Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Stalna služba u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: Gž-1362/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Veljka Kučekovića kao predsjednika vijeća, Tatjane Kučić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vesne Rep kao članice vijeća, u parničnom predmetu tužitelja SŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], ČŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv tuženice GŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Boži Vrkiću, odvjetniku u Zadru i po punomoćniku ocu IŽ, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-260/2022-41 od 22. rujna 2023., koja je ispravljena rješenjem broj P-260/2022-45 od 6. listopada 2023., u nejavnoj sjednici vijeća održanoj 12. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-260/2022-41 od 22. rujna 2023., koja je ispravljena rješenjem broj P-260/2022-45 od 6. listopada 2023. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Sud prvog stupnja donio je presudu čija izreka glasi:
"I.Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"I.Utvrđuje se da su tužitelji UŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĐŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] kao nasljednici EŽ, stekli pravo vlasništva na nekretnini oznake č.z.508/5, k. o. [katastarska općina], za ½ dijela, temeljem nasljeđivanja, dok je ista to pravo stekla, temeljem Ugovora o darovanju od 23. siječnja 2002.g., zaključenim sa ocem HŽ, dok je njezin otac DŽ vlasništvo na ovoj nekretnini stekao fizičkom diobom sa svojim bratom JŽ, slijedom čega su tužitelji ovlašteni, na temelju ove presude, a nakon pravomoćnosti iste zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva za ½ dijela predmetne nekretnine na jednake dijelove, uz istovremeno brisanje postojećeg upisa ½ vlasništva sa imena tuženice GŽ, te se ujedno nalaže tuženici GŽ da se okani svojatanja prava vlasništva predmetne nekretnine, sve u roku od 15 dana.
II.Utvrđuje se da su ništavi (ništetni) i da ne proizvode pravne učinke Ugovor o darovanju sklopljen dana 05. 02. 2004. godine između IŽ iz [adresa] i GŽ iz [adresa], ovjeren kod javnog bilježnika Pavice Mišković iz [adresa], br.OV-1060/04 od 05. 02. 2004.g. i Ugovor o darovanju sklopljenog između JŽ (pok.S) iz [adresa] i IŽ iz [adresa], od 30. 01. 2004.g., ovjeren kod javnog bilježnika Pavice Mišković iz [adresa], br.OV-959/04 od 02. 02. 2004.g., u odnosu na č.z.508/5, (½ površine), jednu polovinu površine zv. Bilina k. o. [katastarska općina] ([adresa]), te se po pravomoćnosti ove presude nalaže brisanje svih zemljišno-knjižnih upisa izvršenih na temelju predmetnih ugovora za č.z. 508/5 u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , sve u roku od 15 dana.
III.Dužna je tuženica nadoknaditi tužiteljima troškove ovog postupka sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja pa do isplate."
II.Dužni su tužitelji naknaditi tuženoj parnični trošak u iznosu od 2.281,17 Eur-a u roku od 15 dana."
2. Protiv presude pravovremenu i dopuštenu žalbu podnijeli su tužitelji iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.-Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP) te predlažu da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači tako da usvoji tužbeni zahtjev tužitelja, a podredno da presudu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Tužitelji u žalbi tvrde da je donoseći pobijanu presudu sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a tvrdeći da u odnosu na točku II. izreke presude sud prvog stupnja nije dao razloge u vezi ništetnosti Ugovora o darovanju.
5.1. Ispitujući pobijanu presudu u smislu tako iznesenog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka utvrđeno je da su žalbene tvrdnje osnovane. Tužitelji su tražili utvrđenje ništetnosti Ugovora o darovanju od 30. siječnja 2004. zaključenog između JŽ i IŽ te od 5. veljače 2004. zaključenog između IŽ i GŽ zbog nedostatka zakonom propisane forme javnobilježničkog akta jer su tvrdili da se radi o darovnim ugovorima bez prave predaje u posjed. Sud prvog stupnja u točki 15. obrazloženja obrazlaže činjenicu da tijekom postupka nije bilo moguće pribaviti zapisnik o ovjeri potpisa na terenu, ali iz činjenice da iz Upisnika o ovjerama i potvrdama Ugovora javnog bilježnika Pavice Nišković proizlazi da je pod brojem OV-1060/2004 od 5. veljače 2004. i OV-959/2004 od 2. veljače 2004. izvršena ovjera potpisa sud zaključuje da su Ugovori sklopljeni uz prisustvo javnog bilježnika nakon čega ne da je nikakav zaključak o tome je li izvršena prava predaja posjeda te ispunjavaju li Ugovori o darovanju zakonom propisanu formu, zbog čega u tom dijelu presudu suda prvog stupnja nije bilo moguće po žalbi tužitelja ispitati pa je na taj način sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.
6. Sud utvrđuje da je sporna nekretnina označena kao kčbr. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao oranica površine 926 m2 u suvlasništvu tuženice u ½ dijela i pravnog prednika tužitelja DŽ pok. S u ½ dijela. Pravna prednica tužitelja, sada pok. AŽ je u tužbi i tijekom postupka tvrdila da da je spornu nekretninu stekao njezin otac DŽ u diobi sa svojim bratom JŽ, pravnim prednikom tuženice, 1950-ih godina, dok je tuženica tvrdila da je za razrješenje spornog odnosa među strankama mjerodavna presuda Općinskog suda u Zadru broj P-1542/77 od 30. siječnja 1980., kojom je utvrđeno da je sporna nekretnina oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] suvlasništvo DŽ i JŽ svakoga u ½ dijela.
6.1. Iako sud u točki 8. obrazloženja iznosi pravno shvaćanje da je u konkretnom slučaju od odlučnog značaja u ovom sporu utvrđenje o postojanju usmenog sporazuma o diobi sporne nekretnine pri čemu je potrebno utvrditi je li fizička dioba stvarno izvršena, obzirom da se radi o usmenom sporazumu o diobi, odnosno je li svaki od suvlasnika dobio točno određeni fizički dio nekretnine te da li je stupio u posjed fizičkog dijela nekretnine, što bi nadomjestilo nedostatak propisane pismene forme ugovora, u nastavku obrazloženja sud u bitnome zaključuje da ako je 1950-ih godina takav sporazum o diobi postojao između prednika stranaka HŽ i JŽ da je on poništen donošenjem presude broj P-1542/1977 od 30. siječnja 1980. u kojem postupku su tužitelji bili upravo HŽ i JŽ, a tuženik Općina [adresa], kada su oni utvrđeni suvlasnicima svaki u ½ dijela te nekretnine pa ta presuda veže i stranke ovog postupka. Zaključak da citirana presuda veže i stranke ovog postupka sud temelji na utvrđenju da je kčbr. [katastarska čestica] površine 926 m2 postojala i u vrijeme donošenja presude P-1542/1977 jer je prema podacima katastra 1974. od dijela ranije postojeće kčbr. [katastarska čestica] formirana kčbr. [katastarska čestica], koja je po reviziji katastra upisana kao posjed JŽ, pravnog prednika tuženice. Dakle, sud zaključuje da su u vrijeme donošenja presude P-1542/1977 od 30. siječnja 1980. postojale kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], kao zasebne katastarske cjeline, u svojim površinama od 926 i 945 m2, na temelju koje činjenice sud zaključuje da je sporna kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 926 m2 bila predmetom tog parničnog postupka te da presuda obvezuje stranke ovog postupka i ne može se sada na drugačiji način utvrđivati pravo vlasništva. Sud također u obrazloženju navodi da je vezan činjeničnom osnovom tužbe u kojoj se navodi da je izvršena dioba između HŽ i [adresa]. te da takva dioba ne može biti osnov za stjecanje individualnog vlasništva DŽ jer je ona poništena pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zadru broj P-1542/1977 od 30. siječnja 1980. kada je sporna kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - [adresa] utvrđena kao suvlasništvo JŽ i DŽ svakog u ½ dijela, a tužitelji nisu tvrdili u ovom postupku da je bilo kakva dioba izvršena nakon 30. siječnja 1980.
7. Osnovane su žalbene tvrdnje tužitelja da je sud pogrešno utvrdio činjenično stanje jer je pogrešno zaključio da tužitelje veže presuda Općinskog suda u Zadru broj P- 1542/1977 od 30. siječnja 1980.
7.1. Pravilno je sud na temelju podataka povijesti posjedovanja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar utvrdio da od 1974. postoje katastarske čestice [katastarska čestica] te da je kčbr. [katastarska čestica] nastala cijepanjem ranije postojeće kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – [adresa]. Međutim, iz zemljišnoknjižnog uloška br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – [adresa] proizlazi da je u njemu bila upisana kčbr. [katastarska čestica] oranica bez oznake površine i kčbr. [katastarska čestica] oranica sa 2043 m2 te da je kčbr. [katastarska čestica] otpisana u novi zk. ul. br. [broj ZK uloška] iste k.o. 15. kolovoza 1980. pod brojem Z-2641/1980, a kčbr. [katastarska čestica] oranica bez oznake površine otpisana je u novi zk. ul. br. [broj ZK uloška] iste k.o. 23. prosinca 2004. pod brojem Z- 10569/2004. Iz ovih podataka proizlazi da je pogrešan zaključak suda prvog stupnja o tome da je predmetom parničnog postupka pred Općinskim sudom u Zadru pod brojem P-1542/1977 bila kčbr. [katastarska čestica] s površinom od 926 m2 jer iz zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da je ta nekretnina u vrijeme presuđenja 30. siječnja 1980. u zemljišnim knjigama bila upisana s površinom od 2043 m2, a tu površinu su na zahtjev suda u tom postupku naveli i tužitelji kao površinu kčbr. [katastarska čestica]. Zbog pogrešnog činjeničnog utvrđenja o tome što je bio predmet parničnog postupka broj P-1542/1977 između pravnih prednika tužitelja i tuženice sud prvog stupnja nije utvrđivao odlučne činjenice koje je naveo u točki 8. obrazloženja, a to su je li doista 1950-ih godina između pravnih prednika stranaka izvršena dioba tada cjelovite kčbr. [katastarska čestica] s površinom od 2043 m2 i je li pravnom predniku tužitelja pripala danas postojeća kčbr. [katastarska čestica] s površinom od 926 m2, kako su to tužitelji tvrdili u postupku. Pogrešno je utvrđenje suda prvog stupnja da je pravna prednica tužitelja AŽ činjenično tužbeni zahtjev temeljila isključivo na činjenici da je njezin pravni prednik DŽ diobom stekao spornu nekretninu jer je tužiteljica samo objasnila način stjecanja posjeda te nekretnine, ali je već u tužbi tvrdila da se nalazi u neprekinutom, savjesnom, istinitom i zakonitom posjedu sporne nekretnine osobno i putem svog prednika još od izvršene diobe 1950- ih godina, iz čega proizlazi da je tvrdila da je dosjelošću stekla pravo vlasništva zbog čega je sud bio dužan u postupku te činjenice utvrditi vodeći računa o utvrđenoj činjenici da je sporna nekretnina oznake kčbr. [katastarska čestica] do 1974. imala površinu od 2043 m2 te da je od dijela te nekretnine formirala kčbr. [katastarska čestica], koja je nesporno upisana kao posjed i vlasništvo tuženice, što bi po ocjeni ovog suda ukazivalo na osnovanost tvrdnji tužitelja da je njihovom pravnom predniku u diobi pripala upravo sporna nekretnina.
8. Iz obrazloženih razloga u odnosu na točku I. izreke činjenično stanje pogrešno je i nepotpuno utvrđeno zbog čega je žalbu tužitelja trebalo uvažiti i u tom dijelu presudu suda prvog stupnja ukinuti primjenom odredbe članka 370. ZPP-a i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, dok je iz naprijed obrazloženih razloga točku II. izreke presude trebalo po žalbi tužitelja ukinuti primjenom odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a zbog počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka i predmet i u tom dijelu vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Obzirom da je cijela presuda u odnosu na odluku o glavnoj stvari ukinuta trebalo je ukinuti i odluku o parničnim troškovima jer će o njima sud odlučiti prilikom ponovnog presuđenja.
9. U ponovnom postupku sud prvog stupnja prije svega će otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju je ukazano u ovoj odluci tako što će dati jasne razloge o odlučnim činjenicama vezano uz tužbeni zahtjev naveden pod točkom II. izreke presude, kako bi se presuda po eventualnim žalbama mogla ispitati. Također sud će utvrditi odlučne činjenice navedene u točki 7.1. ovog obrazloženja, odnosno utvrdit će jesu li tužitelji preko svojih pravnih prednika u posjedu sporne nekretnine od 1950-ih godina te jesu li dosjelošću stekli pravo vlasništva na spornoj nekretnini pri čemu će voditi računa o pravnim shvaćanjima iznesenim u ovoj odluci.
Koprivnica, 12. ožujka 2025.
Predsjednik vijeća
Veljko Kučeković
