjaka i u manjem dijelu nogostup, javna rasvjeta je provedena na betonskim stupovima, odvodnja oborinske vode cijevnim sustavom sa slivnicima, provedene gradske komunalije struje, dtk, vode, plina i kanalizacije u naselju u trupu prometnice. Iza toga dijela dalje je jednostavnije uređena asfaltirana prometnica sa javnom rasvjetom, bez izvedenih rubnjaka i nogostupa i bez uređene odvodnje cestovnim slivnicima. Neizgrađeno zemljište k. č. br. [katastarska čestica] ima posredni pristup javnoprometnoj površini [adresa] preko čestice k. č. br. [katastarska čestica] (u vlasništvu Republike Hrvatske). Smjer pružanja čestice je približno sjever-jug, oblik je približno pravokutni sa lomljenom južnom međom, širine oko 28 m i duljine od 42 do 58 m, a teren zemljišta je ravan. Uža okolina sjeverno je neizgrađeni dio građevinskog područja naselja sa novom gradskom prometnicom produženom Branimirovom ulicom u smjeru sjevera, dok je u ostalom okruženju istočno i južno gusto izgrađeno naselje sa većinom potrebnih popratnih javnih i društvenih sadržaja, osnovna škola, ljekarna, trgovina, pošta, caffe bar i dr. Uvidom u prostorno plansku dokumentaciju GUP-a grada [adresa] i [adresa], razvidno je da se predmetna čestica k. č. br. [katastarska čestica] većim sjeverozapadnim dijelom (oko 1.230 m2) nalazi u zoni donesenog UPU-a Novo Brestje - zapad i manjim jugoistočnim dijelom (oko 225 m2) u području pod GUP-om [adresa] u zoni stambene namjene oznake S, uz primjenu procedura i urbanih pravila 1.1. Također, razvidno je da se cestovni asfaltirani dio čestice od 236 m2, koji je predmet ovog nalaza, u cijelosti nalazi unutar područja obuhvaćenim donesenim UPU-om Novo Brestje - zapad. Preko predmetne čestice nema drugih planiranih drugih infrastrukturnih koridora (dalekovodi, plinovodi, magistralni vodovodi i sl.) koji bi opterećivali ili umanjivali vrijednost nekretnine. Također prilikom očevida nisu primijećene štetne emisije okoliša koje bi utjecaje na iskoristivost i vrijednost zemljišta, obzirom da se radi o urbanom gradskom okolišu i zelenim površinama. Uvidom u UPU Novo Brestje

- zapad razvidno je da se predmetna čestica k. č. br. [katastarska čestica] sjevernim dijelom nalazi unutar koridora planirane prometnice, zapadnim dijelom unutar zone mješovite namjene oznake M1-4, pretežito stambene namjene, te jugoistočnim dijelom u zoni javne zelene površine oznake Z1-4 – javni park. Sukladno čl. 46. i 47. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, tržišna vrijednost trajnih površina javne namjene, površina u privatnom vlasništvu koje se privode javnoj namjeni u skladu s prostornim planom kao buduća površina javne namjene (ovdje javna infrastrukturna namjena gradske ulice) utvrđuje se prema stanju nekretnine u trenutku koji neposredno prethodi isključivanju zemljišta buduće javne namjene iz daljnjeg konjukturnog razvoja prema načelu prethodnog učinka. Dan kakvoće odredit će se prema stanju nekretnine u trenutku koji neposredno prethodi isključivanju sjevernog dijela (nova prometnica) i jugoistočnog dijela (zelena zona-javni park) zemljišta buduće javne namjene iz daljnjeg konjukturnog razvoja, tj. prema stanju prostorno planske dokumentacije prije izmjena prostornog plana kojim se zemljište privodi javnoj namjeni gradske ulice i javnog parka. Prvim GUP-om iz 1971. godine predmetna nekretnina u cijelosti se nalazi u zoni stambene namjene-niska izgradnja, oznake S. Slijedom analiziranog dan kakvoće određuje se dan prije donošenja Urbanističkog plana uređenja Novo Brestje – zapad, odnosno 25. listopad 2006. godine. Utvrđuje da predmetno zemljište u prethodnoj namjeni, prije nego je privedeno javnoj namjeni gradske ulice i javnog parka, odgovara današnjoj zoni planske oznake S koja nije javna namjena i kao takvo se analizira i procjenjuje. Zemljište oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao osnovna čestica prema prethodnoj namjeni ima obilježja građevinskog zemljišta 2. kategorije u S zoni zbog stvarnih razloga nedostatka izravnog odnosno neposrednog pristupa javno-prometnoj površini gradske ulice i neprovedenosti komunalne infrastrukture. Položaj trase asfaltiranog puta nalazi se na istočnom rubnom dijelu i pruža se u smjeru poprilici sjever-jug kako je prikazano na geodetskoj snimci na str. 200 spisa predmeta. Koridor puta neposredno vlasniku uzrokuje značajne posljedične gubitke zbog umanjenja daljnje prostornogospodarske organizacije zemljišta. Naime, UPU-om Novo Brestje zapad, predmetna čestica se dijeli na tri dijela po namjeni i to: buduća "Ulica 5" od 320 m2, građevinsko M1 zona od 470 m2 i zelena površina javni park Z1 od 665 m2 (izvor: lokacijska informacija, spis predmeta, str. 47). Prema članku 52. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, utvrđujem da postoje posljedični gubici na preostalom dijelu zemljišta k. č. br. [katastarska čestica]. Prema zatečenim karakteristikama čestice kao preostalog dijela, prostorno planskim pokazateljima, nepovoljnom trokutastom obliku preostalog dijela čestice u građevinskom dijelu M1-4 zone kazete, nedovoljnoj preostaloj površini koja ne zadovoljava minimalni uvjet za građenje od minimalno 600 m2 (jer ostaje u građevinskoj zoni moguće gradnje oko 470-236=234 m2), nužnog otkupa dijela čestice u zoni infrastrukturne namjene "Ulice 5", nema povezanosti s eventualnim drugim česticama istog vlasnika i drugim bitnim činjenicama koje se odnose na procjeniteljsku struku kao i da nema zatečenih građevinskih poboljšica niti izgrađenih zgrada od strane suvlasnika nekretnine, mišljenja sam da suvlasnice u potpunosti gube gospodarski interes za daljnje korištenje zemljišta te se predlaže otkup preostalog dijela čestice. Preostali dijelovi čestica u zoni javne infrastrukturne i zelen površine javni park prema načelu prethodnog učinka također imaju obilježja zemljišta 2. kategorije stambene namjene sa koeficijentom iskoristivosti 1,0, pa se usvaja prethodni proračun jedinične cijene.

9.1. Tržišna vrijednost dijela nekretnine upisane u BZP-a broj zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na zk.č.br. 570/3 Dubec, oranica, u površini od 236 m2, u naravi zemljište na kojem se nalazi asfaltirani [adresa] prema geodetskom nalazu, procjenjuje se na iznos 18.900,00 EUR. Analizom preostalog dijela čestice oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1.219 m2, mišljenja sam da suvlasnice u potpunosti gube gospodarski interes za daljnje korištenje i predlaže se otkup preostalog dijela, te se procjenjuje naknada za otkup u iznosu 97.700,00 EUR

10. Sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja vještaka dipl.ing.geo Vladimira Zelenike i dipl.ing. građ HP kao stručne, izrađene sukladno pravilima znanosti i struke te stranke na iste nisu imale primjedbi.

10. Svjedok LP, je nakon što mu je sud pokazao skicu lica mjesta na listu 200 spisa pokazao na skici kako se nekretnina u kojoj on živi nalazi prikazana kao zkč. [katastarska čestica] te navodi kako on u svoju nekretninu ulazi sa strane koja je suprotna onoj od čestice 570/3 odn. gdje se nalazi taj asfaltirani dio. Prije nego što je asfaltirana, ta čestica za koju mu je poznato da je u vlasništvu tužiteljica, je bila ustvari makadam, bilo je nasuto svega i svačega. Gospodin Ž, ne zna kako se točno preziva je koristio taj put prije asfaltiranja za obavljanje svog obrta [obrt], a bavio se električarskim poslovima. Koliko mu je poznato, on je taj obrt otvorio još 90- ih godina te je koristio to zemljište i prije nego što je isto vraćeno tužiteljicama u vlasništvo. Njega je od tog obrta dijelila ograda pa je imao uvid u zbivanja na toj čestici. Ta čestica se koristila kao makadamski put još od 80-ih godina, ne samo da je to koristio susjed Ž već su taj makadam koristili i susjedi čije su se kuće nalazile u Ulici kaktusa i također nadovezivale na taj makadam. Kuća [adresa], na skici lica mjesta koje se nalazi na listu 200 spisa, otprilike bi predstavljala zkč. [katastarska čestica]. Svjedok pokazuje kako su ujedno na skici prikazane nekretnine u vlasništvu susjeda ĐP kao dvojni objekt odn. da to predstavlja česticu 572/2. Danas je tu prisutna pozvana svjedokinja DP, koja je kćer od tih susjeda ĐP odn. ĆP i OP. Svi susjedi čije su kuće bile vezane na česticu tužiteljica su koristili taj makadam za prilaz svojim kućama sa stražnje strane, jer im je ulaz u kuće iz Ulice kaktusa. Susjedi H bi ponekad vozilom došli na taj makadam no uglavnom su koristili izlaz od njihove kuće koji je vodio odmah na ulicu NP [adresa] te nisu imali potrebu ustvari koristiti taj makadam. Iskazao je kako je makadam asfaltiran možda prije jedno 4 godine. [adresa] kako je prikazana na toj skici na listu 200 spisa, također je bila makadam, svake godine su Zagrebačke ceste nasipavale sipinu po cijeloj "potkovi" [adresa] uključujući i onaj dio koji je prikazan na skici lista mjesta kao asfaltiran dio na čestici u vlasništvu tužiteljica jer su se javljale rupe. Kada su padale kiše, bila je katastrofa, autima se jako teško onuda prolazilo. Cijeli taj dio [adresa] zajedno sa onim dijelom koji se nadovezivao na dio koji se nalazi na čestici tužiteljica je asfaltiran u jednom danu odn. u jednom mahu.

11. Svjedokinja DP, nakon što joj je pokazana skica lista mjesta na listu 200 spisa je izjavila da ona živi na čestici koja je prikazana na toj skici kao čestica 572/2 u kući koja se nalazi na samom uglu te prednji dio njene kuće izlazi na česticu 570/3, koja je u vlasništvu dvije gospođe, ne zna kako se točno zovu. U toj kući živi od rođenja. Dio koji je prikazan kao asfaltiran na toj skici odn. kao asfaltiran dio čestice 570/3 se oduvijek koristio kao cesta odn. na tu cestu je izlazila iz svoje kuće njena baka, a čija kuća se nadovezuje na njezinu kao dvojni objekt jednako kao što su i oni izlazili iz kuće u kojoj živi, s tim da su ujedno imali i drugi izlaz kojem je bio dostupan drugi dio [adresa] odn. koji je izlazio na dio 570/1 koji su također koristili kao put. Koliko joj je poznato, ljudi iz mjesne zajednice su znali jedan put do dva put godišnje nasipati na taj asfaltiran dio čestice 570/3 neki šljunak kako bi se taj dio mogao koristiti. Misli da je taj dio čestice 570/3 asfaltiran 5. lipnja 2020 te se redovno koristio i bio dostupan svima. U kućama koje imaju izlaz na asfaltiran dio čestice 570/3, u jednoj od kuća živi AP koja tamo živi više od 10 godina, dok joj za druge nije poznato. Njeni roditelji se zovu ĆP i OP, koji je preminuo. Da li joj e poznato tko je CP navodi kako je to njena teta. Njena majka živi u [adresa] dok oni žive u kući već 20 godina, koja je u njihovom vlasništvu i vlasništvu njenih roditelja. Na upit da li joj je poznato da su njeni roditelji vodili kakav sudski postupak protiv ČP i ŽP odgovorila je kako joj to nije poznato.

12. Svjedok ĐP je iskazao, nakon što mu je predočena skica lica mjesta prikazana na listu 200 spisa kako živi u kući koja je prikazana na skici na zkč. br. [katastarska čestica] u kući koja se nalazi na samom uglu te ima izlaz kako na česticu 570/3 tako i na 570/1. Navodi kako je dio koji je prikazan kao asfaltiran dio čestice 570/3 oduvijek bio korišten kao ulica odn. kao put kojim su prolazili automobili te kojim su hodali ljudi. U toj kući živi od rođenja. Taj dio čestice je koristio na način da je onuda šetao i asfaltirano je unazad dvije do tri godine. Dolazili su kamioni te se sipao taj šljunak. Asfaltiran dio prikazan na skici je bio dostupan svima te su taj dio koristili svi odn. onaj tko je htio jer je bio dostupan. I to je tako od kada zna za sebe. To je za njega ulica. Na poseban upit pun. tužitelja kako se zovu njegovi roditelji naveo je kako se zovu ĆP i OP. Da li mu je poznato tko je CP naveo je kako je to njegova pokojna teta. Ona je imala u vlasništvu kuću pored njih koja se kao dvojni objekt nadovezuje na njihovu kuću. Da li mu je poznato da li su njegovi roditelji vodili kakav sudski spor protiv ŽP i ČP, ovdje tužiteljica, naveo je kako mu je poznato da je navodno pok. teta lažirala potpis oca na tužbi protiv ŽP i ČP jer njemu nije uopće poznato zašto bi uopće otac tužio te gospođe.

13. Svjedokinja IP, unuka 2. tužiteljice, je iskazala, nakon što joj je predočena skica lica mjesta prikazana na listu 200 spisa, kako je bila na toj lokaciji početkom 2019. s majkom RP jer je htjela oglasiti prodaju te nekretnine no kada su došli na lice mjesta, na istoj se nalazilo nagomilano različite količine smeća, šute, bili su ostavljeni stari automobili te je predložila majci da zagrade to zemljište no ona joj je rekla da to nema smisla jer da su im već par puta čupali stupiće kojima su obilježili svoje zemljište. Nije tamo često dolazila te ne zna kako se to zemljište kroz godine točno koristilo. Ne zna točno tko je čupao stupiće jer to nije vidjela, pretpostavlja da su to bili susjedi koji tamo žive. Zemljište nije izgledalo kao put ili cesta jer je bilo zapušteno i zatrpano smećem, čak su dva kupca zvala kako bi razgledali nekretninu te kada su vidjeli u kojoj mjeri je zapušteno odustali su od kupovine jer nisu imali pristupne ceste. U oglasu je bilo navedena površina te čestice te gdje se ona nalazi, u smislu na okolne sadržaje odn. da li je u blizini škole, knjižnice i slično. Da li je opisano na koji način bi se do te čestice pristupilo navodi kako to nije bilo navedeno u oglasu. Da li ste se Vi dovezli do te nekretnine navodi kako sam do iste prošetala s mamom.

14. Svjedok ŠP, unuk 2. tužiteljice, je iskazao, nakon što mu je predočena skica lica mjesta prikazana na listu 200 spisa, kako je živio do prije šest godina na adresi [adresa] odn. dvije ulice dalje od zemljišta koje je prikazano na toj skici. Znao je obilaziti to zemljište par puta godišnje a pogotovo kada bi imali zainteresirane kupce te je isto bilo neodržavano, na njemu su se nalazile olupine auta, otpad, susjedi su iskorištavali to zemljište kako bi tamo odlagali svoje stvari, nije bilo ceste, puta, već je bio dio neodržavanog makadama s rupama gdje su vjerojatno susjedi parkirali aute, no nije bilo održavane ceste.

15. Svjedokinja VP, kćer 2. tužiteljice i nećakinja 1. tužiteljice, je iskazala, nakon što joj je predočena skica lica mjesta prikazana na listu 200 spisa kako godinama prodaju nekretninu koja je predmet ovoga spora, najmanje 20 godina te su geodeti na licu mjesta znali vršiti izmjere i postavljani su stupići koji su ograđivali njihovo zemljište no koji su im nakon postavljanja uklanjani. Dok je njen bratić bio živ uređivali su to zemljište koliko su mogli te je isto bilo generalno derutno, zapušteno te kada bi kupac došao, odustao bi od kupnje upravo zbog zapuštenosti tog zemljišta. Na njemu nije bilo ceste ni prilaznog puta, postojala je samo [adresa] koja je kasnije i asfaltirana. Na poseban upit pun. tužiteljica na koji dio [adresa] mislite kada kažete da je postajala i da je asfaltirana svjedokinja pokazuje na skici lica mjesta kako se ta [adresa] protezala do kraja čestice označene k.o. 2130/1 odn. do zadnje kuće prije zavoja koji se nadovezivao na 2056/1. Na poseban upit pun. tuženika na kojem se sve dijelu prikazanih na skici protezala makadamska cesta navodi kako se makadamska cesta protezala u istom dijelu u kojem je navela da se protezala [adresa], odn. do kraja čestice označene k.o. 2130/1, odn. do te livade. Na poseban upit da li je svjedokinji poznato što se nalazilo u nastavku koji je prikazan na skici lica mjesta a koji se nadovezuje na dio o kojem je iskazala, a koji se nalazi ispred kuća označenih kao toč. 26 i 28 svjedokinja navodi kako se tu isto nalazio nekakav makadam. Na poseban upit što se ustvari prije nalazilo na dijelu zemljišta koji je sada na skici lica mjesta od strane vještaka označen kao asfaltirana površina svjedokinja navodi kako se tu prije nalazio makadam ali kao sastavni dio njihovog zemljišta. Na poseban upit na koji način su susjedi koji su živjeli u kućama koje su označene brojem toč. 28 i 30 dolazili do svojih kuća navela je kako su oni imali pristup preko ceste koja se nalazila sa prednje strane njihovih kuća odn. pristup preko [adresa] dokle je sezala, dok nisu imali pristup s njihovog zemljišta. Na poseban upit pun. tužitelja da li joj je poznato da li su susjedi koji žive u kućama koje su prikazane na skici sa toč. 28. i 30 pokretali kakve sudske postupke protiv njene obitelji, navela je kako jesu, željeli su put na njihovo zemljište te su izgubili u tom sudskom postupku i morali naknaditi sudske troškove. Na daljnje pitanje da li taj makadam za koji ste iskazali da se nalazio i na Vašem dijelu zemljišta zajedno sa [adresa] činio jednu cjelinu kojom su se provozili automobili navela je kako se nisu mogli provoziti preko njihovog zemljišta, jer su oni uvijek tamo pristupali pješke. Taj makadam na njihovom dijelu zemljišta je bio zarasla trava, neodržavan. Na poseban upit koliko često svj. dolazi na to zemljište navela je kako je znala dolaziti dva do tri puta godišnje.

16. Svjedok GP, unuk 2. tužiteljice, je iskazao, nakon što mu je predočena skica lica mjesta prikazana na listu 200 spisa, kako je nekoliko godina za redom od 2013., 2014. i 2015. oglašavao prodaju spornog zemljišta, nakon što se riješio problem "zelene površine" no većina kupaca bi odustajala od kupnje jer je zemljište bilo zapušteno, nasipano šutom i drugim stvarima te se nalazio neodržavani makadam i nije bilo ustvari adekvatnog pristupa tom zemljištu. Kupcima je objašnjavao da će jednog dana biti pristupna cesta do tog zemljišta preko planiranog produžetka Branimirove te je uz oglas i priložio GUP iz kojeg je bilo vidljivo ono o čemu sam im govorio. Na poseban upit pun. tuženika makadam o kojem ste iskazali da se nalazio na Vašem dijelu zemljišta u kojem se dijelu razlikovao od ostatka zemljišta naveo je kako nije mislio da se na njihovom zemljištu koje je na skici lica mjesta označeno kao 570/3 nalazio makadam već je pritom mislio na makadam koji je činio [adresa] prije asfaltiranja te koji se protezao do kraja te čestice 2130/1 te završavao kod kuće označene toč. 26. Na poseban upit da li je na njihovom zemljištu bio makadam naveo je kako 2013., 2014. i 2015. kada je dolazio s kupcima nije bilo makadama, ističe kako je bilo vidljivo na tom zemljištu da su na isti prilazili kamioni koji bi tamo istovarivali šutu. Nismo htjeli tamo stavljati stupiće kako bi obilježili svoje zemljište jer su im govorili kako će to odmah pokidati susjedi koji su koristili to njihovo zemljište. Naše zemljište je izgledalo kao smetlište od susjeda gdje su bacali svoje stare prozore, ostavljali šutu i slično.

17. Svjedok JP je iskazao, nakon što mu je predočena skica lica mjesta prikazana na listu 200 spisa, kako je početkom 2020. zajedno sa ŠP htio kupiti zemljište koje je na skici lica mjesta naznačeno brojem 570/3 koje je bilo površine 1455m2 jer su došli na ideju kako bi tamo nakon što bi ga kupili svaki u ½ napravili parcelizaciju i sagradili dvojne objekte ili samostojeće kuće ovisno o tome što bi bilo moguće. Tada je to zemljište izgledalo kao smetlište, na istom je bilo navezeno smeće, stari auti, bilo je puno rupa, građevinskog otpada te nije bilo nikakve ceste niti puta te je i razmatrao kolike bi troškove imao da bi izravnao to zemljište i doveo ga u stanje podobno za gradnju. Kako je u međuvremenu razmatrao kupnju još jednog zemljišta, ideja je ostala nerealizirana dok ponovno krajem 2020. nije opet počeo o tome ozbiljnije razgovarati no kada su opet došli na to sporno zemljište krajem 2020., tamo se nalazio povučen asfalt koji se ranije tamo nije nalazio te je upravo zbog toga i površina toga zemljišta bila vidno smanjena za cca 500 m2, te je bilo i upitno što bi se tamo moglo graditi. Nakon toga je otišao kod arhitektice UP koja mu je rekla da ne ulazi u tu "priču" jer to komplicira stvar. Na poseban upit pun. tuženika kada je prvi put bio na toj spornoj nekretnini naveo je kako je tamo bio prvi puta početkom 2020. te nemam saznanja o tome kako se ona ranije prije toga koristila ili pak što je bilo tamo na njoj.

18. Sud nije poklonio vjeru iskazima svjedoka, DP i ĐP u dijelu u kojem su isti iskazali kako se dio čestice tužiteljica koristio kao cesta odn. kao ulica jer spisu prileže odluke ovoga suda kao i presuda Županijskog suda u Varaždinu kojim su roditelji svjedoka kao tužitelji tražili u tim postupcima utvrđenje prava služnosti na dijelu čestice koja je predmet ovog postupka, a u kojem postupku su pravomoćno odbijeni s tužbenim zahtjevom na utvrđenje prava služnosti kao neosnovanim. Spisu prileži i žalba tada tužitelja, roditelja svjedoka u kojem isti izričito navode da njihove čestice nemaju dodira s javnom površinom, odnosno da nema javnog puta. Također navodi svjedoka da bi službe tuženika nasipavale šljunak po predmetnom dijelu čestice ne proizlaze kao dokazanima iz isprava koje prileže spisu.

19. Sud je istovremeno poklonio vjeru iskazima svjedoka IP, ŠP, VP i GP koji su u bitnom suglasno iskazali kako je sporna čestica bila zapuštena, na istoj se nalazilo nagomilano različite količine smeća, šute, bili su ostavljeni stari automobili, susjedi su iskorištavali to zemljište kako bi tamo odlagali svoje stvari, postojao je neodržavani makadama s rupama gdje su vjerojatno susjedi parkirali aute, no nije bilo održavane ceste koja bi bila sastavni dio njihovog zemljišta. Iskazi svjedoka su ocijenjeni kao životni, logični, sukladni ispravama u spisu. Iz istih razloga je poklonjena vjera iskazu svjedoka JP koji je iskazivao suglasno navedenim svjedocima te naveo kako je prije asfaltiranja sporno zemljište izgledalo kao smetlište, na istom je bilo navezeno smeće, stari auti, bilo je puno rupa, građevinskog otpada te nije bilo nikakve ceste niti puta te je i razmatrao kolike bi troškove imao da bi izravnao to zemljište i doveo ga u stanje podobno za gradnju.

20. Nespornim stoga proizlazi da je sporna čestica u vlasništvu tužiteljica korištena od strane vlasnika susjednih čestica bilo za odlaganje otpada ili pak drugih stvari te je na istoj postojao neodržavani makadam kao sastavni dio njihove čestice te su pojedini vlasnici susjednih nekretnina preko istog prolazili.

21. Odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18) propisano je tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Odredbom čl. 1085. st. 1. i 3. ZOO-a propisano je kako je odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala (1). Kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete (3). Odredbom čl. 1090. ZOO-a propisano je kako će sud uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

22. Odredbom čl. 33. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 143/13, 152/14 - dalje: ZVDSP) propisano je da ukoliko je vlasnik glede neke svoje stvari podvrgnut ograničenjima radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša ili zdravlja ljudi, koja od njega, ali ne i od svih ostalih vlasnika takvih stvari, zahtijevaju težu žrtvu ili ga inače dovode u položaj nalik na onaj u kojem bi bio da je provedeno izvlaštenje – on ima pravo na naknadu kao za izvlaštenje.

23. Odredbom čl. 230. st. 1. i 2. ZOO-a propisano je kako tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila (1). U svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala (2).

24. Odredbom čl. 98. st. 1. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14; dalje: ZoC) propisano je kako su nerazvrstane ceste ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, i to posebice: - ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (»Narodne novine« br. 54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i 17/10.), - ceste koje povezuju naselja, - ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja, - terminali i okretišta vozila javnog prijevoza, - pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina, - druge ceste na području naselja i gradova.

25. Člankom 131. st. 1. – 7. ZoC-a propisano je kako ceste koje se na dan stupanja na snagu tog Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste (1). Postojeći upisi u zemljišnim knjigama nerazvrstanih cesta iz stavka 1. ovoga članka u vlasništvu jedinice lokalne samouprave zamijenit će se po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave (2). Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar (3). Nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama ("Narodne novine", br. 84/11.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovoga Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista (4). Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi (5). Nekretnine koje su prema ovom Zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze (7).

26. Vezano za istaknuti prigovor zastare tuženika ovaj sud prihvaća stajalište Europskog suda za ljudska prava izraženo u presudi od 30. svibnja 2005. u predmetu zahtjeva 24638/99 Carbonara i Ventura protiv Italije da, u situaciji kada tijela javne vlasti ne poštuju zakonom propisanu proceduru izvlaštenja, ne može se ni pravo vlasnika zemljišta na naknadu ograničavati rokovima zastare. U navedenoj presudi ESLJP je zauzeo stav da ne postoji zastara potraživanja prijašnjeg vlasnika na ime naknade za faktički i bespravno oduzetu nekretninu, s obzirom da prema praksi ESLJP naknada za faktičku izvlaštenu nekretninu ne zastarijeva, da se vlasništvo ne može oduzeti ili ograničiti bez naknade, jer bi u protivnom vlasnici trpjeli nesrazmjernu žrtvu miješanja države u njihovo pravo vlasništva, pa im stoga pripada pravo na naknadu potpune tržišne vrijednosti formalno ili faktički izvlaštene nekretnine jer bi se u protivnom pozivanje na eventualnu zastaru radilo o povredi prava na mirno uživanje vlasništva iz članka 1. Protokola broj 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine- Međunarodni ugovori“ broj: 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/17.).

27. Podredno, u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev- 807/2016-3 od 6. listopada 2020. izraženo je pravno shvaćanje da je rok zastare za naknadu štete za oduzeto zemljište započeo teći kada je tužitelju zemljište faktično oduzeto bez mogućnosti da mu se vrati i bez konačnog rješenja o izvlaštenju ili bez valjanog akta o oduzimanju, odnosno kada je stekao saznanje da nekretninu ne može vratiti u posjed i takvu je zadržati, ali i kada je raspolagao ili mogao raspolagati svim relevantnim podacima dostatnim za spoznaju o elementima štete i o osobi odgovornoj za ovu štetu. Nadalje, u istoj odluci je navedeno da se početak računanja toga roka ne može vezivati samo uz uporabnu dozvolu za izgrađenu prometnicu jer je on u svakom slučaju započeo teći prije nego je autocesta završena, odnosno započeo je kada je cesta dovedena u stanje prema kojemu je i tužitelj sa sigurnošću mogao zaključiti da mu je nekretnina nepovratno oduzeta.

28. Iz navedene odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske proizlazi da je za početak tijeka zastarnog roka odlučan trenutak kada je zemljište tužitelju faktično oduzeto bez mogućnosti da mu se vrati.

29. Nadalje, iz odredbe čl. 98. st. 1. ZoC proizlazi da su nerazvrstane ceste one ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti iz čega proizlazi da te ceste moraju biti dostupne svakome.

30. Tuženik je ustrajao u navodima da je predmetni dio zk.č. br. 570/3 k. o. [katastarska općina] dana 28. srpnja 2011.g. stupanjem na snagu Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19) evidentiran kao dio oranice na čijem dijelu je u to vrijeme bila izvedena ulica i kao takva se prema čl. 131. Zakona o cestama u bazi podataka i katastru nerazvrstanih cesta i cestovnih objekata vodi kao dio nerazvrstane ceste – javno dobro u općoj uporabi, u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba. U prilog navedenom tuženik dostavlja dopis Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 25. siječnja 2022. određena nekretnina ili njezin dio, može postati javno dobro u općoj uporabi ako se dugi niz godina iskorištava na taj način (kao javno dobro), odnosno ako je iskorištavanjem na taj način nekretnina to faktički postala. Prema mišljenju tuženika asfaltiranjem puta nije promijenila njegova dotadašnja namjena, jer se taj put, i prije i nakon asfaltiranja koristi/o na jednak način. Faktičnim korištenjem u svrhu puta, navedeni dio nekretnine tužiteljica je korišten kao nerazvrstana cesta i takav je faktično postao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu tuženika u smislu čl. 101.st.1. Zakona o cestama

31. Dakle, uvažavajući činjenicu kako je u konkretnom slučaju došlo do faktičnog izvlaštenja nekretnine tužiteljica (zbog gradnje objekta javne namjene) jer nije proveden postupak izvlaštenja dok je stanje u naravi kao da je takav postupak proveden, rok zastare za obvezno - pravni zahtjev, na koji vlasnik izvlaštene nekretnine ima pravo, odnosno pravni zahtjev za naknadu vrijednosti tako izvlaštene nekretnine, teče od dana kada tužiteljice više nisu mogle zahtijevati povrat nekretnine, a koji rok ne može početi teći prije nego što je nekretnina uopće faktički oduzeta iz posjeda tužiteljica i ovdje, faktički postala nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi.

32. Temeljem prethodnih utvrđenja proizlazi da do svibnja, odnosno lipnja 2020. kada je tuženik rekonstruirao postojeću cjelokupnu [adresa] i na intervenciju Vijeća Mjesnog odbora Novo Brestje produžio [adresa] i preko zemljišta u vlasništvu tužiteljica na istom ranije nije postojala prometnica jer predmetni dio zemljišta nije predstavljao dio [adresa]. Sve do svibnja ili lipnja 2020. dio sporne čestice nije bio dostupan na korištenje svima već su se istim koristile samo pojedine osobe, a što proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka, a čestica se kao takva koristila i za različite namjene od različitih neovlaštenih osoba pa tako i za odlaganje otpada, građevinskog materijala i slično.

33. Pa tako iz rješenja koje je donijeto u upravnom postupku povrata oduzete imovine, koji postupak se vodio upravo pred tijelima tuženika, a u kojem postupku je kao obveznik naknade sudjelovao i tuženik kao stranka, utvrđeno je da tuženik na zemljištu nije ništa sagradio, da nije izvršena niti priprema za izgradnju, a da je put koji je uočen na očevidu rezultat bespravnog korištenja zemljišta od strane vlasnika susjednih parcela. Da se radilo o javnom putu zemljište ne bi niti bilo moguće vratiti fizičkim osobama u vlasništvo budući da bi ono tada predstavljalo javno dobro u općoj uporabi te bi ta činjenica bila zapreka za povrat. U slučaju da je na predmetnoj nekretnini postojao put kao javno dobro u općoj uporabi i prije više od 20 godina koji bi bio pristupačan većem broju korisnika, a kako to tvrdi tuženik ne bi bilo potrebno da vlasnici susjednih nekretnina CP, OP i ĆP pred nadležnim sudom podnose tužbu kako bi utvrdili postojanje prava stvarne služnosti provoza i prolaza pješice preko čestice broj 957/6 oranica sa 1716 m2 koja odgovara čestici broj 570/3, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to u cijeloj dužini međe sa česticom broj 957/12 i 957/14 u širini 4m u korist svagdašnjeg vlasnika čestica 957/14 i zk.č.br. 957/12 upisnaih u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. U istom predmetu posl. br. P-12/07 pravomoćnom presudom Općinskog suda u Sesvetama, a povodom protutužbe ovdje tužiteljica, naloženo je vlasnicima susjednih čestica koji su bespravno zauzeli i koristili predmetno zemljište – predati to zemljište u posjed natrag tužiteljicama.

34. Da predmetni dio zemljišta u vlasništvu tužiteljica nije na dan stupanja na snagu Zakona o cestama 28. srpnja 2011. bio dio [adresa], pa time i dio nerazvrstane ceste vidljivo je i iz postupka preoblikovanja zemljišne knjige koji se vodio za k. o. [katastarska općina], odnosno iz zapisnika br. Z-1165/2012/4192 od 26. ožujka 2012.g. sastavljenog u postupku identificiranja nove čestice i to zk.č. br. 2130/1 k. o. [katastarska općina], Ulica Mikuš Stjepana, pov. 5475 m2 iz kojeg je je vidljivo da je prijavnim listom br. RN-5994/12 (putevi) tada formirana posebna čestica [adresa] i to od različitih čestica od kojih niti jedna nije čestica u vlasništvu tužiteljica koje bi bile tada obuhvaćene parcelacijom i pripojene novofomiranoj čestici ceste da se smatralo da je sporna čestica dio novoformirane čestice [adresa]. Novoformirana čestica [adresa] - zk.č. br. 2130/1 k. o. [katastarska općina] – upisana je tada kao Javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba temeljem odredbi Zakona o cestama. Čestica u vlasništvu tužiteljica je u predmetnom postupku preoblikovanja upisana kao oranica u vlasništvu tužiteljica temeljem zapisnika br. Z-1165/2012/4767 od 15. lipnja 2012., a što proizlazi i iz nalaza i mišljenja vještaka Vladimira Zelenike.

35. Iz zapisnika 36. Sjednice Vijeća Mjesnog odbora Novo Brestje održane dana 26. 5. 2020.g. na kojoj je donijet zaključak kojim od Vijeća Gradske četvrti Sesvete traže cit.: “obavezno asfaltiranje [adresa] do kraja (do k. č. br. [katastarska čestica]). Naime, s obzirom da se [adresa] asfaltira smatramo neophodnim da se asfaltira do navedene čestice.” Dakle, tuženik je produžio [adresa] i preko zemljišta u vlasništvu tužiteljica na intervenciju mjesnog odbora, odnosno sve do k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] gdje ulica danas završava kao slijepa ulica. Navedeno proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka dipl.ing.geo Vladimira Zelenike gdje su na kopiji katastarskog plana za zemljišnu knjigu prikazane predmetne zk.č.br. 570/3 i zk.č.br. 2130/1 koje kao takve ne čine jednu cjelinu, odnosno nisu međašne dok je asfaltirana [adresa] (zk.č.br. 2130/1) neprekinuta i završava na južnom dijelu čestice I i II tužitelja, zk.č.br. 570/3. na skici lica mjesta točkama od 4 do 27 označen je asfaltirani dio koji se nalazi na zk.č.br. 570/3 površine 236 m2. Dakle, iz nalaza i mišljenja vještaka jasnim proizlazi i površina zemljišta tužiteljica koja je asfaltirana te koja odgovara navodima iz tužbe.

36. Nadalje, sporna cesta je u svibnju, lipnju 2020 i izgrađena kao javna cesta te je izgradnjom, asfaltiranjem privedena svrsi tj. da služi svima za promet. Tek je tada cesta kao javna prometnica postala dostupna svima, a izgradnjom ceste tužitelji su konačno mogli znati da spornu česticu više nije moguće vratiti u posjed pa im od tada počinje teći zastarni rok za naknadu štete zbog trajno oduzetog zemljišta.

37. U primjeni Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 48/13 i 92/14) nekretnina stječe karakter nerazvrstane ceste od trenutka kada postane dostupna svima za korištenje (promet), dakle općom uporabom, a ne u trenutku kada su samo pojedine osobe imale mogućnost njezinog korištenja. Svojstvo ceste stječe se izgradnjom, asfaltiranjem i opremanjem ceste pa zastarni rok teče od trenutka kada cesta kao javna prometnica postane dostupna svima.

38. Kako je dakle, sporna cesta izgrađena po Zakonu o cestama ex lege je vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno tuženika i to kao javno dobro u općoj uporabi bez obzira na postojeće upise. Onog trenutka kada je ona izgrađena, a izgrađena je i uređena kao cesta te kada nije moguće tražiti natrag taj dio nekretnine, po ocjeni ovoga suda vlasnici kojima je zemljište oduzeto, imaju pravo na naknadu štete. Svakim miješanjem u mirno uživanje prava vlasništva pojedinca mora biti postignuta poštena ravnoteža između zahtjeva općega interesa zajednice i zahtjeva za zaštitom temeljnih prava pojedinca. Budući da je sporna nekretnina postala cestom izgradnjom, asfaltiranjem i opremanjem 2020. te da je tek tada postala dostupna svima, a ne samo ograničenom broju korisnika, tužiteljicama je zastarni rok počeo teći u svibnju/lipnju 2020. pa kako je tužba podnesena 05.02.2021., tužba je podnesena unutar zastarnog roka od 3 godine iz čl. 230. st. 1. ZOO. Dakle, nije protekao zastarni rok i to ni subjektivni od tri godine od dana saznanja za štetu i štetnika ( čl. 230. st.1. ZOO), a niti objektivni od pet godina od kada je šteta nastala (čl. 230. st.2. ZOO)

39. Neosnovan je istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije, jer kako je već navedeno sporna cesta je kao nerazvrstana cesta ex lege kao javno dobro u općoj uporabi, neotuđivo vlasništvo tuženika, koji je izvršio asfaltiranje [adresa], iz čega proizlazi da je isti pasivno legitimiran i u obvezi tužiteljima isplatiti naknadu štete sukladno važećim zakonskim propisima.

41. Tuženik je postupio protivno odredbama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade te povrijedio čl. 50. st. 1. Ustava Republike Hrvatske kojim je određeno da je zakonom moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti te protivno čl. 33. st. 3. ZV

42. Tužiteljice su u tužbi potraživale naknadu štete u visini tržišne vrijednosti zemljišta u suvlasništvu tužiteljica i to dijela nekretnine oznake zk.č.br. 570/3, k. o. [katastarska općina] u površini od 230 m2, koje je tuženik oduzeo tužiteljicama bez da im je za isto isplatio naknadu kao i zahtjev za isplatom naknade posljedične štete koja da je nastala tužiteljicama asfaltiranjem dijela zk.č.br. 570/3 u površini od 236 m2 od strane tuženika čime je obezvrijeđen ostatak predmetnog zemljišta u suvlasništvu tužiteljica.

43. Visinu naknade štete kao i osnovanost i visinu zahtjeva za naknadom refleksne štete sud je utvrdio provedenim građevinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dipl.ing.građ HP. U svom nalazu i mišljenju, a očitujući se o visini naknade štete vještak je naveo da se tržišna vrijednost dijela nekretnine upisane u BZP-a broj zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na zk.č.br. 570/3 Dubec, oranica, u površini od 236 m2, u naravi zemljište na kojem se nalazi asfaltirani [adresa] prema geodetskom nalazu, procjenjuje na iznos 18.900,00 EUR. Analizom preostalog dijela čestice oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1.219 m2, mišljenja je da suvlasnice u potpunosti gube gospodarski interes za daljnje korištenje i predlaže se otkup preostalog dijela, te se procjenjuje naknada za otkup u iznosu 97.700,00 EUR.

44. U nalazu i mišljenju vještak dipl.ing. građ HP je naveo kako se položaj trase asfaltiranog puta nalazi na istočnom rubnom dijelu i pruža se u smjeru poprilici sjever-jug kako je prikazano na geodetskoj snimci na str. 200 spisa predmeta. Koridor puta neposredno vlasniku uzrokuje značajne posljedične gubitke zbog umanjenja daljnje prostornogospodarske organizacije zemljišta. Naime, UPU- om Novo Brestje zapad, predmetna čestica se dijeli na tri dijela po namjeni i to: buduća "Ulica 5" od 320 m2, građevinsko M1 zona od 470 m2 i zelena površina javni park Z1 od 665 m2 (izvor: lokacijska informacija, spis predmeta, str. 47). Prema članku 52. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, utvrđuje da postoje posljedični gubici na preostalom dijelu zemljišta k. č. br. [katastarska čestica]. Prema zatečenim karakteristikama čestice kao preostalog dijela, prostorno planskim pokazateljima, nepovoljnom trokutastom obliku preostalog dijela čestice u građevinskom dijelu M1-4 zone kazete, nedovoljnoj preostaloj površini koja ne zadovoljava minimalni uvjet za građenje od minimalno 600 m2 (jer ostaje u građevinskoj zoni moguće gradnje oko 470-236=234 m2), nužnog otkupa dijela čestice u zoni infrastrukturne namjene "Ulice 5", nema povezanosti s eventualnim drugim česticama istog vlasnika i drugim bitnim činjenicama koje se odnose na procjeniteljsku struku kao i da nema zatečenih građevinskih poboljšica niti izgrađenih zgrada od strane suvlasnika nekretnine, mišljenja sam da suvlasnice u potpunosti gube gospodarski interes za daljnje korištenje zemljišta te se predlaže otkup preostalog dijela čestice. Preostali dijelovi čestica u zoni javne infrastrukturne i zelen površine javni park prema načelu prethodnog učinka također imaju obilježja zemljišta 2. kategorije stambene namjene sa koeficijentom iskoristivosti 1,0, pa se usvaja prethodni proračun jedinične cijene, a da za otkup u iznosu 97.700,00 EUR.

45. Opće pretpostavke odgovornosti za štetu po kojima i tuženik odgovara, jesu štetna radnja, protupravnost štetne radnje, uzročno-posljedična veza između štetne radnje i same štete, te konačno sama šteta. Da bi oštećena osoba ostvarila pravo na naknadu štete sve prethodno navedene pretpostavke moraju kumulativno biti ostvarene. Odredbama obveznog prava kojima je regulirano pitanje popravljanja štete, propisano je prvenstveno popravljanje štete uspostavom prijašnjeg stanja, a naknadom u novcu tek kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća ili ako okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja (članak 1085. ZOO-a).

45.1. S obzirom na to da je riječ o naknadi štete zbog toga što postupak izvlaštenja formalno nije proveden, ali je došlo do faktičnog izvlaštenja, ovaj sud smatra da bi tada šteta, u odnosu na izvlašteni dio nekretnine, mogla biti samo ona naknada koja bi tužitelju, kao vlasniku izvlaštene nekretnine, pripadala po propisima o izvlaštenju, a to je tržišna vrijednost izvlaštenog dijela nekretnine .Dakle, tužiteljicama je šteta nastala samom činjenicom gradnje ceste na zemljištu u suvlasništvu tužiteljica kojim činom im je oduzet dio zemljišta bez da im je isplaćena naknada čime je tuženik postupao protivno Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade te povrijedio čl. 50. st. 1. Ustava Republike Hrvatske kojim je određeno da je zakonom moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti te protivno čl. 33. st. 3. ZV-a , a koja šteta se reflektira u tržišnoj vrijednosti oduzetog dijela zemljišta te umanjenju tržišne vrijednosti ostatka zemljišta, kako je to utvrđeno provedenim vještačenjem pa je šteta nastala tužiteljicama u uzročno-posljedičnoj vezi sa izgradnjom ceste, slijedom čega postoji odgovornost tuženika za naknadu štete tužiteljicama.

46. Slijedom navedenog, sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužiteljica u cijelosti osnovanim. Kako su tužiteljice bile suvlasnice nekretnine svaka u ½ dijela, sud je svakoj od tužiteljica dosudio iznos kako je i zatraženo u tužbi preinačenoj u podnesku od 29. listopada 2024. Odluka o kamatama temelji se na odredbi članka 1103. ZOO- a, a kamate teku od dana podnošenja tužbe.

47. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine 148/11. pročišćeni tekst, 25/13. i 89/14., dalje u tekstu ZPP). Trošak je odmjeren u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 156/23.; dalje u tekstu OT), te u skladu sa vrijednosti predmeta spora koja se tijekom postupka mijenjala. Trošak tužitelja sastoji se od troška sastava tužbe i četiri obrazložena podneska od 05.07.2021., 30.07.2021., 23.02.2022. i 01.03.2024. u iznosu od po 1.000,00 Eur (Tbr. 7 točka 1.. Tbr. 8. točka 1. OT), troška zastupanja po punomoćniku na ročištima održanim 25.02.2022., 03.05.2022., 03.05.2023., 18.10.2023., 15.03.2024. u iznosu od po 1.000,00 Eur (Tbr. 9. točka 2. OT), troška pristupa na ročište koje je odgođeno prije početka raspravljanja 24.01.2022. i 19.01.2024. u iznosu od po 500,00 Eur (Tbr 9 točka OT), trošak zastupanja na ročištu 29.01.2025. u iznosu od 1.756,00 Eur (Tbr. 8. točka 1. OT), troška sastava ostalih podnesaka od 19.03.2024. u iznosu od 250,00 Eur (Tbr 8. točka 5 OT), troška PDV-a u iznosu od (Tbr. 42. OT) ili ukupno 16.251,50 Eur. Dakle, ukupni trošak tužitelja uvećano za 10% sukladno Tbr. 36. OT ukupno čini iznos od 17.876,65 Eur. Ovom trošku dodan je trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 331,81 Eur, na presudu u iznosu od 663,61 Eur, te trošak izlaska sudske komisije i vještačenja u iznosu od 1.288,60 Eur ili ukupno 20.160,67 Eur. Predmetni trošak je dosuđen zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, čl. 29 ZOO i 30 OZ-a.

U Sesvetama 13. ožujka 2025.

Sudac

Iva Raos

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. 1. i 2. tužiteljicama po pun

2. tuženiku