Broj: Ppž-9409/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Mirjane Medić i Snježane Oset kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Mladena Budiše kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog NZ, zbog prekršaja iz članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 41/77., 52/87., 47/89., 55/89., 5/90. – pročišćeni tekst, 30/90. – ispravak pročišćenog teksta, 47/90., 29/94. i 114/22.) i dr., odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Vukovaru, broj: Pp-800/2021-6 od 5. lipnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 12. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. U povodu žalbe okrivljenog NZ, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda na način da se na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17.,118/18. i 114/22.), okrivljeni NZ oslobađa od optužbe da bi počinio prekršaj iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine broj 85/08. i 112/12.).

II. Uslijed odluke pod I., žalba okrivljenog NZ, u odnosu na prekršaj iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, je bespredmetna.

III. Uslijed odluke pod I., preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u odluci o kazni na način da se okrivljenom NZ za prekršaj iz članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji je proglašen krivim, na temelju te zakonske odredbe izriče novčana kazna u iznosu 100,00 (sto) eura, koju je dužan platiti u roku od 30 dana od dana primitka ove presude, a ako u tom roku plati dvije trećine izrečene kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

IV. U ostalom dijelu, žalba okrivljenog NZ se odbija kao neosnovana te se u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

V. Na temelju članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona okrivljeni NZ je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 30,00 eura (trideset eura) u roku 15 dana od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Vukovaru, broj: Pp-800/2021-6 od 5. lipnja 2023. okrivljeni NZ je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaje iz članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, za koje su mu, najprije utvrđene novčane kazne u iznosima od 100,00 odnosno 750,00 eura te mu je na temelju članka 39. Prekršajnog zakona izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 850,00 eura, koju je dužan platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Istom presudom, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu od 15,00 eura.

2. Protiv te presude, pravodobnu žalbu je osobno podnio okrivljenik. U žalbi navodi kako podnositelj optužnog prijedloga nije dokazao da je objavljena fotografija u bilo kakvoj vezi s vojno redarstvenom akcijom ''Operacija Oluja''. Zatim, navodi kako sporna fotografija prikazuje grupu ljudi koji se negdje kreću, a natpis s fotografije je ispisan ćiriličnim pismom i na njemu se nigdje ne spominje službeni naziv vojno redarstvene akcije hrvatske vojske. Smatra kako ne postoji veza između sporne fotografije i vojno redarstvene akcije ''Operacija Oluja''.

3. Žalba okrivljenika je u odnosu na prekršaj iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije je bespredmetna, dok je u ostalom djelu neosnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Tako je ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, ovaj sud utvrdio da je počinjena povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona, odnosno prekršaj iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, a na način kako je to činjenično opisano u prvostupanjskoj presudi, po propisu nije prekršaj.

5. Naime, odredbom članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, propisano je:

Tko s ciljem prouzročenja straha drugom ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju u spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 kuna do 30.000,00 kuna.

5. 1. Iz citirane zakonske odredbe članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, jasno proizlazi da se predmetni prekršaj može počiniti samo ako su ispunjenja dva elementa, a to su: 1) da je počinitelj postupao s ciljem (izravna namjera) prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju spolnoj orijentaciji i 2) da je takvim postupanjem počinitelj povrijedio tuđe dostojanstvo. Oba opisana elementa, kao biće djela, moraju biti opisana u činjeničnom opisu prekršaja.

5. 2. Iz činjeničnog opisa, kako je on bio naznačen u optužbi, nedvojbeno proizlazi da nije naveden jedan od konstitutivnih elemenata koji čine bića djela iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, odnosno nije navedeno da je počinitelj postupao s ciljem (izravna namjera) prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja po nekoj od osnova za diskriminaciju (u konkretnom slučaju kao osnove za diskriminaciju navode se nacionalno podrijetlo te političko ili drugo uvjerenje). S obzirom da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog razloga sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.

5. 3. Slijedom navedenog, djelo iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak, a na način kako je to opisano u optužbi ne sadrži odlučne činjenice od koje ovisi ispunjenje bića inkriminiranog prekršaja (nije navedeno da bi okrivljenik postupao s izravnom namjerom), te stoga po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu presudu na način da je okrivljenika oslobodio od optužbe za predmetno djelo prekršaja, kako je to i navedeno u izreci ove drugostupanjske presude, pod točkom I.

6. U odnosu na prekršaj iz članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira okrivljenik u žalbi ističe kako ne postoji uzročna veza između objavljene sporne fotografije i vojno redarstvene akcije ''Operacija Oluja''.

6. 1. Međutim, na spornoj fotografiji (stranica 4 spisa) nalazi se kolona ljudi i vozila te je u prvom planu istaknut transparent na kojemu ćiriličnim pismom piše tekst: OLUJA – ZLOČIN KOJI JOŠ TRAJE. Kada se sporna fotografija, koju je okrivljenik javno objavio na svojem ''Facebook'' profilu, što isti niti ne osporava, usporedi s obranom okrivljenika u kojoj je naveo kako je u inkriminirano vrijeme bio načelnik Općine Borovo, pa je sasvim logično da je bilo koji državljanin Republike Hrvatske prosječnog znanja i iskustva, a osobito načelnik jedinice lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj, trebao znati da se 5. kolovoza u Republici Hrvatskoj slavi kao državni praznik, a koji ujedno predstavlja i obljetnicu vojno redarstvene akcije ''Operacija Oluja''. S obzirom na svoju funkciju načelnika općine, iz koje za okrivljenika proizlaze i obveze, istome je sasvim sigurno bilo poznato da je predmetnog dana (5. kolovoza 2021.) u Republici Hrvatskoj praznik Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, a koji dan je proglašen praznikom u Republici Hrvatskoj, kao izravna posljedica održavanja predmetne vojno redarstvene akcije. Sasvim sigurno da okrivljenik javnim objavljivanjem predmetne slike na kojoj se nalazi tekst: ''Oluja-zločin koji još uvijek traje'' nije mislio na meteorološku pojavu, kako tvrdi u žalbi, već upravo na vojno redarstvenu akciju. Navedenim postupanjem okrivljenik je ostvario sva bitna obilježja prekršaja iz članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

7. Iz sadržaja žalbe proizlazi da se okrivljenik nije žalio zbog odluke o izrečenoj novčanoj kazni, no Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ispitao je pobijanu prvostupanjsku presudu i po toj osnovi, budući da, sukladno odredbi članka 202. stavka 5. Prekršajnog zakona, žalba podnesena u korist okrivljenika zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede materijalnog prekršajnog prava, u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

7. 1. Za prekršaj za koji je okrivljenik proglašen krivim člankom 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 41/77., 52/87., 47/89., 55/89., 5/90. – pročišćeni tekst, 30/90. – ispravak pročišćenog teksta, 47/90., 29/94. i 114/22.), a koji se primjenjuje u konkretnom predmetu sukladno članku 3. stavku 2. Prekršajnog zakona iz razloga što je isti najblaži za okrivljenika, propisana je novčana kazna u iznosu od 20,00 do 150,00 eura ili kazna zatvora do 30 dana. Ovaj drugostupanjski sud smatra da je izrečena novčana kazna u iznosu od 100,00 eura primjerena stupnju okrivljenikove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona.

8. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13.), koja iznosi od 100,00 do 5.000,00 kuna (što je protuvrijednost 13,27 do 663,61 eura ) pa iznos od 30,00 eura predstavlja gotovo minimalno mogući iznos paušalne svote.

9. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 12. ožujka 2025.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Mladen Budiša, v.r.

Ivanka Mašić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Vukovaru u 3 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.