Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-1411/2025
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašić kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog BĆ, zbog prekršaja iz članka 98. stavak 3. točka 15. Zakona o lovstvu ("Narodne novine", broj: 99/2018, 32/2019, 32/2020, 12772024), odlučujući o žalbi tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Split, Služba šumarske i lovne inspekcije, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Gospiću, Stalna služba u Gračacu od 23. prosinca 2024., broj: Pp-1313/2024-7, na sjednici vijeća održanoj 12. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaćanjem žalbe tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Split, Služba šumarske i lovne inspekcije, ukida se pobijana presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odluku.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u u Gospiću, Stalna služba u Gračacu od 23. prosinca 2024., broj: Pp-1313/2024-7, okrivljenik BĆ je na temelju članka 182. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona oslobođen od optužbe, da bi na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 98. stavak 3. točka 15. Zakona o lovstvu, te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
2. Protiv prvostupanjske presude pravodobnu žalbu podnio je tužitelj zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, ističući da je sud donio krivi zaključak, a stim u vezi pogrešnu odluku.
1. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
3. Žalba je osnovana.
4. Rješavajući predmet te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015. 70/2017., 118/2018. i 114/2022.) ocjenom navoda žalbe vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da tužitelj osnovano pobija prvostupanjsku presudu zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja smatrajući da je prvostupanjski sud donio preuranjenu presudu kojom je okrivljenika na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobodio od optužbe, a da u dokaznom postupku nije proveo sve potrebne i sudu dostupne dokaze s ciljem pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja.
5. Naime, prvostupanjski sud je, kako to proizlazi iz obrazloženja pobijane presude, okrivljenika oslobodio od optužbe na temelju načela in dubio pro reo, jer „provedeni dokazi ne daju dovoljno osnova da bi se okrivljenika proglasilo krivim za počinjenje terećenog prekršaja“. U dokaznom postupku, prvostupanjski sud je ispitao okrivljenika, koji je inkriminirani prekršaj negirao, te je ispitao svjedoka NĆ lovnog inspektora koji je inkriminirani događaj opisao upravo onako kako je to okrivljeniku stavljeno na teret. Nakon tako provedenog dokaznog postupka, prvostupanjski sud zaključuje da „ okrivljenik prekršaj poriče i izričito tvrdi da je kupio domaću životinju - koja je na njegovom imanju oprasila pet praščića te da se ne radi o divljoj životinji odnosno divljači, a svjedok PĆ protivno obrani okrivljenika izričito tvrdi da se radilo o divljači da je u dugogodišnjem radu stekao dovoljno iskustva tako da može tvrditi da se radilo o divljim svinjama. Svjedok je sačinio fotografije iz kojih sud ne može sa sigurnošću utvrditi da se radi o divljim svinjama jer je samo jedna fotografija jasna, dok se na ostalima ne vidi i ne može utvrditi brojčano stanje životinja”.
6. Kod takvog zaključivanja, prvostupanjski sud je potpuno zanemario da se okrivljenik može braniti kako želi, pa i iznošenjem neistine, dok je svjedok, prije davanja iskaza, upozoren, između ostalog, da je dužan govoriti istinu i da je lažan iskaz kazneno djelo. Zbog navedenog, ovaj sud smatra da se razlozi prvostupanjskog suda ne mogu prihvatiti. Iako Prekršajni zakon ne određuje jasna, formalna, dokazna pravila, već isti, sukladno čl. 88. st. 2. Prekršajnog zakona propisuje da sud slobodno cijeni dokaze i postojanje ili nepostojanje činjenica, pri čemu nije vezan nikakvim dokaznim pravilima, sud uvijek mora dati razloge zbog kojih je, na temelju slobodne ocjene dokaza, uzeo neku činjenicu dokazanom ili nedokazanom, a koji razlozi moraju imati podlogu u općim načelima ljudskog mišljenja, logici i općeprihvaćenim društvenim i pravnim načelima i standardima.
7. Kako je to vidljivo iz obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski sud smatra da neposredno opažanje svjedoka sa dugogodišnjim iskustvom nije sasvim uvjerlji dokaz da se radilo doista o divljim životinjama, dok zaključuje da se iz fotografije ne može sa sigurnošću utvrditi da se radi o divljim svinjama jer je samo jedna fotografija jasna, dok se na ostalima ne vidi i ne može utvrditi brojčano stanje životinja, zanemarivši iskaz svjedoka NĆ koji precizno navodi da su zatečene 4 divlje svinje. Nakon toga sud zaključuje da je bilo potrebno zatražiti asistenciju veterinara i izvaditi krv svim svinjama zatečenim u tzv, gateru temeljem kojeg nalaza bi se nedvojbeno utvrdilo da li se radilo o divljim svinjama, pri tom sud propušta provjeriti navode okrivljenika da je nakon inspekcijskog nadzora uredno registrirao svinje na imanju, provjeriti od koga je u Perušiću kupio svinje i po potrebi provesti sudsko veterinarsko vještačenje fotografija, jer sud ne raspolaže stručnim znanjem da bi sam utvrđivao o kojoj se životinji radi.
8. Naime, primijenjeno pravilo “in dubio pro reo” podrazumijeva da sud odlučuje presudom na način koji je povoljniji za okrivljenika kada se nakon ocjene dokaza, pojedinačno u vezi s ostalim dokazima, ne daju otkloniti dvojbe o postojanju odnosno nepostojanju nekih činjenica koje tvore obilježja inkriminiranog prekršaja ili o kojima ovisi primjena neke druge odredbe prekršajnog zakonodavstva, međutim o tome se u konkretnom slučaju ne radi, jer primijenjeno načelo podrazumijeva da su prethodno izvedeni i ocijenjeni svi dostupni dokazi, što nije konkretni slučaj.
9. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, ponovno ispitati okrivljenika te provesti dokaze na koje mu je ukazano u ovoj odluci, a po potrebi provesti i druge te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
10. Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 12. ožujka 2025.
Zapisničar:
Predsjednik vijeća:
Željko Kudrić, v. r.
Mario Soljačić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Gospiću, u 4 otpravaka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
