REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U POŽEGI
Sv. Florijana 2, POŽEGA
Poslovni broj: Pn-92/2022-32
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Požegi po sutkinji ovoga suda Meliti Novak kao sucu pojedincu u parničnom predmetu tužitelja EE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnici Ivan Đurinac Vuković, odvjetnici iz Slavonskog Broda, protiv tuženika Hrvatske autoceste d.o.o., OIB:57500462912, Zagreb, Širolina 4, zastupan po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Zagoršćak & partneri, radi naknade štete, 26.veljače 2025., nakon održane i dovršene glavne javne rasprave održane u nazočnosti zamjenice punomoćnice tužitelja, Maje Nepehal, odvjetnice u Požegi i punomoćnika tuženika Damira Zagoršćaka, odvjetnika u Osijeku, 12.ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku Hrvatskim autocestama d.o.o. Širolina 4, Zagreb, OIB: 57500462912 da tužitelju EE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati na ime naknade štete iznos od ukupno 2.356,50 EUR sa zakonskim zateznim kamatama, koje teku od 12.ožujak 2025. do konačne isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju Europska središnja banka primjenjuje na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3% poena, sve u roku od 15 dana.
II Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.918,51 EUR na koji trošak teku zakonske zatezne kamate od 12.ožujka 2025. do konačne isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju Europska središnja banka primjenjuje na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3% poena, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj EE podnio je tužbu protiv tuženika Hrvatske autoceste d.o.o. radi naknade štete. U tužbi navodi da se dana 20.studenog 2020. dogodila prometna nezgoda na autocesti, kod općine Staro Petrovo Selo, u kojoj je tužitelj sudjelovao kao vozač i vlasnik, osobnog automobila, marke i tip Volkswagen Passat, registarske oznake [registarska oznaka]. Prometna nezgoda, koja je za posljedicu imala materijalnu štetu na autu, se dogodila na način da je na autocestu, iz očito nezaštićenog dijela, izletjela lisica. U autu je prilikom nezgode bio i putnik, BE. Šteta koja je nastala na osobnom automobilu iznosi 13.543,30 kn, sukladno troškovniku popravka vozila sačinjenom od strane sudskog vještaka prometne struke UE, iz kojeg je vidljivo što je oštećeno u prometnoj nezgodi. Tužitelj se obratio tuženiku radi mirnog rješenja spora, međutim tuženik neosnovano ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Zbog navedenoga tužitelj predlaže da sud donese presudu kojom će tuženiku naložiti da mu na ime naknade štete isplati iznos od ukupno 13.543,30 kuna.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe neosnovanost tužbenog zahtjeva, obzirom tužitelj ne navodi pravnu osnovu iz koje navodno proizlazi odgovornost tužitelja za predmetni štetni događaj, kao što se ne navodi niti jedna relevantna zakonska odredba iz koje to proizlazi. Iz tužbe nije razvidno o kakvom se propuštanju od strane tuženika radi odnosno što je to tuženik napravio ili propustio napraviti kako bi spriječio nalet vozila na divlju životinju - lisicu. U predmetnom slučaju do štetnog događaja nije došlo zbog neodržavanja ceste ili kako to netočno navodi tužitelj iz navodno nezaštićenog dijela autoceste već zbog iznenadnog dolaska divljači - lisice na prostor autoceste, a koje tuženik nije mogao spriječiti mjerama i radnjama koje poduzima temeljem zakonskih i podzakonskih propisa kojima su definirane obveze tuženika u pogledu održavanja javnih cesta. Tuženik osporava odgovornost i uzročno-posljedičnu vezu između postupanja tuženika i štetnog događaja, s obzirom na to da je ophodarska služba tuženika u cijelosti postupila sukladno propisima i pravilima struke glede održavanja i zaštite javnih cesta, odnosno u skladu s Pravilnikom o održavanju cesta ("Narodne novine" broj: 90/14) i Pravilnikom o ophodnji javnih cesta ("Narodne novine" broj: 75/14), a sve sukladno odredbama Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11,18/13,22/13,54/13,148/13 i 92/14). Navedenim zakonskim i podzakonskim popisima propisana je svaka radnja koju su osobe nadležne za održavanje autoceste dužne poduzeti prilikom održavanja javne ceste, odnosno način na koji vode brigu i poduzimaju primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa na javnoj cesti, uspostava i učestalost ophodarske službe. Odgovornost trgovačkog društva koje upravlja javnom cestom za štetu koju divljač nanese na javnim cestama uređena je Zakonom o cestama, odredbom čl. 50. st. 1. prema kojoj ista odgovaraju za štetu po osnovi krivnje, ukoliko na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, javnu cestu ne označi prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima. Sukladno stavu Ustavnog suda Republike Hrvatske krivnja pravne osobe koja upravlja cestom odnosno koncesionara može se sastojati samo u propustu da postavi posebnu signalizaciju i znakove koji će sudionike u prometu upozoravati na opasnost od mogućeg naleta divljači. Slijedom navedenog tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. U prilog navedenog dostavlja se i stav sudske prakse izražen u presudi Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske. U predmetnom slučaju do štetnog događaja nije došlo zbog neodržavanja autoceste ili neodržavanja zaštitne žičane ograde, već zbog iznenadnog dolaska divlje životinje - lisice na ograđeni prostor autoceste, a koje tuženik nije mogao spriječiti mjerama i radnjama koje poduzima temeljem zakonskih i podzakonskih propisa kojima su definirane obveze tuženika u pogledu održavanja javnih cesta. Radi zaštite ceste i korisnika od ulaska životinja, autocesta je čitavom dužinom ograđena zaštitnom žičanom ogradom sukladno Projektu prometne signalizacije i opreme koji je sastavni dio građevinske dozvole i u skladu je s Općim tehničkim uvjetima i važećim hrvatskim normama (HRN U.S4.102; HRN U.S4.106; HRN U.S4.112), te se ista održava na način da se redovito pregledava, po potrebi popravlja ili zamjenjuje i u slučaju potrebe, otklanja se sve što bi moglo ugroziti sigurnost i nesmetano odvijanje prometa na autocesti. Pored navedenog, za predmetnu dionicu autoceste izdana je uporabna dozvola što je dokaz da je izvedeno stanje dionice autoceste uključujući i postavljenu zaštitnu žičanu ogradu sukladno projektnoj dokumentaciji i građevinskoj dozvoli. Tuženik ističe kako predmetnog dana prilikom ophodnje dionice autoceste gdje se dogodila prometna nesreća nisu postojala, niti su primijećena nikakva oštećenja, a pogotovo ne oštećenja zaštitne žičane ograde. Svako oštećenje na zaštitnoj žičanoj ogradi mora se evidentirati u dnevniku rada ophodara, a iz dnevnika rada ophodara za prvu smjenu, razvidno je da je ograda pregledana i da u dnevniku nisu upisana oštećenja na zaštitnoj žičanoj ogradi niti prokopi ispod ograde, te je nesporno da je zaštitna žičana ograda bila funkcionalna i neoštećena u smislu sprječavanja ulaska životinja na zatvoreni prostor autoceste. Autoceste ulaze u kategoriju cesta na kojima se ophodarska služba obavlja svakodnevno od 00,00 do 24,00 sata i to na način da ophodarska služba redovito u određenim vremenskim razmacima obilazi autocestu te intervenira ukoliko uoči da su nastupile okolnosti koje ugrožavaju sigurnost prometa. Na navedeni način bila je organizirana ophodnja i dana 20. studenog 2020.g. Prema odredbi čl. 3. Pravilnika o ophodnji javnih cesta, ophodnja se obavlja najmanje tri puta dnevno, s time da se prema odredbi čl. 12. istog Pravilnika ophodnja smatra obavljenom ako je ophodarska dionica prijeđena u oba smjera najmanje jednom u osam sati, odnosno jednom u dvanaest sati kada se ophodnja obavlja subotom, nedjeljom i blagdanom. Radnici tehničke jedinice održavanja Slavonski Brod redovito svakodnevno pregledavaju zaštitnu žičanu ogradu u sklopu redovne ophodnje autoceste, a obavljaju i redoviti detaljni pregled zaštitne žičane ograde. Sukladno Pravilniku o ophodnji javnih cesta ophodarski dnevnik dokaz je da je ophodnja stvarno izvršena uredno i da nije bilo nikakvih propusta u izvršavanju ophodnje. Putni radni list, dnevnik rada i ophodarski dnevnik mjerodavne su i vjerodostojne isprave iz kojih je vidljivo da je ophodnja na autocesti obavljena duž cijele dionice i to lijeva i desna strana, kao i sve radnje koje se poduzimaju radi odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Iz putnog radnog lista vidljivo je da je mjesto prometne nesreće obiđeno neposredno prije nesreće u vremenu između 19,15 i 22,10 sati , a iz ostalih podataka nesporno je da je ophodarska služba na kvalitetan način vršila kontrolu stanja kolnika. Iz putnog radnog lista razvidno je da je ophodnja tuženika navedenog dana u sklopu redovne ophodnje obilazila predmetnu dionicu autoceste na kojoj se dogodio štetni događaj i nije uočila oštećenja na zaštitnoj žičanoj ogradi kao ni divlju životinju - lisicu na kolniku autoceste. Iz dostavljene dokumentacije razvidno je da u dnevniku rada nigdje nije evidentirano oštećenje na zaštitnoj žičanoj ogradi, niti prokop ispod ograde te da je ista bila funkcionalna u smislu sprječavanja ulaska životinja na autocestu. Ujedno se ističe da prethodno nije bilo dojavljeno od strane korisnika autoceste niti tuženiku, niti djelatnicima policije o pojavi divlje životinje na kolniku autoceste, a što upućuje na činjenicu da je divlja životinja u potpunosti nepredvidivo i neposredno prije naleta tužitelja dospjela na kolnik autoceste, a što tuženik nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti. Napominje se da u slučaju dojave bilo korisnika, ophodara ili djelatnika MUP-a drugo tuženik odnosno radnici Centra za kontrolu i praćenje prometa putem displeja iznad autoceste o tome obavještavaju odnosno upozoravaju korisnike i ograničavaju brzinu kretanja. Kako u ovom slučaju nije bilo nikakve dojave o pojavi divlje životinje na kolniku autoceste, a i slijedom navedenog, objektivno nije bilo moguće spriječiti nalet tužitelja na divlju životinju, s obzirom da se ophodarska služba ne može naći u svako vrijeme na svakom mjestu. Pojava divljači na kolniku autoceste nije propust trgovačkog društva koje upravlja autocestom, a niti je divlja životinja - lisica u vlasništvu tuženika. Ističe isključivu odgovornost vlasnika divljači. Navodi da je uvidom u Središnju lovnu evidenciju Ministarstva poljoprivrede utvrđeno da se s obje strane predmetne dionice autoceste na kojoj se dogodio štetni događaj nalaze lovišta i to s desne strane lovište broj: XII/120 "Posavina", a s lijeve strane lovište broj XII/118 "Graničar". Divljač na cesti je opasna stvar, jer predstavlja povećanu opasnost nastanka štete za okolinu, a za štetu od opasne stvari sukladno odredbi čl. 1064. ZOO- a odgovara njezin vlasnik i to bez obzira na krivnju, na temelju objektivne odgovornosti, sukladno odredbi čl. 1045. st.3. ZOO-a. Umjesto vlasnika stvari i isto kao i on odgovara i osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili osoba koja je inače dužna nadgledati stvar - odredba čl. 1066. st.1. ZOO-a. Temeljem citiranih zakonskih odredbi, za štetu nastalu naletom vozila na divljač koja iznenada iskoči na cestu, a koja se smatra opasnom stvari, odgovara ovlaštenik prava lova na području iz kojeg je divljač iskočila na cestu, budući da gospodarenje lovištem i divljači obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači Također, vozilo u pokretu predstavlja opasnu stvar, kao što i vožnja velikom brzinom predstavlja opasnu djelatnost, no tuženik niti je imatelj navedene opasne stvari niti obavlja spomenutu opasnu djelatnost. Dakle, na strani tuženika ne postoji niti odgovornost po objektivnom načelu. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva. Tuženik je ispunio svoje zakonske obveze ophodnje autoceste i poduzeo sve mjere radi osiguranja sigurnog i nesmetanog prometa, te se osporava postojanje bilo kakve radnje ili propusta koje bi se moglo dovesti u uzročno - posljedičnu vezu s štetnim događajem te ne postoji osnova za odgovornost tuženika pa se osporava osnovanost te visina tužbenog zahtjeva. Sličan stav proizlazi i iz presuda koje se dostavljaju u privitku. Slijedom svega navedenog, u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke odgovornosti za štetu tuženika. Bitne pretpostavke odgovornosti za štetu su: subjekti, štetna radnja, šteta, uzročno-posljedična veza i protupravnost štetne radnje. Kako navedene pretpostavke nisu ispunjene u odnosu na drugo tuženika to on nije odgovoran za eventualnu naknadu predmetnog potraživanja tužitelja. Za naknadu štete potrebno je da je štetnik odgovoran za nastalu štetu, jer bez odgovornosti za štetu nema ni njezine naknade. Kako do štetnog događaja nije došlo zbog neodgovarajućeg održavanja autoceste odnosno uslijed radnje ili propusta koji se tuženiku mogu pripisati u krivnju, već šteta potječe od uzroka čije djelovanje tuženik nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti, nema niti odgovornosti tuženika. Tuženik osporava pasivnu legitimaciju, odgovornost, osnovu i visinu tužbenog zahtjeva te postojanje bilo kakve radnje ili propusta na strani tuženika koje bi se moglo dovesti u uzročno posljedičnu vezu sa štetnim događajem i u cijelosti osporava osnovanost tužbenog zahtjeva koju tužitelj nije dokazao, niti učinio vjerojatnom te se predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te da se tužitelju naloži platiti tuženiku trošak parničnog postupka s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u potvrdu Postaje prometne policije Slav.Brod od 22.prosinca 2020., u obavijest o otklonu zahtjeva za naknadu štete tuženika od 1.veljače 2021., u putni radni list tuženika broj 3361/2020 od 20.studenog 2020, Ophodarski dnevnik blok broj 10 list broj 59 od 20.studenog 2020., dnevnik rada broj 10 list broj 59 od 20.studenog 2020., zapisnik broj 1391 od 20.studenog 2020., dnevnik rada referenta operatera za praćenje prometa za dan 20.studeni 2020., karta lovišta, preslike fotografija događaja, saslušao je svjedoke BE, JE, ŠE, CE, saslušao je tužitelja u svrhu dokazivanja, proveo je vještačenje po prometnom vještaku Igoru Nuždi, izvršio je uvid u očitovanje vještaka od 22.prosinca 2024., u ponudu Auto kuće Ćirić d.o.o. od 19.veljače 2025., te u sve priloge i podneske u spisu.
4. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka , uz savjesnu i brižljivu ocjenu svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno sud je nedvojbeno utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.
5. Provedenim postupkom nedvojbeno je utvrđeno da je tužitelj 20.studenog 2020. vozeći autocestom, kod Starog Petrovog Sela naletio na lisicu koja je istrčala na autocestu, u kojem događaju je tužitelju oštećen osobni automobil Volkswagen Passat, reg. oz. [registarska oznaka].
6. Sporna je odgovornost tuženika za nastalu štetu kao i visina nastale štete.
7. Iz iskaza saslušanog svjedoka JE, zaposlenog kod tuženika na mjestu vozača i ophodara proizlazi da ih je Centar veze Županja obavijestio da je bio nalet na divljač te je s još dva kolege došao na mjesto gdje je došlo do udara. Tamo je zatekao osobu koja je vozila automobil. Izvršili su pregled zaštitne ograde uz autocestu u dužini 1 km prije i poslije mjesta gdje se nezgoda dogodila i to s obje strane auto ceste te nisu pronašli nikakvu rupu na ogradi, a lisici ne treba nikakva rupa jer ona ogradu preskoči. Ne zna koliko je proteklo od poziva do dolaska na mjesto događaja, a došao je iz smjera Slav.Broda. U jednoj smjeni redovno obavljaju dvije ophodnje a 20.studenog 2020. bile su tri ophodnje i to dvije redovne i jedna na intervenciju. Toga dana nisu bila zabilježena nikakva oštećenja ograde. Ophodnju obavljaju brzinom od 40 km/h i pri toj brzini mogu uočiti sve što se zatekne na cesti, udarne rupe na kolniku, novčanike, i sl. te može uočiti i eventualna oštećenja na ogradi. Po noći se koriste bočni reflektori. Prilikom ophodnje ne izlazi iz vozila. Moguće je da divljač uđe na auto cestu kod naplatnih kućica i kod parkirališta. Lisica se može i popeti i prijeći preko ograde bez obzira na visinu ograde, a to je nekolicinu puta i vidio.
8. Svjedoci ZE i CE iskazali su da su obavili očevid 20.studenog 2020. na autocesti kod Starog Petrovog Sela nakon što je došlo do naleta na lisicu. Tamo su zatekli automobil, njegovog vozača i putnika te uginulu lisicu, a nakon 15-tak minuta došla je ophodarska služba i preuzela lisicu. Nisu vidjeli je li ophodarska služba pregledavala zaštitnu ogradu. Bio je mrak, a po mraku se i uz reflektore mogu vidjeti samo velika oštećenja.
9. Svjedok BE iskazao je da je mjesecu studenom 2020. bio suvozač u vozilu kojim je upravljao EE i putovali smo iz smjera Zagreba auto cestom prema Slav.Brodu. Kod Starog Petrovog Sela im je s lijeve strane auto ceste istrčala lisica u koju je tužitelj udario automobilom koju nikako nije mogao izbjeći. To je bilo oko 22,30 sati. U tom dijelu nema nikakvog osvjetljenja na autocesti. I s jedne i druge strane ceste na tom dijelu su oranice. Uz auto cestu je postavljena zaštitna ograda. Pozvali su policiju i kada su došli tražili su lisicu i pronašli su je. Također su došli predstavnici Hrv.autocesta. Policija je došla najmanje za sat i pol, a ophodarska služba je došla brzo. Ophodarska služba je išla s njihove strane uz ogradu, a ne zna jesu li išli s druge strane jer je trebalo ići okolo i prijeći nadvožnjak da bi došli na drugu stranu.
10.Tužitelj je iskazao u svrhu dokazivanja da je u studenom 2020 oko 22,30 i 23,00 sati, s BE kao suvozačem, putovao iz Italije za Slav.Brod i kod Starog Petrovog Sela osjetio je da sam u nešto udario i da se sve počelo lomiti. Nakon 50-ak metara zaustavio je vozilo i zvao policiju i policija je došla nakon sat i pol, dva, a nakon njih došla je ophodarska služba. Oni su onda zajedno išli reflektorima tražiti na što je naletio i pronašli su lisicu. Nisu niti prelazili preko na drugu stranu ceste te je je policija pitala trebaju li zvati vučnu službu te svi su otišli i ostavili ih. Prije 5 godina je na auto cesti naletio na čaglja i tu su mi štetu nadoknadili. Svaki vikend ide tom autocestom i nikada nije po noći vidio da ohodarska služba reflektorima kontrolira ogradu. U trenutku naleta ispred njega nije bilo nikakvih vozila. Stalno vozi pod kratkim svjetlima i na tom dijelu autoceste je ograničenje brzine 130 km/h, a on stalno vozi 140km/h. Ni policija ni ophodarska služba nisu ništa pregledavali nego je samo ophodarska služba pokupila lisicu.
11. Iz iskaza tužitelja danog u svrhu dokazivanja, a što potvrđuju i saslušani svjedoci te priložene fotografije tužitelj je 20.studenog 2020. vozeći se autocestom naletio na lisicu koja je istrčala na autocestu.
12. Prema odredbi članka 50.stavak1. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19) za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje.
13. Prema pravnom shvaćanju Odjela Trgovačkih i ostalih sporova Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske održanoj 20. prosinca 2022. za naknadu štete nastale naletom divljači na vozilo na autocesti pravna osoba koja upravlja autocestom odgovara po načelu predmnijevane krivnje, Kada je utvrđeno da se divljač nalazila na kolniku autoceste samim time dokazan je propust u održavanju autoceste od strane osobe koja upravlja autocestom .Na tuženiku je teret dokazivanja činjenice da nije bilo njegovih propusta u održavanju autoceste pri čemu tužitelj nije dužan konkretizirati svaki pojedini propust ili štetnu radnju zbog kojih se divljač zatekla na kolniku autoceste.Za korištenje autoceste plaća se naknada upravo da bi put bio siguran i da se na autocesti ne nađe divljač.
14. Budući se u ovome slučaju na kolniku ograđene autoceste našla lisica dokazan je propust tuženika u održavanju autoceste. Tuženik nije u vrijeme štetnog događaja osigurao da se autocesta može koristiti na siguran način, nije poduzeo sve potrebne radnje radi odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, jer da je to učinio lisica ne bi mogla preskočiti zaštitnu ogradu ili se na drugi način zateći na kolniku unutar zaštitne ograde. Za ono što se nalazi na autocesti odgovoran je onaj koji njome upravlja (VSRH broj Rev-230/2012).
15. Provedenim vještačenjem po prometnom vještaku Igoru Nuždi iz [adresa] od 22.travnja 2023. utvrđeno je da je na vozilu tužitelja uslijed naleta na tijelo divljači došlo do pucanja obloge prednjeg branika u donjem desnom dijelu, loma srednje i desne rešetke branika, te utisnuća desnog svjetla za maglu. Sva oštećenja na vozilu tužitelja evidentirana su fotoelaboratu PP Slavonski Brod. Vještak navodi da se obzirom na utvrđene tragove sa sigurnošću se može utvrditi da je ostvaren nalet OA na tijelo divljači (lisice), te da su sva oštećenja na vozilu tužitelja nastala u ovoj prometnoj nesreći. Policija nije vršila mjerenja, niti je izrađivan situacijski plan, stoga mjesto naleta OA na tijelo divljači, kao ni brzinu kretanja OA nije moguće odrediti. Oštećenja na vozilu i divljači ne upućuju na prekoračenje brzine kretanja vozila. Obzirom na položaj odbačenog tijela divljači i oštećenja na vozilu može se zaključiti da se tužitelj u trenutku naleta na divljač kretao desnom prometnom trakom. Analizirajući iskaz svjedoka (suvozača) PE može se zaključiti da je divljač istrčala s lijeve strane vozila. Autocesta ima dvije fizički odvojene kolničke trake za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake širine 3,5 m i po jednu prometnu traku za zaustavljanje vozila u nuždi širine najmanje 2,5 m. Na dionici AC (176 km + 900m) gdje se dogodila prometna nesreće širina prometnog traka je 3,70 m, a širina zaustavnog traka je 2,55 m. Noću se širina vidnog polja sužava i mogućnost uočavanja predmeta i stvari na cesti je smanjena. Širina vidnog polja anatomski se ne smanjuje s povećanjem brzine kretanja vozila, nego se ono funkcionalno suzuje zato što vozač mora dalje od sebe fiksirati cestu. Širina vidnog polja pri brzini od 140 km/h iznosi 30º. Vrijeme reagiranja vozača u noćnim uvjetima je od 1,0 - 1,3 s. Obzirom da je vrijeme reagiranja vozača veće od vremena koje divljač provede na kolniku (od početka lijeve prometne trake do trenutka udara u vozilo), vozač nije imao tehničku mogućnost izbjegavanja prometne nesreće. Po mišljenju vještaka popravak predmetnog vozila u RH ekonomski je isplativ. Na oštećenom vozilu nastupila je djelomična šteta, koja iznosi 2.356,50 EUR s uključenim PDV-om.
16.Tužitelj nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje prometnog vještaka i u skladu s istim uredio svoj tužbeni zahtjev te od tuženika na ime naknade štete potražuje isplatu iznosa od 2.356,50 EUR.
17. Tuženik je istaknuo primjedbe na nalaz i mišljenje prometnog vještaka. Navodi da vještak nije na jasan i vjerodostojan način ukazao temeljem kojih parametra je utvrđivao cijene oštećenih dijelova na vozilu, niti je uputio na bilo koji primjenjivi katalog cijena u odnosu na oštećeno vozilo, zbog čega tuženik nije u stanju procijeniti valjanost procjene oštećenih dijelova i njegove visine. Navodi da je vještak prilikom izrade svoga nalaza i mišljenja isključivo ukazivao na visinu nastale štete, a ne obrazlaže ulogu i doprinos tužitelja odnosno vozača u nastalom štetnom događaju u smislu njegove eventualne brzine, ne prilagođavanju uvjetima na cestama, uzročno posljedičnu vezu oštećenja vozila s težinom životinje u odnosu na kretanje vozila, osvjetljenja, što je mogući doprinos tužitelja u šteti odnosno njegovu potencijalnu odgovornost samog tužitelja u predmetnom štetnom događaju i slično. Vještak je u svom nalazu i mišljenju naveo da je tužitelj iskazivao da je vozio 140 km/h i da je imao kratka svjetla, što nije dozvoljeno, jer je propisana brzina 130 km/h i vožnja s dugim svjetlima. Na navedenu okolnost vještak se nije očitovao niti utvrdio doprinos tužitelja u dijelu nastanka štetnog događaja. Nije prihvatljiv iskaz vještaka da oštećenja na vozilu i divljači ne upućuju na prekoračenje brzine kretanja vozila kada je evidentno da je tužitelj svojom izjavom ukazao da je vozilo brzinom većom od dozvoljene, a što nije uzeo u obzir prilikom izrade svoja nalaza i mišljenja.
18. Očitujući se na primjedbe tuženika prometni vještak je u svom podnesku od 22.prosinca 2024. naveo da je kompletna kalkulacija za popravak vozila tužitelja rađena je u Audatexu. Audatex je globalni informacijski sustav koji se koristi za procjenu štete na vozilima. Sadrži detaljne tehničke podatke u predmetnom vozilu, dijelovima i vremenskim normativima za njegov popravak. Naveo je da policija nije vršila mjerenja, niti je izrađivala situacijski plan, stoga mjesto naleta OA, kao ni brzinu kretanja OA nije moguće odrediti. Sigurnosna razlika, prema Pravilniku o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine u cestovnom prometu, definirana je kao vrijednost brzine izražene u km/h ili postotak koja se mora odbiti od izmjerene vrijednosti brzine kako bi se učinio ispravak zbog pogreške mjerila brzine, odnosno, mjerne metode. Sigurnosna razlika kod mjerenja brzine vozila za brzine do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h iznosi 10 posto izmjerene brzine. Iako vožnja pod dugim svjetlima poboljšava vidljivost, njihova jačina može zaslijepiti vozače koji dolaze iz suprotnog smjera pa je potrebno prebaciti na kratka svjetla, kada vozač uoči nadolazeće vozilo. Duga svjetla smiju se koristiti samo kada je vozač siguran da neće ugroziti ili ometati druge sudionike u prometu. Slijedom navedenog, vještak nije u mogućnosti s tehničke strane, očitovati se na eventualni doprinos tužitelja u dijelu nastanka štetnog događaja.
18.1. Vještak Igor Nužda je na glavnoj raspravi održanoj 26.veljače 2025. na pitanje punomoćnika tuženika zašto je u svome nalazu i mišljenju koristio Audatex, a ne usporednu metodu, odgovorio da je Audatex program koji koriste svi u svijetu što je i napisao u svome podnesku od 22.prosinca 2024.To je program koji sadrži detaljne tehničke podatke o predmetnom vozilu, cijenama dijelova i vremenskim normativima za njihovu izmjenu. Obzirom da punomoćnik tuženika u svome podnesku od 5.veljače 2025. prigovora na korištenje Audatexa u međuvremenu je napravio i paralelnu provjeru cijena dijelova i radnih operacija za reparaciju oštećenog vozila kod Auto kuće Ćirić iz [adresa] koja je ovlašteni servis.
19. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prometnog vještaka Igora Nužde budući smatra da je isti dan savjesno i u skladu s pravilima struke pa je stoga na istome utemeljio svoju odluku te u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja jer nije utvrđeno postojanje doprinosa tužitelja nastanku štete pa je stoga sud tuženiku naložio da tužitelju na ime naknade štete na vozilu isplati traženi iznos od 2.356,50 EUR na temelju odredbe članka 1085.Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05.,41/08., 125/11., 78/15., 29/18. ,126/21, 114/22 i 156/22 dalje: ZOO).
20. Budući je sud u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja na temelju odredbe članka 154.stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. -Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08., 57/11.; 148/11., 25/13., 89/14. -OUSRH i 70/19., 80/22 i 114/22 dalje: ZPP), naložio je tuženiku da tužitelju na ime naknade troškova parničnog postupka plati iznos od 1.918,51 EUR, koji trošak se odnosi na sastav tužbe (200,00 EUR), sastav obrazloženih podnesaka od 30.rujna 2022. i 23.svibnja 2023.(2x200,00 EUR), zastupanje na tri ročišta (2x200,00 EUR), sve s PDV-om (300,00 EUR), trošak prometnog vještaka (350,00 EUR), trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu (33,50 EUR+35,01 EUR).
21. Zbog svega navedenoga odlučeno je ako u izreci presude.
Požega, 12.ožujka 2025.
Sutkinja:
Melita Novak
Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovome sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.
Dna:
1. Ivana Đurinac Vuković, odvjetnica, Slav.Brod
2. Damir Zagorščak, odvjetnik, Osijek
