Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Stalna služba u
Delnicama
Tina Ujevića 1
51300 Delnice
Poslovni broj: Ovr-193/2025-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, OIB: 54566384631, po sutkinji Renati Rački, na temelju prijedloga više sudske savjetnice specijaliste AČ, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Telemach Hrvatska d.o.o. (ranije Tele 2 d.o.o.), Zagreb, Josipa Marohnića 1, OIB: 70133616033, zastupanog po Hrvoju Sučiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv ovršenika FČ, [adresa] A 4, OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući o prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlogu za odgodu ovrhe, 12. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
I Odbacuje se prijedlog ovršenika radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim i radi odgode ovrhe, zaprimljen kod ovog suda 10. veljače 2025., kao nedopušten.
II Nalaže se ovršeniku FČ naknaditi ovrhovoditelju Telemach Hrvatska d.o.o. trošak ovog ovršnog postupka u iznosu od 62,50 EUR (šezdeset dva eura i pedeset centi) u roku od 8 (osam) dana.
Obrazloženje
1. Ovršenik je 10. veljače 2025., pozivom na odredbu članka 210. stavak 1. i 2. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; u daljnjem tekstu OZ-a), podnio ovom sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku ovrhe koja se provodi na novčanim sredstvima ovršenika kod Financijske agencije (dalje: FINA-e) temeljem pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv-766/12 od 2. veljače 2012. donesenog po javnom bilježniku Milanu Gliboti iz Zagreba, radi prisilne naplate tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 234,74 EUR glavnice, 164,78 EUR troška i 397,29 EUR kamata, odnosno ukupno 796,81 EUR, kojim prijedlogom ujedno predlaže i donošenje rješenja kojim se nalaže FINA-i da odgodi izdavanje naloga banci za prijenos zaplijenjenih sredstava. Uz prijedlog dostavlja navedenu ovršnu ispravu (list 4-5 spisa) i Očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje bez specifikacije naplate izdan od FINA-e 3. veljače 2025. (list 6 spisa) kao i dopis ovrhovoditelja od 4.4.2012. kojim dostavlja FINA-i na provedbu pravomoćna i ovršna rješenja o ovrsi (list 3 spisa).
2. O prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i za odgodu predmetne ovrhe očitovao se ovrhovoditelj podneskom od 12. ožujka 2025. kojim predlaže odbaciti ovršenikov prijedlog kao nedopušten. Naime, ukazuje na činjenicu da se protiv ovršenika u konkretnom slučaju ne vodi postupak izravne naplate reguliran člankom 209. i 210. OZ-a, već postupak izvansudske ovrhe na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje je donio javni bilježnik reguliran člankom 284. OZ-a. Podredno ističe da u konretnom slučaju nema govora o zastari ovrhovoditeljeve tražbine, na koju se u prijedlogu poziva ovršenik, budući da je ista u više navrata (2012., 2018. i 2024.) prekidana radnjama ovrhovoditelja radi pokušaja namirenja tražbine. U odnosu na predloženu odgodu ovrhe ukazuje na činjenicu da ovršenik nije pružio niti jedan dokaz kojim bi učinio vjerojatnim da bi provedbom predmetne ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je to potrebno radi sprječavanja nasilja sukladno članku 65. OZ-a.
3. Prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i za odgodu predmetne ovrhe je nedopušten.
4. Naime, pravna sredstva ovršenika u postupku izravne naplate propisana su odredbom članka 210. OZ-a kojom je odredbom propisano da, nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. stavka 1. ovog Zakona, prema odredbi čl. 209. st. 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. na odgovarajući se način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući se način primjenjuju odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53.)
5. Odredba čl. 209. st. 1. OZ-a uređuje postupak izravne naplate, odnosno točno navodi isprave temeljem kojih ovrhovoditelj može naplatu zatražiti izravno od Financijske agencije, a to su: ovršna odluka domaćeg suda ili upravnog tijela koja ima potvrdu ovršnosti, ovršna nagodba sklopljena pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršna nagodba postignuta u postupku mirnog rješenja spora na temelju čl. 186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnica, bjanko zadužnica, nalog za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom ovršnosti, europski ovršni naslov, europski platni nalog, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračun poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine, te temeljem istih može tražiti da Agencija provede naplatu tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu.
6. U konkretnom slučaju nesporno je da se predmetna ovrha provodi na računima ovršenika temeljem pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje je donio javni bilježnik, odnosno temeljem ovršne isprave koja nije predviđena kao jedna od osnova za pokretanje postupka izravne naplate po citiranom članku 209. stavak 1. OZ-a, slijedom čega se ovdje ne radi o postupku izravne naplate već o postupku izvansudske ovrhe na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koji je uređen odredbom članka 284. OZ-a u kojem postupku ovrhovoditelj može zatražiti provedbu izravno od FINA-e, odnosno izvan suda.
7. Prema mišljenju ovog suda, s obzirom da se protiv ovršenika ne vodi postupak izravne naplate, već postupak izvansudske ovrhe na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donesenog po javnom bilježniku, to ovršenik u konkretnom slučaju ne može svoja prava štititi pravnim sredstvima ovršenika predviđenim člankom 210. stavak 1. OZ-a koji se odnose jedino na postupak izravne naplate pokrenute na temelju isprava taksativno navedenih u članku 209. stavak 1. OZ-a.
8. Slijedom navedenog, budući da ovršeniku u konkretnom slučaju nisu na raspolaganju pravna sredstva ovršenika iz članka 210. stavak 1. OZ-a valjalo je odlučiti kao u točki I izreke ovog rješenja, odnosno odbaciti njegov prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te za odgodu ovrhe kao nedopušten.
9. Ovrhovoditelj je zatražio naknadu troškova ovog ovršnog postupka u ukupnom iznosu od 62,50 EUR uključujući PDV (25%) za trošak sastava odgovora na prijedlog ovršenika. Budući da ovrhovoditelj ima pravo na naknadu navedenog opravdanog troška u skladu s odredbom čl. 155. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 57/11, 25/13 i 89/14) u svezi odredbe čl. 21. OZ-a, valjalo je odlučiti kao u točki II izreke ovog rješenja.
Delnice, 12. ožujka 2025.
SUTKINJA:
Renata Rački
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.
