Poslovni broj: K-439/2015

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Ulica S. Radića kbr. 81.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, po sucu Josipu Klisoviću kao predsjedniku vijeća, uz sudjelovanje Rudolfa Nikpalja i Ane Milovac kao članova vijeća te Josipe Crnjak kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv opt. KF, zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 6. u vezi st. 2. i st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12 – dalje u tekstu: KZ/11), povodom optužnice ODO Šibenik br. K-DO-396/2014 od 22. rujna 2015., na raspravi održanoj i zaključenoj 12. ožujka 2025. te odluke objavljene 12. ožujka 2025., bez prisutnosti stranaka,

p r e s u d i o  j e

I. OPT. KF, OIB [osobni identifikacijski broj], sin K i majke J, rođ. **.**.1955. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], i boravištem u [adresa], na adresi [adresa], državljanin RH, ugostitelj, u mirovini, sa mjesečnim primanjima od oko 2.000,00 eura, sa završenom srednjom školom, neoženjen, bez djece, srednjeg imovnog stanja,

k r i v  j e

što je 05. kolovoza 2014., u 04,15 sati, na području Šibenika, upravljajući osobnim automobilom marke Nissan Infinity reg. oznake [registarska oznaka] autocestom A1 iz smjera Splita u smjeru Zagreba, protivno odredbi čl. 54. st. 1. i čl. 46. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, dolaskom do 323 km+800 m navedene autoceste, gdje je brzina kretanja ograničena na 120 km/h, kretao brzinom od oko 165 km/h te se nije kretao sredinom obilježene prometne trake, olako smatrajući da time neće ugroziti sigurnost prometa, a do čega došlo, kad je upravo zbog navedenog, u lijevom zavoju, izgubio kontrolu nad upravljačem te u zanošenju vozilom izletio izvan sjevernog ruba kolnika na kameno-zemljanu površinu gdje je udario u zaštitnu metalnu ogradu a zatim u borove koji se nalazili uz istu, od kojih se odbio i zaustavio na kameno zemljanoj površini izvan kolnika sa sjeverne strane, pri čemu svemu je putnik u automobilu, JF, zadobio osobito tešku i po život opasnu ozljedu u vidu rane razderotine glave čeono, prijeloma svoda i baze lubanje, zraka u lubanjskoj šupljini, krvarenja pod mekom moždanicom, krvi u moždanim komorama, nagnječenja mozga sljepoočno, prijeloma obje ključne kosti, krvnog podljeva lijeve poplućnice, nagnječenja oba plućna krila i krvnog podljeva desne podlaktice od koje ozljede je preminuo dana **.**.2014.,

što je, dakle, iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, a kaznenim djelom prouzročena je smrt jedne osobe.

II. Time je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 6. u vezi st. 2. i st. 1. KZ/11.

III. Opt. KF se na temelju čl. 227. st. 6. KZ/11

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA OD 1 (jedne) GODINE.

IV. Na temelju čl. 54. KZ/11 opt. KF se u izrečenu kaznu zatvora ima uračunati vrijeme provedeno u istražnom zatvoru i to od 01. listopada 2015., kada je lišen slobode po djelatnicima policije, do 07. listopada 2015., kada je istražni zatvor nad istim ukinut.

V. Na temelju čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 2. t.1. i t. 6. ZKP-a obvezuje se optuženik da na ime troška angažiranja vještaka Nevena Kralja i dr. Kristijana Bečića plati ovom sudu iznos od 1.341,89 eura, na ime troška angažiranja vještaka dr. Borisa Brkića i vještaka Zdravka Perana iznos od 732,63 eura te paušalni trošak postupka u iznosu od 800,00 eura, odnosno, ukupan trošak postupka u iznosu od 2.874,52 eura, u korist državnog proračuna RH, u roku od 90 dana od pravomoćnosti ove presude.

O b r a z l o ž e nj e

1. Optužnicom ODO Šibenik br. K-DO-396/2014 od 22. rujna 2015., koja je od strane tužitelja izmijenjena na ročištu rasprave održanom 18. veljače 2025., tužen je opt. KF, za učin kaznenog djela protiv sigurnosti prometa - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 6. u vezi st. 2. i st. 1. KZ/11, na način pobliže naveden u izreci ove presude.

2. Opt. KF se na raspravi očitovao se da se ne smatra krivim za učin utuženog kaznenog dijela te naveo da je sa pokojnim oštećenim JF bio u najbližim mogućim bliskim ljudskim i prijateljskim odnosima pa smo čak bili i kumovi. Sporne prigode neposredno prije same prometne nezgode pok. JF se nalazio na suvozačkom sjedalu i pokušao je promijeniti stanicu na radiju u autu koji se nalazio na sredini auta, kao što je to uobičajeno. Pošto se radilo o digitalnom pristupu radiju, on nije uspio u naumu pa je rekao njemu da to učini i upravo kad ja to činio, iz njemu nepoznatog razloga pok. JF je uhvatio upravljač vozila kojim je upravljao i naglo s njim trznuo udesno. Jedino što se sjeća je da je zaviknuo nešto u smislu "Ne!" i da se probudio u bolnici. Također se sjeća da je bio lijep dan i kolnik je bio suh. Opt. je također izjavio da se on tada dobro osjećao, bio je zdrav, a dobro se osjećao i nije mu se tužio na ikakve bolove niti pok. JF, ali zna da je nekoliko mjeseci prije nezgode stavio "by pass" srca. U ovoj nezgodi i sam opt. je zadobio više teških tjelesnih ozljeda, rehabilitacija je trajala dugo te traje i danas jer se još nije potpuno oporavio. Ne bježi od odgovornosti da je sporne prigode vozio 160 km/h ali da ta brzina nije odvela do prometne nezgode i suosjeća se žrtvom zbog svega. Na vozilu je bila totalna šteta i nikad nije dobio naknadu za štetu na vozilu. Ne sjeća se da bi pri tome pokojnik nešto posebno radio u vozilu, već su samo slušali muziku. I danas je u dobrim odnosima sa rodbinom pokojnika i nitko ga ne optužuje za nezgodu. Sve što je rekao na raspravi je rekao i rodbini. Ponovio je da je vozilo bilo opremljeno tempomatom koji nije bio uključen te je vozilo imalo sistem za zadržavanje vozila u prometnoj traki i taj sustav je uvijek aktivan kad se upravlja vozilom te je bilo tako i u vrijeme kad se dogodila prometna nezgoda. Taj sustav upozorava vozača da vozilo ide prema desnoj izlaznoj crti na kolniku, ali ujedno i vraća vozilo na sredinu trake po kojoj se vozilo kreće. Ukoliko vozilo, kao što je to ovaj put bilo, zbog trzaja volanom ide prema desnoj liniji trake, dakle izlaznoj liniji s trake sa desne strane vozila, taj sustav ne može zaustaviti vozilo i spriječiti ga da izleti van kolnika s ceste, a što se u ovom slučaju i dogodilo nakon što je pok. JF trznuo volanom. Radilo se o sekundama i ne sjeća se da li je taj sustav pokušao vratiti vozilo u traku nakon što je pokojnik trznuo s volanom. Inače, sustav radi da vozača upozorava da izlazi iz trake prije izlaska iz trake. Zbog brzine svega što se dogodilo, opt. se nije se nije mogao sjetiti da li ga je taj sustav upozoravao ili nije.

3. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi čitanjem zapisnika o očevidu od 26. kolovoza 2014., situacijskog plana s mjesta događaja, zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola br. 1115742, potvrde o privremenom oduzimanju predmeta br. 725761, fotoelaborata sačinjenog povodom prometne nesreće, medicinske dokumentacije za oštećenoga sa zapisnikom o vanjskom pregledu i obdukciji tijela pok. ošt. LF, izvatka iz KE Ministarstva pravosuđa, kombiniranog prometno tehničkog i sudsko-medicinskog vještačenja predmetne prometne nesreće vještaka Nevena Kralj i Kristijana Bečić od 19. srpnja 2024. te izvadaka iz KE i PE za optuženika od 22. studenoga 2023.

4. Cijeneći sve u postupku izvedene dokaze kako pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti, nakon provedenog postupka, ovaj sud je utvrdio da je opt. KF počinio utuženo kazneno djelo protiv sigurnosti prometa, izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 6. u vezi st. 2. i st. 1. KZ/11, za što ga je sud i proglasio krivim.

5. Vještak Neven Kralj na raspravi je izjavio da u cijelosti ostaje pri svom nalazu i mišljenju u ovom predmetu priloženom u spisu od 19. srpnja 2024. te je dodatno pojasnio da je poslušao snimku ispitivanja opt. iz faze istrage, no zbog proteka vremena vještak se nije mogao sjetiti što je opt. tada rekao. Sporne prigode opt. je, kao što je to naveo u zaključcima vještačenja, upravljao navedenim vozilom južnim prometnim i sjevernim kolničkim trakom. Pojasnio je pri tom da se na tom dijelu autoceste promet odvijao u dvije trake na jednom, kolničkom traku te je opt. upravljao vozilom iz pravca istoka u pravcu zapada. Također je pojasnio da je južna prometna traka zapravo pretjecajna traka na tom dijelu kolnika. Do nestabilnosti vozila došlo je na početku vrlo blagog zavoja ulijevo i uzrok nestabilnosti vozila nije brzina vozila ili sam zavoj i ta dionica ceste podnosi bitno veće brzine kretanja bez destabilizacije vozila. Da se vozilo sporne prigode kretalo desnom trakom isto bi se dogodilo i putanja izlijetanja vozila bi načelno bila slična. U slučaju da se vozilo kretalo brzinom 120 km/h, a što je ograničenje na tom dijelu ceste, zaustavni put od početka vidljivih tragova zanošenja do mjesta konačnog zaustavljanja bi bio kraći no vještak se nije mogao na stručan način i kategorički izjasniti što bi se dogodilo u tom slučaju. U vrijeme kad se zbila ova prometna nezgoda, vozilo s kojim je upravljao opt. je bilo premium klasa svoje marke i bilo je opremljeno sa bogatom opremom, a što se tiče sustava za održavanje vozila u prometnoj traci kretanja, to se danas zove aktivni tempomat koji radi nadzor vozila unutar trake i u trenutku kad se pokuša bez uključivanja pokazivača smjera u drugu traku takvo vozilo samo po sebi pokušava vratiti u traku i upozorava otporom na volanu ili zvučnim signalom. Posebno je istaknuo da ni danas, a ni u vrijeme nastanka prometne nesreće, nijedno vozilo nije autonomno u vožnji, što bi značilo da samo vozilo u slučaju izlaska iz prometne trake upozorava vozača. Vozilo s kojim je sporne prigode upravljao opt. nije vidio ni vještačio i stoga se vještak nije mogao precizno izjasniti kakvu je tehnološku opremu u to vrijeme imalo. Što se tiče eventualnog "lufta u volanu", vještak se nije mogao izjasniti o tome jer vozilo nije pregledao i samo načelno može reći da takvo vozilo nije tehnički ispravo, jer nikakvog lufta u volanu ne bi smjelo biti. Također se nije mogao izjasniti da li je suvozač opt. trznuo upravljač automobila u jednom trenutku. Načelno, u slučaju da se to doista dogodilo, pri brzini od 165 km/h, izjasnio se da je moguće da bi se zbog toga vozilo moglo destabilizirati i nije se mogao izjasniti koliko bi jako i u kojem obimu bi takav trzaj morao biti da dođe do destabilizacije vozila. Inače, do destabilizacije vozila odlazi, kada bi to bilo točno da je došlo do trzaja upravljača u vožnji, kada se upravljač pokušava vratiti na poziciju u kojoj je bio prije trzanja. Budući sporne prigode postoje tragovi zanošenja sva 4 kotača, u slučaju da se event. dogodilo takovo trzajno pomicanje upravljača, vozilo bi tada nastavilo putanju otklona volana i napustilo sjeverni kolnički trak bez vidljivih bočnih tragova zanošenja sva 4 kotača, a što u ovom konkretnom slučaju nije tako. Dakle, tragovi destabilizacije na kolničkoj površini sva 4 kotača, odnosno tragovi zanošenja sva 4 kotača, nastala su zbog otklona volanom u desno, nakon čega je vozilo pokušano biti vraćeno na svoju putanju kretanja otklon volana ulijevo, a što je na jako malom radijusu kretanja uzrokovalo porast centrifugalne sile koja je bila bitno veća od bočne sile trenja koja drži vozilo na podlozi, a što je u konačnici uzrokovalo destabilizaciju, vidljive tragove zanošenja i izlijetanje vozila izvan sjevernog ruba kolnika. Po njegovom stručnom mišljenju, moguće je da je opt. sporne prigode pri brzini od 160 km/h upravljao vozilom s uključenim tempomatom. Dakle, autopilot kojeg opt. u svojoj obrani ističe je aktivni tempomat, koji ima funkciju da zadržava konstantnu brzinu kretanja vozila do trena dok vozač vozila ne stisne gas ili kočnicu kada se aktivni tempomat sam isključuje. Osim takve funkcije aktivni tempomat zadržava vozilo na pravcu kretanja u prometnoj traci i to na način da prilikom odstupanja od putanje kretanja u zadanoj prometnoj traci, odnosno u slučaju prelaska lijevo i desno izvan prometne trake, upozorava vozača na izlazak iz prometne trake i pokušava ga vratit nazad na smjer kretanja. Ovisi o tehnologiji konkretnog vozila, pitanje na koje se egzaktno nije mogao očitovati jer vozilo nije pregledao, pa ne može kazati da li je tehnologija 2009. bila takva da je aktivni temopomat vraćao vozilu traku ili je samo upozoravao vozača zvučnim ili svjetlosnim signalima. U slučaju da je predmetno vozilo u vrijeme nastanka nezgode imalo takve tehničke karakteristike da se potpuno samo i bez asistencije vozača može kretat i navedenim kolnikom pri navedenoj brzini od 165 km/h i dalje sam vozač, pa tako u ovom slučaju i opt., upravljaju tim vozilom, i odgovaraju za kretanje vozila po cesti. Aktivni tempomat ne znači da je vožnja autonomna, već je samo pomoć. Nije vještačio kolika brzina kretanja predmetnog vozila u trenutku prvog sraza sa bankinom na autoputu jer to nije bilo potrebno, no moguće je da je iznosila 108 km/h kako je to naveo pokojni kolega. U tom trenu prvog kontakta s tom bankinom tijela u vozilu se kreću u smjeru naprijed desno. Početak tragova destabilizacije, odnosno zanošenja ne predstavlja mjesto gdje je došlo do destabilizacije. Do destabilizacije, a na temelju položenosti pravca sva 4 traga je došlo na južnom prometnom, a sjevernom kolničkom traku naveden dionice. Točan položaj i mjesto u odnosu na početak tragova se ne može egzaktno definirati.

6. Vještak Kristijan Bečić je na raspravi izjavio da u cijelosti ostajem pri svom nalazu i mišljenju u ovom predmetu priloženom u spisu od 19. srpnja 2024. te je dodatno pojasnio da ovisno o brzini kretanja prilikom destabilizacije i smanjenja iste u trenu prvog kontakata s preprekom, ukoliko bi ta brzina bila znatno manja i do granice ograničenja od 120 km/h, za očekivati bi bilo da bi i ozljede koje je zadobio ošt. bile manje opsežne. Nije se mogao sa sigurnošću izjasniti pri kojoj bi brzini suputnik u vozilu zadobio ozljede koje bi se mogle kvalificirati kao (nekoć) lake ili teške, odnosno manjeg intenziteta, obzirom da kada je riječ o prometnim nesrećama, brzina nije jedini čimbenik koji pridonosi opsežnosti istih. Nema saznanja kakovog je ošt bio zdravstvenog stanja prije ove prometne nezgode.

7. Iz kombiniranog prometno tehničkog i sudsko-medicinskog vještačenja predmetne prometne nesreće vještaka Nevena Kralj i Kristijana Bečić od 19. srpnja 2024. proizlazi da su ta vještačenja u bitnome identična iskazima vještaka na raspravi.

8. Iz zapisnika o očevidu od 26. kolovoza 2014. i situacijskog plana s mjesta događaja proizlazi da se sporni događaj dogodio u preglednom zavoju u lijevo da je bio nagih zavoja, asfaltni kolnički zastor, da je kolnik bio hrapav, dobar i suh, da je sjeverni kolnički trak širok 4 metra, da je na snazi bilo ograničenje brzine na 120 km/h, da je promet bio normalan, području na kojem se dogodila prometna nezgoda neosvijetljeno, da je ošt. JF od zadobivenih ozljeda u toj nezgodi preminuo **.**.2018., da su tragovi zanošenja osobnog vozila s kojim je upravljao optuženik na kolniku, početkom u voznoj prometnoj traci, da završavaju na sjevernom rubu kolnika nakon 4,60 metra u smjeru juga, da je drugi trag zanošenja dug 20 metara, da je treći trag zanošenja dug 16,40 metara, četvrti 17 metara, također kao i ostali da počinje u voznoj traci te da je vozilo s kojim je upravljao opt. utužene zgode nakon zanošenja izletjelo s kolnika.

9. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola br. 1115742 proizlazi da opt. utužene zgode nije imao alkohola u organizmu, dok iz potvrde o privremenom oduzimanju predmeta br. 725761 proizlazi da su s vozila skinute reg. pločice vozila oznake [registarska oznaka].

10. Iz fotoelaborata sačinjenog povodom prometne nesreće proizlazi da je na vozilu s kojim je upravljao opt. nastala velika materijalna šteta i da tragovi zanošenja iz fotoelaborata odgovaraju navodima i zapisnika o očevidu. ,

11. Iz medicinske dokumentacije koja glasi na oštećenoga sa zapisnikom o vanjskom pregledu i obdukciji tijela pok. ošt. LF proizlaze dijagnoze i uzrok smrti ošt., obostrana gnojna upala pluća nakon traume.

12. Iz izvatka iz KE i PE Ministarstva pravosuđa proizlazi da opt. nije osuđivan.

13. Nesporno je da je utužene zgode opt. KF upravljao vozilom reg. oznaka [registarska oznaka], da se na području Šibenika kretao autocestom A-1 iz smjera Splita u smjeru Zagreba, da se prometna nezgoda dogodila u lijevom zavoju i na mjestu gdje je brzina kretanja vozila bila ograničena na 120 km/h, da se kretao brzinom od oko 161 km/h te da je tada došlo do prometne nezgode na način da je vozilo u zanošenju izletio izvan sjevernog ruba kolnika na kameno-zemljanu površinu, gdje je udarilo u zaštitnu metalnu ogradu, a zatim u borove koji se nalazili uz istu, od kojih se odbilo i zaustavilo na kameno-zemljanoj površini izvan kolnika sa sjeverne strane, pri čemu u je putnik u automobilu, suvozač, ošt. JF zadobio tjelesne ozljede, od čijih posljedica je preminuo **.**.2014.

14. Spornim ostaje da li je sporne prigode došlo do prometne nezgode na način da je ošt., koji je tada sjedio na mjestu suvozača, bez jasnog razloga kao što tvrdi sam opt., trznuo s upravljačem vozila u desno pri brzini od 165 km/h ili je do prometne nezgode došlo jer opt. nije držao vozilo u kretanju na sredini prometne trake po kojoj se kretao, olako držeći da time neće ugroziti sigurnost prometa.

15. Obrana opt. nije osnovana. Naime, tvrdnji opt., da je iz njemu nepoznatog razloga oštećeni pok. JF, koji se tada nalazi na mjestu suvozača, uhvatio upravljač vozila kojim je upravljao i naglo s njim trznuo udesno, sud nije poklonio vjeru budući to opt. s ničim nije dokazao. Štoviše, opt. nije sudu ponudio bilo kakav razlog ili objašnjenje zašto bi ošt. to učinio u trenutku kada se vozilo kretalo velikom brzinom od 165 km/h, a sam je opt. izjavio da je prije prometne nesreće ošt. bio u dobrom psihofizičkom stanju i da su slušali muziku. Potpuno je nelogično i neživotno da bi netko, pa tako i ošt., koji je bio svjestan brzine s kojom se vozilo kretalo, svjesno sa mjesta suvozača uhvatio upravljač vozila i naglo s njim trznuo udesno, jer je u tom trenutku sigurno bio svjestan da bi to moglo uzrokovati velike posljedice za obojicu, pa samim time i za njega samoga. Pri tom tvrdnju opt. da je prethodno ošt. pokušao promijeniti stanicu na radiju u automobilu, sud nije analizirao kao relevantnu u postupku jer ta eventualna radnja ošt. s ničim nije pridonijela nastanku sporne prometne nezgode. To stoga što je sam opt. potvrdio da je on promijenio tu stanicu na radiju, nakon što to navodno nije uspjelo ošt. Kada je već opt. promijenio stanicu na radiju, tada nije bilo nikakve potrebe da ošt. sa mjesta suvozača, barem što se tiče radija u vozilu, naglo trza s upravljačem vozila. Kada se uzme u obzir sve navedeno, neuvjerljiva je obrana okr. kada on odgovornost za nesreću prebacuje na oštećenika, kojeg zbog njegove smrti nije moguće ispitati. Isto tako, obrana opt. protivna je nalazu i mišljenju vještaka prometne struke, koji navodi da bi u slučaju poduzetog trzaja upravljačem od strane oštećenoga na mjestu događaja bilo zatečeno drugačije stanje, odnosno da zatečeni tragovi na mjestu nesreće ukazuju da se događaj nije zbio na način kako to opisuje okr., budući vještak navodi da je došlo do otklona vozila udesno, nakon čega da je vozilo pokušano biti vraćeno na putanju, kretanjem otklonom ulijevo, ali bezuspješno. Kako opt. tvrdnju da je do prometne nezgode došlo zbog naglog trzanja upravljačem vozila u desno od strane ošt. koji je sjedio na mjestu suvozača s ničim nije dokazao i kako sud nije našao razloge i logiku da povjeruje u tu tvrdnju opt., sud iskazu opt. nije poklonio vjeru te je njegov iskaz ocijenio isključivo kao pokušaj da od sebe otkloni kaznenu odgovornost i samim time i kaznenu sankciju.

16. Suprotno iskazu opt., iskazu vještaka prometne struke Nevenu Kralj, čiji iskaz je u bitnome suglasan njegovom pisanom nalazu i mišljenju, sud je poklonio punu vjeru. Naime, vještak je na raspravi opširno i precizno iznio sva stručna saznanja u vezi utuženog događaja i pogotovo je sudu bitno njegovo objašnjenje gdje je točno došlo do nestabilnosti vozila, da uzrok toj nestabilnosti nije bila brzina vozila ili sam zavoj u koji je vozilo ulazilo. Posebno je za sud bitno pojašnjenje vještaka da ni danas, a ni u vrijeme nastanka prometne nesreće, nijedno vozilo nije autonomno u vožnji, što bi značilo da tehničko pomagalo u vožnji (tempomat), na koje se poziva obrana opt., u slučaju izlaska iz prometne trake samo upozorava vozača. Isto tako, logično je da vještak vozilo s kojim je sporne prigode upravljao opt. nije vidio ni vještačio obzir na protek vremena od nastanka prometne nezgode do angažiranja vještaka u ovom kaznenom predmetu. Također je bitno za istaknuti vještakovo pojašnjenje da do destabilizacije vozila dolazi, kada bi to bilo točno da je došlo do trzaja upravljača u vožnji kao što to tvrdi opt., kada se upravljač pokušava vratiti na poziciju u kojoj je bio prije trzanja te da opt. nije naveo da je suvozač, koji je navodno trznu o s upravljačem vozila u desno, pokušao vratiti vozilo na poziciju u kojoj je upravljač bio prije trzanja. Posebno je važno istaknuti detaljno pojašnjenje vještaka da na mjestu nastanka prometne nezgode postoje tragovi zanošenja sva 4 kotača, a u slučaju da se eventualno dogodilo takovo trzajno pomicanje upravljača kao što to tvrdi opt., da bi vozilo tada nastavilo putanju otklona upravljača i napustilo sjeverni kolnički trak bez vidljivih bočnih tragova zanošenja sva 4 kotača, a što u ovom konkretnom slučaju nije tako, a iz čega proizlazi da su tragovi destabilizacije na kolničkoj površini sva 4 kotača, odnosno tragovi zanošenja sva 4 kotača, nastala zbog otklona volanom u desno, nakon čega je vozilo pokušano biti vraćeno na svoju putanju kretanja otklon volana ulijevo i što je na jako malom radijusu kretanja uzrokovalo porast centrifugalne sile, koja je bila bitno veća od bočne sile trenja koja drži vozilo na podlozi, a što je u konačnici uzrokovalo destabilizaciju, vidljive tragove zanošenja i izlijetanje vozila izvan sjevernog ruba kolnika. Vještak je ostavio otvoren mogućnost je da je opt. sporne prigode pri brzini od 160 km/h upravljao vozilom s uključenim tempomatom, iako je sam opt. izjavio da tempomat nije bio uključen te je pojasnio da taj aktivni tempomat ima funkciju da zadržava konstantnu brzinu kretanja vozila do trena dok vozač vozila ne stisne gas ili kočnicu kada se aktivni tempomat sam isključuje, ali i da zadržava vozilo na pravcu kretanja u prometnoj traci i to na način da prilikom odstupanja od putanje kretanja u zadanoj prometnoj traci, odnosno u slučaju prelaska lijevo i desno izvan prometne trake, upozorava vozača na izlazak iz prometne trake i pokušava ga vratit nazad na smjer kretanja. Vještak je također naglasio da čak i u slučaju da je predmetno vozilo u vrijeme nastanka nezgode imalo takve tehničke karakteristike da se potpuno samo i bez asistencije vozača može kretat i navedenim kolnikom pri navedenoj brzini od 165 km/h, da i dalje sam vozač, pa tako u ovom slučaju i opt., upravljaju tim vozilom i odgovaraju za kretanje vozila po cesti. Aktivni tempomat ne znači da je vožnja autonomna, već je samo pomoć u vožnji. Logično je i stručno mišljenje vještaka da početak tragova destabilizacije, odnosno zanošenja ne predstavlja mjesto gdje je došlo do destabilizacije te da je sporne prigode do destabilizacije, a na temelju položenosti pravca sva 4 traga, došlo na južnom prometnom, a sjevernom kolničkom traku naveden dionice kao i da se točan položaj i mjesto u odnosu na početak tragova ne može egzaktno definirati. Kako sud nije našao niti jedan razlog da posumnja u vjerodostojnost iskaza vještaka i njegov nalaz i mišljenje, kako je njegovo vještačenje u cijelosti odgovorilo na sva sporna i ključna pitanja nastanka ove prometne nezgode te kako obrana opt. s ničim nije dovela u pitanje iskaz vještaka, sud je ocijenio taj iskaz i nalaz i mišljenje vještaka kao objektivne i stručne te im je stoga poklonio punu vjeru.

17. Isto tako, iskazu vještaka medicinske struke dr. Kristijanu Bečiću te njegovom nalazu i mišljenju, sud je također poklonio punu vjeru, budući nije našao niti jedan razlog da posumnja u vjerodostojnost iskaza vještaka i njegov nalaz i mišljenje. Kako je njegovo vještačenje u cijelosti odgovorilo na sva sporna i ključna pitanja nastanka tjelesnih ozljeda na ošt. te kako obrana opt. s ničim nije dovela u pitanje njegov iskaz vještaka, sud je ocijenio taj iskaz i nalaz i mišljenje vještaka kao objektivne i stručne te im je stoga poklonio punu vjeru.

18. Kazneno djelo iz čl. 227. st. 6. u vezi st. 2. i st. 1. KZ/ čini onaj sudionik cestovnog prometa koji zbog kršenja propisa o sigurnosti prometa iz nehaja uzrokuje smrt druge osobe.

19. Kada se uzmu u obzir sva činjenična utvrđenja navedena u presudi, tada se kao potpuno jasan nameće zaključak da je optuženik sporne prigode, 05. kolovoza 2014., u 04,15 sati, na području Šibenika, upravljao osobnim automobilom marke Nissan Infinity, reg. oznake [registarska oznaka], autocestom A1 iz smjera Splita u smjeru Zagreba, protivno odredbi čl. 54. st. 1. i čl. 46. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, na način da se dolaskom do 323 km+800 m navedene autoceste, gdje je brzina kretanja ograničena na 120 km/h, kretao brzinom od oko 165 km/h te se pri tom nije kretao sredinom obilježene prometne trake, olako smatrajući da time neće ugroziti sigurnost prometa, a do čega došlo, kad je upravo zbog navedenog, u lijevom zavoju, izgubio kontrolu nad upravljačem te u zanošenju vozilom izletio izvan sjevernog ruba kolnika na kameno-zemljanu površinu, gdje je udario u zaštitnu metalnu ogradu, zatim u borove koji se nalazili uz istu, od kojih se odbio i zaustavio na kameno zemljanoj površini izvan kolnika sa sjeverne strane, pri čemu svemu je putnik u automobilu JF zadobio osobito tešku i po život opasnu ozljedu u vidu rane razderotine glave čeono, prijeloma svoda i baze lubanje, zraka u lubanjskoj šupljini, krvarenja pod mekom moždanicom, krvi u moždanim komorama, nagnječenja mozga sljepoočno, prijeloma obje ključne kosti, krvnog podljeva lijeve poplućnice, nagnječenja oba plućna krila i krvnog podljeva desne podlaktice od koje ozljede je preminuo **.**.2014.

20. Iz svega navedenoga, jasno proizlazi da je optuženik utužene zgode, kada je upravljao navedenim vozilom čak 45 km/h više od dopuštene brzine kretanja vozila na tom dijelu ceste, kada je upravljao s velikom brzinom od 165 km/h i kada je pri tom mijenjao stanice na radiju u vozilu, postupao sa svjesnim nehajem, jer je bio svjestan da pri tom nije vozilo držao u vožnji na sredini obilježene prometne trake po kojoj se kretao, olako smatrajući da time, uz navedenu brzinu i prekoračenje dozvoljene brzine te mijenjanje stanica na radiju u vozilu, neće ugroziti sigurnost prometa i ostvariti obilježja kaznenog djela te je lakomisleno smatrao da se to ipak neće dogoditi.

21. Prema tome, ovaj sud smatra da su se u opisanom ponašanju opt. KF utužene prigode ostvarila sva bitna obilježja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 6. u vezi st. 2. u vezi st. 1. KZ/11, za što ga je ovaj sud i proglasio krivim.

22. Na temelju čl. 421. st. 2. ZKP/08 sud je odbio dokazni prijedlog zastupnika optužbe za vještačenjem vozila kojim je sporne prigode upravljao optuženik, kako bi se utvrdile njegove tehničke specifikacije te jesu li i u kojem opsegu iste mogle utjecati na nastanak predmetne prometne nesreće neosnovan. Naime, sam opt. je na raspravi izjavio da sporne prigode nije u vožnji imao uključen tempomat te je potpuno jasno i ne treba utvrđivati opće poznatu činjenicu da vozač vozila, u ovom slučaju optuženik, odgovara za svoje vozilo, unatoč pomagalima u vožnji i tehničkim specifikacijama vozila ma kakve one bile i koje mu suvremena tehnologija pruža.

22.1. Na temelju čl. 421. st. 2 ZKP/08 odbijen je dokazni prijedlog branitelja optuženog za dodatnim vještačenjem vještaka prometne struke vozila s kojim je upravljao njegov branjenik, koji je svoj zahtjev obrazložio time da je po njemu saslušani vještak Neven Kralj bio kontradiktoran u svom stručnom izlaganju u pogledu , prvenstveno na upit branitelja o tome da li je do prometne nezgode moglo doći na uzroka predmetne prometne nezgode i njenog nastanka. To stoga što su pisani nalaz i mišljenje vještaka, ali i njegov iskaz na raspravi u cijelosti odgovorili na sva sporna i ključna pitanja nastanka ove prometne nezgode i budući je isto objektivno i stručno.

23. Pri odlučivanju o vrsti i visini kaznene sankcije za optuženoga i polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, sud je istom od olakotnih okolnosti uzeo u obzir dosadašnju neosuđivanost, da sud nema informacija da bi opt. nakon počinjenja ovog kaznenog djela kršio pozitivne pravne propise, protek vremena od počinjenja kaznenog djela, njegovu stariju životnu dob, izraženo žaljenje prema oštećenome te da je i sam pri tom zadobio tjelesne ozljede i pretrpio znatnu imovinsku štetu. Optuženikovu tvrdnju da mu je ošt. bio kum i bliska osoba, sud nije cijenio kao olakotnu okolnost, budući on tu svoj tvrdnju nije u postupku dokazao.

23.1. Od dok otegotnih okolnosti sud je uzeo u obzir da opt. u postupku nije pokazao svijest o protupravnosti, iako su posljedice počinjenja kaznenog djela bile najveće moguće, a to je smrt oštećenoga te da je sporne prigode upravljao vozilom i pri tom svjesno počinio prekršajno djela budući je vozio brzinom koja je čak 45 km/h bila viša od dozvoljene na tom dijelu ceste. To pogotovo kad se ima na umu stav vještaka prometne struke koji je naveo da bi u slučaju da se vozilo kretalo brzinom 120 km/h, a što je ograničenje na tom dijelu ceste, zaustavni put od početka vidljivih tragova zanošenja do mjesta konačnog zaustavljanja bi bio kraći, a što logično vodi prema zaključku da bi u tom slučaju posljedice prometne nezgode možda bile blaže.

23.2. Dakle, cijeneći težinu počinjenog kaznenog djela i stupanj krivnje i kaznene odgovornosti optuženika te jačinu ugroze, sud je opt. za kazneno djelo iz čl. 227.st. 6. u vezi st. 2. i st. 1. KZ/11, za koje je propisana kazna od jedne do osam godina zatvora, izrekao kaznu zatvora od jedne godine, sve u uvjerenju da će se upravo s tako izrečenom sankcijom, u konkretnom slučaju ostvariti ciljevi i svrha kako generalne, tako i specijalne prevencije ovog oblika kriminaliteta. Izrečena kazna u potpunosti može izraziti društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, utjecati na svijest počinitelja, ali i na sve ostale da ubuduće ne čine kaznena djela, te utjecati na svijest optuženika i građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljnom a da je kažnjavanje počinitelja pravedno.

24. Na temelju čl. 54. KZ/11 opt. KF u izrečenu kaznu zatvora uračunato je vrijeme provedeno u istražnom zatvoru i to od 01. listopada 2015., kada je lišen slobode po djelatnicima policije, do 07. listopada 2015., kada je istražni zatvor nad istim ukinut.

25. Na temelju čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 2. t.1. i t. 6. ZKP-a obvezan je optuženik da na ime troška angažiranja vještaka Nevena Kralja i dr. Kristijana Bečića plati ovom sudu 1.341,89 eura, na ime troška angažiranja vještaka dr. Borisa Brkića i vještaka Zdravka Perana 732,63 eura te paušalni trošak postupka u iznosu od 800,00 eura, odnosno, ukupan trošak postupka u iznosu od 2.874,52 eura, u korist državnog proračuna RH, u roku od 90 dana od pravomoćnosti ove presude, a koji troškovi, obzirom na njegove imovne prilike, po mišljenju suda i obzirom na navedeni rok plaćanja, neće dovesti u pitanje njegovo redovno uzdržavanje.

U Šibeniku, 12. ožujka 2025. godine

SUDAC

Josip Klisović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana prijema pismenog opravka istog.

Žalba se podnosi ovom sudu, za nadležni Županijski sud, u pismenom obliku i u dovoljnom broju primjeraka.

DN-a:

1. ODO Šibenik

2. opt. KF

3. branitelj opt., odvjetnik Marko Fuštin