REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj. Pp- 14811/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Zrinjki Matijević, uz sudjelovanje Ivane Pavić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I. okr. pravne osobe Zagrebački holding d.o.o. – Podružnica Zagrebačke ceste i II.okr. DO zastupani po odvjetničkom društvu Leko i partneri, zbog prekršaja kažnjivog po čl.6.st.2.i st.5. i 6. u svezi s čl.293.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022, 133/2023 ), povodom prigovora I. i II.okr. na obvezni prekršajni nalog PU Zagrebačke, I. Postaje prometne policije Zagreb, klasa: 211-07/24-4/88507, urbroj: 511-19-44-24-1 od 11.10.2024. godine, nakon provedenog žurnog postupka, temeljem čl.183.Prekršajnog zakona, dana 12. ožujka 2025. godine objavio je i

p r e s u d i o  j e

I

I.Okr. pravna osoba ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. – Podružnica Zagrebačke ceste, OIB 85584865987, sa sjedištem u [adresa],

II.Okr. odgovorna osoba kod I.okr. DO, sin D, OIB [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa],

k r i v i s u

što dana 31. ožujka 2024. godine u [adresa], u [adresa], I.okr. pravna osoba Zagrebački Holding d.o.o. – Podružnica Zagrebačke ceste, sa sjedištem u [adresa].okr. odgovorna osoba DO, nisu vodili brigu odnosno održavali i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, odnosno nisu adekvatno učvrstili metalni poklopac šahta telekomunikacijskih vodova niti su organizirali njeno obilježavanje prometnom signalizacijom, iz kojih razloga je došlo do prometne nesreće koja se dogodila kada je TO upravljala osobnim automobilom [registarska oznaka], krećući se kolnikom [adresa] od sjevera u smjeru juga, te dolaskom do ispred kbr. 13, prednjim dijelom vozila naletjela na metalni šaht telekomunikacijskih vodova kojem poklopac nije bilo pričvršćen u ležištu, pa je prilikom prolaska vozila iskočio iz ležišta, od čega je na vozilu nastala materijalna šteta,

dakle, što kao pravna i odgovorna osoba u pravnoj osobi nadležna za održavanje cesta, nisu vodili brigu i poduzeli primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa,

čime su počinili prekršaj iz čl.6.st.2. kažnjivo po čl.6.st.5. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama u svezi čl.293.st.1. citiranog Zakona,

pa se temeljem citiranih odredbi

I.okr. pravnoj osobi izriče

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 790 eura (sedamstodevedeseteura)

II.okr. odgovornoj osobi u pravnoj osobi uz primjenu čl. 37. PZ-a izriče

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 320 eura (tristodvadeseteura).

Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona I. okrivljenik i II. okrivljenik su obvezni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženim predlošcima uplatnica u roku od 30 dana po primitku ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.

Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona ukoliko I. i II. okrivljenici u navedenom roku plate 2/3 izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

II. Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. toč. 3 Prekršajnog zakona, I. i II. okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30 eura (trideseteura) SVAKI, u korist Državnog proračuna, na račun naveden u priloženim predlošcima uplatnica u roku od 30 dana po primitku ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i st. 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. PU Zagrebačka, I. Postaja prometne policije Zagreb, izdala je dana 11.10.2024. godine obvezni prekršajni nalog klasa: 211-07/24-4/88507, urbroj: 511-19-44-24-1, protiv I. i II. okr., zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, na koji su okrivljenici uložili prigovor, pa je obvezni prekršajni nalog, nakon što je stavljen izvan snage, transformiran u optužni prijedlog.

2. U zajedničkoj pisanoj obrani okrivljenici su osporavali da bi počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, ostajući kod navoda iznesenih u prigovoru, a posebno ukazujući na promašenu pasivnu legitimaciju jer posljedično ne mogu biti krivi za prekršaje koji im se stavljaju na teret. Naime, u konkretnom se slučaju radi o iskakanju metalnog poklopca šahta telekomunikacijskih vodova u trenutku prometne nesreće, za čije je održavanje odgovoran isključivo Hrvatski telekom d.d. kao glavni nacionalni operator elektroničke komunikacijske mreže i infrastrukture. Citirali su čl.59.st.10. Zakona o elektroničkim komunikacijama koji je određeno "Operatori moraju održavati svoju elektroničku komunikacijsku mrežu te elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu osiguravanja sigurnosti i cjelovitosti ugovorenih elektroničkih komunikacijskih usluga. Nadalje čl.65.st.5. ZEK-a određeno je "infrastrukturni operator mora omogućiti operatoru korisniku, uz naknadu i na temelju sklopljenog ugovora pristup, kolokaciju i zajedničko korištenje svoje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme ili nekretnine, koja je u vlasništvu infrastrukturnog operatora, što obuhvaća zemljište, zgrade i ulaze u zgrade, žične instalacije unutar zgrada, antene, antenske stupove, tornjeve i druge potporne građevine, kabelsku kanalizaciju, cijevi, zdence, ulične ormare i mjere kojima se olakšava koordiniranje građevinskih radova,(…)". Kako bi razjasnili značenje pojmova, ZEK-om su propisane definicije infrastrukturnog operatora i operatora korisnika. Tako je čl.5.toč.25. za infrastrukturnog operatora određeno da je: "pravna ili fizička osoba koja se koristi vlastitim nekretninama i /ili nekretninama drugih u svrhu građenja, održavanja, razvoja i korištenja elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture ili koja je zasnovala pravo puta u skladu s ovim Zakonom, ili je obveznik davanja pristupa elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i povezanoj opremi na temelju analize mjerodavnog tržišta provedene u skladu s ovim Zakonom", dok je prema čl.6.toč.48 operator korisnik: operator koji se u skladu s ovim Zakonom koristi elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom infrastrukturnog operatora u svrhu postavljanja i korištenja vlastite elektroničke komunikacijske mreže. Operator korisnik nije vlasnik ni nositelj drugoga stvarnog prava ili prava puta na elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi". Svemu u prilog ide i već priložena obavijest Zagrebačkog holdinga d.o.o. podružnice Zagrebačke ceste, poslana 24.06.2024. godine prema predstavniku Hrvatskog telekoma d.d. kojim se traži hitna sanacija jer je Hrvatski telekom d.d. dužan održavati navedeni šaht telekomunikacijskih vodova. Uz tu obavijest je Hrvatskom telekomu d.d. dostavljen i nalog za sanaciju nepravilnosti kojim se utvrđuje samo mjesto te slikovno prikazuje oštećenje poklopca šahta. Na nalogu se vidi signalizacija koju su postavile Zagrebačke ceste, a koja bi trebala privremeno osigurati odvijanje sigurnog i nesmetanog prometa, dok Hrvatski telekom d.d. ne pristupi održavanju infrastrukture za koju je nesporno odgovoran. S obzirom da Hrvatski telekom d.d. nije odgovorio na poslanu obavijest, Zagrebačke ceste su ponovno poslale obavijest dana 15.07.2024., na koju su se obavijest predstavnici Hrvatskog telekoma d.d. ponovno oglušili, što su okrivljenici već detaljno opisali u prigovoru. Iz navedenog nesporno proizlazi da za navedene prekršaje ne mogu biti odgovorni okrivljenici jer nisu odgovorni za održavanje metalnog poklopca šahta telekomunikacijskih vodova, već isključivo Hrvatski telekom d.d. pa bi se zbog promašene pasivne legitimacije obvezni prekršajni nalog trebao ukinuti i okrivljenike osloboditi krivnje za prekršaje koji im se stavljaju na teret. Smatraju da bi valjalo ukinuti odluku o kažnjavanju okrivljenika novčanom kaznom te okrivljenike osloboditi obveze naknade troškova ovog prekršajnog postupka. Navedeno potvrđuje i sudska praksa Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, gdje su u presudi br. Pp-8775/2024 od 09.08.2024. okrivljenici oslobođeni optužbe, a radilo se o potpuno identičnom činjeničnom stanju kao što je predmet ovog spora. Naime, za održavanje poklopca šahta telekomunikacijskih vodova u tome predmetu bio je odgovoran Hrvatski telekom d.d. što je u postupku nesporno utvrđeno pa je okrivljenike valjalo osloboditi optužbe. Nadalje, u pobijanom nalogu naznačeno je vrijeme kada se dogodila prometna nezgoda, ali ne i vrijeme kada su ostvarena obilježja samog prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret, odnosno kada su svojim svjesnim propuštanjem onemogućili sigurno i neometano odvijanje prometa zbog nepoduzimanja mjera, odnosno nisu adekvatno učvrstili metalni poklopac šahta telekomunikacijskih vodova. Slijedom navedenog, pobijani obvezni prekršajni nalog nema sve elemente propisane čl. 160.st.2.toč.6. PZ-a, pa bi okrivljenike presudom trebalo osloboditi odgovornosti. O navedenoj okolnosti postoji i sudska praksa u presudi Općinskog suda br. Pp- 10478/2024 od 25.11.2024. godine kada su okr. oslobođeni optužbe zaključivši:

"Slijedom navedenog, sud na temelju provedenih dokaza nije utvrdio točno vrijeme nastanka predmetne udarne rupe na kolniku, što je odlučna okolnost za procjenu postojanja eventualne odgovornosti I. i II. okr. za propuštanje svojih obveza da vode brigu i pravovremeno poduzimaju primjerene mjere glede omogućavanja i sigurnog odvijanja prometa. Obzirom da drugih dokaza na temelju kojih bi sud mogao utvrditi odlučnu okolnost o vremenu nastanka udarne rupe, nema sud je u nedostatku dokaza I. i Ii. okrivljenike oslobodio optužbe temeljem čl.182.toč.3. PZ-a".

Nadalje su ukazali, opreza radi, na odredbu čl.6. ZSPC-a kojom je određeno da pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna je voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. ZSPC ne određuje tko se smatra osobom nadležnom za održavanje ceste s obzirom na to da je isto regulirano Zakonom o cestama koji je lex specialis u odnosu na predmetno pitanje. Je li Zakon o cestama lex specialis u odnosu na predmetno pitanje jasno proizlazi iz čl.1. predmetnog zakona naziva namjena zakona, a kojim je određeno da se tim zakonom uređuje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način korištenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje građenja i održavanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta. [adresa] je u javnim registrima upisana kao nerazvrstana cesta. Odredbom čl.109. Zakona o cestama određeno je da jedinica lokalne samouprave uređuje vrste, opseg i rokove izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta te kontrolu i nadzor nad izvođenjem tih radova te propisuje prekršajne odredbe. Grad Zagreb je na temelju navedene odredbe donio Odluku o nerazvrsanim cestama kojom je u č.7. određeno da Grad Zagreb upravlja nerazvrstanim cestama, dok je č.8. iste Odluke određeno da su poslovi upravljanja nerazvrstanim cestama u smislu te Odluke građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta. Odredbom čl.2. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti. Također, odredbom čl.22. i 23. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedna od komunalnih djelatnosti i održavanje nerazvrstanih cesta pod čime se podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti ceste i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), ako i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Dakle, pravna osoba nadležna za održavanje predmetne ceste nikako ne može biti I.okr. već jedinica lokalne samouprave. Jedinica lokalne samouprave poslove koji spadaju u održavanje nerazvrstanih cesta može povjeriti drugoj pravnoj, odnosno fizičkoj osobi, no takvim povjeravanjem obavljanja poslova ne može se isključiti prekršajnopravna odgovornost jedinice lokalne samouprave. Naime, jedinica lokalne samouprave je dužna osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima, Prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, jedinica lokalne samouprave se ne oslobađa obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja tih osoba, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom radu. S obzirom na to da 1.okr. nije zakonom određen kao pravna osoba koja je nadležna za održavanje cesta, a pogotovo za korištenje, održavanje, razvoj i upravljanje šahtom telekomunikacijskih vodova za što je odgovoran Hrvatski telekom d.d., prenošenjem obavljanja pojedinih poslova održavanja ceste ne može se prenijeti i prekršajna odgovornost utvrđena zakonom za pravne osobe koje su nositelji prava upravljanja u koje spada građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta te održavanje nerazvrstanih cesta i šahtova telekomunikacijskih vodova, jasno je da 1.okr., a posljedično ni 2.okr. ne mogu biti proglašeni krivima za prekršaje koji im se stavljaju na teret. Uslijed svih gore navedenih razloga okrivljenici pobijaju i odluku o troškovima prekršajnog postupka.

Odredbom čl.21. Pravilnika o održavanju cesta određeno je da je ophodarska služba dužna najmanje jednom mjesečno pregledati cestovne objekte, a prvenstveno elemente i one dijelove koji se odnose na stabilnost, funkcionalnost, trajnost te sigurnost odvijanja prometa.

S obzirom na to da je 1.okr. nadzor nad predmetnom cestom izvršavao sukladno odredbama Pravilnika o održavanju cesta, a u međuvremenu nije zaprimio nikakvu dojavu policije ili građana o postojanju oštećenja, jasno je da ne postoji prekršajna odgovornost ni njega niti 2. okr. kao odgovorne osobe.

U odnosu na 2. okr. posebno su istaknuli kako isti ne može za navedeni prekršaj odgovarati kao odgovorna osoba 1. okrivljenika budući da u spisu nedostaju odgovarajući dokazi koji bi nedvojbeno potvrdili njegovu prekršajnu odgovornost na način kako je to određeno pobijanim obveznim prekršajnim nalogom. Također, 2. okr. posebno napominje da za navedenu dionicu nije određen kao osoba ophodar sukladno odredbama Pravilnika o ophodnji javnih cesta.

Okrivljenici se, dakle, ne smatraju krivima za prekršaje određene pobijanim obveznim prekršajnim nalogom te su predložili nadležnom sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom se okrivljenike oslobađa krivnje za prekršaj koji im se stavlja na teret, ukine odluka o kažnjavanju okrivljenika novčanom kaznom, okrivljenike oslobodi obveze naknade troškova ovog prekršajnog postupka.

3. U daljnjem postupku sudac je izvršio uvid u nalog za sanaciju nepravilnosti: NC2 - Bukovačka, kreirani je radni nalog od 24.06.2024., izvješće o poduzetom od 19.09.2024. godine, u zapisnik o očevidu, u izvješće o počinjenom prekršaju, skica mjesta događaja, izvod iz sudskog registra, te u prekršajnu evidenciju za I. i II.okr.

4. Zapisnik o očevidu sačinjen je nakon prometne nesreće koja se je dogodila dana 31.03.2024. godine u [adresa], u [adresa], kod kbr. 13, kada je na mjestu događaja, pronađen otvoreni metalni šaht dimenzije 80 x 40, trag iscurjelog motornog ulja iz vozila [registarska oznaka], kao i tragovi-krhotine metala i plastike od vozila [registarska oznaka].

5. Na kroki skici mjesta događaja ucrtan je smjer kretanja oštećenog vozila kao položaj otvorenog šahta kao i trag iscurjelog motornog ulja te tragovi krhotine plastike i metala osobnog automobila [registarska oznaka].

6. Iz izvoda iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu proizlazi da je predmet poslovanja I-okrivljene pravne osobe ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste - Podružnica br. 008, između ostalog, i održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje, zaštita, upravljanje, rekonstrukcija i izgradnja regionalnih i lokalnih cesta i drugih javnoprometnih površina te održavanje opreme na cestama, upravljanje, redovito i pojačano održavanje i čuvanje nerazvrstanih cesta, cestovnih objekata, pješačkih i biciklističkih prometnih površina, parkirališta, terminala, taxi stajališta i okretišta te ostalih javnih cesta, kao i upravljanje, redovito i izvanredno održavanje i zaštita javnih cesta, cestovnih građevina i zemljišnog pojasa.

7. Iz naloga za sanaciju nepravilnosti: NC2- Bukovačka od Zagrebačkog holdinga proizlazi da je dana 21.06.2024. godine pod br. dojave 1417 prijavljeno Dežurnoj službi 2 oštećenje / nedostatak DTK poklopca na adresi [adresa], a što je kategorizirano razinom 1 opasnosti. U opisu je naznačeno "propad dtk šahta, pukla konstrukcija, poklopac propao, nasred trake, hitna sanacija".

8. Iz prekršajne evidencije proizlazi da su I. i II. okrivljenici višestruko kažnjavani za istovrstan prekršaj i to presudama Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu br. br.Pp 16545/2023 pravomoćno 13.11.2023. i br. Pp 19168/2023 pravomoćno 16.02.2024.

9. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenika i svih provedenih personalnih i materijalnih dokaza kako pojedinačno tako i u međusobnoj povezanosti sud je nesporno utvrdio da su I. i II.okr. počinili prekršaj na način kako je to precizno opisano u izreci presude radi čega ih je proglasio krivim i kaznio kao u izreci presude. Naime, nesporno je da I-okrivljena pravna osoba predmetne zgode nije vodila brigu i poduzimala primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa jer metalni poklopac šahta telekomunikacijskih vodova nije adekvatno pričvršćen zbog čega je došlo do prometne nesreće na južnom dijelu kolnika [adresa] kada je pri prolasku vozilo [registarska oznaka] svojim prednjim dijelom naletjelo na metalni šaht telekomunikacijskih vodova a kako poklopac nije bio pričvršćen isti je iskočio iz ležišta i prouzročio prometnu nesreću u kojoj je došlo do oštećenja gore naznačenog vozila.

10. Navedeno proizlazi iz skice mjesta prometne nesreće i pronađenih oštećenja na vozilu kao objektivnih dokaza koji su utvrđeni od strane djelatnika policije prilikom pregleda vozila i opisani u zapisniku o očevidu, a koje je sud u cijelosti prihvatio kao valjane i zakonite dokaze jer su sastavljeni od službenih osoba policije u vršenju svoje službe i kriminalistički pravilno opisani i skicirani zbog čega je nedvojbena dinamika nastanka prometne nesreće kako je opisana u izreci presude.

11. Dakle, iz navedenog proizlazi da je zbog nepričvršćenog poklopca na metalnom šahtu telekomunikacijskih vodova, prilikom prolaska vozila, poklopac iskočio iz ležišta i prouzročio prometnu nesreću sa materijalnom štetom na navedenom vozilu. Nadalje, nesporno je da je I-okrivljena pravna osoba nadležna za održavanje cesta, kako to proizlazi iz izvatka iz sudskog registra, a Zakon o sigurnosti prometa na cestama ju obvezuje da vodi brigu i poduzima primjerene mjere da bi se promet mogao sigurno i nesmetano odvijati.

12. Unatoč obrani okr. u kojoj ističu prigovor promašene pasivne legitimacije, pojašnjavajući isti na način se u konkretnom slučaju radi o iskakanju metalnog poklopca šahta telekomunikacijskih vodova za čije je održavanje odgovoran isključivo Hrvatski telekom d.d., valja naglasiti da se u ovom postupku utvrđuje odgovornost za prometnu nesreću. Budući da je u konkretnom slučaju prometna nesreća nastala kao posljedica propusta u poduzimanju primjerenih mjera glede odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, a I. okr. pravna osoba je nadležna za održavanje ceste, neosnovan je gore obrazložen prigovor obrane, već je isti usmjeren isključivo radi izbjegavanja prekršajne odgovornosti. Nadalje, tužitelj disponira optužnim prijedlogom (u kojeg se transformirao prekršajni nalog) te je jedino on (tužitelj) ovlašten odrediti predmet raspravljanja pred sudom, tj. odrediti konkretno za koji prekršaj i protiv kojeg okrivljenika će se prekršajni postupak voditi, pa obrana okr. s pozivom na druge zakone koje dijelom reguliraju istu materiju poput Zakona o komunalnom gospodarstvu, Pravilnika o održavanju cesta i Zakona o cestama ne utječe na odgovornost okr. za utvrđene propuste u postupanju.

13. U svezi navoda obrane da se "prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, jedinica lokalne samouprave ne oslobađa obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja tih osoba, niti se oslobađa odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom radu", sud ponavlja da je vezan isključivo optužnom prijedlogu tužitelja, te bi svako daljnje uplitanje u optužni prijedlog i njegovim širenjem, predstavljalo apsolutno bitnu povredu postupka. Nadalje, u prekršajnom se postupku ne utvrđuje visina štete niti tko ju je dužan naknaditi, već isključivo odgovornost za prometnu nesreću koja se manifestira štetom na vozilu. Prema tome, kako se prometna nesreća dogodila na prometnoj površini kojom se kreću vozila, odgovornost pravne i odgovorne osobe u čijoj je nadležnosti održavanje ceste, određena je Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. Nadalje, u svezi sudskih odluka koje je okrivljenik prezentirao ovom sudu, valja naglasiti da iste nisu bile predmetom odlučivanja u žalbenom postupku, tako da se konkretne prvostupanjske presude temelje isključivo na stavu prvostupanjskog suda, koji nije bio izložen ocjeni žalbenog suda, niti obvezuje ovaj sud jer iste nisu izvor prava.

14. Slijedom svega navedenog, a budući da je temeljni zadatak I-okrivljene pravne osobe voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa a što su isti propustili kako to proizlazi iz štetne posljedice koja je nastala za vozilo oštećenika u prometnoj nesreći, u njihovom je ponašanju u cijelosti ostvareno zakonsko biće djela prekršaja, pa ih je trebalo proglasiti krivim.

15. Za prekršaj iz čl.6.st.2. kažnjivo po st.5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana je novčana kazna od 660,00 do 1.990,00 eura za pravnu osobu odnosno čl.6.st.6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana je novčana kazna za odgovornu osobu u rasponu od 190,00 do 660,00 eura.

16. Prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne, sudac je vodio brigu o stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja pa je I. i II. okr. izrekao novčanu kaznu u donjoj granici zakonom propisane kazne iako su već kažnjavani za istovrsne prekršaje, uvažavajući opseg poslova koje okr. imaju u svojem djelokrugu, pa je sud uvjerenja da će se svrha kažnjavanja kod I. i II.okrivljenika postići izrečenom novčanom kaznom i na taj način utjecati na okrivljenike da savjesnije i odgovornije brinu i poduzimaju mjere radi omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, a postići će se društvena disciplina i pravičnost kažnjavanja počinitelja.

17. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13), kojim je paušalni iznos određen u rasponu od 13,27 do 663,61 euro.

18. Ova presuda je pravomoćna.

19. Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

Zagreb, 12. ožujka 2025. godine

Zapisničar

Sudac

Ivana Pavić

Zrinjka Matijević

DOSTAVNA NAREDBA:

1. I.okr. Zagrebački holding d.o.o. – Podružnica Zagrebačke ceste, [adresa]

2. II.okr. DO, na adresu I.okr.,

3. Tužitelju PUZ, I. Postaja prometne policije Zagreb,

4. spis