REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj Pn-366/2017-55

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu Heleni Božović Sladaković kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. LV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. KV iz [adresa] 17, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Goranu Jukopili, odvjetniku iz Pule, protiv tuženika JV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Davora Štorgu, odvjetniku iz Pule, radi naknade štete, nakon zaključene glavne javne rasprave 5. travnja 2024. u prisutnosti 1. i 2. tužitelja osobno uz punomoćnika te punomoćnika tuženika, dana 12. ožujka 2025. objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku JV, OIB [osobni identifikacijski broj] da isplati prvotužitelju ČV, OIB [osobni identifikacijski broj] iznos od:

- 384,63 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 20. prosinca 2014. po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015., od 01. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na sve posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

- 1.040,55 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 12. ožujka 2025. do isplate po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana,

- 1.920,00 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 24. listopada 2017. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na sve posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. U preostalom se dijelu zahtjev I tužitelja za isplatom iznosa od ukupno 6.999,71 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom odbija kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku JV, OIB [osobni identifikacijski broj] da isplati drugotužitelju KV, OIB [osobni identifikacijski broj] iznos od:

- 1.040,55 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 12. ožujka 2025. do isplate po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana,

- 1.320,00 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 24. listopada 2017. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na sve posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV U preostalom se dijelu zahtjev II tužitelja za isplatom iznosa od ukupno 6.999,71 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom odbija kao neosnovan.

V. Svaka strana snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi od 13. prosinca 2017. navode da je 20. prosinca 2014. tuženik oko 17:45 sati skrivio sudar na moru na način da je prilikom glisiranja na moru u zaljevu svojim plovilom oznake PU 7400 udario u ribarsku brodicu oznake [registarska oznaka] koja je u suvlasništvu 1. i 2. tužitelja te je tom prilikom tužiteljima nastala imovinska šteta na plovilu i neimovinska šteta - povrede prava osobnosti. Procjenu štete na brodici izvršio je stalni sudski vještak za pomorstvo i brodogradnju Marinko Iskra te su utvrđena oštećenja razme desno od pramca, unutarnje platnice razme desno od pramca, platnice palube, unitarnje i vanjske platnice, bokoštitnice, rebra, platnice trupa desno, kabine kormilarnice, poklopca grotla palube, ograde brodice desno i lijevo, nosača puretića, kormilarskog uređaja sa hidraulikom, komande motora, navigacijski ured GPS i ehosonder zagađeni su morskom vodom, motor je blokiran i zagađen morskom vodom, akumulator, električni kablovi, kontakt sklopke, razvodna ploča zagađeni morskom vodom. Ukupni trošak popravka nastale štete uključujući materijal, uređaje i rad iznosi 15.775,78 EUR, a svaki od tužitelja potražuje iznos od 7.887,89 EUR obzirom su suvlasnici plovila te zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana nesreće 20. prosinca 2014. Procjenu štete platili su 304,73 eura te da potražuju i taj trošak kao dio glavnice s kamatom koja teče od 16. siječnja 2015. Nadalje, navode kako je prilikom sudara prvotužitelj zadobio udarac u glavu te je bio na kontroli kod ortopeda i kirurga, pretrpio je i veliki šok i strah jer je prilikom sudara pao u hladno more te mu je zbog psihičkih tegoba bila potrebna i pomoć psihijatra. Prilikom pada u more prvotužitelju je mobitel Iphone5 pao u more te je unište pa za istoga potražuje iznos od 384,63 eur. Drugotužitelj nije pretrpio tjelesne ozlijede, ali je zbog pretrpljenog straha i akutne reakcije na stres koje su uzrokovane pomorskom nesrećom bio nesposoban za rad od 22. prosinca 2014. do 31. prosinca 2014. Za neimovinsku štetu temeljem čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima prvotužitelj potražuje novčanu naknadu radi povrede prava osobnosti u iznosu od 1.327,23 eur dok drugotužitelj potražuje 796,34 EUR. Ističu kako su se obratili tuženiku sa izvansudskim zahtjevom, no isti nije realiziran.

2. Podneskom od dana 2. svibnja 2023. godine I i II tužitelji su konačno uredili tužbene zahtjeve na način da I tužitelj potražuje s osnova naknade neimovinske štete iznos od 1.920,00 EUR sa zateznom kamatom koja teče od 24. listopada 2017. do isplate, na ime izgubljenog mobitela iznos od 384,63 EUR sa zateznom kamatom koja teče od 20. prosinca 2014. do isplate, na ime troškova procijene iznos od 152,37 EUR sa zateznom kamatom koja teče od 16. siječnja 2015. do isplate te na ime imovinske štete na brodici iznos od 7.887,89 EUR zateznom kamatom koja teče od 20. prosinca 2014. do isplate, dok II tužitelj potražuje s osnova naknade neimovinske štete iznos od 1.320,00 EUR sa zateznom kamatom koja teče od 24. listopada 2017. do isplate, na ime troškova procijene iznos od 152,37 EUR sa zateznom kamatom koja teče od 16. siječnja 2015. do isplate te na ime imovinske štete na brodici iznos od 7.887,89 EUR zateznom kamatom koja teče od 20. prosinca 2014. do isplate.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da osporava u cijelosti osnovanost osnove i visinu štete.

3. U tijeku postupka izvršen je uvid u spis Lučke kapetanije Pula, dozvolu za plovidbu brodice, prijavu nesreće brodice, fotografije, račun, medicinsku dokumentaciju, izvansudski zahtjev, pročitani su iskazi svjedoka AV, OV, DV, RV, UV, NV, SV, I i II tužitelja, tuženika, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka pomorske struke Berislava Vranića kao i njegova dopuna, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka medicinske struke Andreja Angelinia.

4. Tužbeni zahtjev I i II tužitelja je djelomično osnovan.

5. Tužitelji u ovoj parnici zahtijevaju naknadu imovinske i neimovinske štete koju su pretrpjeli uslijed sudara na moru.

6. U predmetu je kumulirano više zahtjeva:

- zahtjev za naknadu neimovinske štete I i II tužitelja zbog povrede prava osobnosti,

- zahtjev za naknadu imovinske štete I i II tužitelja nastale na brodici,

- zahtjev I i II tužitelja za naknadom štete zbog troškova procjene štete na brodici,

- zahtjev za naknadu troškova imovinske štete I tužitelja zbog oštećenja mobitela.

7. Među strankama nije sporno da se 20. prosinca 2014. dogodio sudar brodica, ali je sporna odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja te visina imovinske i neimovinske štete I i II tužitelja.

8. Uvidom u spis Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Lučke kapetanije Pula Pr-11/2015 utvrđeno je da je temeljem optužnog prijedloga Odjela za inspekcijske poslove Lučke kapetanije Pula vođen postupak protiv ovdje II tužitelja kao okrivljenika radi sumnje da je dana 20.12.2014. upravljajući brodicom registarske oznake [registarska oznaka], oko 17,45 sati, u blizini mola Finance u Medulinskom zaljevu, sudjelovao u pomorskoj nesreći, sudar dviju brodica, tj. nije propisno izbjegavao brodicu registarske oznake [registarska oznaka] mu je dolazila u protu kursu tako što nije izvršio manevar izbjegavanja u svoju desnu stranu, i sa istom se sudario. Čime je postupio protivno odredbama iz članka 133. Pomorskog zakona (NN 181/04,76/07,146/08,61/11,56/13 i 26/15) a u svezi s člankom 8., 10. i 12. Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom (NN 79/13,140/14,i 57/15) te je time počinio prekršaj iz članka 1002. stavak 1. Pomorskog zakonika te protiv ovdje tuženika kao okrivljenika zbog sumnje da je dana 20.12.2014. upravljajući brodicom registarske oznake [registarska oznaka] 17,45 sati u blizini mola Finance u Medulinskom zaljevu, sudjelovao u pomorskoj nesreći, sudar dviju brodice, tj. kao voditelj brodice je svojim naglim manevrom izbjegavanja sudara, skretanjem u svoju desnu stranu i povećanjem brzine, svojom brodicom "sjeo" na brodicu registarske oznake [registarska oznaka]. Čime je postupio protivno odredbama iz članka 133. Pomorskog zakona, a u svezi s člankom 8. i 9. Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom, te je time počinio prekršaj iz članka 1002. stavak 1. Pomorskog zakonika.

8.1. U predmetu je dana 3. travnja 2017. donijeto rješenje kojim je ovdje tuženik proglašen krivim dok je u odnosu na ovdje II tužitelja postupak obustavljen. Navedeno je rješenje potvrđeno presudom Visokog prekršajnog suda RH posl.br. Pž- 1648/2017 od dana 26. rujna 2018.

9. Svjedok AV, kćerka 2. tužitelja u iskazu je navela da su ona i mama bile kod kuće kada ih je tata, ovdje 2. tužitelj nazvao i rekao što se dogodilo. Uzele su suhu odjeću i otišle na mol. Brod od tužitelja već je bio dotegljen, a na njemu je stajao gliser tuženika. Tuženika nije poznavala ali je tamo shvatila da je to njegov gliser. Tada je pristupio tuženik koji je rekao da je kriv za nezgodu jer se svađao sa suprugom oko zajedničke kćerke, da je gledao u mobitel i da nije vidio ništa ispred sebe. Kada su ona i mama došle na mol 2. tužitelj je bio krvav po čelu, na lice mjesta nije došla hitna, a kasnije je I tužitelj sam otišao potražiti liječničku pomoć, oboje su bili u apsolutnom šoku. Kasnije je tuženika sama odvezla do njegovog auta koji se nalazio na drugoj strani te joj je on opet ponovio istu priču kako je na telefon razgovarao sa suprugom da mu se kćerka nešto razboljela da se svađao sa bivšom suprugom da je vozio brzo i da ga je zaslijepilo svjetlo mobitela. Tužitelji se bave ribolovom, taj brod više nije bio upotrebljiv te misli da su ga na kraju prodali i kupili novi sa kojim sada idu u ribolov. Navodi kako je 2. tužitelj dobio i tablete za smirenje. Tata joj je kasnije ispričao da su oni krenuli iz lučice van u ribolov poštujući pomorska pravila i da je odjednom na njima bio gliser. Jedino da je ČV uspio reći da "ovaj je na nama, ubit će nas, skoči u more" a tata da se uspio sagnuti ispod kabine da ga ne slomi. ČV i sam ne zna objasniti kako je skočio u more. Na tuženiku se nije vidjelo da je bio mokar kada ga je srela na molu. I na molu i kasnije u autu tuženik da je ponavljao da je on kriv, da je važno da su dečki dobro i da će on svu štetu pokriti.

10. Svjedok OV u iskazu je naveo da se u vrijeme nezgode vraćao sa mora u Medulinski zaljev sa svojom barkom, vidio je dijelove te nezgode, a na samo lice mjesta došao je minutu dvije nakon što se nezgoda dogodila. Izvlačio je čovjeka iz mora i pokušao dotegliti plovila do obale, bio je prvi koji je došao do njih. U nezgodi su sudjelovala dva plovila, ribarski čamac na kojega se "popeo" gliser. Kada je došao u svakom plovilu bio je jedan čovjek i jedan čovjek u moru, a njegova prva nakana bila je izvaditi čovjeka iz mora i vidjeti da li ima ozlijeđenih. Razgovor između sudionika nezgode o tome kako se nezgoda dogodila nije čuo. Kada je on polako došao do ulaza u Medulinski zaljev već se polako spuštao mrak i vidio je svjetla crveno i bijelo broda koji izlazi iz luke, u taj zaljev nekako su u isto vrijeme ušli on i taj gliser koji na ulazu u zaljev nije smanjio brzinu i u zaljevu se nastavio kretati puno brže od njega, a on se kretao brzinom od oko 6 čvorova. Sam udar nije vidio niti čuo udar zbog zvuka svojeg motora koji je blizu glave, a kada se približio vidio je da se taj gliser "popeo" na taj ribarski čamac. Te brodove je doteglio u plitko za slučaj da budu blizu ako dođe do nekog eventualnog potonuća broda kada mu se motor ugasio, tegljenje je preuzeo neki drugi brod. Otišao je do svog veza i nije se više kod njih vraćao. Kada je pitao da li je netko ozlijeđen rekli su mu da ne. Možda je kod gospodina u moru bila neka ogrebotina ali ne može to sa sigurnošću tvrditi. Taj gliser se "popeo" na prednji dio broda – pramac. Na ribarskom brodu bila su vidljiva oštećenja, kabina je bila otrgnuta i visjela je, a na gliseru nije vidio oštećenja. Misli da je ribarski brod bio drveni, a koliko je bio star i u kakvom stanju to baš nije bio prioritet. Brodica ribarska kretala se po propisima bila je osvijetljena i po njegovom mišljenju sa njihove strane nije bilo nikakvog propusta.

11. Svjedok DV u iskazu navodi da je toga dana bio na lignjama. Kada je počela padati noć polako je krenuo prema lučici i tada je naišao na tu nezgodu gdje je gliser tuženika bio na barki tužitelja, pitao je da li je netko ozlijeđen i rekli su da ne. Jedan dečko ih je pokušavao dotegliti, nije baš išlo, pa ga je tuženik pitao da li ih on može dotegliti do mola, rekao je da može, doteglio ih je i otišao kući. Ne zna da li je ikakvih oštećenja bilo na tim brodicama. Nije ih pitao što se dogodilo, ali se to vidjelo jer je gliser od tuženika bio na brodu od tužitelja. Kada je on išao prema ulazu u zaljev iz smjera Kažele vidio je svjetlo a da li je to bio tuženik ne zna reći ali može reći da se kretao brže od njega, a njegova se barka kreće sporo. Ima motor od 5 konja i barku od 5 m. Ne može reći da li su kada je došao na lice mjesta svjetla na ribarskoj brodici bila upaljena.

12. Svjedok RV u iskazu je naveo da se u trenutku nezgode nalazio zračne linije udaljen 20 m na molu ispred restorana Financa. Bila je noć bez mjeseca, sam udarac nije vidio, ali je čuo, no moglo se osjetiti da je prošlo nešto poprilično brzo. Nakon što je čuo udarac vidio je brodove kako jašu jedan na drugome na moru. U to vrijeme brodovi su se vraćali u lučicu i prišli im u pomoć. Tamo je bio u društvu prijatelja koje je na obali pecalo. Gliser je bio na drvenom čamcu.

13. Svjedok UV u iskazu je naveo da je za nezgodu pročitao u novinama. Taj dan prije nezgode on se sa svojom barkom vraćao u lučicu i mimoišao se sa barkom tužitelja koji su izlazili van na ribe i vidio je da je barka bila osvijetljena.

14. Svjedok NV u iskazu je naveo da nema nikakvih saznanja o predmetnoj nezgodi. Njegov je otac otkupio taj brod od I i II tužitelja i on ga je za oca popravljao. U popravak broda ne računajući njegov rad utrošeno je oko 5.000,00 kn. Ne može reći koliko je vremena utrošio na popravak, možda 5-10 dana. Na brodu je bila oštećena desna strana palube, mrtve bande i ograda i dva tri majera ispod broda (daske broda ispod vode), na palubi je bila oštećena jedna daska od propelera dužine cca 20 cm, kabina je bila prevrnuta i on ju je vratio na mjesto, na motoru je zamijenio ulje dva tri puta jer je unutra bila morska voda. Taj brod je u potpunosti morao biti popravljen da bi prošao tehnički pregled, a danas je u funkciji i tehnički pregled je zadovoljen. Kada mu se čitaju oštećenja s lista 2 tužbe navodi da od svih tih oštećenja nije bilo oštećenja rebra, ne zna na što se odnose oštećenja unutarnje i vanjske platnice, na brodu kada ga je njegov tata kupio nije bio navigacijski uređaj GPS i ECHO sonder, motor nije bio blokiran, ali je bio zagađen morskom vodom, moguće je da su pretposljednja oštećenja bila, a kod kormilarskog uređaja točno je da je bila savinuta cijev u kabini, koja se savila kada se kabina prevrnula. Ostala oštećenja koja su navedena i koja ste mi pročitali su bila.

15. Svjedok SV u iskazu je naveo da se predmetnog dana vozio biciklom u kampu [adresa], kada je došao do restorana Finance stao je na molu, ne može reći da je baš vidio sudar jer nije očekivao da će do toga doći ali je vidio da se tuženik kretao prema luci [adresa] dok su tužitelji izlazili iz luke prema vani. Tužitelji su se kretali njemu sa desne strane vani prema Premanturi, tuženik je ulazio u luku. Misli da se nisu kretali brzo. Čuo je kada je došlo do sudara, barka od tuženika popela se na barku tužitelja. Sve to događalo se negdje oko 18.00 sati, bio je mrak, nije imao svjetla na biciklu, a iskreno ne sjeća se da li su njihove brodice bile osvijetljene. Barka tužitelja bila je bijele boje i čuo je kako se ona kreće i to je bilo sve. Nakon sudara nije bio prisutan kada su oni izašli van iz mora niti nekom njihovom razgovoru. Nakon toga tuženika je vidio u Plodinama, pitao ga da li je on taj koji je imao sudar prije par dana, tako su se upoznali i on ga je tada pitao da li bi išao za svjedoka. O samom načinu nastanka nezgode nije s nikim od sudionika razgovarao. Netko je sa tih brodica i pao u vodu, ali ja ne zna tko, bila je panika, vikali su. Ne sjeća se sa koje strane se brod tuženika popeo na brod tužitelja.

16. Drugo tužitelj KV u iskazu je naveo da su 20.12.2014. u 17,30 sati on i njegov bratić LV krenuli od mola u [adresa] u ribarenje. Prvo su naišli na UV koji ih je pričekao da se maknu kako bi on mogao privezati svoju barku. Negdje u razini mola na Financi uočili su na udaljenosti oko 100 m zeleno svjetlo koje velikom brzinom ulazi u zavoj. Oni su se kretali na udaljenosti od oko 80-100 m od obale prema Premanturi. Na tom položaju se otprilike, ukoliko se ide za Pomer nastavlja ravno, a za [adresa] se mora skrenuti malo udesno da bi se ušlo u luku. Tuženik se kretao velikom brzinom i to minimum 500 m od znaka zabrane glisiranja. Oni su bili osvjetljeni bijelim i zeleno crvenim svjetlom, a pošto je na moru bila bonaca – mirno more, reflektira se svjetlo sa [adresa] i onaj koji ulazi mora jako dobro paziti jer se svjetla na brodicama teško razabiru. Tuženik to nije učinio već se kretao velikom brzinom. Želi istaknuti da se on s njima nije sudario nego je skočio na njih, a njegov gliser je zaustavila peta motora koja je zakačila za oplatu njihovog broda. Prilikom tog udara gliser tuženika izbio je kabinu u kojoj se on nalazio i upravljao brodicom i instinktivno se bacio na pod što ga je po njegovom mišljenju spasilo da je danas ovdje, a LV je završio u moru ni sam ne zna kako. Nakon tog udara mi nisu znali ni tko je ni što je. Izvukao se vani iz kabine, obzirom je bio živ, barka je stajala na krivo mogla je i voda početi prodirati i kada je izašao vani, vidio je tuženika u njegovom čamcu kako sjedi u fotelji i u nikakvu pomoć im on nije priskoči. Njemu je bilo bitno da su oni živi, rekao je da on snaša sve troškove, da ima kasko i da ne trebaju zvati policiju. Oni su to odbili. On je u međuvremenu tražio i tko će doći da mu digne plovilo a oni su čekali da dođe pomorska policija da obavi očevid, došla je i lučka kapetanija a kasnije su i slikali kako to sve skupa izgleda. Prvi koji im je priskočio u pomoć bio je gdin. L koji je pomogao ČV da izađe iz vode, pokušao ih je otegliti ali nije išlo, pa je upomoć priskočio gdin. DV koji ih je oteglio do mola. Predmetni brod su zamijenili za drugi sa gdinom. NV zbog povlastice koju je on imao, platili su razliku od 10.000,00 kn, a prije toga pozvali su vještaka da procijeni štetu. Na brodici je oštećen sonder, ploter, baterija je bila u vodi, oplatnica je bila razbijena, majeri, kabina, razma, kormilarski uređaj, motor je bio u vodi, oštećen kormilarski uređaj, nosač puretića, navigacijski uređaj i sve ono što je navedeno u tužbi. U trenutku udara grozno se osjećao, prvo nije znao da li će uspjeti izaći, dali će se možda živ utopiti od vode. U vrijeme kada je na udaljenosti od 100 m od svoje brodice ispred uočio zeleno svjetlo koje se kreće prema njemu krma njegove brodice mu je bila iza leđa. Tuženik je u jednom trenutku okrenuo svoju brodicu i krenuo prema njima i u njihov brod udario s desne strane. Njihova je krma bila njemu iza leđa. U trenutku kada je gliser tuženika krenuo na njih vidio je i crveno svjetlo. Lučku kapetaniju je zvao tuženik, zvao je g. K koji je bio dežuran u Lučkoj kapetaniji da li može dignuti svoje plovilo sa njihovog i ne zna šta mu je rekao, pretpostavlja da je Lučka kapetanija o tome obavijestila pomorsku policiju da se dogodio sudar, a oni nisu zvali policiju. U odnosu na Međunarodno pravilu o izbjegavanju sudara između dva motorna plovila, naveo je kako mu se čini da onaj koji izlazi iz luke van ima prednost u odnosu na onoga koji ulazi u luku, a pošto je to glisiranje, a oni su išli 2 nautičke milje nemoguće je izbjeći. Plovilo tuženika kada ga je prvi puta ugledao bilo je otprilike nekih 100-tinja metara udaljen od njih, a do sudara je došlo nakon 30 sekundi možda. U tom razmaku došlo je do promjene smjera plovila tuženika od trenutka kada ga je uočio pa do trenutka nesreće, jer kada su vidjeli i jedno i drugo svjetlo da je okrenuo na njih, tu je bilo gotovo. Da je tuženik nastavio svojim smjerom kako je bio u trenutku uočavanja da nije promijenio smjer i skrenuo prema njima nesreća bi bila izbjegnuta, odnosno ne bi se ni dogodila, bio bi prošao ispred njih.

17. Prvo tužitelj je u svom iskazu naveo da je u cijelosti suglasan s iskazom II tužitelja. Kada su isplovili iz luke sjedio je iza kabine na bocaporti, kretali su se na minimumu oko 2 čvora, a i najjača jačina njihovog kretanja je oko 5,5 čvorova. Bio je 12 mjesec, a to je bio početak – zagrijavanje motora. Negdje prije Finance gdje se s lijeve strane nalazi znak zabranjeno sidrenje vidio sam da iz vana velikom brzinom dolazi neko svjetlo, vidjelo se desno svjetlo, a u jednom trenutku je okrenulo i vidjela su se sva svjetla crveno i zeleno i tada je njegov bratić viknuo "…ova budala će nas ubiti" i on se nakon toga našao u moru. Tu nije bilo moguće nikakvo izbjegavanje jer se on kretao i brzinom od 20 čvorova možda. Na sebi je imao duplu robu, kabanicu, čizme i kada se našao u vodi bio je spreman za utapanje. Iz vode je samo vikao bratiću da ugasi motore jer su oba motora i dalje radila, a tuženik je sjedio u fotelji na svojem gliseru. Nije ni pokušao pomoći, rekao je da on ima kasko, da je od jutros na moru, imao je neku kantu s lignjama, nešto je spominjao da ga je zvala žena, čini mu se bivša žena koja živi u [adresa], da mu je kćerka bolesna. Nakon toga im je prišao prvo OV koji mu je pomogao da se popne na njegov brod, on ih je pokušao otegliti, ali zbog velike težine počela je ulaziti voda jer su se pomaknuli majeri, motor mu se stalno gasio pa ih je povukao samo u malo pliće da ne potonu, a onda im je pomogao drugi gospodin koji ih je oteglio do Kule. Dok je sve to trajalo tuženik je zvao svoje prijatelje, pa kad su došli na obalu došla je gđa. J iz Lučke kapetanije, došla je i pomorska policija g. Č i A i na kraju je bio uviđaj. Njegov je gliser bio na njihovoj barci sve dok nije završio uviđaj i dok policija nije dala odobrenje da se makne. Izričito tvrdi da je tuženik bio protiv da se zove policija, čini mu se da on nije imao ni tehnički sa tom brodicom i dozvola nije bila kako treba. U toj nezgodi zadobio je jednu posjekotinu glave na čelu, naime na glavi je imao jednu lampu i pretpostavlja da uslijed tog udarca prije pada u vodu je došlo do udarca i nastala mu je posjekotina, nakon očevida otišao je na hitnu medicinsku pomoć, a slijedećeg dana i kod psihijatra.

18. Tuženik JV u svom je iskazu naveo da se toga dana vraćao sa ribarenja prema medulinskom zaljevu. Do ulaza u zaljev je umjereno glisirao, a kada je došao do ulaza smanjio je na dopuštenu brzinu. Imao je svjetla, čak na šajbi jednu lampu. Ne sjeća se da su tužitelji bili osvijetljeni. Gliser je vozio tako da je nogom klečao na sicu, a glavom vani promatrao. Tužitelji su izlazili iz luke [adresa], kretali se dosta blizu, došli iz neke sjene, kada ih je uočio učinio je propisani manevar desno radi izbjegavanja sudara na moru. U tom trenutku njihov je brod naglo skrenuo lijevo, presjekao mu put i došlo je do sraza. On se sa gliserom popeo na njihov brod koji je dosta niži i zadržala ga je peta motora. Naglašava da ako bi bila istina da je glisirao i kretao se brzinom od 20 čvorova da bi u takvoj situaciji preletio preko njihove barke i odvalio svoj motor, a što se nije dogodilo. Nakon sraza odmah je ugasio motor, vidio kako je prvo tužitelj pao u more, držao se za svoj čamac, a motor je i dalje radio, vikao je ovome koji je ostao na brodu da ugasi motor jer da će čovjeka zakačiti propelerom. Bio je to jedan emotivan trenutak i tada se vjerojatno svašta dogodi. Možda je i rekao da ima kasko kako bi ljudima pomogao, a drugog dana je utvrdio da kasko doista nema. Međutim imao je valjane sve ostale dokumente i obvezno osiguranje. Rekao je i da treba zvati Lučku kapetaniju, a oni su govorili da ne, kada je nazvao javio se kapetan K, kojega poznaje kao i oni, opisao što se dogodilo, on je rekao da ako nema poginulih i povrijeđenih da dođemo slijedeći dan u kapetaniju prijaviti štetu. Oni su zvali pomorsku policiju koja je došla i sve dok A koji je čini mu se neki njihov rođak nije naredio on svoj gliser nije skidao. Istoga dana izjavu je dao gđi. O i njezinom kolegi, a nakon nekog vremena došla i je kriminalistička policija kod njega doma izvršiti uviđaj. Slijedećeg dana otišao je u Kapetaniju i prijavio nezgodu kao i oni. Odmah slijedećeg dana dobio je i rješenje od lučkih inspektora da može ići u more, a što svakako ne bi dobio da brod nije bio ispravan nakon nezgode ili da nije imao svu potrebnu dokumentaciju. Ne sjeća se koliko je vremena i metara bio udaljen od trenutka kada je on poduzeo manevar koji je opisao do nesreće. Ne sjeća se ni koliko je vremena i metara bio udaljen od trenutka uočavanja broda tužitelja do nesreće ili do manevra, obzirom da ima 70 godina. Obavezno osiguranje ima kod Allianz osiguranja.

19. Radi utvrđenja dinamike i načina nastanka pomorske nezgode te visine štete na brodici provedeno je vještačenje po sudskom vještaku ing.pom.prom. Berislavu Vraniću.

19.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka Berislava Vranića sačinjenog na temelju uvida u spis Lučke kapetanije Pula i dokumentacije koja prileži spisu te iskaza saslušanih svjedoka i stranaka, proizlazi da je voditelj brodice registarskih oznaka [registarska oznaka], ovdje 2. tužitelj u vrijeme štetnog događa počinio propust jer nije pratio kretanje zelenog svjetla koje mu se približavalo velikom brzinom, nije pravodobno primijetio zeleno i crveno svjetlo na brodici koja mu je dolazila sa desne strane i nije u tom trenutku poduzeo manevar kormilom naglog skretanja udesno te što nije pokušao izvršiti nikakvu radnju motorom. U odnosu na voditelja brodice registarskih oznaka [registarska oznaka], ovdje tuženika proizlazi da je u vrijeme štetnog događa počinio propust što je upravljao brodicom brzinom većom od dopuštene, što nije savjesno i pažljivo motrio horizont, što je instinktivno skrenuo brodicom naglo u desno te što nije postupio po pravilima pomorca osposobljenog za sigurno upravljanje brodicom na način da je tek po utvrđenju pravca kretanja siluete poduzeo manevar skretanja i što je instinktivno povećao brzinu brodice.

19.2. U odnosu na visinu štete nastale na brodici tužitelja vještak navodi da je brodica izgrađena 1990. u drvu, da prema fotografijama na listu 33,41,440i 46 je vidljivo da nije primjereno održavana. Uslijed sudara da je došlo do oštećenja desne strane trupa, kabine, palube te obiju ograda brodice. Na fotografijama su vidljiva oštećenja vanjske i unutarnje platnice, razne, bokoštitnice, platnice palube, kabina kormilarnice, poklopac grotla, prednjeg dijela desne ograde od inoxa, dijela inox ograde na lijevoj strani broda, nosača hidrauličnog vitla. Pretpostavlja se da je motor zagađen morskom vodom, akumulator oštećen morskom vodom, električni kablovi, razvodna ploča te sklopke i kontakti zagađeni morskom vodom. Iz priloženih fotografija da nije moguće vidjeti oštećenja unutarnje platnice, rebara, kormilarskog uređaja i navigacijskih uređaja te nije moguće utvrditi stanje i postojanje sigurnosne i protupožarne opreme, oštećenja na opremi za ribarenje osim cijevi vitla te oštećenja na opremi za vez, sidrenje ili tegalj. Nadalje, vještak navodi kako nije moguće preciznije utvrditi visinu štete na ribarskoj brodici 1143 PU jer iz priloženog spisa nije se moglo točno odrediti oštećenja pogonskog stroja, navigacijskih uređaja, unutarnjih oštećenja trupa, opreme za kormilarenje, opreme za vez i sidrenje, protupožarne opreme i slično jer brodica nije mogla biti pregledana. Za oštećenja koja su vidljiva na fotografijama i koja su postojala, da je nemoguće točno utvrditi potrebnu količinu drva koje treba zamijeniti, veličinu inox ograde, dužinu cijevi hidraulike. Ne slaže se da je trebalo zamijeniti pogonski stroj jer je poznato da se motor zagađen morem može oprati, izmjeni mu se ulje, filteri goriva i ulja te je motor ponovno spreman za rad. Također, nije mogao utvrditi da je brod imao dubinomjer i GPS, o čemu ne postoji nijedna fotografija iz koje bi to bilo vidljivo te stoga isto ne može računati u štetu. Iz fotografija je vidIjivo da je postojao jedan akomulator (baterija) koji treba računati u štetu. Zaključno navodi kako je za izmjenu svih drvenih djelova oštećenih u sudaru i to vanjske platnice, unutarnje platnice, razme, bokoštitnice, platnice palube, poklopca grotla i pražnice grotla, stakla na kabini potreban iznos od 2.081,09 eur.

19.3. Na nalaz i mišljenje tužitelji su se očitovali u podnesku od 17. prosinca 2019. te u bitnome prigovorili dijelu nalaza koji se odnosi na visinu štete na brodici, dok se tuženi na nalaz očitovao podneskom od 15. siječnja 2020. te prigovorio nalazu i mišljenu u dijelu koji se odnosi i na dinamiku i način nastanka pomorske nezgode i na visinu štete.

19.4. S obzirom na prigovore stranaka provedena je usmena dopuna nalaza i mišljenja vještaka Berislava Vranića na ročištu 21. listopada 2022. Vještak je tako naveo kako misli da tužitelj u prvim stavkama što je naveo, a što se odnose na sigurnosnu brzinu, izviđanje, radnju kojom se izbjegava sudar, nesnalažljivost u manevru i signale za privlačenje pažnje su pojašnjenja izvučena iz pravilnika o izbjegavanju sudara na moru koja je želio istaknuti jer oba voditelja brodica nisu ispoštovala te kriterije i zbog toga je došlo do sudara. Riječ protukurs koju su učesnici upotrebljavali u svojim izjavama je nepravilna jer brodovi nisu bili u protukursu. Izraz protukurs bi značio da su brodovi trebali biti jedan nasuprot drugoga, tako da vide svjetla jedan od drugoga i to oba svjetla. Prema iskazima sudionika pomorske nezgode, voditelj glisera ovdje tuženik izjavio je da je vidio siluetu broda tužitelja što je i moguće obzirom se iza brodice nalazila obala i svjetla, a iz izjava voditelja brodice ribarice vidljivo je da je primijetio zeleno svjetlo brodice koja je dolazila iz suprotnog kursa na udaljenosti od 50 m. Odgovorno tvrdi da se po noći ne može odrediti udaljenost niti brzina plovnog objekta u ovom slučaju brodice koji dolazi iz suprotnog kursa. Vještak je mišljenja da je svjedok trebao najprije vidjeti oba svjetala i zeleno i crveno što bi bila indikacija da je gliser poduzeo radnju skretanja brodice u desno te po viđenju crvenog svjetla na gliseru, voditelj ribarske brodice je trebao napraviti manevar skretanja u desno. Ukoliko brodovi plove skoro u protukursu da nije moguće ustanoviti brzinu ni udaljenost na osnovu svjetala, a da je voditelj brodice JV izjavio da je ugledavši ispred sebe siluetu brodice, koja nije imala svjetla ili su bila zaklonjena, instinktivno skrenuo brodicom u desno, koje postupanje je pogrešno, bez da se utvrdi pravac kretanja brodice iz suprotnog kursa. Prvo tužitelj da je ispravno primijetio u jednom trenutku da se gliseru vide oba svjetla što je bio znak skretanja o čemu je trebao obavijestiti 2. tužitelja da plovilo ili brodica ispred mijenja kurs. Ostaje kod navoda iz svog mišljenja o propustima obaju voditelja brodica. U trenutku kada je voditelj ribarske brodice primijetio zeleno svjetlo glisera da je gliser zadržao kurs i brzinu vjerojatno ne bi došlo do sudara, a ne može odgovoriti na pitanje o brzini plovila i o manevru te da li bi se sudar mogao izbjeći. Brzina skretanja ovisi o brzini kretanja plovila i što je brzina veća vrijeme da se skrene je manje, kod brodice tuženika kod naglog skretanja to je moglo biti 3,4 sekunde. Protukurs znači da su brodovi jedan nasuprot drugoga, a ako su malo smaknuti lijevo ili desno onda je to nasuprotni kurs. Kada je voditelj ribarice u jednom trenutku vidio crveno svjetlo na gliseru, što ukazuje da je gliser krenuo skretati u zaljev, u pravcu ulaza u luku, trebao je skrenuti u desno. Glede visine štete ostao je u cijelosti kod mišljenja jer brodicu nije mogao pregledati niti utvrditi da li je ona imala instrumente koji se u tužbi navode da li su oni bili oštećeni ili nisu. Nije strojarske struke ali je kod kolega provjerio da se motor broda zagađen morskom vodom ukoliko se odmah očisti može dovesti u prvobitno stanje.

19.5. Nakon provedene dopune, stranke nisu imale primjedbi i nisu predložile provođenje novoga vještačenja, a istoga prihvaća i ovaj sud obzirom je sačinjen objektivno, u skladu sa pravilima struke i podacima u spisu, a vještak je prilikom usmene dopune argumentirano i stručno odgovorio na primjedbe stranaka.

19.6. U odnosu na prijedlog tužitelja da se kao dokaz u postupku koristi izvansudski nalaz vještaka Marinka Iskre koji je sačinjen na zahtjev tužitelja, a čemu se tuženik protivio, sud ukazuje kako navedeni nalaz nije određen i proveden u ovome postupku, niti u postupku osiguranju dokaza, već sačinjen na zahtjev jedne strane, ovdje tužitelja, te sud na istome ne temelji svoju odluku. Međutim, vještačenjem u ovome postupku po vještaku pomorske struke, koji je imao uvid u izvansudski nalaz i mišljenje koji je priložen uz tužbu, vještak je detaljno obrazložio iz kojih razloga i koje vidove štete na brodici koje tužitelji navode u tužbi nije bilo moguće utvrditi. Sud nije prihvatio prijedlog tuženika da u spis uloži izvansudski nalaz sačinjen na njegov zahtjev na ročištu 27. ožujka 2019., obzirom tuženik nije dokazao iz kojega razloga isti nije mogao biti dostavljen do zaključenja prethodnog postupka.

20. Članak 133. Pomorskog zakonika (181/2004, 76/2007, 146/2008., 61/2011., 56/2013., 26/2015, 17/2019) propisuje da zapovjednik i član posade mora obavljati poslove na brodu, brodici ili jahti, u skladu sa svojim dužnostima propisanim ovim Zakonikom, drugim propisima i pravilima navigacije, te drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakonika iz područja sigurnosti plovidbe, zaštite ljudskih života na moru i zaštite morskog okoliša.

20.1. Pravilnikom o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom (79/2013., 140/2014., 57/2015.) u čl. 8. propisano je da svaki brod mora uvijek savjesno izviđati promatranjem i slušanjem, a i svim raspoloživim sredstvima primjerenim prevladavajućim okolnostima i stanju, a radi potpune procjene situacije i rizika sudara, čl. 9. st. 1. propisano je da se svaki brod mora uvijek kretati sigurnosnom brzinom da bi mogao poduzeti pravilnu i djelotvornu radnju za izbjegavanje sudara, te da bi se brod mogao zaustaviti na odgovarajućoj udaljenosti, među ostalim, uzimajući u obzir stanje vidljivosti, gustoća prometa, uključujući koncentracije ribarskih ili bilo kojih drugih brodova, manevarske osobine broda, uzimajući u obzir zaustavni put i sposobnost okretanja broda u prevladavajućim okolnostima, prisutnost pozadinskih svjetala noću, kao što su svjetla na obali i reflektivno raspršivanje vlastitih svjetala, stanje vjetra, mora i morske struje, te blizina opasnosti za navigaciju, gaz broda u odnosu prema raspoloživoj dubini vode. Članak 10. nadalje propisuje da svaki brod mora upotrijebiti sva raspoloživa sredstva koja odgovaraju prevladavajućim okolnostima i stanju, da bi se utvrdilo postoji li rizik sudara. Ako postoji imalo sumnje, držat će se da taj rizik postoji, a članak 11. st.1. propisuje da se svaku radnju poduzetu da bi se izbjegao sudar mora izvršiti u skladu s pravilima i to odlučno, pravodobno i onako kako to treba učiniti dobar pomorac, ako to okolnosti slučaja dopuštaju.

20.2. Nadalje, sud smatra i kako brodica – gliser kojim se upravlja noću, brzinom većom od dopuštene i ne postupajući s povećanom pažnjom predstavlja opasnu stvar te se sukladno čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05 i dr. u daljnjem tekstu ZOO) smatra da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, potječe od te stvari, osim ako se dokaže da ona nije bila uzrok štete. Tuženik, na kojem je teret dokaza, u postupku nije dokazao postojanje pretpostavke iz čl. 1067. ZOO-a za oslobođenje od odgovornosti, pa odgovornost tuženika proizlazi i na temelju odredbi ZOO-a.

21. Slijedom svega naprijed iznijetog, ovaj sud je utvrdio kako je za nastanak pomorske nezgode isključivo odgovoran tuženik kao imatelj opasne stvari obzirom se prije nezgode kretao brzinom većom od dopuštene, što proizlazi iz pravomoćne odluke Lučke kapetanije Pula posl.br. Pr-11/2015. i nalaza i mišljenja vještaka Berislava Vranića. Osim nedopuštene brzine, koja je po ocjeni suda glavni uzrok nezgode i posljedično ponašanja sudionika nezgode, tuženik je propustio savjesno izviđati promatranjem i slušanjem, radi potpune procjene situacije i rizika sudara, kao i postupati s povećanom pažnjom prilikom upravljanja gliserom te instiktivno skrenuo brodicom u desno i instiktivno povećao brzinu, čime je postupio protivno ranije citiranim odredbama Pomorskog zakonika i Pravilnika. S druge strane, propusti koji se navode u nalazu i mišljenju vještaka na strani II tužitelja, posljedica su protupravnog postupanja tuženika i ne utječu na doprinos II tužitelja za nastanak štetnog događaja.

22. U odnosu na naknadu neimovinske i imovinske štete ukazuje se kako je šteta, temeljem odredbe članka 1046. umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Čl. 1089. ZOO-a st. 1. i 2. propisano je da oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi, a visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo. Nadalje, članak 1090. ZOO-a propisno je da će sud, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

22.1. Visina imovinske štete na brodici koja je u suvlasništvu I i II tužitelja (list 26) utvrđena je vještačenjem provedenim u ovome postupku kojega je ovaj sud prihvatio kao stručnog i objektivnog u cijelosti, slijedom čega je I i II tužiteljima valjalo dosuditi na ime naknade imovinske štete na brodici iznos od 2.081,09 EUR, odnosno svakome po 1.040,55 EUR sve sukladno čl. 1046. i čl. 1089. st. 1. i.2. ZOO-a, dok je u preostalom dijelu zahtjev odbijen kao neosnovan.

22.2. Na navedeni iznos, obzirom I i II tužitelji nisu sami sanirali štetu i izvršili popravak, dosuđena je I i II tužiteljima zakonska zatezna kamata od presuđenja sukladno čl. 1086. ZOO-a obzirom je visina štete utvrđena tek u presudi, dok je u preostalom dijelu zahtjev za isplatom zakonske zatezne kamate za razdoblje od 20. prosinca 2014. do presuđenja odbijen kao neosnovan.

22.3. U odnosu na zahtjev I tužitelja za naknadom imovinske štete zbog gubitka mobitela, istoga sud prihvaća, obzirom je I tužitelj u predmetnoj nezgodi pao u more, a u pogledu visine, s obzirom da je u vrijeme štetnog događaja mobitel tužitelja bio star 10 mjeseci (račun na listu 57) te je cijena istoga u vrijeme kupovine iznosila 384,63 EUR (2.898,00 kn) sud je temeljem čl. 1090. ZOO-a navedeni iznos dosudio I tužitelju. Na navedeni iznos tužitelju je dosuđena zakonska zatezna kamata od 20. prosinca 2014. temeljem čl. 1086. ZOO-a.

22.4. U odnosu na zahtjev I i II tužitelja za naknadu troškova procijene, sud istoga nalazi u cijelosti neosnovanim. Naime, navedeni trošak sud ne procjenjuje kroz institut naknade štete jer za isto nema osnove, već eventualno kroz odluku o troškovima postupka. Međutim, prema stajalištu ovoga suda navedeni trošak nije bio nužan za vođenje ovoga postupka niti je tuženik u postupku procijene sudjelovao, slijedom čega je zahtjev odbijen u cijelosti.

23. Radi utvrđenja neimovinske i imovinske štete s osnova povrede prava osobnosti I i II tužitelja proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku medicinske struke mr.sc. Andreju Angeliniu.

23.1. U nalazu i mišljenju vještak navodi medicinsku dokumentaciju te da je kod osobnog pregleda II tužitelj naveo da je prilikom udarca glisera u brodicu u kojoj se on nalazio, zadobio natuke po tijelu, čemu vještak pridaje vjeru s obzirom nam mehanizam nastanka nezgode, no II tužitelj nije zatražio medicinsku pomoć te u spisu nema medicinske dokumentacije za istoga. Oboje su prilikom pregleda naveli kako tri mjeseca nakon nezgode nisu odlazili na more. Zaključno vještak navodi kako je I tužitelj trpio dva dana fizičke bolove blagog intenziteta te da nije trpio bolove jakog ni srednjeg intenziteta dok II tužitelj nije trpio bolove jakog i srednjeg intenziteta, a bolove blagog intenziteta trpio je 1 dan. Prvo tužitelj je pretrpio strah jakog intenziteta u trajanju od par minuta, srednjeg intenziteta 2 dana te slabog iduća tri mjeseca, dok je II tužitelj pretrpio strah jakog intenziteta u trajanju od par minuta, srednjeg intenziteta nije trpio dok je slabog trpio iduća tri mjeseca od nesreće. Ni kod I ni kod II tužitelja nema zaostalog naruženje ni smanjenja životne aktivnosti te im nije bila potrebna tuđa pomoć i njega.

23.2. Sud je nalaz i mišljenje vještaka, prihvatio u cijelosti, ocijenivši ga stručnim, objektivnim i izrađenim u skladu s pravilima struke, uz napomenu da tuženik na nalaz nije imao primjedbi dok su I i II tužitelji iznijeli svoje očitovanje na nalaz i mišljenje u podnesku od 2. svibnja 2023. no nisu predložili usmenu dopunu, slijedom čega sud nije proveo usmenu dopunu nalaza i mišljenja vještaka.

24. S obzirom na okolnosti nastanka štetnog događaja te činjenica utvrđenih medicinskim vještačenjem kao i iz iskaza I i II tužitelja, ovaj je sud utvrdio da je kod I i II tužitelja došlo do povrede prava osobnosti te da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju da se I i II tužiteljima dosudi pravična novčana naknada, sukladno odredbi čl. 19. i čl. 1100. st. 1. ZOO/05.

24.1. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud je vodio računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom (čl. 1100. st. 1. ZOO/05).

24.2. Zbog svega opisanog i utvrđenog u ovome postupku, stav je ovoga suda da I tužitelju zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.920 EUR, a II tužitelju u iznosu od 1.320,00 EUR-a. Sud je pri odmjeravanju pravične novčane naknade uzeo u obzir odlučne okolnosti konkretnog slučaja, način nastanka štetnog događaja, činjenicu da se nezgoda dogodila noću, da je I tužitelj prilikom nezgode pao u more, da je bila zima, niska temperatura vode, jačinu i trajanje fizičkih boli i straha, cilj kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

24.3. Na dosuđeni iznos I i II tužiteljima su priznate i zatezne kamate koje teku od 24. listopada 2017. (od podnošenja izvansudskog zahtjeva za naknadu štete s lista 59 spisa) obzirom je liječenje I i II tužitelja u tom trenutku bilo okončano.

25. Odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na odredbi članka 29. stavak 2. ZOO.

26. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci.

27. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 4. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19., 80/22., 114/22. dalje: ZPP) i te je uzimajući u obzir uspjeh stranaka u pogledu osnovanosti osnove i visine sud je odlučio da svaka strana snosi svoje troškove postupka.

U Puli, 12. ožujka 2025.

S u d a c

Heleni Božović Sladaković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu.

DNA:

1. tužiteljima po punomoćniku uz sp na presudu II tužitelj u iznosu od 140,05 EUR, I tužitelj u iznosu od 149,90 EUR te uz povrat neutrošenog predujma

2. tuženiku po punomoćniku